<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<feed version="0.3" xmlns="http://purl.org/atom/ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xml:lang="rs"> 
<title>ROMANIJAPRES, 1</title> 
<link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres" /> 
	 
	<modified>2019-06-19T17:55:54+0200</modified> 
<tagline>&lt;p&gt;SVE NA ČISTINU&lt;/p&gt;
</tagline> 
<generator url="http://www.lifetype.net/" version="1.2">LifeType</generator> 
 
<copyright>Copyright (c) romanijapres</copyright> 
  
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2019-06-19:368214</id>
 <title>Afera na Palama - igre oko filozofskog fakulteta</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2019/06/19/afera-na-palama-igre-oko-filozofskog-fakulteta" /> 
  
 <modified>2019-06-19T17:55:54+0200</modified> 
 <issued>2019-06-19T17:55:54+0200</issued> 
 <created>2019-06-19T17:55:54+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> na Filozofskom fakultetu Pale već duže vrijeme traju nezakonite i nedopu&amp;scaron;tene aktivnosti i radnje a koje za rezultat imaju umanjivanje ugleda najvećeg fakulteta Univerziteta u Istočnom ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;na Filozofskom fakultetu Pale već duže vrijeme traju nezakonite i nedopu&amp;scaron;tene aktivnosti i radnje a koje za rezultat imaju umanjivanje ugleda najvećeg fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kr&amp;scaron;enje procedure naočigled svih, neprimjereno pona&amp;scaron;anje i bespotrebno gomilanje administracije povećanim zapo&amp;scaron;ljavanjem bez reda i zakona.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;Krenimo redom. Dekan kome je istekao mandat, Draga Dr, Mastilović se služi svim nečasnim radnjama kako bi sebi priskrbio reizbor, tj. ostanak na funkciji; ne samo &amp;scaron;to je ukaljao svoj ugled nezakonitim radom u SPKD Prosvjeta&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1518/vesti/3483440/vazne-odluke-prosvjete-na-godisnjoj-skupstini.html&quot;&gt;http://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1518/vesti/3483440/vazne-odluke-prosvjete-na-godisnjoj-skupstini.html&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.prosvjeta.com/lat/index.php/32-d-sh/445-spkd-prosvjeta-na-svojoj-skupstini-pokazala-odlucnost-i-snagu&quot;&gt;http://www.prosvjeta.com/lat/index.php/32-d-sh/445-spkd-prosvjeta-na-svojoj-skupstini-pokazala-odlucnost-i-snagu&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;već je poznat i kao član SDS-a koji je aktivno radio u kampanji Mirka &amp;Scaron;arovića i zloupotrebljavao javnu ustanovu za promociju kandidata SDS-a za op&amp;scaron;te izbore 2018. godine &amp;scaron;to je na žalost pro&amp;scaron;lo bez sankcija&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.palelive.com/potpisan-sporazum-za-podrsku-studentima-filozofskog-fakulteta-pale/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.palelive.com/potpisan-sporazum-za-podrsku-studentima-filozofskog-fakulteta-pale/&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;koristeći se nedozvoljenim sredstvima lobiranja zaposlio je na Filozofski fakultet Branku Muminović, djevojku predsjednika studentske organizacije, Milana Kolovića (slika u prilogu) da bi pridobio podr&amp;scaron;ku studenata u nastavno naučnom vijeću Filozofskog fakulteta.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;Isto kao &amp;scaron;to je utvrdjeno da je nevalidno studentsko predstavničko tijelo Studentski parlament Univerziteta, tako je i nezakonito i nelegitimno i ovo fakultetsko studentsko tijelo, jer nikada nije registrovano u skladu sa zakonom, niti su ikada provedeni statutarni i legitimni izbori, a Kolović koji je u izbornoj kampanji radio za Aleksandra Glava&amp;scaron;a (DNS - neformalni vladar studenata istoka) i koji ima 31 godinu i studirao je 12 godina, tako treba da se poni&amp;scaron;te i ove odluke nakaradne o novim zapo&amp;scaron;ljavanjima na filozofskom i dodatnom opterećenju budžeta ministarstva, dok kvalitetni i sa visokim prosjekom svr&amp;scaron;eni studenti, pri tom samohrane majke rade u kladionicama&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://is-radio.com/pale-zorica-tomic-sa-prosjekom-978-ne-moze-da-se-zaposli-u-struci-radi-u-kladionici/?pismo=lat&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://is-radio.com/pale-zorica-tomic-sa-prosjekom-978-ne-moze-da-se-zaposli-u-struci-radi-u-kladionici/?pismo=lat&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;Kako to da za jedne ima posla, a za druge nema, i ko koga tu presvlači preko leđa ministarstva??? I da li gospodin Ministar stoji svojim autoritetom iza ovakvih užasnih de&amp;scaron;avanja na najvećem fakultetu javnog univerziteta, ili će smoći snage da reaguje i obračuna se sa mangupima u svojim redovima???&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: 13px; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;Nadležnosti dekana su
velike- zastupa i predstavlja fakultet, organizuje i rukovodi radom fakulteta, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 13px; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;predlaže
organizacionu, akademsku i neakademsku strukturu na Fakultetu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 13px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif&quot;&gt;, ima
nadležnosti u finansijama, sistematizaciji, itd.&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 13px; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;
Važno je da se ne mogu pobrojati ni kvantitativni ni kvalitativni rezultati;
broj upisanih studenata iz godine u godinu rapidno opada, na pojedinim
katedrama je 0 ili 1, broj katedri se smanjuje godinama, sasvim je nevjerovatno
da je obrnutom proporcijom rastao broj zaposlenih. Evidentan je pad svih
parametara, učila i oprema su zastarjeli i dotrajali, osim &amp;scaron;to je amfietaatar &amp;ldquo;freskopisan&amp;rdquo;,
fakultet nije uključen u međunarodnu saradnju od koje bi imao vidljive koristi,
nikada se ozbiljno nisu pozabavili planom razvoja, marketing plan je blaga
katastrofa &amp;ndash; na nivou KUD-a, a odnos prema osiguranju kvaliteta je samo predmet
interne &amp;scaron;ale, a ne ozbiljnih rasprava i odgovornih diskusija.&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 13px; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;Filozofski fakultet
nikada nije iza&amp;scaron;ao u javnost sa jasno izraženim stavovima ni po jednom dru&amp;scaron;tveno
važnom pitanju, niti ima kvalitetnu komunikaciju sa javno&amp;scaron;ću. Sem pojedinaca
koji gore pomenuto rade zbog sopstvene promocije i prikupljanja političkih
poena.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;Fakultet i rukovodstvo nisu
znali, niti umjeli smoći snage da se suprotstave negativnim tendencijama, tj.
da pretvore ustanovu u modernu, poželjnu i profesionalnu obrazovnu i
organizacionu jedinicu na ponos kakva je trebala da bude.&lt;/span&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14.6667px&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;ATF&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;Da li je filozofski fakultet postao leglo nepotizma, zakulisnih radnji, pijačarske trgovine, alkoholičara, ko i za&amp;scaron;to potcjenjuje i vrijeđa studentima i profesorima inteligenciju, za&amp;scaron;to za jedne važe jedna pravila, a za druge ne važe, kako je moguće da se statuti i zakoni gaze nogama svaki dan i prvi sprdnja sa tako važnom javnom ustanovom i kako je moguće da niko nije odgovoran i do kada će tako biti, da li dok se ne ugasi fakultet zbog katastrofalnog rukovođenja, ili dok traju interesi beskrupuloznih gladnih pojedinaca koji o svemu vode računa, osim o fakultetu, pitanja su na koja jo&amp;scaron; nema odgovora.&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/branci%20m.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2019-06-03:367400</id>
 <title>Akcionarima M:tela 38,4 miliona KM dividende</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2019/06/03/akcionarima-m-tela-38-4-miliona-km-dividende" /> 
  
 <modified>2019-06-03T19:14:34+0200</modified> 
 <issued>2019-06-03T19:14:34+0200</issued> 
 <created>2019-06-03T19:14:34+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  BANJALUKA &amp;ndash; Skup&amp;scaron;tina akcionara &amp;bdquo;Telekomunikacija Republike Srpske&amp;ldquo; donijela je danas Odluku&amp;nbsp; o raspodjeli vi&amp;scaron;e od 61 milion maraka dobiti iz 2018. godine. ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent&quot;&gt;BANJALUKA &amp;ndash; Skup&amp;scaron;tina akcionara &amp;bdquo;Telekomunikacija Republike Srpske&amp;ldquo; donijela je danas Odluku&amp;nbsp; o raspodjeli vi&amp;scaron;e od 61 milion maraka dobiti iz 2018. godine.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent&quot;&gt;&lt;img class=&quot; wp-image-590317 aligncenter&quot; src=&quot;https://www.capital.ba/wp-content/uploads/2019/04/MTEL-2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;689&quot; height=&quot;459&quot; /&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;Neto dobit u 2018. godinu iznosila je 61 miliona KM, od čega je 22,5 miliona KM već isplaćeno kao privremena dividenda akcionarima na osnovu odluke Skup&amp;scaron;tine akcionara iz decembra.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;Dana&amp;scaron;njom odlukom je predviđeno da se i preostala neraspoređena dobiti od 38.445.821 KM takođe isplati kroz dividendu akcionarima.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;Dividenda će biti isplaćena u novcu.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent&quot;&gt;&amp;bdquo;Dividenda se raspoređuje srazmjerno na sve akcije Dru&amp;scaron;tva, a po principu svakoj akciji isti nominalni iznos od 0,07823991 KM&amp;ldquo;&lt;/strong&gt;, navedeno je u Odluci o isplati dividende iz dobiti iz 2018. godine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;Dividenda se isplaćuje akcionarima koji imaju taj status na dan 24. jun 2019. godine, a kao datum početka isplate dividende utvrđuje se 25. jun 2019. godine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: justify&quot;&gt;Skup&amp;scaron;tina akcionara &amp;bdquo;Telekomunikacija RS&amp;ldquo; usvojila je i Godi&amp;scaron;nji izvje&amp;scaron;taj za poslovnu 2018. godinu, Izvje&amp;scaron;taj Upravnog odbora u vezi sa finansijskim izvje&amp;scaron;tajima Telekoma za 2018, Izvje&amp;scaron;taj Odbora za reviziju o računovodstvu, izvje&amp;scaron;tajima i finansijskom poslovanju Dru&amp;scaron;tva i njegovih povezanih dru&amp;scaron;tava te druge izvje&amp;scaron;taje o poslovanju i reviziji.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: right&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent&quot;&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; background: transparent; color: #800000&quot;&gt;CAPITAL&lt;/span&gt;: S. &amp;Scaron;urlan&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 12px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 14px; vertical-align: baseline; background: #fff1e0; overflow-wrap: break-word; color: #282828; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; text-align: right&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/MTEL-2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2018-04-23:321093</id>
 <title>Organizovani haos na kulturnoj sceni</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2018/04/23/organizovani-haos-na-kulturnoj-sceni" /> 
  
 <modified>2018-04-23T14:36:20+0200</modified> 
 <issued>2018-04-23T14:36:20+0200</issued> 
 <created>2018-04-23T14:36:20+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Javna pobuna
povodom objavljivanja rezultata konkursa Ministarstva civilnih poslova za
kulturu nečem ipak služi, da podsjeti javnost da kultura postoji, i pored, čini
se, kontinuiranih ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Javna pobuna
povodom objavljivanja rezultata konkursa Ministarstva civilnih poslova za
kulturu nečem ipak služi, da podsjeti javnost da kultura postoji, i pored, čini
se, kontinuiranih poku&amp;scaron;aja da se satre.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Da je
u kulturi mnogo &amp;scaron;ta nakardno, kao i u drugim segmentima dru&amp;scaron;tva, objelodani
neki povremeni skandal koji odjekne u javnosti. Nedavni primjer su reakcije
kulturnih radnika na rezultate konkursa kod ministarstva civilnih poslova za
finansiranje projekata iz oblasti kulture (takođe i sporta) kojom prilikom je
Savjet ministara raspodijelio tri miliona KM za 2017. Godinu, pohvaliv&amp;scaron;i se
posebno izdvajanjima za vjerske zajednice i najaviv&amp;scaron;i sličan spektakl na
proljeće tekuće godine, jer izbori idu, a zna se koji pastiri mogu usmjeriti
svoje vjerno stado.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Digla se
verbalno kuka i motika protiv netransparentnosti postupka, burazerske dodjele
sredstava, nagrađivanja miljenika, tolerisanja ili čak podsticanja fantomskih
organizacija, i tome sličnih ustanova.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Tražile
su se pravda i otkazi, a dobila arogantna bahatost ćutanja tipa &amp;bdquo;može nam se&amp;ldquo;. Jer,
kako drugačije protumačiti ponavljanje gre&amp;scaron;aka na koje je ranije ukazivano
podrobnim pokazateljima na pro&amp;scaron;logodi&amp;scaron;njem konkursu pa i nekim prije? Međutim,
ovaj način finansiranja jedna je od malobrojnih institucionalnih poluga
namijenjenih podr&amp;scaron;ci kulturnom razvoju. Ali, konkursi su takvi kakvi su,
najče&amp;scaron;će ne donose najbolji rezultat. U tako &amp;bdquo;organizovanom&amp;ldquo; haosu na sceni,
gdje kao da nema zakona, neko se može neutemeljeno ponadati da će spas jednog
dana doći od koncepta razvoja kreativne industrije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Neki pamte
dane kada nije bilo revan&amp;scaron;izma, bili su konkursi, sve je bilo dostupno i ni&amp;scaron;ta
sakriveno. Sredstva na konkursima su dobijali i takvi koji su &amp;scaron;trajkovali
protiv nekih odluka čelnika, dok danas slični &amp;bdquo;ne dobijaju ni cvonjka&amp;ldquo;. Nekada je
vlast strepila od stava javnosti, mnogo vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to je javnost zazirala od
vlasti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nekada
fantomske organizacije nisu kupile kajmak iz budžeta. Nikome to nije padalo na
pamet. A dokaz je činjenica da su oni koji su nekada bili na sceni aktuelni i
danas.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Konkursi
su vremenom ulazili u rutinu, sve sa većim brojem priloženih projekata, bilo na
kom nivou. Organizacije i ustanove su se projektno opismenile, da bi
preživjele. Uslovima konkursa prioritet se davao inovacijama na polju
stvarala&amp;scaron;tva i međunarodnoj saradnji, a u cilju dostizanja javnog interesa. Bar
tako stoji na papiru.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;U praksi,
konkursi sve vi&amp;scaron;e liče na &amp;bdquo;podsticanje amalgama razbibrige i populističke
kulturne akcije&amp;ldquo;, a sve manje na podr&amp;scaron;ku samobitnosti i autonomiji kulture i
umjetničkog djela. Sve vi&amp;scaron;e znače finansijski podstrek &amp;bdquo;svojima&amp;ldquo;, a sve manje
vidljivog plana &amp;scaron;ta se hoće od konkursa, &amp;scaron;to kulminira upravo sada kada je
najavljena nova podjela miliona maraka.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Planiranjem
taktika i kampanja država zvanično defini&amp;scaron;e &amp;scaron;ta su joj prioriteti i kuda
stremi. Predloženim mjerama ona se obavezuje na njegovanje tradicionalnih
manifestacija i javnih ustanova, jezika i pisma naroda, očuvanja i povezivanja
kulturnog prostora, ali i garantuje raznolikost odgovora na kulturne potrebe
svih građana. Pa i onih kojima nije prioritet izučavanje ezoteričnih, ili
kojekakvih drugih misticizama i podr&amp;scaron;ke video klubovima i može se nabrajati
unedogled glupim projektnim sadržajima za koje je izdvojeno na desetine hiljada
maraka. Prema pobunjenim udruženjima ovo je jedna u moru stavki koje ilustruju &amp;bdquo;sumnjive
kriterijume&amp;ldquo;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Treba li
posebno naglasiti da nije stvoren sistem koji prepoznaje vrhunske vrijednosti. Niti
ima bilo kakvih naznaka kulturnog modela u najavi, kao ni svrsishodne politike.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Da ni
je tako ne bi se za nekog cijedilo na ka&amp;scaron;ičicu, a za drugog zahvatalo i
previ&amp;scaron;e, posebno, ako ne i isključivo, ako ima veze sa vla&amp;scaron;ću.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Sprega
politike i istaknutih umjetnika uvijek je na &amp;scaron;tetu ovih drugih. Umjetnici su
žrtve političke ucjene. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Projektno
finansiranje podrazumijeva komisijski rad, ali danas niko ne može da de&amp;scaron;ifruje
sistem rada komisija i institucija. Komisija jeste autonomna u odlučivanju, ali
to ne znači da je ta samostalnost čini nepogre&amp;scaron;ivom , ni njenu odgovornost
neupitnom. Isto je i sa, recimo, ministrom ili sekretar(k)om, koji vi&amp;scaron;e ne
pitaju stručnjake, već slijede mig nadređenog.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nema sumnje
da su ovi konkursi u znaku pojačanih pritisaka stranaka, ili nekih njenih
manjih dijelova, na kulturnu politiku i sve vi&amp;scaron;e kompromisa u odnosu na
zacrtane ciljeve.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nije li
decidno s tim u vezi i ministar bezbjednosti iznio tvrdnje o radu pomoćnika
ministra MCP i načinu raspodjele projekata i para!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nažalost
sada nema peticija (uglednih) građana za nečiju smjenu, ili protiv nje.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Danas reda
nema &amp;scaron;to se može vidjeti i iz letimičnog pogleda na rezultate konkursa. Niti vi&amp;scaron;e
vrijedi da se bune strukovna udruženja, umjetničke organizacije, pojedinci,
opozicione stranke...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Međutim
javna pobuna nečem ipak služi, da podsjeti javnost da kultura postoji, i pored
čini se kontinuiranih poku&amp;scaron;aja da se satre,&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Kako onda
razumijeti sve ovo &amp;scaron;to se događa osim kao veliku opasnost za hrabre ideje i
stvaraoce van sistema, kao i za vrhunsku umjetnost? Dok se sada konkursima radi
na uskraćivanju finansijske pomoći kulturnim projektima &amp;bdquo;koji joj se čine nepoćudnim
za politički program koji komisija zastupa&amp;ldquo;, a nagrađuje &amp;bdquo;dosada&amp;scaron;nji i budući
entuzijazam birača&amp;ldquo;, u budućnosti će ta bara biti jo&amp;scaron; manja, a sa jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e
krokodila.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Jer ne
mogu svi biti kulturni radnici, od opančara do dirigenata.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ali i
vlast bira svoje miljenike, pa će raspodjela novca biti jo&amp;scaron; nepravednija, bar
kod nas, možemo opravdano da sumnjamo. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Calibri, sans-serif&quot;&gt;Preživjeće
samo brendovi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_176065&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/Vijece-ministara.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews/Vijece-ministara.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2018-03-30:320706</id>
 <title>PREVARA BIRAČA Kompenzacijske liste sigurnije od redovnih: Kandidat sa samo jednim glasom može biti izabran u Parlament!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2018/03/30/prevara-biraca-kompenzacijske-liste-sigurnije-od-redovnih-kandidat-sa-samo-jednim-glasom-moze-biti-izabran-u-parlament" /> 
  
 <modified>2018-03-30T09:27:49+0200</modified> 
 <issued>2018-03-30T09:27:49+0200</issued> 
 <created>2018-03-30T09:27:49+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> Kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka, ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova. Da prevedemo, kompenzacijske liste su ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka, ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova. Da prevedemo, kompenzacijske liste su siguran način za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka i na ove liste obično idu dužnosnici koji dobivaju stranačke privilegije i ne moraju strahovati od preferencijalnih glasova.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;ldquo;Sigurno je da će do Općih izbora 2018. godine u BiH odlukom o povećanju izbornog cenzusa sa 5 na 20 posto, donijeti da jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e u parlamentima i skup&amp;scaron;tinama imamo izraženiju volju da na mjestima zastupnika, odnosno poslanika sjede stranački ljudi, a ne oni koji će biti rezultat volje i želje samih birača. Političke partije već dugo godina odnosno mandata žele da potpuno zatvore stranačke liste i da time zapravo kreiraju ljude koji će sjediti u parlamentima i skup&amp;scaron;tinama na način kako ih oni vole i vide tamo, u ovom slučaju sada kako imamo značajan broj ljudi i stranaka koji sjede u parlamentima, evo kažem da će sada to biti jo&amp;scaron; izraženije&amp;rdquo;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;, rekao je za Index.ba politički analitičar&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;Almir Terzić.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Kompenzacijski mandati su oni koji znače da politička partija na određen način želi da zbrine svoje kandidate i da zapravo ima provjerene i sigurne ljude u parlamentima i skup&amp;scaron;tinama, odnosno one koji im se neće &amp;lsquo;oteti kontroli&amp;rsquo; i bit&amp;rsquo; će slijepi poslu&amp;scaron;nici svojih političkih partija.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&amp;ldquo;BiH će sasvim sigurno nakon izbora nazadovati na tom putu. Bilo bi po&amp;scaron;tenije da su se kandidatske liste zatvorile potpuno, nego da imamo liste u kojima će utjecaj birača sasvim izgledno biti smanjen. Jasno je da će političke partije jasno disciplinirati svoje kandidate tokom izbora i bit ćemo svjedoci nakon izbora, da će vi&amp;scaron;e ljudi za koje žele političke partije da sjede tamo &amp;ndash; zaista tamo i sjediti, znat ćemo kad se zatvore biračka mjesta da je smanjen utjecaj birača&amp;rdquo;,&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&amp;nbsp;kaže Terzić.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Terzić ističe kompenzacijski mandati služe da osoba i sa jednim glasom može biti izabrana u parlamente i skup&amp;scaron;tine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&amp;ldquo;Sasvim je sigurno da to nije demokratski i da je već nekoliko puta bilo, kada se govorimo o povećanjima cenzusa samih političkih partija bilo je upozorenja OSCE misije da se ide ka imperativnom mandatu, &amp;scaron;to znači da politička partija kreira sisteme ko će sjediti u parlamentu. To nije nimalo demokratski i nije odraz želje glasača i mislim da smo izmjenama koje su uslijedile prije dvije godine vratili se za stepenicu niže, odnosno ukinuli biračima mogućnost da biraju koga žele&amp;rdquo;,&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;mi&amp;scaron;ljenja je na&amp;scaron; sagovornik.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Ti mandati jesu namijenjeni i isključivo za poslu&amp;scaron;nike. Imamo priliku da vidimo da ljudi sa jako malim brojem glasova ulaze i dobivaju mandate zastupnika i poslanika na određenim razinama vlasti, kaže Terzić i dodaje kako bi najbolje rje&amp;scaron;enje bilo da se ukinu ili na najmanju razinu smanje.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&amp;ldquo;Kompenzacijski mandati su podložni manipulacijama, jer opravdanja da ovi mandati služe za nadomje&amp;scaron;tanje broja zastupnika iz sredina iz kojih nije moguće izabrati zastupnika, ne stoje u slučaju BiH. Mi nismo imali priliku vidjeti da je neka osoba izabrana iz Livna ili negdje drugo iz manje sredine. Mi često vidimo da su to ljudi iz najužeg stranačkog rukovodstva i da služi kao određen vid manipulacije&amp;rdquo;,&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&amp;nbsp;kaže Almir Terzić, politički analitičar.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Kompenzacijski mandati ne služe tome kako se želi predstaviti u javnosti, već da se zbrinjavaju politički predstavnici koji nemaju adekvatnu podr&amp;scaron;ku glasača u BiH.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;box-sizing: border-box; font-weight: 700&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;ldquo;Veliki broj političkih partija, zapravo svim partijama to odgovara, većina da tako kažemo onih koji se u vi&amp;scaron;e mandata pojavljuju u parlamentima i skup&amp;scaron;tinama su i česti korisnici takvih mogućnosti. Često se zvučna imena kriju da su mandat dobili kroz kompezacijski mandat i vidi se kako se kompenzacijski mandati obilato koriste za zbrinjavanje političkih predstavnika, često onih koji ne mogu dobiti mandat redovno. Takvih situacija je bilo mnogo i ranije, ne samo sada, a izbori u oktobru će biti najdrastičniji primjer biračima da biraju koga oni žele&amp;rdquo;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;, mi&amp;scaron;ljenja je Almir Terzić.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Terzić smatra i da tamo gdje nema mogućnosti kompenzacijskih mandata, kao izbor članova Predsjedni&amp;scaron;tva BiH i izbor zastupnika skup&amp;scaron;tina kantona u FBiH, vidi ko ima ili nema podr&amp;scaron;ku naroda.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;&amp;nbsp;Kada je riječ o Narodnoj skup&amp;scaron;tini RS-a, od 20 poslanika koji su u&amp;scaron;li u skup&amp;scaron;tinske klupe sa kompenzacijskih listi, sedam ih je dobilo manje od hiljadu glasova. Miroslav Brčkalo je dobio poslanički mandat sa kompenzacione liste PDP, a SOnja Karadžić Jovičević sa kompenzacione liste SDS.&amp;nbsp; Rekord, ali u kategoriji najmanji broj glasova, pripao je kandidatu DNS-a Adamu &amp;Scaron;ukalu, koji je zadobio povjerenje 260 glasača. Slijedi ga Ivana Lovrić, kandidatkinja koalicije Domovina, sa 322 glasa. Zorka Andrić iz NDP-a dobila je 363 glasa, a Zdenka Gojković i Slobodan Protić iz Socijalističke partije dobili su 575, odnosno 607 glasova. Njihov stranački kolega Dragan Ristić imao je 758 birača, a protekle četiri godine u klupama NSRS-a provela je i kandidatkinja DNS-a Neda Petrić zahvaljujući glasovima 846 birača.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Najslikoviti primjer ulaska u vlast zahvaljujući kompenzacijskom mandatu jeste Nermin Vila koji je kao član uga&amp;scaron;ene stranke ProEns u&amp;scaron;ao u Federalni parlament sa manje od 60 osvojenih glasova na izborima 2002. godine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 26px; margin-top: 0px; margin-bottom: 26px; word-wrap: break-word; color: #222222; text-align: justify&quot;&gt;Iako predizborna kampanja formalno nije počela stranački dužnosnici se polako pozicioniraju na redovnim izbornim listama, a možda jo&amp;scaron; veća nervoza vlada za popunjavanje pozicija na kompenzacijskim listama koje su jo&amp;scaron; sigurnije za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka.&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2018-03-29:320679</id>
 <title>Hibridni režim u BiH!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2018/03/29/hibridni-rezim-u-bih" /> 
  
 <modified>2018-03-29T18:35:08+0200</modified> 
 <issued>2018-03-29T18:35:08+0200</issued> 
 <created>2018-03-29T18:35:08+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Demokratijama se smatra 76 od 176 zemalja, ali
opet, tu ne&amp;scaron;to nije u redu. Indeks demokratije londonskog &amp;bdquo;Ekonomista&amp;ldquo; za 2017.
Godinu pokazuje da je u odnosu na 2016. Godinu ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Demokratijama se smatra 76 od 176 zemalja, ali
opet, tu ne&amp;scaron;to nije u redu. Indeks demokratije londonskog &amp;bdquo;Ekonomista&amp;ldquo; za 2017.
Godinu pokazuje da je u odnosu na 2016. Godinu u 89 zemalja zabilježeno
pogor&amp;scaron;anje ocjena o stanju demokratije. To je tri puta vi&amp;scaron;e zemalja u odnosu na
zemlje u kojima je zabilježeno pobolj&amp;scaron;anje. Najgori rezultat od 2010. Godine. Indeks
ukazuje na demokratsku reccesiju koju karakteri&amp;scaron;u opadanje broja građana koji
participiraju u izborima i u političkom životu, slabosti u funkcionisanju
vlada, opadanje povjerenja u institucije, smanjivanje privlačnosti
reprezentativnih političkih partija, povećavanje uticaja neizabranih
institucija i ekspertskih tijela.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Istraživanja su pokazala raskol između &amp;scaron;iroke
javne podr&amp;scaron;ke demokratiji i dubokog javnog razočaranja načinom funkcionisanja
predstavničkih sistema.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Taj trend pogor&amp;scaron;anja stanja demokratije u staroj
evropi u kojoj je nivo demokratskih tekovina visok, podjednako je lo&amp;scaron; kao i u
novoj evropi, u nekonsolidovanom istočnom dijelu kontinenta u kome caruju slaba
politička kultura, haotična tranzicija, nemoć institucija da obezbjeđuju
vladavinu zakona, endemska i hronična korupcija, favorizovanje konzervativne
politike i jakih lidera.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Decenije opadanja kvaliteta demokratije i
neuspjeh najuticajnijih partija da odraze zabrinutost i nesigurnost mladih i
radničke klase rezultirali su rastom podr&amp;scaron;ke partijama koje su protiv
establi&amp;scaron;menta u zapadnoj evropi na oba politička spektra.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Mjerenje demokratije zasniva se na 60 pitanja u pet
oblasti: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlade, politička
participacija, politička kultura, građanske slobode.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Indikatori za ovo mjerenje su prilično očigledni
i provjerljivi, npr. Da li slobodno izabrani predstavnici određuju vladinu
politiku? Imaju li neki značajan uticaj? Da li je zakonodavno tijelo očigledno
nadmoćno nad vladom? Koji je stepen nezavisnosti pravosuđa od uticaja vlade? Da
li su sudovi ikada donijeli važne presude protiv vlade, ili vi&amp;scaron;ih zvaničnika
vlade? Da li postoje slobodni elektronski mediji? Da li postoji slobodna
&amp;scaron;tampa?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Na osnovu odgovora zemlje se razvrstavaju u
četiri kategorije: puna demokratija, slaba demokratija, hibridni režimi,
autoritarni režimi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Norve&amp;scaron;ka je na vrhu svjetske rang liste Indeksa
demokratije, zajedno sa drugim skandinavskim zemljama koje po&amp;scaron;tuju navedene
kriterije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Po pitanju Istočne Evrope najbolje je rangirana
Slovenija na 36 mjestu globalne rang liste, Bugarska 47, Hrvatska 58, Rumunija
64, Srbija 66 &amp;ndash; SLABE DEMOKRATIJE&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;Albanija
77, Crna Gora 83, Makedonija 88, Bosna i Hercegovina 101 &amp;ndash; HIBRIDNI REŽIMI&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Hibridni režimi su oni u kojima ima značajnih
izbornih nepravilnosti, u kojima postoji pritisak vlade na opozicione stranke i
kandidate, u kojima se ozbiljno ispoljavaju slabosti kada su u pitanju
politička kultura, funkcionisanje vlada, u kojima je korupcija rasprostranjena,
sudstvo nije nezavisno, vladavina prava slaba, a u kojima je uobičajen pritisak
na novinare, te neformalna koncentracija vlasti u rukama jednog čovjeka (ili
grupe ljudi), slabost opozicije, parlament koji slabo funkcioni&amp;scaron;e, te uticaj
vladajuće stranke u zakonodavnoj i izvr&amp;scaron;noj vlasti i kontrola sudstva. Podstiču
se sporne reforme koje potpkopavaju demokratske institucije, Ustavni sud, način
upravljanja javnim servisom, ograničavanje slobode okupljanja, slobode
izražavanja, te imenovanje sudija. Opadanje demokratije karakteri&amp;scaron;e i
nastojanje vladajuće koalicije da oslabi nezavisnost i efektivnost sudstva, da
blokira aktivnost nekih tijela koja suzbijaju korupciju.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Mjereno indeksom ljudskog razvoja UN-a čak i
građani siroma&amp;scaron;nih demokratija žive u prosjeku devet godina duže od građana
lo&amp;scaron;ih autokratija jer imaju bolji pristup zdravlju i obrazovanju.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Za kraj ne treba zaboraviti citat indijskog
filozofa i ekonomiste Amartju &amp;Scaron;ina koji je rekao da je i sloboda razvoj &amp;ndash; jer podređenost
kapricima drugih ljudskih bića, a ne zakonu, predstavlja izvor očajanja ljudske
du&amp;scaron;e.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-12-24:317007</id>
 <title>Ко повећава одборничке надокнаде на Палама?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/12/24/ko-povecava-odbornicke-nadoknade-na-palama" /> 
  
 <modified>2017-12-24T07:52:19+0100</modified> 
 <issued>2017-12-24T07:52:19+0100</issued> 
 <created>2017-12-24T07:52:19+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  Намјера одборника Пала
и то: Дамјан Шкипина - шеф клуба одборника СНСД Пале, Мирослава Симовића - шеф клуба ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;Намјера одборника Пала
и то: Дамјан Шкипина - шеф клуба одборника СНСД Пале, Мирослава Симовића - шеф клуба
одборника ДНС Пале &amp;nbsp;и Игор Тошић&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;&amp;nbsp;- замјеник шефа клуба одборника ПДП Пале &amp;nbsp;као представника политичких партија који су на
колегијуму СО Пале се усагласили и гласали за повећање одборничке накнаде са 300
КМ по сједници на 400 КМ. С&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;ј&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;едница СО Пале је заказана за сриједу 27.12.2017. године када ће
овај приједлог бити на дневном реду и ови шефови клубова ће покушати без велике
помпе да повећају себи надокнаде, а народу да смање средства за социјалне категорије,
вишећлане породице, спортске клубове и културу!&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;Повећањем од 100 КМ по
одборнику долазимо до цифре од 2300 КМ на мјесечном нивоу (општина Пале има 25 одборника,
али предсједник и потпредсједник СО Пале не примају накнаду јер су професионално
запослена лица), За 10 мјесеци у години колико скупштина засједа то је 23 000 КМ
нето, плус доприноси на то је око 30 000 КМ бруто годишње. Дакле за још три године
мандата паљански одборници ће приграбити себи 90.000 КМ, а толико дати мање народу.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;Уздржан по овој одлуци је био Младен Копривица - шеф клуба одборника СДС
Пале&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;Треба истаћи и свијетли примјер одборника Аца Станишића &amp;nbsp;који се одрекао цјелокупне одборничке надокнаде
у корист Удружења за дјецу са посебним потребама &amp;quot;Сунце&amp;quot; Пале&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #222222&quot;&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/25675379_1963251413702096_1007731599_n.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-11-11:314450</id>
 <title>Kina: Strane publikacije moraju se povinovati lokalnim zakonima</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/11/11/kina-strane-publikacije-moraju-se-povinovati-lokalnim-zakonima" /> 
  
 <modified>2017-11-11T11:42:09+0100</modified> 
 <issued>2017-11-11T11:42:09+0100</issued> 
 <created>2017-11-11T11:42:09+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Kina: Strane publikacije moraju se povinovati lokalnim zakonima   NAPISAO&amp;nbsp;  ADMINISTRATOR NVO    &amp;nbsp;U&amp;nbsp; NOVEMBAR 8, 2017        Kineski distributeri stranih publikacija moraju ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 class=&quot;entry-title&quot; style=&quot;clear: both; box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 7px; margin-top: 0px; letter-spacing: 0.5px; font-family: Nunito; line-height: 1.3; font-size: 32px; color: #333333&quot;&gt;Kina: Strane publikacije moraju se povinovati lokalnim zakonima&lt;/h1&gt;&lt;div class=&quot;entry-meta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; display: inline-block; margin-bottom: 30px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;byline&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;NAPISAO&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;author vcard&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;url fn n&quot; href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/author/administrator/&quot;&gt;ADMINISTRATOR NVO&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;posted-on&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;&amp;nbsp;U&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/kina-strane-publikacije-moraju-se-povinovati-lokalnim-zakonima/&quot; rel=&quot;bookmark&quot;&gt;NOVEMBAR 8, 2017&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-thumbnail&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-blog-large size-blog-large wp-post-image&quot; src=&quot;http://www.reciteslobodno.org/wp-content/uploads/2017/11/china-2704112_640.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;china-2704112_640&quot; width=&quot;520&quot; height=&quot;350&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry-content&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Kineski distributeri stranih publikacija moraju provjeriti da li je sadržaj tih publikacija legalan u Kini, kaže se u izjavi predstavnika vlasti povodom slučaja Springer Nature, izdavača nekih od najpoznatijih naučnih publikacija na svijetu, poput časopisa Nature i Scientific American, koji je u Kini bio prisiljen blokirati pristup tekstovima iz svoje baze koji sadrže pojmove &amp;ldquo;Tajvan&amp;rdquo;, &amp;ldquo;Tibet&amp;rdquo; i &amp;ldquo;Kulturna revolucija&amp;rdquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Odluka o uklanjanju oko hiljadu tekstova sa kineske verzije sajta izdavača, koja je privukla snažne kritike akademske zajednice i organizacija za za&amp;scaron;titu digitalnih prava, obja&amp;scaron;njava se time da bi u suprotnom u Kini publikacije ovog njemačkog izdavača bile sasvim zabranjene.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Ovo nije prvi slučaj protezanja cenzure na akademsku sferu u Kini i &amp;scaron;ire. Cambridge University Press je ranije ove godine bio prisiljen sa svog kineskog web sajta&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://www.nytimes.com/2017/08/18/world/asia/cambridge-university-press-academic-freedom.html&quot;&gt;ukloniti 300 tekstova vezanih za kinesku istoriju&lt;/a&gt;, pod prijetnjom prestanka poslovanja u Kini. Nakon o&amp;scaron;trih reakcija akademske zajednice, tekstovi su vraćeni online.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Izvor:&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.reuters.com/article/us-china-censorship/china-warns-on-overseas-content-after-springer-nature-pulls-some-articles-idUSKBN1D60EF&quot;&gt;Reuters&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://www.ft.com/content/2d195ffc-be2e-11e7-b8a3-38a6e068f464&quot;&gt;Financial Times&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-11-11:314449</id>
 <title>Paradise Papers: Otkrivena nova offshore poslovanja svjetskih bogataša</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/11/11/paradise-papers-otkrivena-nova-offshore-poslovanja-svjetskih-bogatasa" /> 
  
 <modified>2017-11-11T11:41:43+0100</modified> 
 <issued>2017-11-11T11:41:43+0100</issued> 
 <created>2017-11-11T11:41:43+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Paradise Papers: Otkrivena nova offshore poslovanja svjetskih bogata&amp;scaron;a   NAPISAO&amp;nbsp;  ADMINISTRATOR NVO    &amp;nbsp;U&amp;nbsp; NOVEMBAR 8, 2017         Stotine novinara &amp;scaron;irom svijeta ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 class=&quot;entry-title&quot; style=&quot;clear: both; box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 7px; margin-top: 0px; letter-spacing: 0.5px; font-family: Nunito; line-height: 1.3; font-size: 32px; color: #333333&quot;&gt;Paradise Papers: Otkrivena nova offshore poslovanja svjetskih bogata&amp;scaron;a&lt;/h1&gt;&lt;div class=&quot;entry-meta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; display: inline-block; margin-bottom: 30px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;byline&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;NAPISAO&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;author vcard&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;url fn n&quot; href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/author/administrator/&quot;&gt;ADMINISTRATOR NVO&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;posted-on&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;&amp;nbsp;U&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/paradise-papers-otkrivena-nova-offshore-poslovanja-svjetskih-bogatasa/&quot; rel=&quot;bookmark&quot;&gt;NOVEMBAR 8, 2017&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-thumbnail&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-blog-large size-blog-large wp-post-image&quot; src=&quot;http://www.reciteslobodno.org/wp-content/uploads/2017/11/paradisepapersicij.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;paradisepapersicij&quot; width=&quot;520&quot; height=&quot;350&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry-content&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Stotine novinara &amp;scaron;irom svijeta počeli su s objavljivanjem članaka zasnovanih na podacima procurjelih financijskih dokumenata u aferi Paradise Papers.&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Foto: icij&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Većina od 13.4 miliona Paradise Papers dokumenata dolazi iz offshore advokatske kompanije Appleby sa sjedi&amp;scaron;tem na Bermudima. Do podataka su prvo do&amp;scaron;le njemačke novine Suddeutsche Zeitung koje su dokumentaciju dalje proslijedile Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara i medijskim kućama &amp;scaron;irom svijeta, između ostalih i BBC-um Guardianu i New York Timesu.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Paradise Papers otkriva kako su milioni funti privatne imovine kraljice Elizabete II uloženi u fondove na Kajmanskim otocima, a dio njenog novca oti&amp;scaron;ao je i kod poduzetnika optuženog za iskori&amp;scaron;tavanje siroma&amp;scaron;nih. Dokumenti otkrivaju i offshore poslovanja članova kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovih savjetnika i donatora, među kojima su i velike uplate kompaniji čiji je suvlasnik zet Vladimira Putina. Prema podacima iz Paradise Papersa, kompanije Facebook i Twitter dobile su stotine miliona dolara investicija koje dolaze iz ruskih financijskih institucija.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Izvor Paradise Papersa jo&amp;scaron; uvijek nije poznat.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Podsjećamo, pro&amp;scaron;le godine njemački Suddeutsche Zeitung&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://media.ba/bs/vijesti-i-dogadaji-vijesti/panama-papers-najveci-udarac-offshore-poslovanju-u-historiji&quot;&gt;do&amp;scaron;ao je do 11.5 miliona dokumenata&lt;/a&gt;&amp;nbsp;koje su nazvali Panama Papers, a koji su otkrili kako brojni političari i druge poznate osobe &amp;scaron;irom svijeta koriste poreske olak&amp;scaron;ice kako bi sakrile bogatstvo koje posjeduju. Podaci su se odnosili na povjerljive dokumente advokatske firme Mossack Fonseca, jedne od najzatvorenijih offshore kompanija u svijetu, koja je destljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Izvori:&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://www.theguardian.com/news/series/paradise-papers&quot;&gt;Guardian&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://qz.com/1120731/paradise-papers-a-guide-to-the-major-revelations/&quot;&gt;Quartz&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://www.klix.ba/biznis/otkrivene-offshore-malverzacije-kraljice-elizabete-trumpovog-ministra-facebooka-i-twittera/171105075&quot;&gt;Klix&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/afera-paradise-papers-otkrivene-tajne-porezne-oaze-svjetskih-bogatasa-i-politickih-vodja---495117.html&quot;&gt;Dnevnik.hr&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-11-11:314448</id>
 <title>Turski novinari na suđenju zbog članka o Erdoganovom mjestu odmora</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/11/11/turski-novinari-na-sudjenju-zbog-clanka-o-erdoganovom-mjestu-odmora" /> 
  
 <modified>2017-11-11T11:39:11+0100</modified> 
 <issued>2017-11-11T11:39:11+0100</issued> 
 <created>2017-11-11T11:39:11+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Turski novinari na suđenju zbog članka o Erdoganovom mjestu odmora   NAPISAO&amp;nbsp;  ADMINISTRATOR NVO    &amp;nbsp;U&amp;nbsp; NOVEMBAR 8, 2017         Turska se nastavlja obračunavati sa ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 class=&quot;entry-title&quot; style=&quot;clear: both; box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 7px; margin-top: 0px; letter-spacing: 0.5px; font-family: Nunito; line-height: 1.3; font-size: 32px; color: #333333&quot;&gt;Turski novinari na suđenju zbog članka o Erdoganovom mjestu odmora&lt;/h1&gt;&lt;div class=&quot;entry-meta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; display: inline-block; margin-bottom: 30px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;byline&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;NAPISAO&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;author vcard&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;url fn n&quot; href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/author/administrator/&quot;&gt;ADMINISTRATOR NVO&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;posted-on&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;&amp;nbsp;U&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/turski-novinari-na-sudenju-zbog-clanka-o-erdoganovom-mjestu-odmora/&quot; rel=&quot;bookmark&quot;&gt;NOVEMBAR 8, 2017&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-thumbnail&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-blog-large size-blog-large wp-post-image&quot; src=&quot;http://www.reciteslobodno.org/wp-content/uploads/2017/11/turska_1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;turska_1&quot; width=&quot;520&quot; height=&quot;350&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry-content&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Turska se nastavlja obračunavati sa neistomi&amp;scaron;ljenicima u medijskim kućama.&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;em style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Foto: Pixabay&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;U Turskoj počinje suđenje za novinare i rukovodioce nezavisnog dnevnog lista S&amp;ouml;zc&amp;uuml; zbog optužbi da je njihov članak od 15. jula pro&amp;scaron;le godine o odmarali&amp;scaron;tu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ukazao na umije&amp;scaron;anost u poku&amp;scaron;aju državnog udara.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Dopisnik G&amp;ouml;kmen Ulu, urednica online sadržaja Mediha Olgun i financijski menadžer Yonca Y&amp;uuml;cekaleli mogli bi se suočiti sa 15 godina zatvora zbog navodnog podržavanja terorističke organizacije, dok vlasnik lista Burak Akbay, kojem se sudi u odsustvu može dobiti i do 30 godina zatvorske kazne, pi&amp;scaron;e&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://ipi.media/turkey-journalists-on-trial-for-report-on-erdogan-holiday/&quot;&gt;Međunarodni institut za &amp;scaron;tampu&lt;/a&gt;.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Na dan napada, novine su objavile izvje&amp;scaron;taj u kojem su naveli mjesto na kojem se nalazi predsjednik Turske sa naslovom &amp;ldquo;S&amp;ouml;zc&amp;uuml; je prona&amp;scaron;ao Erdogana&amp;rdquo;. U večeri kada se dogodio napad, vojnici su napali odmarali&amp;scaron;te, ali je Erdogan navodno pobjegao 15 minuta prije napada. Novinar je optužen da je doveo vojnike do predsjednika, iako su iz novina argumentovali da zvanični izvje&amp;scaron;taji o poku&amp;scaron;aju vojnog udara pokazuju da se lokacija predsjednika znala i prije objave članka.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;ldquo;S&amp;ouml;zc&amp;uuml;, jedne od posljednjih velikih nezavisnih novina u Turskoj, trn su u oku Erdogana i njegove vladajuće Stranke pravde i razvoja zbog svojih žestokih kritika, tako da ne iznenađuje da zvaničnici drže novine na meti u sklopu &amp;scaron;ireg obru&amp;scaron;avanja na medije koje je u toku&amp;rdquo;, izjavio je programski direktor Međunarodnog instituta za &amp;scaron;tampu, Steven M. Ellis.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Prema&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://rsf.org/en/turkey&quot;&gt;Indeksu medijskih sloboda&lt;/a&gt;, Turska zauzima 155. mjesto na listi od 180 zemalja, a smatra se da zvaničnici koriste borbu protiv terorizma kako bi opravdali čistke u medijima i hap&amp;scaron;enja medijskih uposlenika&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-10-19:313109</id>
 <title>Kontrola obrazovanja važnija od kvaliteta</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/10/19/kontrola-obrazovanja-vaznija-od-kvaliteta" /> 
  
 <modified>2017-10-19T16:24:59+0200</modified> 
 <issued>2017-10-19T16:24:59+0200</issued> 
 <created>2017-10-19T16:24:59+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> Da li će DNS uni&amp;scaron;titi obrazovanje u Republici Srpskoj?   NAPISAO&amp;nbsp;  ADMINISTRATOR NVO    &amp;nbsp;U&amp;nbsp; OKTOBAR 14, 2017          Kontrola obrazovanja važnija od kvaliteta &amp;ndash; ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 class=&quot;entry-title&quot; style=&quot;clear: both; box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 7px; margin-top: 0px; letter-spacing: 0.5px; font-family: Nunito; line-height: 1.3; font-size: 32px; color: #333333&quot;&gt;Da li će DNS uni&amp;scaron;titi obrazovanje u Republici Srpskoj?&lt;/h1&gt;&lt;div class=&quot;entry-meta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; display: inline-block; margin-bottom: 30px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;byline&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;NAPISAO&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;author vcard&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;url fn n&quot; href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/author/administrator/&quot;&gt;ADMINISTRATOR NVO&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;posted-on&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; font-size: 13px; letter-spacing: 1.5px; text-transform: uppercase&quot;&gt;&amp;nbsp;U&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.reciteslobodno.org/da-li-ce-dns-unistiti-obrazovanje-u-republici-srpskoj/&quot; rel=&quot;bookmark&quot;&gt;OKTOBAR 14, 2017&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-thumbnail&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-blog-large size-blog-large wp-post-image&quot; src=&quot;http://www.reciteslobodno.org/wp-content/uploads/2017/10/Dane-Malesevic-326x245.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Dane-Malesevic-326x245&quot; width=&quot;326&quot; height=&quot;245&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry-content&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;ul style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; padding-left: 20px; list-style-position: initial; list-style-image: initial; margin-left: 20px&quot;&gt;&lt;li style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 8px 0px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Kontrola obrazovanja važnija od kvaliteta &amp;ndash;&lt;/strong&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Iz svih predloženih rje&amp;scaron;enja za kompletno obrazovanje u Republici Srpskoj vidi se da je Vlada RS iznad svega bila zainteresovana za upravljanje, rukovođenje i kontrolu, &amp;scaron;to ukazuje na to da je njena krajnja namjera da se snažno koncentri&amp;scaron;e moć u rukama ministra, koji će postati neka vrsta menadžera obrazovnog sistema u cjelini.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Ministarstvo prosvjete i kulture niz godina radi na reformi sistema obrazovanja, pred&amp;scaron;kolskog, osnovnog, srednje&amp;scaron;kolskog i visokog, stalno mijenjajući koncepte, ali i zakone, kao i radne grupe. Može se reći da su do sada izveli krupne promjene, radile su se i brojne strategije, ali se nije previ&amp;scaron;e vodilo računa &amp;scaron;ta kažu stručnjaci u javnim raspravama, jer nakon toga u primjeni akata dolazilo je do op&amp;scaron;teg haosa čiji se dio posljedica vidi i osjeća a za koji je odgovorna politika.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Razni koncepti reformi nikada nisu u potpunosti predočeni javnosti, ili su skrivani od nje, a da bi se odgonetnuo op&amp;scaron;ti smisao rje&amp;scaron;enja trebalo bi ih sagledati kao cjelinu.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Prvo &amp;scaron;to podliježe kritičkom preispitivanju je procedura predlaganja svih mjera. Sumnju izaziva i to &amp;scaron;to radne grupe uglavnom rade u tajnosti, ne zna se ni po kojim mjerilima su sastavljene, ni ko je u njima bio. Nijedna institucija značajna za obrazovanje nikada nije uključena u potpunosti, u pripreme mjera, javne rasprave, oblikovanje strate&amp;scaron;kih pravaca, formalno u dijelovima da kroz nametnuti okvir rada i diktirani tempo, ali su&amp;scaron;tinski i kompletno ne, a to se s razlogom može smatrati za oblik pritiska.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Rokovi za javne rasprave su uglavnom kratki, a za neke akte i ograničeni, jer se primjedbe mogu dati samo na konkretne članove, a ne i na op&amp;scaron;ti duh i koncepciju cijelih zakona i strategija.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Ako se takve procedure primjenju sada dok jo&amp;scaron; postoje savjeti (za obrazovanje), to samo glasno najavljuje kako će se donositi nova rje&amp;scaron;enja u budućnosti kada ne bude takvih nezavisnih institucija.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Sve predložene mjere Vlada uglavnom ignori&amp;scaron;e, ili usvaja one suprotne prethodno donesenim, sastavljena od istih stranaka koje i sada čini vladajuću koaliciju. I oni uporno govore kako prednjače u provođenju mjera reformske agende koja će nas približiti EU. A bez ikakve argumentacije dovode i pozitivne mjere u pitanje, a one koje oni predlažu će razoriti postojeće obrazovne institucije i savjete za obrazovanje i obrazovanje odraslih.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Te institucije su razvla&amp;scaron;ćene u smislu umanjenja autonomije djelovanja, i oni postaju savjetodavna tijela ministra prosvjete, koji može da ne sarađuje i ne uvažava ih po svom nahođenju i u praksi da inicira njihovu promjenu, a njihove prijedloge može da odbije bez ikakvog relevantnog obrazloženja.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Nadležnosti institucija/organa koje su bile kompetentne prenose se na ministra, ministarstvo ili Vladu- dakle na političke instance, &amp;scaron;to povećava opasnost od jo&amp;scaron; veće politizacije obrazovnih mjera.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Uz razaranje obrazovnih institucija, praksa da direktore &amp;scaron;kola imenuje i smijenjuje resorni ministar utiče i na pona&amp;scaron;anje direktora- činiće sve da ministar bude zadovoljan njihovim pona&amp;scaron;anjem. Takav direktor će potpuno ignorisati stav &amp;scaron;kolskog kolektiva, a nastavnici će nastojati da budu poslu&amp;scaron;ni, jer direktor donosi odluke o zapo&amp;scaron;ljavanju ili otpu&amp;scaron;tanju. Na taj način se podstiče pasivnost i bitno ograničava autonomija, profesionalna odgovornost i stvarala&amp;scaron;tvo nastavnika. Ako se tome doda i način biranja &amp;scaron;kolskih odbora jasno je da su otvorena vrata za dominaciju politike.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Po pitanju visokog obrazovanja Vlada imenuje tijelo za akreditaciju i osiguranje kvaliteta. To rije&amp;scaron;enje je u dubokom raskoraku sa standardima EU, koji podrazumijevaju nezavisnost tih tijela od izvr&amp;scaron;ne vlasti i politike. Umjesto da se podstakne kvalitet su&amp;scaron;tinski se ograničava autonomija ključnih tijela za razvoj visokog obrazovanja, pa i autonomija univerziteta i omogućava uplitanje politike u proces akreditacije.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Tako je i poznato da se političkim dogovorom Mostara i Banjaluke vr&amp;scaron;e međusobno akreditiranje visoko&amp;scaron;kolskih ustanova po sistemu tante za tante, a koliko je politika umije&amp;scaron;ala prste govore i aktuelni pritisci na sada već biv&amp;scaron;eg rektora univerziteta u I. Sarajevu da podnese ostavku koji se po sopstvenim riječima&amp;nbsp; morao da se krije i auto parkira pred jednim ,a spava u drugom hotelu. To su već, za&amp;scaron;to ne reći, mafija&amp;scaron;ke metode.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Obrazovanje se uvijek spominjalo kao strate&amp;scaron;ki razvojni resurs, a od strategija i razvoja ni&amp;scaron;ta, naprotiv uop&amp;scaron;te se ne vodi računa o obrazovanju odraslih na selu, jer jo&amp;scaron; uvijek oko 40% stanovni&amp;scaron;tva živi na selu.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Koncentracija moći odlučivanja u rukama resornog ministra, ministarstva, vlade i stranaka imaće za posljedicu politizaciju obrazovanja, jer su sve poluge prosvjetne vlasti u rukama političke vlasti. Iako se sve značajne nadležnosti, otvoreno ili prikriveno prenose na ministra, nema nikakvog osnova za vjerovanje da je on kompetentan za te poslove. Takva raspodjela nadležnosti je u punom raskoraku sa savremenim shvatanjima decentralizacije i dekoncentracije moći odlučivanja, koje se zasnivaju na principu kompetentnosti. Ovakvom kontrolom obrazovanja neizbježan je pad kvaliteta obrazovanja.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px&quot;&gt;Za procjenu mogućih efekata ovakvih mjera i reformi u sistemu obrazovanja potrebno je sagledati i koje mjere nedostaju. Svi zvaničnici govore o novoj revoluciji u svim sferama života, a u svim njihovim mjerama nema nijedne inovacije ni podsticaja &amp;scaron;kola/univerziteta, ni nastavnika da uvode inovacije čak ni u vidu eksperimentalnih &amp;scaron;kola, programa, novih metoda rada, ili organizacije &amp;scaron;kole. Takođe propu&amp;scaron;tena je prilika da se sistem finansiranja iskoristi kao najmoćniji instrument podsticanja kvaliteta obrazovanja. Iako se korist izraz profesionalni razvoj nastavnika, ne postoji nijedna ozbiljna mjera za unaprijeđenje inicijalnog obrazovanja nastavnika, smislenog sistema stručnog usavr&amp;scaron;avanja, djelotvornog sistema napredovanja i boljeg nagrađivanja onih koji rade na kreativan i inovativan način. Razvojni plan &amp;scaron;kole kao izuzetan instrument za aktiviranje &amp;scaron;kola, za izgradnju njihovog specifičnog profila i za razvoj prave autonomije nije podržan nikakvim ozbiljnim podsticajima tako da ostaje puka deklaracija. Za snaženje stručno pedago&amp;scaron;kog nadzora koji i sada postoji samo na papiru nisu predviđene nikakve stvarne mjere (povećanje broja savjetnika, njihova ozbiljna obuka i stavljanje u pogon). Nema prijedloga da se podrže inovativne metode nastave (participativne, aktivne, interaktivne metode, samostalni projekti), niti razuđeni oblici vannastavnih aktivnosti (sportske i kulturne aktivnosti u lokalnoj zajednici, slobodne, izborne i fakultativne istraživačke aktivnosti, ekolo&amp;scaron;ke i filantropske akcije) koje imaju ogromni potencijal vaspitnog djelovanja. Ali sve te aktivnosti mogu imati efekta samo ako ulaze u strukturu radnog vremena nastavnika, ako ih sistem vrednovanja &amp;scaron;kola podržava i ako se stvore uslovi za njihovo provođenje. Treba napomenuti i veoma pasivnu poziciju sindikata koji ne obavljaju svoj posao i time doprinose rasulu u sistemu obrazovanja, a isti je slučaj i sa većinom akademskog osoblja u visokom obrazovanju, pa čak i gori.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-05-20:302395</id>
 <title>Koliko Pale košta Mihajlo Parađina?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/05/20/koliko-pale-kosta-mihajlo-paradjina" /> 
  
 <modified>2017-05-20T17:20:25+0200</modified> 
 <issued>2017-05-20T17:20:25+0200</issued> 
 <created>2017-05-20T17:20:25+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  700.000 KM!
Toliko je za deset godina samo od op&amp;scaron;tine Pale (treba dodati Grad, Republiku,
pa se cifre vrtoglavo umnožavaju) dobila boračka organizacija da pomaže boračku ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;700.000 KM!
Toliko je za deset godina samo od op&amp;scaron;tine Pale (treba dodati Grad, Republiku,
pa se cifre vrtoglavo umnožavaju) dobila boračka organizacija da pomaže boračku
populaciju, ali je većina sredstava oti&amp;scaron;la na platu gospodina Parađine koji je
praktično uzurpirao funkciju i koristi je za prije svega ličnu promociju i čini
se radi sve osim onoga za &amp;scaron;ta je debelo plaćen. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;Boračka
organizacija ima svoju ulogu i svrhu, ali je u su&amp;scaron;tini radom Mihajla Parađine
obesmi&amp;scaron;ljena jer se on bavi komitetsko-političkim djelovanjem i paradiranjem uz
prepoznatljivu ispraznu frazeologiju od koje pravi borci nemaju ni&amp;scaron;ta, a uzgred
oni to vi&amp;scaron;e i ne slu&amp;scaron;aju, te su se i udaljili od gorepomenutog, kao i od same
boračke organizacije ne vjerujući da ona ikome i ičemu služi sem jednom čovjeku
sa ogromnom platom i reprezentacijom dok se pravi borci i boračke kategorije
pitaju čemu služi boračka organizacija i ima li svrhe? Nema.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;Uostalom o
tome govori i činjenica da su osnovani i veterani na Palama, a ne samo na
Palama nego i u cijeloj Republici Srpskoj.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;A propasti
i republičke boračke organizacije je kumovao opet niko drugi do glavom i bradom
Mihajlo Parađina u liku predsjednika predsjedni&amp;scaron;tva Boračke organizacije
Republike Srpske. Nije lako ni zapamtiti. Dovoljno je sjetiti se riječi slavnog
generala Slavka Lisice koji &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #333333&quot;&gt;kaže
da Boračku organizaciju Republike Srpske treba raspustiti zato &amp;scaron;to ne služi ni
za &amp;scaron;ta! Proslavljeni i u pjesmi opevani general tvrdi da BORS služi samo za
ostvarivanje ličnih interesa članova njenog najužeg rukovodstva i upozorava da
ih svaka vlast finansira samo da bi pridobila glasove birača&lt;/span&gt;. Tako je i
bilo i onomad na izborima kada se Parađina uključivao u centralni ptpc dnevnik
i izvje&amp;scaron;tavao da mu prijete i time se direktno &amp;nbsp;politički angažovao u izbornoj kampanji, i to
ne jednom, da bi kasnije sve to palo u zaborav, jer naravno to je bila samo
prljava kampanja u kojoj je Parađina opet blistao jer voli biti tv zvijezda. Za
vrijeme predsjednika predsjedni&amp;scaron;tva BORS i predsjednika BORS nosila su se skupa
odijela i vozile preskupe limuzine, bilo je tu i &amp;scaron;lja&amp;scaron;tećeg nakita da narod
vidi svoje predstavnike u svili i kadifi dok se invalidi i borci zlopate sa
crkavicom od 100 KM od kojih ne mogu da žive ni &amp;scaron;koluju djecu. Stotine hiljada
KM su se tro&amp;scaron;ile da bi se ugodilo Vladi.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;Ali nije da
se Parađina i ina kompanija nisu borili za borce. Oni su se mnogo naprezali u
razmi&amp;scaron;ljanju da se borci zaposle da se investira i da ima borački fond koji im
pomaže u svemu tome. I zaista je postojao BORS Invest Fond pa je &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;predsjednik Upravnog odbora Udruženja akcionara
investicionih fondova Sini&amp;scaron;a Božić optužio Dru&amp;scaron;tvo za upravljanje investicionim
fondom BORS invest i rukovodstvo BORS-a da su fond doveli na ivicu propasti i
da se zbog ličnih interesa protive izmjenama zakona o investicionim fondovima.
Božić je uputio otvoreno pismo rukovodstvu BORS-a u kome je zatražio da objelodane
podatke o poslovanju fonda, ističući da je Dru&amp;scaron;tvo za upravljanje investicionim
fondom BORS investa u proteklih nekoliko godina naplatilo oko pet miliona KM na
ime provizije, dok se vrijednost imovine &amp;bdquo;boračkog&amp;quot; fonda za to vrijeme
zbog lo&amp;scaron;eg upravljanja potpuno &amp;bdquo;istopila&amp;quot; i sa početnih 96 miliona KM
spala na svega 11 miliona KM&lt;/span&gt;, a demobilisani borci zapretili su uličnim
protestima ako rukovodstvo Boračke organizacije RS ne obelodani podatke o
poslovanju BORS invest fonda! Borci pozivaju i predsednika RS Milorada Dodika
da se založi za obelodanjivanje podataka o poslovanju ovog fonda, a od
novoizabranog revizora Du&amp;scaron;ka &amp;Scaron;njegote zahtevaju da odmah izvr&amp;scaron;i reviziju
poslovanja fonda u koji je vi&amp;scaron;e od 25.000 boraca uložilo svoje vaučere!&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;Zbog raznoraznih
proigravanja i Du&amp;scaron;ko Vukotić predsjednik Veterana RS je prozvao Mihajla
Parađinu privilegovanim borcem i vladinim igračem uz riječi: &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #1a1a1a&quot;&gt;&amp;ldquo;Ima 2200 maraka platu, uz dva zaposlena u
Boračkoj organizaciji grant koji on dobija je 67 hiljada na plate plus 75
hiljada dobija na tzv. dodatna prava koja se odnose na banjaska liječenja i
pomoć. Istovremeno, svaka dva mjeseca dobije sedam i po hiljada od grada
Istočno Sarajevo&amp;rdquo;, kaže Du&amp;scaron;ko Vukotić,iz &amp;Scaron;taba nezadovoljnih boraca RS.&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;A onda se na&amp;scaron; &amp;ldquo;junak&amp;rdquo;
Parađina ponovo pozabavio lokalnim nivoom. Centralno spomen obilježje u Palama
je bilo &amp;scaron;uplje. Da ga ne bi borci optužili za &amp;scaron;uplju politiku odlučio je da
renovira i popuni spomenik za ogromne pare, kao da je poenta bavljenje
spomenicima, a ne pomoć ljudima. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;Naravno ostaje
nejasno kako to da se npr. na vojničkom groblju na Sokocu &amp;ldquo;Malom zejtinliku&amp;rdquo;
nalaze i prazni grobovi, sa uredno ispisanim imenom poginulog borca i datumom
pogibije, kao &amp;scaron;to je primjer Buda Matovića, naravno časnog borca i po&amp;scaron;tenog
čovjeka koji se ni kriv ni dužan na&amp;scaron;ao među poginulima, iako čovjek živi i radi
na Palama i građani ga sreću svaki dan.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;Da li je to rezultat
između ostalog i rada i djelovanja Mihajla Parađine i ko je dozvolio, a ko je
učinio da se dižu mermerni spomenici na vojničkom groblju živim ljudima?
Parađinu ne zanimaju sigurno takve stvari, jer su mnogo važnija njegova tv
gostovanja i izjave gdje on poku&amp;scaron;ava glumiti tv zvijezdu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #2c2c2c&quot;&gt;Najbolje je pitati
borce &amp;scaron;ta misle pa ćete čuti istinske kvalifikacije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-05-03:300075</id>
 <title>Građani Pala poručuju-Nećemo da nas truju!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/05/03/gradjani-pala-porucuju-necemo-da-nas-truju" /> 
  
 <modified>2017-05-03T09:43:03+0200</modified> 
 <issued>2017-05-03T09:43:03+0200</issued> 
 <created>2017-05-03T09:43:03+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> &amp;nbsp; 

  Preduzeće
&amp;bdquo;Sarajevoinvest&amp;ldquo; na ulazu u Pale planira da pokrene postrojenje za hemijsku
impregnaciju drveta čime će dovesti do zagađenja životne sredine izlijevanjem ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Preduzeće
&amp;bdquo;Sarajevoinvest&amp;ldquo; na ulazu u Pale planira da pokrene postrojenje za hemijsku
impregnaciju drveta čime će dovesti do zagađenja životne sredine izlijevanjem
otrovnih materija u zemlju i vodotokove i ugrozi zdravlje stanovnika Pala. Kako
i &amp;scaron;ta je hemijska impregnacija drveta?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Impregnacija
predstavlja hemijsku za&amp;scaron;titu drveta, gdje se u drvo pod pritiskom u vakuumu
utiskuju za&amp;scaron;titna sredstva, razna ulja i drugo. Hemijska sredstva
kojima se &amp;scaron;titi drvo od &amp;scaron;tetočina i truljenja su vrlo opasna jer sadrže otrovne
sastojke, te je njihova proizvodnja u većini zemalja zakonom zabranjena. Ova
sredstva su posebno opasna ako se primjenjuju u unutra&amp;scaron;njim prostorijama, tako
da njihovo otrovno isparenje može da traje godinama.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Tokom
procesa koriste se za&amp;scaron;titna sredstva za drvo poput premaza. Mnogi premazi koji
se tradicionalno koriste sadrže otrovna isparenja, a ovi materijali se smatraju
zagađivačima vazduha. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Sve
navedeno govori u prilog tezi da se ne smije dozvoliti HEMIJSKA IMPREGNACIJA
drveta na samom ulazu u Pale i zagađivanje vazduha, zemlje i ugrožavanje
zdravlja stanovnika Pala!&amp;nbsp; Nigdje u
Republici Srpskoj u urbanim sredinama ne postoje ovakvi pogoni, pa ne trebaju
ni nama!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Calibri, sans-serif&quot;&gt;Nećemo
da nas truju!!!&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;a id=&quot;res_165129&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/18280745_1696935703667003_602749288_n.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews-med/18280745_1696935703667003_602749288_n.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-04-30:299798</id>
 <title>Ne želimo da nas truju!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2017/04/30/ne-zelimo-da-nas-truju" /> 
  
 <modified>2017-04-30T19:23:29+0200</modified> 
 <issued>2017-04-30T19:23:29+0200</issued> 
 <created>2017-04-30T19:23:29+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Да ли ће начелник Пала, Бошко Југовић дозволити приватној фирми хемијску импрегнацију дрвета у центру ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Да ли ће начелник Пала, Бошко Југовић дозволити приватној фирми хемијску импрегнацију дрвета у центру Пала и тиме дати дозволу за тровање становништва?&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;background-color: #eeeeee; font-size: 16px; font-family: &#039;Myriad Pro&#039;; color: #333333&quot;&gt;Град Источно Сарајево поднијеће тужбу на рјешење Министарства за просторно уређење, грађевинарство и екологију Републике Српске које је додијелило еколошку дозволу фирми &amp;bdquo;Сарајевоинвест&amp;ldquo; са Пала за хемијску импрегнацију дрвета, најавио је данас градоначелник Источног Сарајева Ненад Вуковић.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: #333333; font-family: &#039;Myriad Pro&#039;; font-size: 16px; background-color: #eeeeee&quot;&gt;Министарство за просторно уређење, грађевинарство и екологију Републике Српске поништило је раније рјешење града Источно Сарајево и општине Пале којим, због низа разлога, није издата еколошка дозвола, а Вуковић и представници Коалиције &amp;bdquo;Савез за Пале&amp;ldquo; изразили су незадовољство оваквом одлуком Министарства, оцјењујући да ће њоме бити угрожена животна средина, али и здравље грађана Пала.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: #333333; font-family: &#039;Myriad Pro&#039;; font-size: 16px; background-color: #eeeeee&quot;&gt;На конференцији за новинаре градоначелника Источног Сарајева и представника Коалиције &amp;bdquo;Савез за Пале&amp;ldquo; најављено је да ће, уколико ресорно министарство за 10 дана не поништи ово рјешење, испред зграде општине Пале бити организовани протести.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: #333333; font-family: &#039;Myriad Pro&#039;; font-size: 16px; background-color: #eeeeee&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_165058&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/18222106_701609136708409_6205187348565612442_n.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews-med/18222106_701609136708409_6205187348565612442_n.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-03-30:296133</id>
 <title>Nisu sve budale iste, Predrag Govedarica</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2017/03/30/nisu-sve-budale-iste-predrag-govedarica2" /> 
  
 <modified>2017-03-30T08:17:25+0200</modified> 
 <issued>2017-03-30T08:17:25+0200</issued> 
 <created>2017-03-30T08:17:25+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> Kako je dru&amp;scaron;tvo u posljednjih dvadesetak godina evoluiralo iz industrijske u &amp;quot;silikonsku&amp;quot; fazu u svim njegovim segmentima, ovih dana na javnoj sceni demonstrirali su jedan ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Kako je dru&amp;scaron;tvo u posljednjih dvadesetak godina evoluiralo iz industrijske u &amp;quot;silikonsku&amp;quot; fazu u svim njegovim segmentima, ovih dana na javnoj sceni demonstrirali su jedan student i jedna pjevačica na praktičnoj pokaznoj vježbi.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Pjevačica u &amp;quot;silikonskoj&amp;quot; eri otjelotvorena u majku nacije (sve nacije na ovim prostorima manje-vi&amp;scaron;e imaju sličnog roditelja) i student čiji životni moto je, kao i većine mladih i ambicioznih u dolini silikona, veoma brzo postati priznat i bogat član zajednice ne zamajavajući se &amp;quot;besmislenim&amp;quot; moralnim načelima.&lt;/p&gt;&lt;h2 style=&quot;margin: 0px 0px 5px; padding: 0px; font-size: 17.94px; color: #121212; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Mama i posinak&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Student prorektor Univerziteta Istočno Sarajevo Mladen Lučić u poku&amp;scaron;aju da &amp;scaron;to prije ostvari san o uspje&amp;scaron;nom biznisu i stekne kamione, avione i milione (po&amp;scaron;to je već ostvario VIP status uglednog građanina na svim zabavama i prijemima) organizovao je ovih dana koncert Svetlane Cece Ražnatović u Istočnom Sarajevu. Kako su mediji napisali, organizator koncerta je u stvari privatna firma studenta Lučića &amp;quot;Ledžend&amp;quot; d.o.o., svježe registrovana prije dva mjeseca.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Za nastup student je isplatio pjevačici 100.000 KM unaprijed, u ke&amp;scaron;u i na ruke. Odakle mu lova to se jo&amp;scaron; ne zna. Ali ono &amp;scaron;to se čuje i pi&amp;scaron;e ovih dana jeste da se student Lučić mjesecima hvalio da &amp;quot;Cecu dovodi u ime predsjednika RS i pod njegovim pokroviteljstvom&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Da li bi se u bilo kojoj pravnoj državi ili sistemu moglo desiti da se neki luzer ili prevarant poziva na instituciju predsjednika (nebitno je ko trenutno obavlja navedenu funkciju), a da ne bude priveden i saslu&amp;scaron;an o toj vezi? Ne bi, logično.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Godinama je pozivanje na poznanstva sa javnim ličnostima, posebno političarima, postalo obrazac za slične prevarante. Kako niko jo&amp;scaron; od slučaja nesrećnog Pere Maljutke, vozača Svete Mihajlovića, kada je ovaj bio predsjedavajući Savjeta ministara, nije odgovarao za slične &amp;quot;marifetluke&amp;quot;, broj prevaranata se rapidno uvećavao. Njihovo nesankcionisano djelovanje ostajalo je na nivou usmenih predanja.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Ali da se vratimo mladom Lučiću, slučajno ili ne studentu četvrte godine ekonomije, koji u svom novom biznisu ne vidi ni&amp;scaron;ta sporno.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;- Iako je &amp;quot;Ledžend&amp;quot; mlada firma, imam iskustva u ovom poslu odranije i zato sam uspio da sve organizujem na najvi&amp;scaron;em nivou. A to &amp;scaron;to se priča da sam se pozivao na Kabinet predsjednika RS nije istina, već su to priče kojima se želi dati politička nota cijelom ovom događaju - kaže Lučić, važan studentski funkcioner i kako to obično biva, lo&amp;scaron; student. Poznato je da na ispite izlazi i po sedam puta i da se ponekad samo za njega uvode vanredni ispitni rokovi.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Lučić i njegov drugar predsjednik Unije studenata RS Predrag Govedarica demantuju da je i Unija učestvovala u organizaciji Cecinog koncerta. Jeste ili nije očekivati je da neko to tačno utvrdi. Ono &amp;scaron;to je do sada poznato je da je Unija studenata pozivala zvanice na taj &amp;quot;muzički spektakl&amp;quot;. Upućeni u cijeli slučaj tvrde da je vrlo lako moguće da se upravo u VIP pozvanim ličnostima odranije poznatim policijskim organima krije odgonetka otkuda studentu Lučiću 100.000 KM ke&amp;scaron;a da isplati pjevačicu koja je potom demonstrirala &amp;quot;humanost&amp;quot; na koncertu za poplavljene.&lt;/p&gt;&lt;h2 style=&quot;margin: 0px 0px 5px; padding: 0px; font-size: 17.94px; color: #121212; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Malo lično iskustvo&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Negdje u maju stigla mi je tužba Univerziteta Istočno Sarajevo zbog kolumne od 5. oktobra pro&amp;scaron;le godine &amp;quot;Koliko ko&amp;scaron;ta zvanje&amp;quot;. Poslije ove kolumne počeo je i progon dekana u Istočnom Sarajevu za koje se sumnjalo da su mogli biti izvori informacija u tom tekstu. Smijenjen je dekan Ma&amp;scaron;inskog fakulteta Du&amp;scaron;an Golubović, a dekana Filozofskog Milanku Babić odbranili su profesori tog fakulteta.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Iako je jasno da tužbu za klevetu po zakonu ne može da podigne pravno lice, nego isključivo oklevetani pojedinac, već po njenom sadržaju na prvo letimično čitanje bilo je jasno ko stoji iza svega.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;- Tužena KUSMUK MIRJANA je svesno, namerno, neistinito i protuzakonito iznosila u javnosti lažne činjenice koje ozbiljno mogu da poljuljaju i dovedu u sumnju op&amp;scaron;te ciljeve visokog obrazovanja, i vrlo značajne rezultate koje je postigao Univerzitet u Istočnom Sarajevu, blateći izuzetne nastavno-naučne kadrove ove visoko&amp;scaron;kolske ustanove, (prof. dr Stevan Trbojević) sračunate s ciljem ru&amp;scaron;enja stubova na kojim počiva ovo dru&amp;scaron;tvo.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Upravo ovim razotkrio se skriveni pisac tužbe, prorektor Stevan Trbojević, siva eminencija Univerziteta Istočno Sarajevo. Zanimljivo je da je u većini navodno osporenih dijelova kolumne zatražio saslu&amp;scaron;anje upravo svojih malih &amp;quot;trabanata&amp;quot;, lidera studentskih organizacija u svojstvu svjedoka tužioca.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Tako se predsjednici Studentskog parlamenta i Unije studenata predlažu kao svjedoci koji treba da dokažu kako je kredit koji je Univerzitet Istočno Sarajevo podigao od jedne komercijalne banke za gradnju studentskog doma posve opravdan, iako samo nekoliko mjeseci kasnije prorektor Trbojević na sjednici Skup&amp;scaron;tine grada Istočno Sarajevo traži da otplaćivanje istog preuzme Vlada RS.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Predsjednik Unije studenata Predrag Govedarica i Studentskog parlamenta Aleksandar Glava&amp;scaron; treba da posvjedoče i kako je ta kolumna napisana &amp;quot;protiv interesa studenata, nastavno-naučnog kadra Univerziteta i ove visoko&amp;scaron;kolske ustanove&amp;quot;, te da je nanijela &amp;quot;ogromnu &amp;scaron;tetu visokom obrazovanju, prosperitetu Republike Srpske i njenim građanima u cjelosti&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Prije pisanja tužbe zasjedao je istim povodom i rektorski kolegijum Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji je isti tekst ocijenio, a kako bi drugačije nego kao &amp;quot;napad&amp;quot; na Univerzitet.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Ne znam da li je mlađani Lučić, kao i obično, prisustvovao toj sjednici rektorskog kolegijuma, ali znam da po funkciji studentski prorektor ima obavezu da prisustvuje sjednicama Upravnog odbora i Senata Univerziteta. Isto kao &amp;scaron;to znam da je funkcija student prorektor vanstatutarna i osmi&amp;scaron;ljena za poslu&amp;scaron;nog Lučića koji je tu da dadne jedan glas vi&amp;scaron;e, kada zagusti i kad mu se naredi. Tako je bilo i u slučaju glasanja za odluku o zaduživanju Univerziteta kreditom od 12 miliona za gradnju studentskih domova za koju je ruku digao i student prorektor.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Zanimljivo je da su, kada su lani predstavnici Ministarstva prosvjete odbili da potpi&amp;scaron;u ugovor o toj drugoj fazi kredita sa austrijskom firmom VAM, istoga časa predstavnici Studentskog parlamenta UIS-a i Unije studenata RS zaprijetili da će bojkotovati nastavu, oktobarski ispitni rok i organizovati ulične proteste.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Predsjednik Studentskog parlamenta UIS-a Aleksandar Glava&amp;scaron; i Unije Predrag Govedarica dramatično su vapili da će ako se ne potpi&amp;scaron;e kredit biti ugrožena budućnost Univerziteta i ne lezi vraže &amp;quot;razvoj istočnog dijela RS&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Iako jo&amp;scaron; nije otkriveno na koji način je utro&amp;scaron;eno sedam miliona iz prve faze kredita, da li je bilo zloupotreba i kakvih, ministar prosvjete RS Goran Mutabdžija nije izdržao pritisak i parafirao je ugovor o kreditu 2, ali je istovremeno vje&amp;scaron;to prebacio odgovornost na moćnije od sebe: ugovor je stupio na snagu tek kada ga je odobrila Vlada.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Upravo zahvaljujući Univerzitetu Istočno Sarajevo, Ministarstvo prosvjete i kulture ovih dana zaradilo je revizorsko &amp;quot;mi&amp;scaron;ljenje sa rezervom&amp;quot;. Revizori su utvrdili da je kr&amp;scaron;enje zakona na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu te&amp;scaron;ko 12 miliona maraka, jer je Upravni odbor Univerziteta (čiji član je student Lučić) dao odobrenje da se podigne komercijalni kredit za kupovinu studentskog doma bez odobrenja Narodne skup&amp;scaron;tine, čime je prekr&amp;scaron;en Zakon o zaduživanju.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Glavni revizor RS Du&amp;scaron;ko &amp;Scaron;njegota rekao je i to da se prvi put sreo sa tako direktnim kr&amp;scaron;enjem sistemskog zakona.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;- Ovo je presedan, po onome &amp;scaron;to ja znam, moglo bi se reći u čitavom periodu postojanja RS - rekao je &amp;Scaron;njegota.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Univerzitet Istočno Sarajevo jo&amp;scaron; nije tužio revizora, ali je u medijima prorektor Trbojević odbacio sve njegove nalaze, prebacujući odgovornost na ministarstvo prosvjete i finansija.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Iz Ministarstva prosvjete su ga podsjetili da nisu učestvovali u kreditnom zaduženju i da je odluku o tome donio UO Univerziteta. Pozvali su nadležne organe da utvrde prekr&amp;scaron;aj ili krivično djelo.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;O Univerzitetu se krajem jula razgovaralo i na sjednici Skup&amp;scaron;tine grada Istočno Sarajevo na kojoj je preletač od stranke do stranke, prorektor Trbojević uz glasnu podr&amp;scaron;ku poslanika SDS-a optužio Vladu RS da je &amp;quot;natjerala Univerzitet da se kreditno zaduži čime ga gura u bankrot&amp;quot;, dok istovremeno finansira gradnju paviljona 4 u Banjaluci.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Vlada je pozvana da preuzme obavezu vraćanja kredita koji je, da jo&amp;scaron; jednom podvučemo, odobrio UO Univerziteta, jer, kako je rečeno, Univerzitet u Istočnom Sarajevu ima manji budžet od onoga u Banjaluci. Prorektor Trbojević je ponovo osuo drvlje i kamenje po ministru prosvjete optužujući ga da ne zna ni da se gradi studentski dom za koji ovih dana u jednom intervjuu traži da nezakonito i kao nigdje na planeti bude uknjižen kao vlasni&amp;scaron;tvo Univerziteta. Studentski lideri kojima Univerzitet hoće da otme dom o tome poslu&amp;scaron;no ćute.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Kakav je dil u kreditnom zaduživanjima bio sa studentima Lučićem, Glava&amp;scaron;em i Govedaricom jednom će valjda utvrditi plaćeni za to. Možda će neko, ko će ga znati, sve to anonimno napisati u ovih dana prezentovanoj aplikaciji MUP-a RS za prijavljivanje korupcije i zatražiti da bude utvrđeno da li je tačno da su studenti svoju bitku za kredit naplatili skupim satovima, automobilima, cehovima u restoranima i računima za mobilne koje im je navodno plaćao UIS. Očekivati je to, jer malo ko u Istočnom Sarajevu, bilo da je riječ o studentima, profesorima ili običnim ljudima, ima lijepu riječ za studentski trojac.&lt;/p&gt;&lt;h2 style=&quot;margin: 0px 0px 5px; padding: 0px; font-size: 17.94px; color: #121212; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Zakoni gluposti&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Da bi čovjek shvatio su&amp;scaron;tinu problema dana&amp;scaron;njice, pa i doline silikona u kojoj su idoli miliona &amp;quot;biznismeni&amp;quot; i sponzoru&amp;scaron;e, potrebno je bar nekoliko puta da pažljivo pročita esej iz 1976. godine jednog od najpoznatijih svjetskih ekonomista 20. vijeka, profesora sa Univerziteta Berkli Karla M. Čipola pod naslovom &amp;quot;Osnovni zakoni ljudske gluposti&amp;quot;.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Čipola je možda i uvredljivo opisao moguće grupe ljudi, svrstavajući nas u četiri osnovne kategorije: bespomoćni, inteligentni, razbojnici i glupaci.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Demistifikovao je pet osnovnih zakona ljudske gluposti, od kojih prvi glasi: Uvijek i neizbježno, svi potcjenjuju broj glupana u opticaju.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Ukratko on obja&amp;scaron;njava kako glupavi ljudi drugima i dru&amp;scaron;tvu u cjelini prave &amp;scaron;tetu. Zaključak glasi: Glupani iz vlastitog zla elimini&amp;scaron;u svako dobro u&amp;nbsp; okruženju. Razbojnici ga elimini&amp;scaron;u iz vlastitog interesa. Tako dolazimo do osnovnih razloga koji dovode do negativne selekcije.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Ne znam &amp;scaron;ta o tome misli student ekonomije Lučić i da li je pročitao ovaj esej uglednog profesora. Ne znam da li je u stanju da na praktičnim primjerima simulira definicije prof. Čipole i poslaže mozaik, kako bi kao budući dipl. ekonomista poku&amp;scaron;ao da dadne svoj naučni i praktični doprinos stvaranju boljeg i bogatijeg dru&amp;scaron;tva, ne samo za sebe, naravno.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Ne znam ni u kojoj kategoriji se prepoznao? I ko je uop&amp;scaron;te zapalio žito? Ali jedno konačno znam, a to je odgovor na pitanje: Ako im je Ceca majka, ko im je tata?&amp;nbsp; Pa &amp;quot;Trbojević&amp;quot;!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Mirjana Kusmuk&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&amp;nbsp;http://www.glassrpske.com/komentar/kolumne/Nisu-sve-budale-iste/lat/2012.html&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-size: 14.04px; line-height: 1.48em; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-02-12:292455</id>
 <title>Čudna neka bratija, moj profesore…</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2017/02/12/cudna-neka-bratija-moj-profesore" /> 
  
 <modified>2017-02-12T12:12:45+0100</modified> 
 <issued>2017-02-12T12:12:45+0100</issued> 
 <created>2017-02-12T12:12:45+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  Vojo Tomić , legenda koja jo&amp;scaron; traje&amp;hellip;  &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;    Pi&amp;scaron;e: Stamenko FI&amp;Scaron;ER   &amp;nbsp;  &amp;ndash; ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Vojo Tomić , legenda koja jo&amp;scaron; traje&amp;hellip;&lt;/strong&gt;&lt;strong style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;box-sizing: border-box&quot;&gt;Pi&amp;scaron;e: Stamenko FI&amp;Scaron;ER&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ostavili smo generaciju skija&amp;scaron;a s kojom bi se svako pametan ponosio.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Činili su je: Branislav Lolović, Zoran Peru&amp;scaron;ina, Horo Rejmon, Enis Bećirbegović, Aleksandar Prović, Amar Gorčić, Arijana Boras, Jasmina Dedić, Igor Vanovac, Igor Latinović, Edin Terzić, Samir Smajić, Afan Arslanagić, Edin Terzić, Ana Prović&amp;hellip; Ma kažem vam: Enisa i Jasminu Dedić neće jo&amp;scaron; niko nadma&amp;scaron;iti za deset godina na prostorima BiH. Ali, &amp;scaron;to može jedan lud, to hiljadu pametnih ne ispravi. Čudna neka bratija okupila se oko skijanja &amp;ndash; priča Vojo Tomić, trener, sportski radnik, dobitnik &amp;Scaron;estoaprilske nagrade grada Sarajeva kao trener i organizator ZOI &amp;lsquo;84&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Bio je lijep februarski dan. Nikad ljep&amp;scaron;i, sjeća sa na&amp;scaron; sagovornik. Svi su gledali u nebo i vrtili glavom. Moja ekipa saradnika na Bjela&amp;scaron;nici vi&amp;scaron;e je gledala u nebo nego ispred sebe u ono &amp;scaron;to radi. Vezisti su javili telefonom: Stiže nam Branko Mikulić! Rekao sam onako vi&amp;scaron;e za sebe:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Bolje da su javili da stiže snijeg!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Branko Mikulić je zaista bio veliki autoritet. Ljudi su iz po&amp;scaron;tovanja mirno stajali pred njim. Bio je veliki čovjek i veliki radnik. Dvije sekretarice koje su čule moj komentar odmah su gotovo uglas uzviknule:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Kako tako možete reći druže Vojo!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;A &amp;scaron;to ne bih mogao, pomislio sam u sebi jer sam shvatio da sam pretjerao. Bila su to takva vremena. Po&amp;scaron;tovao sam i ja Branka Mikulića kao i svi, ali eto otelo mi se, &amp;scaron;ta mogu. Učinili smo sve a snijeg nikako da padne&amp;hellip; Ma moram i ovo ispričati. Sjećam se jednog teksta u novinama koji je posebno nas na Bjela&amp;scaron;nici doveo u groznu situaciju. Novinari kao novinari pisali su o svemu a jedan se odvažio da na naslovnoj strani napi&amp;scaron;e kako ne treba brinuti za Bjela&amp;scaron;nicu ako nema snijega jer imamo &amp;ndash; topove. Naravno, to je bila notorna glupost koju ne bih sada sa ove vremenske distance komentarisao. Kakvi crni topovi.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Kada je iza&amp;scaron;ao iz automobila Branko Mikulić je pogledao Voju Tomića i tridesetak sekundi čekao je odgovor postavljen pogledom.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; A &amp;scaron;ta da mu kažem? &amp;Scaron;uti on, &amp;scaron;utim ja. Pa svi znaju da nema snijega i &amp;scaron;ta ja trebam da mu kažem ono &amp;scaron;to svi znaju. Gleda on mene pravo u oči, gledam ja njega jo&amp;scaron; pravije&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Tih tridesetak sekundi svima tada zaposlenim na Bjela&amp;scaron;nici ali i u cijelom Olimpijskom komitetu bili su dugi kao trideset godina.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Druže Vojo, prozbori Branko Mikulić onako tiho da sam ga, čini mi se, samo ja čuo:&amp;nbsp; Hoće li biti snijega? Nisam čekao ni trena: To u ovom trenutku samo zna CIA i Bog, pardon oni gore!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Svi su zabrinuto zaćutali.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ovakav odgovor posebno od mene niko nije očekivao, a kamo li Branko Mikulić. Kakvi oni gore! Kakav Bog! Ali brzo je shvatio &amp;scaron;to želim reći. Da bi izvadio stvar &amp;scaron;aljivo je, a ja bih dodao i diplomatski, kazao: &amp;bdquo;Pa znate svi ljudi grije&amp;scaron;e&amp;hellip;žž! Tu se značajno zaustavio, jo&amp;scaron; značajnije pogledao, nasmijao i nastavio&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Kombinacija CIE, Boga, onih gore, Olimpijade i 1984. godine nikome nije bila shvatljiva. Niko je nije komentarisao. Snijeg je pao. Vojo Tomić je odradio posao &amp;scaron;to je najbolje mogao.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Dugo sam poslije toga razmi&amp;scaron;ljao o toj rečenici i uvjeren sam da je ona najkrivlja &amp;scaron;to sam kasnije bio nagrađen &amp;Scaron;estoaprilskom nagradom grada Sarajeva, najvećeg priznanja koje jedan pojedinac može dobiti. Bilo je toliko ljudi u Olimpijskom komitetu, bilo je toliko zaslužnih a ja sam je ipak dobio kao trener. Veliki je to bio gaf tog velikog čovjeka&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;Scaron;ta se sve kasnije događalo u životu Voje Tomića u ovom dijelu priče nije toliko važno. Bitno je da je to jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e dalo podstreka čovjeku koji je navikao kroz cijeli svoj život da samo sebe može održati stalnim dokazivanjem. Priznala ga je sredina, priznao ga je svijet.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Uvijek ste na početku ma koliko bili blistavi i ma koliko toga napravili.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Ispričajmo i ovo. Često izgovara kada oni koji ne znaju ko je ispred njih i koliko zna onu već prepoznatljivu: ma &amp;scaron;ta čitao, bio, čovječe bio&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Prema toj rečenici će ga vjerovatno pamtiti svi oni koji simboli&amp;scaron;u ovo vrijeme neznanja, nerada i nediscipline. Svugdje na svijetu on bi bio žpočasni doturež a kod nas jedva da mu priznaju ono &amp;scaron;to i vrapci na grani znaju i tako uporno ponavljaju iste gluposti. No, imat ćemo se kad kajati.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ono &amp;scaron;to danas znam je da takvu Olimpijadu nikad vi&amp;scaron;e nećemo moći napraviti. Svi smo bili kao jedno. Cijeli grad, cijela država. Znali smo &amp;scaron;to i kako hoćemo. Imali smo snagu da prebrodimo &amp;scaron;to se u normalnim uslovima i ne može napraviti. Znali smo &amp;scaron;to dobivamo. Jedino &amp;scaron;to me u svemu malo nerviralo je bilo stalno zanemarivanje stranaca, njihovih stručnjaka koji su takođe bili zaslužni &amp;scaron;to je ZOI 84&amp;nbsp; progla&amp;scaron;ena odlično organizovanom&amp;hellip; &amp;ndash; ovdje malo zastaje, prisjeća se&amp;hellip; &amp;ndash; Ma, kako smo radili. Onako kako danas ne radimo. Imali smo pred sobom plan i nijedan komentar u stilu: a možemo li mi ovo. Nismo bili sumnjičavi, nismo bili destruktivni. Nismo postavljali suvisla pitanja. Vjerovali smo jedni drugima. Kada mi najave dolazak inspekcije,&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;a to su bili uglavnom strani stručnjaci, pozovem Stoleta Granzova i prvo njega po&amp;scaron;aljem u obilazak, u na&amp;scaron;u inspekciju. Nije bilo slučaja da se obrukamo. Kada Stojan javi: sve je OK, ja znam da je uredu. Mirno i staloženo dočekam strance i kažem: izvolite. Velika je stvar bila imati ekipu kojoj vjerujete i koja vama vjeruje&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Pričati sa Vojom Tomićem o Olimpijadi možete satima i danima, ali nas je prije i poslije svega zainteresovala jedna njegova rečenica:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Jedini sam trener koji je dobio &amp;Scaron;estoaprilsku nagradu!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Ko ne po&amp;scaron;tuje starost, kako će po&amp;scaron;tovati mladost, a tek sebe. Ne trebamo kriti, a to se manje &amp;ndash; vi&amp;scaron;e zna, sada&amp;scaron;nji ski pokret je na samo sebi (dvo)ličan način isključio sve one koji su nekada ne&amp;scaron;to značili i koji su bosanskohercegovačko skijanje učinili dostojnim, po&amp;scaron;tovanim i cijenjenim. Kada bilo gdje u inostranstvu spomenete ime Voje Tomića ponosni ste &amp;scaron;to ste Bosanac i Hercegovac. Naravno, ovdje su vremena učinila svoje&amp;hellip; No, kako i to manje &amp;ndash; vi&amp;scaron;e svi znaju &amp;ndash; samo ne govore uživajajući u svojoj neprimjerenoj oholosti, nastavimo razgovor sa na&amp;scaron;im sagovornikom&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Duga je to priča &amp;ndash; počinje Vojo kazivati dok gleda kroz prozore jo&amp;scaron; jednog slavljenika, hotela Mar&amp;scaron;al na Bjela&amp;scaron;nici &amp;ndash; Počeo sam u SK Sarajevo kao neiskusan trener ali sam znao da moram učiti. Samo sa znanjem se može ići dalje. Uspio sam obezbijediti uče&amp;scaron;će na nekoliko trenerskih seminara u Austriji. U toj prvoj mojoj generaciji takmičara bilo je dosta talentovanih mladića i djevojaka kao na primjer: Kalman, Trninić, Pa&amp;scaron;ović i drugi. Međutim problem je bio &amp;scaron;to tada&amp;scaron;nje vodstvo Sklija&amp;scaron;kog kluba Sarajevo je vi&amp;scaron;e voljelo da gradi sebi domove i vikendice nego da se ozbiljnije pozabavi kvalitetom smučanja i armijom mladih ljudi koji su u njega gledali kao u Boga. Svi predsjednici kluba su napravili sebi vikendice&amp;nbsp; i to jednu do druge. Nije im padao na pamet kvalitet sporta. Oni su zadovoljavali svoje potrebe sa malo rakijice, malo muzikice i malo skijanja na svojim ski liftovima. Djeca, mladići i djevojke su bili prepu&amp;scaron;teni sebi. Naravno, ne i njihovoj priči. Ako biste ih ne&amp;scaron;to pitali sutradan na stazi dok su bili jo&amp;scaron; mamurni od neprospavane noći oni bi vam se zaklinjali do naveče i govorili gluposti od kojih mi je postajala sve vi&amp;scaron;e muka. Kao i dana&amp;scaron;nji političari, govorili su jedno a radili drugo. No, to nije bio samo izum njihovog vremena. Moju pažnju ipak je zaokupljala mladost. Poznavao sam direktora Ski gimnazije u Austriji. Obratio sam im se, pojasnio &amp;scaron;to je u pitanju i pozvali su me. Na&amp;scaron;a gradska SOFK-a je odlučila da mi pomogne. I počeli smo. I&amp;scaron;li smo na glečere kod njih a oni su dolazili na ljetovanje kod nas&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Ne treba opisivati kako su pojedini bahati čelnici iz ski organizacije gledali na žludog Vojuž. Punim ustima pitali su se &amp;scaron;ta on to muti. Da li na&amp;scaron;a bezbjednost zna za djelovanja druga Tomića. A njima je bilo krasno. Zaposjeli su planine, domove i vikendice. Sviralo se i pjevalo. Ponekad se i igralo, a skijati&amp;hellip; e to je bila druga priča.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Plod te moje saradnje sa Austrijancima pokazao se vrlo brzo. Samo nakon tri godine Ajdin Pa&amp;scaron;ović je postao prvo omladinski a onda seniorski prvak Jugoslavije, učesnik Olimpijade u Insbruku. Slovenci su već tada činili svjetski vrh a eto jedan Pa&amp;scaron;ović stigao je brzo da im pomuti računice.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;To je sad već bila ozbiljna priča. Oni koji su u startu Voju proglasili ludim, govorili su: žVidite &amp;scaron;ta uradi na&amp;scaron; drug Vojo. Svaka čast. Govorili smo mi da tu ima ne&amp;scaron;tož. I bilo je, ali nažalost, ne njihovom zaslugom.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ajdin je kao osamnaestogodi&amp;scaron;njak vozio sve svjetske spustove. Bio je elita &amp;Scaron;ladminga, Vengena, Kicbila, Obersdorfa, Garmi&amp;scaron;a&amp;hellip; Od tako mladog skija&amp;scaron;a se vi&amp;scaron;e nije moglo očekivati&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;I tada je život bio satkan od uspona i padova. Euforija koja je zavladala brzo se raspr&amp;scaron;ila.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; &amp;Scaron;ta hoće sad taj Vojo. Kakve posebne pripreme za Ajdina&amp;hellip; počeli su da govorkaju oni koji su bili zaduženi za mahale &amp;ndash; Ne diže li se on previ&amp;scaron;e&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;I po starom dobrom sarajevskom receptu: onu glavu koja suvi&amp;scaron;e viri treba &amp;scaron;to prije spustiti.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; U sredini u kojoj je meza glavna ne možete puno napraviti. Klub je glatko odbio sve moje zahtjeve da se Ajdinu naprave posebne pripreme. Njegova nedorečena karijera počela se gasiti, malo pomalo počeli smo ni&amp;scaron;titi ono &amp;scaron;to smo sami napravili. Ajdina Pa&amp;scaron;ovića je prema mi&amp;scaron;ljenju mezetlija trebalo (a zanimljivo da to mi&amp;scaron;ljenje i danas vlada) uni&amp;scaron;titi. Na sreću bilo je i onih koji su vidjeli da se takav skija&amp;scaron; ne rađa svaki dan. Dali su ideju da se napravi novi klub sa entuzijastima i znalcima. Napravili smo Želju, zapravo obnovili ga.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Na svojim plećima ekipa u kojoj su bili Huso Arslanagić, Miomir Cicko Prović, Ibro Slipičević, Zoran Do&amp;scaron;ner, Muhamed Krivo&amp;scaron;ić (naravno zajedno sa Vojom Tomićem)&amp;nbsp; iskusila je &amp;scaron;ta znači entuzijazam i ljubav prema skijanju&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Najvažnije je reći da nas je sportsko dru&amp;scaron;tvo Željezničar prihvatilo i pomoglo. Direktor Željezničara je bio Dane Maljković i trebao bih sada &amp;scaron;to kaže Huso Arslanagić dići se i odati mu počast. Dakle, Dane nam je dao svaku vrstu pomoći. Prvi predsjednik je bio profesor Vladimir Poleksić, dekan Fakulteta za fizičku kulturu. Dobili smo prostorije u Titovoj ulici. Dobili smo svoje mjesto u dru&amp;scaron;tvu. Nabavljeni su nam automobili za prevoz takmičara. Počeli smo ponovo da živimo punim plućima. Za par godina stvorili smo generaciju izvrsnih takmičara&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Iz Skija&amp;scaron;kog kluba Sarajevo opet su pričali kako je onaj ludi Vojo opet počeo djelovati. No, sada su bili u poziciji samo da žlajuž. Izvinite na izrazu ali &amp;scaron;ta drugo reći kada&amp;nbsp; znate onu narodnu: psi laju, karavani prolaze&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ne mogu a da se ne sjetim te generacije izvrsnih skija&amp;scaron;a počev od braće Dor&amp;scaron;ner. Nažalost, Jana danas nema, poginuo je braneći Sarajevo. Tu su jo&amp;scaron; bili: Afan Arslanagić, Horo Reimon, Aleksandar Prović, Milan Petrović, Boris Ko&amp;scaron;utić, Mićo Lučić, Branislav Lolović, Željko i Du&amp;scaron;ko Anić, Edin Terzić, Aleksandar Mi&amp;scaron;ković, Zoran Peru&amp;scaron;ina, Snežana Kure&amp;scaron;, Vedrana Perić, Arijana Boras, Marina Vidović&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Ovdje treba istaći, kaže Vojo, da su skija&amp;scaron;i/smučari SK Željezničara bili okosnica reprezentacije koja je nastupila u Albervilu. Bili su tu: Arijana Boras, Marina Vidović, Zoran Peru&amp;scaron;ina, Edin Terzić, Igor Latinović&amp;hellip; A treneri su bili Vojo Tomić i Ajdin Pa&amp;scaron;ović.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; U Željezničar dolazi &amp;scaron;to je vrlo zanimljivo za predsjednika kluba Marko Petrović, dana&amp;scaron;nji predsjednik Ski Saveza BiH. Moram reći da je to, nažalost, jedini čovjek u Predsjedni&amp;scaron;tvu koji poznaje probleme u klubovima, materijalne, stručne i ostale a to je vrlo važno moraćete priznati, zar ne. Želim naglasiti da smo mi bili duboko svjesni da od Saveza ne možemo očekivati materijalnu ili bilo kakvu drugu pomoć. Znali smo da smo kao građani osnovali klub, te da se o njemu moramo brinuti sami.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;S obzirom na to da je Željezničar radio u kontinuitetu stvorena je, prema riječima Voje Tomića, jo&amp;scaron; bolja generacija. Činili su je: Branislav Lolović, Zoran Peru&amp;scaron;ina, Horo Rejmon, Enis Bećirbegović, Aleksandar Prović, Amar Gorčić, Arijana Boras, Jasmina Dedić, Igor Vanovac, Igor Latinović, Edin Terzić, Samir Smajić, Afan Arslanagić, Edin Terzić, Ana Prović&amp;hellip; Slijedili su je jo&amp;scaron; darovitiji kao Dejan Čečar, prvak Jugoslavije u cicibanskoj i pionirskoj selekciji&amp;hellip; zatim Bojan Bulajić, Vladimir Lučić, Nesko Hadžimuratović, Sejo Čau&amp;scaron;ević, Tarik Bisić, Dario Muratović te sada&amp;scaron;nji treneri Medve&amp;scaron;čaka&amp;nbsp; Marko &amp;Scaron;uman i Davor Lažeta&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Ova generacija je dobro radila. Dovedeni su treneri iz Slovenije. Stizali su međunarodno vrijedni rezultati. Enis Bećirbegović osvaja dvije medalje u Val-di-Zeru. Da, da onaj isti Enis Bećirbegović koji i danas vozi i kojeg neznalice tako omalovažavaju. Ma &amp;scaron;to up&amp;scaron;te takve stvari pričati. Stvorili smo generaciju skija&amp;scaron;a kojoj ne bi bilo kraja na svjetskom planu. Ako kažem da jednog Enisa ili Jasminu Dedić niko neće pobijediti za deset godina onda sam sve rekao. Pa, ta na&amp;scaron;a omladina danas radi kao treneri i stručnjaci &amp;scaron;irom svijeta. Pogledajte jednog Igora Vanovca, on trenira Amerikance&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Na trenutak Vojo Tomić zastaje, skida naočale i &amp;scaron;iri ruke:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;ndash; Eto, prije mjesec dana biv&amp;scaron;i na&amp;scaron;i takmičari sada treneri Medve&amp;scaron;čaka kao gosti su nam očitali lekciju. Bili su gosti sa svojim takmičarima iz Hrvatske na Kriteriju prvog snijega na Bjela&amp;scaron;nici. Njihovi puleni su nam očitali takvu lekciju da je to bolje i ne spominjati&amp;hellip; Činjenica je da danas nemamo takmičara vrijednog spomena. Pa, čovječe (&amp;scaron;iri ruke) uni&amp;scaron;tili smo sve &amp;scaron;to smo imali. Željezničarom vlada neka čudna bratija. Sve &amp;scaron;to je valjalo je oti&amp;scaron;lo. Čujem da su Nadir Abaza i Vedo Kasumagić vani, na svoju veliku sreću. Opet je, čini mi se, zavladala ekipa za mezu. Napravili su kuću i sve kao nekada u najgora vremena. Čujem da ih svi napu&amp;scaron;taju, a i ko bi ostao kada im sportski rezultati nisu važni&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Gdje smo u alpskom skijanju&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;ul style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; padding-left: 20px; list-style-position: initial; list-style-image: initial; margin-left: 20px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;li style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 8px 0px&quot;&gt;Vjerujem u na&amp;scaron;u omladinu i opravdano smatram da oni mogu postići mnogo. Davno sam saznao ali i na svom primjeru spoznao da medalju kuje entuzijazam i stručnost pa onda novac. Imamo sasvim dovoljno mladih ljudi sa određenim potencijalom i imamo dovoljno mladih momaka koji su treneri. Međutim, oni neće napraviti ni&amp;scaron;ta ako im ne pomognemo, ako ih prepustimo da budu dovoljni sami sebi. Sve njih treba edukovati. Ne bih u ovom tekstu mnogo govorio o rezultatima. Oni su shvatljivi svima. Kada na&amp;scaron;i najbolji takmičari zaostaju po deset i vi&amp;scaron;e sekundi onda je sve jasno. Teoretski u jednu sekundu stane stotinu takmičara. Ako neki zaostaju tri ili četiri sekunde, to je za tri ili četiri stotine takmičara. Znate li &amp;scaron;ta je to? Znaju i oni. Na tim takmičenjima obično nema ni Austrijanaca, ni &amp;Scaron;vicaraca, ni Francuza i Nijemaca&amp;hellip; Gdje smo mi onda u alpskom skijanju&amp;hellip;.&lt;/li&gt;&lt;li style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 8px 0px&quot;&gt;Kako doći do novih velikih takmičenja&amp;hellip;&lt;/li&gt;&lt;li style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 8px 0px&quot;&gt;Nikako! Vrlo te&amp;scaron;ko! Imali smo skoro kandidaturu za olimpijske igre i znamo kako smo pro&amp;scaron;li. Međunarodne institucije, &amp;scaron;to je i normalno, imaju niz zahtjeva. Nikad ih nismo mogli ispuniti. Međutim, ZOI &amp;lsquo;84 nismo slučajno dobili. Imali smo sazrele političare, proizvedeni su privredni i sportski kadrovi, koju god fabriku smo otvorili imali smo radni kadar za nju. Imali smo brojna međunarodna takmičenja. Sa ovim kadrom i ovim shvatanjem ne znam kako uop&amp;scaron;te opstajemo. Nema nas nigdje i mi se pravimo da to ne vidimo. U ski sportu utaborila se jedna čudna bratija koja ne zna izvesti&amp;nbsp; zemlju na svjetsku scenu. Ima časnih pojedinaca koje treba spominjati ali ostale&amp;hellip; Za ovih desetak i vi&amp;scaron;e godina nismo imali na na&amp;scaron;im startnim pozicijama u skijanju Austrijanaca, Njemaca ili Amerikanaca. Pametnom čovjeku to sve govori.&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Bjela&amp;scaron;nica ide dalje&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;ul style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; padding-left: 20px; list-style-position: initial; list-style-image: initial; margin-left: 20px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;&lt;li style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 8px 0px&quot;&gt;Bjela&amp;scaron;nica jo&amp;scaron; ima &amp;scaron;ansu da je sačuvaju. Odgovornost leži na planerima, odnosno institucijama koje odlučuju o na&amp;scaron;em kvalitetu života. No, planiranje nam nije bila jača strana. Divlja gradnja nije novost ovog vremena. Kažu onaj ko ne planira nema &amp;scaron;ta da očekuje od budućnosti. Povampirene duhove primitivizma i skorojevića može ukrotiti Kanton, Op&amp;scaron;tina, OHR&amp;hellip; Urbanizam ima glavnu riječ&amp;hellip;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;BiHSki magazin&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Da li će skijanja biti na planinama oko Sarajeva &amp;ndash; pitali smo Voju Tomića, legendarnog ski trenera, čovjeka koji je i srcem i du&amp;scaron;om vezan za Bjela&amp;scaron;nicu i Jahorinu.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Pogledao nas je i zaćutao kao da ne vjeruje u ono &amp;scaron;to ga pitamo&amp;hellip; -&amp;hellip; a za&amp;scaron;to to ne pitate one koji se predstavljaju da &amp;ldquo;gazduju&amp;rdquo; ovim planinama. To su ljudi koji su upropastili skijanje u BiH. Da li se bez njih i prije ne&amp;scaron;to moglo. Tražio sam da meni iznajme Bjela&amp;scaron;nicu ili Jahorinu za marku ali su se pravili da ne čuju. I sada govorim dajte mi olimpijske planine za marku i napraviću &amp;scaron;to znam. Ali ne, oni traže &amp;ldquo;puke&amp;rdquo; milione koje im niko neće dati&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; word-break: break-word; word-wrap: break-word; margin-bottom: 15px; margin-top: 0px; color: #777777; font-family: &#039;PT Sans&#039;; font-size: 16px&quot;&gt;Prof. Vojislav Tomić 1937-2017&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2017-02-09:292270</id>
 <title>Kome je raj hotel Rajska dolina na Jahorini?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2017/02/09/kome-je-raj-hotel-rajska-dolina-na-jahorini" /> 
  
 <modified>2017-02-09T17:31:43+0100</modified> 
 <issued>2017-02-09T17:31:43+0100</issued> 
 <created>2017-02-09T17:31:43+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Ko i za&amp;scaron;to krije krije slučaj
desetogodi&amp;scaron;nje&amp;nbsp;   pljačke koja se odvija na Jahorini u hotelu
Rajska dolina (biv&amp;scaron;a vojna&amp;nbsp;  imovina koja jo&amp;scaron; uvijek nije ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;Ko i za&amp;scaron;to krije krije slučaj
desetogodi&amp;scaron;nje&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%; font-family: &#039;Times New Roman&#039;, serif&quot;&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;pljačke koja se odvija na Jahorini u hotelu
Rajska dolina (biv&amp;scaron;a vojna&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;imovina koja jo&amp;scaron; uvijek nije rije&amp;scaron;ena) kojom
upravlja ugostiteljski servis&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Vlade RS i ministarstvo trgovine i turizma Vlade
RS. Glavna odgovorna lica&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;su biv&amp;scaron;i direktor Ugost. servisa Bodirogić
(inače prijatelj i kom&amp;scaron;ija&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Miladina Dragičevića) i upravnik hotela Momo
Garić(koji je bio i kandidat&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;za odbornika snsd pale 2012.).&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Vi&amp;scaron;egodi&amp;scaron;nja koordinisana pljačka se sastojala u
tome da su pomenuta lica&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;vjerovatno u sprezi sa jo&amp;scaron; nekima koji su to
prikrivali ukrali stotine tona&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;uglja koje su prodavali trećim licima, a koji je
trebao služiti za grijanje&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;hotela, enormno su uvećavane navodno potrebne
količine, a hotel je slabo&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;ili nikako grijan. Ukraden je skip bager i
prodat nezakonito firmi Majnex&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;tj. Veljku Golijaninu sa Pala a koji je potreban
za rad objekta. Ukradena&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;je velika količina namje&amp;scaron;taja, inventara i
posuđa iz hotela. Sem toga&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;direktor i upravnik su uredno primali goste i
naplaćivali im smje&amp;scaron;taj i&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;ishranu kao i boravi&amp;scaron;nu taksu, ali ni&amp;scaron;ta nisu
evidentirali kao prihod&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;hotela već su prostim rječnikom uzimali sve
sebi, a radi se o desetinama&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;hiljada KM na godi&amp;scaron;njem nivou kad se zna da je
hotel na najboljoj lokaciji&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;na samom ulazu Jahorine.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Prodavali su svoju hranu i piće i tako
ostvarivali dodatnu nezakonitu dobit.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Takođe uzimali su novac za zapo&amp;scaron;ljavanje i
ucjenjivali su radnike na&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;određeno i neodređeno vrijeme da pred njima
potpi&amp;scaron;u pristupnicu snsd-u kako&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;bi pokrili pljačku pred stranačkim &amp;scaron;efovima.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Cijeli slučaj ispituje i policija ali i interna
kontrola resornog&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;ministarstva trgovine, određeni radnici su bili
suspendovani i gonjeni iako&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;ne oni koji su u vezi sa ovim kriminalnim
radnjama.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Postavlja se pitanje odgovornosti i Vlade i
resornog ministra koja je sve&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;ovo znala i morala znati cijelu deceniju a
prikrivao se kriminal milionskih&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;razmjera kada se sve uzme u obzir a &amp;scaron;tete
budžetu op&amp;scaron;tine i republike su&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;takođe nemjerljive. Da li je to slika turizma
koju vlada &amp;scaron;alje sa Jahorine, slika java&amp;scaron;luka decenijskog, korupcije I kriminala
I da li je to &amp;scaron;ablon pona&amp;scaron;anja vladajućih? Ako nije za&amp;scaron;to do sada nema
reakcije, ćutnja govori vi&amp;scaron;e.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial&quot;&gt;Ima li odgovornih?&lt;/span&gt;&lt;/span&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2016-10-20:285437</id>
 <title>Zajedno za promene</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/generalna/2016/10/20/zajedno-za-promene" /> 
  
 <modified>2016-10-20T20:09:58+0200</modified> 
 <issued>2016-10-20T20:09:58+0200</issued> 
 <created>2016-10-20T20:09:58+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Заједно
за промене  

  Ко је
после *41 године извео тенкове на улицу и дошао на власт, како се зове тај ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
Generalna 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Заједно
за промене&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ко је
после *41 године извео тенкове на улицу и дошао на власт, како се зове тај
режим? Јели он окупаторски? Јесте. И данас нам планирају будућност, они хоће да
окупирају и наш 21. Век. Они нашу будућност хоће већ данас да потроше. Прошлост
су нам потрошили, садашњост нам троше, хоће и будућност да нам потроше.&amp;nbsp; И шта нам они нуде у тој будућности, на свом
балу вампира шта су нам обећали? Рекли су ако све буде у реду, ако будемо
владали без проблема имаћемо дупло више него што имамо данас.Извадите ваше новчанике
пребројте шта имате у њима. Да ли од тога може да се живи, да ли за та обећања
вреди живети? Ако они преброје паре у својим новчаницима, делегати на њиховом
балу вампира, установиће да се налазе већ у 23. Веку, ми смо у 15-ом они су у
23-ем. Очигледно међу нама нема помирења, или ми или они? Ми наравно. Али има
практичнији предлог. Ако са грбаче Рсрпске привреде скинемо те паразите, већ
данас бисмо сви ми могли да имамо дупло више него што имамо, јер то што они
имају украли су од нас. Дакле ако би данас режим отишао са власти ми бисмо већ
сутра били у 21. Веку. Зар то није добра понуда? Ако желе да нас уведу у 21. Век
лако то могу нека оду и ми смо већ у будућности јер нама са њима будућности
нема. У сваком производу који грађани купују пола цене је министарски рекет ,
ако уклонимо црвене лопове сваку производ ће коштати двоструко мање. Дакле без
режима одмах дупло веће плате, без режима одмах дупло ниже цене, 4 пута би нам
било боље оног тренутка када они оду. Па зар то није добра понуда? &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;И они
који подржавају режим у будућности коју они планирају има места само за пар
хиљада привилегованих људи. То проистиче из извештаја на њиховом конгресу. Нема
заблуде не обећавају они ништа друго него да ће имати сви пар стотина марака,
са тим не може да се живи. Нормално ће живети само пар хиљада људи. Режим то је
црвена нојева барка на њој ће режим да смести тих својих пар хиљада изабраних. Да
ли је на тој барци резервисано место и за њих и њихову децу, нека добро
размисле да ли су и они у тој гомили која треба да се угуши у потоку или су у
тој барци? Ако јесу не треба им замерити, Али ако нису нека добро размисле. У истом
смо ми чамцу са њима, ми смо по режиму опредељени за пропадање као и они. Они су
на нашој страни само што то не знају. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Свако појединачно
треба да посвети време променама. По један сат дневно нека свако ради за
промене. Хиљаде људи пута десетине дана то су милиони сати за промене. И оне ће
доћи. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Држава
може бити препорођена ако буде уклоњен режим.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Режим влада
тако што је разјединио народ. Први корак је уједињење опозиције. Треба уклонити
кукољ из опозиције. Кукавичја јаја напоље из опозиционог гнезда за сва времена.
У обновљеној будућности ће све бити другачије. У њој нема режима. Нови живот
може да почне ако буде уклоњена највећа препрека која има своје име и презиме:
режим. Деведесетих је речено црвена бандо. Они су данас и црвенији и већа
банда. Они су нас гурнули леђима уза зид, ми назад не можемо. Морамо напред. Две
поруке: за промене и заједно. Заједно за промене.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2015-02-28:247542</id>
 <title>Darko Marić iz Nevesinja u sukobu interesa</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2015/02/28/darko-maric-iz-nevesinja-u-sukobu-interesa" /> 
  
 <modified>2015-02-28T15:40:44+0100</modified> 
 <issued>2015-02-28T15:40:44+0100</issued> 
 <created>2015-02-28T15:40:44+0100</created> 
 <summary type="text/plain">   Već pune dvije godine
od 2012. godine odbornik iz &amp;quot;srpske radikalne stranke Dr Vojislav
&amp;Scaron;e&amp;scaron;elj&amp;quot; u Skup&amp;scaron;tini op&amp;scaron;tine Nevesinje, a sada i potpredsjednik ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Već pune dvije godine
od 2012. godine odbornik iz &amp;quot;srpske radikalne stranke Dr Vojislav
&amp;Scaron;e&amp;scaron;elj&amp;quot; u Skup&amp;scaron;tini op&amp;scaron;tine Nevesinje, a sada i potpredsjednik S.O. Darko
Marić je istovremeno osnivač i funkcioner udruženja &amp;quot;Sloga&amp;quot; Nevesinje
koje se finansira iz budžeta op&amp;scaron;tine Nevesinje.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Osnovano se zna da je
Darko Marić u sukobu interesa, a po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u
organima RS u smislu da je po članu 1, 2, 3, 4, 9 ovog zakona kao izabrani
predstavnik, (u koje spada kao odbornik), a sada je i potpredsjednik S.O.
Nevesinje ima privatni interes koji utiče i može uticati na objektivno i
nepristrasno vr&amp;scaron;enje dužnosti u ovoj lokalnoj samoupravi.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Privatni interes
odbornika Darka Marića se ogleda u tome &amp;scaron;to je on osnivač. član organa
udruženja, lice ovla&amp;scaron;teno za zastupanje i poslovanje, &amp;scaron;to uključuje prednost za
njega, i njegovog rođaka Miroslava Marića takođe osnivača, člana udruženja i
funkcionera tog udruženja koji je i partijski i poslovni saradnik Darka Marića.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;Darko Marić kao
izabrani predstavnik u op&amp;scaron;tini Nevesinje&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;pona&amp;scaron;a se nesavjesno i
neodgovorno, nezakonito, pristrasno i nečasno, jer stalno favorizuje dodjelu
ugovora i poslova i budžetskih sredstava udruženju građana Sloga u čijem radu i
i funkcionisanju i poslovanju lično učestvuje kao i sa partijskim, rodbinskim
vezama, iz budžeta op&amp;scaron;tine Nevesinje je ovom udruženju dodjeljeno desetine
hiljada maraka bez ikakvog povoda jer ta organizacija nema ni ljudske ni druge
resurse kojim bi opravdala tolika izdvajanja cbudžetskih sredstava, čak &amp;scaron;ta
vi&amp;scaron;e to su bačene pare. Ne pridržava se principa odgovornosti, po&amp;scaron;tenja,
savjesnosti, otvorenosti i vjerodostojnosti, te se ne pridržava &amp;nbsp;etike poziva
i funkcije koju obavlja, jer diskrimini&amp;scaron;e druga udruženja i favorizuje
praktično svoje udruženje od čega ostvaruje ličnu korist.&amp;nbsp; U obavljanju
javne funkcije izabrani predstavnik Darko Marić, stavlja svoj privatni interes
iznad javnog interesa .&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Izabrani predstavnik
Darko Marić, je lično odgovoran za svoje djelovanje u obavljanju funkcija na
koje je izabran, odnosno imenovani, i politički nije odgovoran građanima koji
su ga izabrali ili organima vlasti koji su ga imenovali.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;Izabrani
predstavnik Darko Marić, ne smije koristiti javnu funkciju za ličnu dobit ili
dobit lica koje je sa njima povezano, i ne smije biti ni u kakvom odnosu
zavisnosti prema licima koja bi mogla uticati na njihovu objektivnost, a s
obzirom da je Darko Marić glavni funkcioner u udruženju građana Sloga jasno je
da ostvaruje ličnu dobit i dobit lica koja su sa njim povezana partijski i
rodbinski kao &amp;scaron;to je slučaj sa Miroslavom Marićem njegovim rođakom i stranakim
saradnikom i poslovnim ortakom u ug Sloga.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;Po članu 9. ovog
zakona stav d,ž,z,i ističe se da izabrani predstavnik Darko Marić favorizuje
svoje udruženje i svog rođaka i partijskog saradnika za dobijanje granta za
udruženje Sloga kojim oni upravljaju i tako sebe i rođaka privileguje i utiče
na dobijanje granta od op&amp;scaron;tine,&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial, sans-serif; color: #222222&quot;&gt;koristi povla&amp;scaron;tene
informacije o radu organa vlasti radi lične koristi preko udruženja građana
Sloga i koristi drugih lica navedenog partijskog saradnika i srodnika Miroslava
Marića i &amp;nbsp;na drugi način koristiti svoj položaj, kako bi uticao na odluke
zakonodavne, izvr&amp;scaron;ne &amp;nbsp;vlasti op&amp;scaron;tine Nevesinje gdje kao odbornik i
potpredsjednik skup&amp;scaron;tine op&amp;scaron;tine Nevesinje osigurava većinu i tako obezbjeđuje
dobijanje granta za svoje udruženje, te tako postiže ličnu korist i korist
drugih lica, neku povlasticu ili pravo, zaključuje pravni posao ili na drugi
način interesno pogoduje sebi i drugom licu Miroslavu Mariću sklapanjem ugovora
sa op&amp;scaron;tinom Nevesinje o projektima i slično.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-11-10:240735</id>
 <title>Zašto Milana Kolovića zovu DJ Krmak?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/11/10/zasto-milana-kolovica-zovu-dj-krmak" /> 
  
 <modified>2014-11-10T17:59:38+0100</modified> 
 <issued>2014-11-10T17:59:38+0100</issued> 
 <created>2014-11-10T17:59:38+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  Lažni predsjednik
studenata filozofskog fakulteta Pale i kleptokrata, Milan Kolović živi u
studentskom domu Koran. Kako kažu njegova glavna zanimacija je organizacija
pijanki i kockanja ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Lažni predsjednik
studenata filozofskog fakulteta Pale i kleptokrata, Milan Kolović živi u
studentskom domu Koran. Kako kažu njegova glavna zanimacija je organizacija
pijanki i kockanja po sobama sa litrenjačama pive ili rakije svejedno koje, a
ljubitelj je i jeftinih vina, pa kada to kroz par sati sve pomije&amp;scaron;a ko splačine
onda lomi inventar po studentskom domu zbog čega je morala zasijedati i
komisija studentskog centra i disciplinski ga kažnjavati. Kažu da je u takvim
naletima delirijum tremensa razvalio i svoj krevet pa spava na nekim du&amp;scaron;ecima,
a na sred sobe mu je buđav lebac, kroz prozor se ne vidi ni&amp;scaron;ta jer je prljav
toliko pa to sve skupa izgleda kao zemunica ili bajta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Kad se
tako zagrijan zaleti ko vepar po kafićima po Koranu svi misle da je drogiran a
on sam za sebe misli da je popularan i da ga svi vole, a onda od njega a i on
sam od sebe pravi budalu tako &amp;scaron;to izvodi striptiz uz omiljenu pjesmu DJ Krmka
cijelo selo &amp;scaron;mrče bijelo. Da li i on &amp;scaron;mrče ili ne, ne zna se pouzdano ali da
divlja kao drogiran u to su se uvjerili svi koji ga znaju. Neki smatraju da mu
to dolazi i od smjesa rakija za masažu pasa koju pije. Tako on u tom stanju
psuje, vrijeđa i vadi plastični krst u koji se kune, a onda i sebe i krst
zaljeva pivom, to mu valjda dođe kao neki paganski običaj prizivanja ki&amp;scaron;e, iako
za tim nema potrebe jer ki&amp;scaron;e ima i previ&amp;scaron;e. Međutim ispostavlja se da se on tako
moli za dobitak na kladionici i brzo otrči da provjeri stanje tiketa, a odigra
za svaki slučaj jo&amp;scaron; pokoji , znaćete da je mićko u kladionici onda kada čujete
najvulgarnije kočija&amp;scaron;ko glasno psovanje, tada znate da mićko gubi, a to je
pojava,i tako on po cijeli dan provede između kladionice, kafane i doma gdje
svrati na besplatne obroke jer on ne plaća studentski dom ili mu plaćaju drugi,
u kome, ako nije dobio tiket a obično ne dobija, onda se on jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e uljoska
brljom i nanovo se otisne po kafanama da se tamo obraduje brljom. Zato on kod
sebe uvijek ima drvenu olovku uzetu iz kladionice i po nekoliko papirića za
fix. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;A s
obzirom da je nekoliko mjeseci trajala predizborna kampanja za izbore to je
Mićku dj krmčiću pala ka&amp;scaron;ika u med, pa ide nepozvan na sve stranačke promocije,
svima sakuplja glasove i potpise, a zauzvrat ide po &amp;scaron;atorima i salama jer je
piva klipača i ostali alkohol besplatan &amp;scaron;to je za njega apsolutni raj od života
jer on tada provede poseban obred za prizivanje dobrih rezultata na kladionici.
Naime on naruči s obzirom da je besplatno dvije loze, ali u posebnim ča&amp;scaron;ama. &amp;nbsp;Jednu lozu prospe u ruke i njome se maže po
licu, glavi i vratu da mu da dovoljno sreće za uplaćeni tiket, a drugu lozu popije.
Mada je primjećeno kada po &amp;scaron;atorima i salama nema loze, on eventualno isti
obred ponavlja sa točenom pivom.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-11-06:240450</id>
 <title>Kako je Milan Kolović lažirao izbore u studentskoj organizaciji?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/11/06/kako-je-milan-kolovic-lazirao-izbore-u-studentskoj-organizaciji" /> 
  
 <modified>2014-11-06T09:24:09+0100</modified> 
 <issued>2014-11-06T09:24:09+0100</issued> 
 <created>2014-11-06T09:24:09+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  Milan
Kolović, kao lažni predsjednik studentske organizacije Filozofskog fakulteta
koji nikada statutarno nije izabran na tu funkciju, je krajem oktobra 2014. Godine
uvidjev&amp;scaron;i svoju ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Milan
Kolović, kao lažni predsjednik studentske organizacije Filozofskog fakulteta
koji nikada statutarno nije izabran na tu funkciju, je krajem oktobra 2014. Godine
uvidjev&amp;scaron;i svoju situaciju u kojoj se na&amp;scaron;ao gdje je otkriveno da prethodne
godine nije uop&amp;scaron;te provodio izbore, iako je po statutu morao, a da prije dvije
godine nije biran uop&amp;scaron;te po statutu organizacije odlučio da lažira izbore za
studentsku organizaciju Filozofskog fakulteta Pale i to tako &amp;scaron;to je bez
ogla&amp;scaron;avanja, bez obavje&amp;scaron;tavanja studenata, bez provođenja izbora na katedrama i
biranja predstavnika katedri fakulteta, samoinicijativno pozvao malobrojne
studente koji inače nikada nisu bili predstavnici svojih katedri, niti su za to
ikada dobili podr&amp;scaron;ku studenata sa istih, i odlučio da se ponovo samoizabere,
naravno, kr&amp;scaron;eći statut jer je to njegova navika, gdje je glumio dnevni red i
pričao o aktivnostima sasvim svjestan da on ni&amp;scaron;ta od toga niti je uradio niti
je sproveo, već je kao glumac amater u pozori&amp;scaron;tu uglavnom izigravao talase,
ma&amp;scaron;ući rukama.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Naravno
da je trebalo mjesec dana staviti obavje&amp;scaron;tenje o organizovanju izbora, naravno
da je trebalo formirati komisiju za provođenje izbora, omogućiti svim
zainteresovanim studentima da se prijave na svojim katedrama kako bi imali
mogućnost da biraju i da budu birani, naravno da je trebalo sazvati sve katedre
na sastanke, upoznati ih sa procedurom provođenja izbora, dati 15 dana rok za
prijave kandidata, sprovesti izbore na katedrama, pa tako izabrane predstavnike
katedri imenovati u skup&amp;scaron;tinu, pa onda sazvati izbornu skup&amp;scaron;tinu; Naravno da
ni&amp;scaron;ta od toga nije urađeno, jer onda ne bi Milan Kolović mogao da radi
nestatutarno, pogre&amp;scaron;no, diletantski i da srozava reputaciju SOFF-a jer mu niko
ne bi dao podr&amp;scaron;ku za takve budala&amp;scaron;tine koje je do sada cijelo vrijeme pravio, a
jedina aktivnost koju on provodi je opijanje u kancelariji SOFF koja bazdi na
rakiju i koja vi&amp;scaron;e liči na skladi&amp;scaron;te alkohola nego na studentsku kancelariju i
promocija alkoholisanja &amp;scaron;to možete vidjeti zalijepljene plakate i letke po
cijelom Filozofskom fakultetu gdje on promovi&amp;scaron;e snižene cijene točenog pića
koje dobija u neograničenim količinama ukoliko dovede dovoljno studenata na
pijanke.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Zar je
to uzor studentima u pona&amp;scaron;anju, aktivizmu i radu jedne organizacije i jednog
fakulteta?! Zar je na to spao fakultet da ima takve predstavnike koji u NN
vijeću ne znaju da prozbore ni prosto pro&amp;scaron;irenu rečenicu, a kamoli da pomognu u
radu i razvoju najbrojnijeg fakulteta? Bruka i sramota kakvi diletanti i
mediokriteti predstavljaju studente Filozofskog fakulteta. Uzmite za primjer
samo organizaciju odlaska na kulturno sportsku manifestaciju Primatijada 2014
ove godine u Bugarskoj gdje su studenti filozofskog fakulteta sa Pala istjerani
iz hotela na ulicu zbog toga &amp;scaron;to su prekr&amp;scaron;ili sva pravila i doveli ilegalno
studente koji nisu prijavljeni za uče&amp;scaron;će na manifestaciji, a privatna policija
je intervenisala vi&amp;scaron;e puta, naravno svu odgovornost snosi tzv. predsjednik organizacije
Milan Kolović &amp;nbsp;koji je sve to i
dezorganizovao i bio glavni krivac za fijasko uče&amp;scaron;ća na manifestaciji u
Bugarskoj koju je platio Filozofski fakultet Pale. Zar se takve stvari plaćaju
da bi se dotični kolović bahatio na takav način. Ali kada je lažan predsjednik,
na lažnim izborima, njegov (ne)rad i ne može biti drugačiji nego naru&amp;scaron;avanje
reputacije i ugleda Filozofskog fakulteta i nano&amp;scaron;enje &amp;scaron;tete i sramoćenje
ustanove na svakom koraku! To je prava cijena lažnih izbora!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-10-26:239675</id>
 <title>Kako Milan Kolović krade studente</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/10/26/kako-milan-kolovic-krade-studente" /> 
  
 <modified>2014-10-26T10:47:47+0100</modified> 
 <issued>2014-10-26T10:47:47+0100</issued> 
 <created>2014-10-26T10:47:47+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  Kako Milan Kolović krade studente?  

  S obzirom da je dokazano da je Milan Kolović
nezakoniti predsjednik Studentske organizacije Filozofskog fakulteta na Palama,
da je sklon nasilju i ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Kako Milan Kolović krade studente?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;S obzirom da je dokazano da je Milan Kolović
nezakoniti predsjednik Studentske organizacije Filozofskog fakulteta na Palama,
da je sklon nasilju i alkoholizmu, isplivavaju i dokazi o tome kako
beskrupulozno i konstantno krade studente ovog fakulteta naravno nekažnjeno i
ne samo to, već on nastavlja da pravi haos i pljačka studente koji su ionako
lo&amp;scaron;eg materijalnog stanja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Kako Milan Kolović krade studente na članarini?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;S obzirom da članarina koju studenti plaćaju pri
upisu fakulteta nije obavezna ali je Milan Kolović pod obavezno naplaćuje
lažući studente da se ne mogu upisati na semestar ako ne plate on ih ne samo
&amp;scaron;to laže već i nezakonito raspolaže hiljadama i hiljadama maraka od tako ubrane
članarine, jer on lično njome raspolaže ko alajbegovom slamom, pa tako sam, bez
odluka organa (a i kako bi organi mogli odlučivati kada je Kolović nezakonito
izabran suprotno statutu neposrednim biranjem, umjesto biranjem u skup&amp;scaron;tini),
sam sebi prebacuje sredstva na svoj lični račun za nepostojeća putovanja, putne
tro&amp;scaron;kove navodne i tako krčmi studentske pare koje upotrebljava za lične
potrebe, a ne za razvoj organizacije i stvarne potrebe iste. Postavlja se
pitanje ko mu to dozvoljava, za&amp;scaron;to ne reaguje uprava fakulteta jer on to čini
već pune dvije godine i ne planira da stane, a i za&amp;scaron;to bi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Kako Milan Kolović krade studente na
apsolventskoj večeri?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Svake godine tradicionalno se za apsolvente filozofskog
fakulteta Pale organizuje događaj apsolventsko veče na kome imaju priliku da
proslave svečanost povodom apsolviranja na fakultetu. Međutim ni to ne može
proći bez pljačke studenata u organizaciji Milana Kolovića. Naime, svi studenti
koji se prijave na ovaj događaj, a ima ih skupa sa DIF-om oko 200 uplate na
račun studentske organizacije po 50 KM zauzvrat dobiju večeru, narodnu muziku,
alkohol. Iako je poznato da ta ponuda ne prelazi po osobi vi&amp;scaron;e od 30 KM, jer
organizator dobija popust, plus fakultet snosi tro&amp;scaron;kove obezbjeđenja skupa i
slično, onda dodđete do podatka da Milan Kolović za jednu veče o&amp;scaron;teti studente
i ukrade im 4000 KM &amp;scaron;to je užasno ako se uzme u obzir koliko studenti moraju
izdvojiti za garderobu i sve ostale tro&amp;scaron;kove prisustva tom događaju.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Kako Milan Kolović krade studente na
apsolventskoj ekskurziji?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;U maju svake godine se organizuje apsolventska
ekskurzija za apsolvente ali i ostale zainteresovane, Milan Kolović ne provodi
tender, ne sakupi ponude ko je najpovoljnija agencija već godinama nezakonito
sklapa ugovore i ugrađuje se po studentu 20 KM, a takođe gratis mjesta koja
dobija ne dijeli uspje&amp;scaron;nim studentima već sve sebi uzima i tako o&amp;scaron;tećuje npr. Talentovane
studente i one socijalno ugrožene koji bi imali priliku putovati nakon uspje&amp;scaron;no
apsolviranih studija, ali ne mogu jer ih Kolović krade, potkrada i obmanjuje.
Naravno dokaz su ugovori i svjedoci, a nepojmljivo je da se to de&amp;scaron;ava na
najbrojnijem fakultetu Univerziteta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-10-11:238257</id>
 <title>Ko je Milan Kolović</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/10/11/ko-je-milan-kolovic" /> 
  
 <modified>2014-10-11T21:19:45+0200</modified> 
 <issued>2014-10-11T21:19:45+0200</issued> 
 <created>2014-10-11T21:19:45+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Milan Kolović, student katedre za matematiku i
fiziku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu je već dvije godine
nezakoniti predsjednik pomenute studentske organizacije i ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Milan Kolović, student katedre za matematiku i
fiziku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu je već dvije godine
nezakoniti predsjednik pomenute studentske organizacije i to tako &amp;scaron;to je u
decembru mjesecu 2012. Godine na nezakonito i nestatutarno organizovanim
izborima proglasio sebe za predsjednika organizacije. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Naime po važećem statutu organizacije, izbore provodi
skup&amp;scaron;tina SOFF-a, tako &amp;scaron;to se prvo sa svih katedri/odsjeka biraju predstavnici
istih koji čine skup&amp;scaron;tinu SOFF-a, a potom tako formirana skup&amp;scaron;tina bira organe
SOFF-a, predsjednika, upravni odbor, potpredsjednike i generalnog sekretara. I
Tako je kod svih studentskih organizacija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Ni&amp;scaron;ta od ovoga nije primjenjeno prilikom izbora
za predsjednika SOFF-a, niti je bio izbor delegata za skup&amp;scaron;tinu SOFF-a, niti je
formiran novi saziv skup&amp;scaron;tine, niti je novi saziv skup&amp;scaron;tine birao predsjednika
i ostale funkcije u organizaciji. Sve to se može potvrditi nepostojanjem
zapisnika, provedenih procedura, niti ljudi koji su bili birani sa katedri u
organe, dakle nijednim dokumentom se ne može potvrditi zakonitost provedenih
izbora, te prava i obaveza proisteklih iz toga, tj. lažno sačinjenih
eventualnih zapisnika o bilo čemu, a iz čega proizilaze čak i krivične
posljedice u smislu, lažnog predstavljanja i zastupanja organizacije,
zloupotrebe službenog pečata i nezakonitog raspolaganja materijalno
finansijskim sredstvima organizacije stečenim članarinama, prilozima i sl.
Takođe pomenuti samozvani predsjednik organizacije Kolović je cijelo vrijeme
nezakonito i mimo statuta donosio odluke, potpisivao razna dokumenta i birao
članove iz reda studenata u vijeće fakulteta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Čak&amp;nbsp; &amp;scaron;ta
vi&amp;scaron;e, s obzirom da statut organizacije kao i svugdje predviđa trajanje mandata
od jedne godine, ni u decembru 2013. godine nije provedena procedura izbora za
Studentsku organizaciju Filozofskog fakulteta, kao ni organa predviđenih
statutom organizacije, a takođe nisu imenovani zakonito ni članovi u vijeće
fakulteta, a Kolović je jo&amp;scaron; i drugu godinu nastavio nezakonito da &amp;bdquo;službuje&amp;ldquo; u
SOFF-u i tako čini prekr&amp;scaron;aje u produženom trajanju, &amp;scaron;to sve izaziva zakonske
posledice shodno svim pozitivnim propisima RS.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Da li je moguće da jedna takva osoba koja studira
već osam godina i nalazi se na trećoj godini studija predstvlja najbrojniju
populaciju studenata na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, a koja je čak i
disciplinski odgovarala pred komisijom Javne ustanove Studentski centar Pale
zbog nedoličnog pona&amp;scaron;anja za koju je dobio kaznu ukora, o čemu postoji zvaničan
dokument. Takođe dotični Kolović je poznat po pijanstvu i da svake sedmice
organizovano saziva studente na pijanke, promocije alkoholizma kao poroka, a
vrlo često koristi kancelariju SOFF-a za organizovane pijanke o čemu postoje
svjedoci i dokazi, a nikada nije poznato da je organizovao bilo kakvu prigodnu
manifestaciju ili se borio za prava studenata, kojima dvije godine nezakonito
naplaćuje članarinu. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Sve ovo jeste dokaz prethodno iznijetog, a sa
čime će biti upoznati sve relevantne institucije i javnost Republike Srpske,
sve sa ciljem, kako bi se konačno skrenula pažnja i počeo uvoditi red i
zakonito biranje predstavnika studenata, a ne uru&amp;scaron;avanje i ono malo sistema
vrijednosti koje postoji, a koje treba da simbolizuje filozofski fakultet kao
najveći i organizaciono najbrojniji.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Sramota je da se ovakve stvari de&amp;scaron;avaju i
nekažnjeno prolaze, te se zbog toga pozivaju nadležne institucije, prvenstveno
prosvjetna inspekcija da utvrdi sve činjenično iznijete navode ove predstavke,
a na osnovu čega će biti preduzeti daljni koraci u rje&amp;scaron;avanju ovog slučaja koji
je nanio &amp;scaron;tetu ne samo studentima koji su obmanuti i prevareni, nego i
kompletnom Filozofskom fakultetu ali i univerzitetu, jer se radi o besprizornom
slučaju do sada neviđenom na ovim prostorima, a koji se tiče zloupotrebe
funkcije, ovla&amp;scaron;tenja, lažnog predstavljanja i zastupanja studenata, lažiranja
izbora, onemogućavanja studenata da biraju i budu birani, te brojnih drugih
nedjela ovog samozvanca koji se na krajnje bahat, arogantan i očito osion način
drznuo da prekr&amp;scaron;i sve zakonske, statutarne, ali i moralne norme. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;O ovome slučaju će biti upoznata naravno i &amp;scaron;ira
javnost putem medija, a relevantne ustanove i institucije su dužne da reaguju,
donesu odluke i da se &amp;scaron;to prije ova ljaga spere sa svih studenata koji se časno
bore da steknu znanje, prisustvuju nastavi i vježbama i da budu korisni članovi
ovoga dru&amp;scaron;tva i doprinesu mu onoliko koliko sutra zauzvrat mogu očekivati da im
se kroz njihov životni i profesionalni angažman vrati.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 115%&quot;&gt;Ovdje su iznijete samo osnovne činjenice o
nezakonitom izboru, djelovanju i postupanju tzv. Predsjednika SOFF-a, a u
daljnem zakonskom postupanju će sve biti detaljno obrazloženo i potkrijepljeno
neophodnim materijalima i detaljima o čemu će sve institucije, a pogotovo
mediji biti blagovremeno informisani.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-04-07:225559</id>
 <title>Bole bez repa!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2014/04/07/bole-bez-repa" /> 
  
 <modified>2014-04-07T20:35:02+0200</modified> 
 <issued>2014-04-07T20:35:02+0200</issued> 
 <created>2014-04-07T20:35:02+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Nema
političara koji ne misli da su građani stoka, nema građana koji ne misli da su
ovda&amp;scaron;nji političari prva generacija svojih porodica kojoj je otpao rep. Misle
na Boleta. ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nema
političara koji ne misli da su građani stoka, nema građana koji ne misli da su
ovda&amp;scaron;nji političari prva generacija svojih porodica kojoj je otpao rep. Misle
na Boleta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Razumijem
kukavičluk, shvatam ljude koji se nisu odvažili da aktivno učine bilo &amp;scaron;ta. Ali zar
ne može da odbije ručak ili neku privilegiju od op&amp;scaron;tinara, ijedan otkup koji je
nuđen za pokorno ćutanje i (nezvanično) potpisivanje &amp;nbsp;svega &amp;scaron;to izlazi iz op&amp;scaron;tine, dok podanički
ćuti o tro&amp;scaron;ku nacije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Samo ne
znamo jo&amp;scaron; da li će poslije 12. Oktobra ispred op&amp;scaron;tine po regres, topli obrok,
zimnicu, krompir i kiseli kupus? On se neće sigurno crveniti, osim za vrijeme
kampanje kada će oblačiti crvenu majicu. Ali i to izbjegava jer tada nema
raskopčane ko&amp;scaron;ulje ispod koje se vidi zlatni lanac koji ga u kombinaciji sa rej
ban naočarama čini lafom koji može i sada prevariti neku tv voditeljku ili
aktivistkinju. On misli tako.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;U
na&amp;scaron;oj političkoj varo&amp;scaron;i svi lažu, mnogi kradu, neki ubijaju. Zbog takvih, a da
nije straha od stranaca mi bismo već živjeli usred fa&amp;scaron;izma. Da idioti mogu da
lete bh parlament bi za Boleta bio međunarodni aerodrom, jer je on obrazac kako
za uni&amp;scaron;tavanje firmi, tako i institucija. Osim toga on je časan čovjek. Čas
tamo, čas ovamo. Kad god krene u sada&amp;scaron;nji odbor stranke koji je pretvorio u
javni toalet po kome svako pi&amp;scaron;a, &amp;nbsp;svako
ko uđe rizikuje da se nepovratno uprlja, zato on rijetko i svraća tu, ali je
zato često sa svojima iz biv&amp;scaron;e stranke kojima jo&amp;scaron; duguje usluge i kojima rado
zavr&amp;scaron;ava sve. On je umni i politički daltonista, a pod njegovim vođstvom
paljanski odbor predstavlja romski duvački orkestar koji ra&amp;scaron;timovano svira od
kuće do kuće, i čeka da mu narod baci sitni&amp;scaron; (glas) kroz prozor, a onda se oni
međusobno tuku za pare potrebne za piće i stranačko kurvanje. To je grupa
budala koja ima problem sa inteligencijom, orijentacijom, vidom i sluhom. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Oni su
uspjeli da pored prevara, mržnje, obmana, bijede, laži, opsesija, sve do
divljih deponija u na&amp;scaron;oj op&amp;scaron;tini &amp;ndash; dakle u idealnim uslovima za rad bilo koje
opozicije u svijetu, ostave građane na&amp;scaron;e op&amp;scaron;tine bez nade. Iskoristili su svaku
priliku već pune 23 godine od prvih vi&amp;scaron;estranačkih izbora da svoju sujetu,
pohlepu, bolesnu čežnju za publicitetom i aplauzima nahrane na &amp;scaron;tetu građana
koji su u njima vidjeli ne&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e od &amp;scaron;vercera polovne robe.&amp;nbsp; Zato su ovi Boletovi opozicionari gori od
vladajućeg otpada, ovakvi Boletovi mu&amp;scaron;ičari su potpisnici saveza pozicije i
opozicije iz koje nemaju ni&amp;scaron;ta, oni su postavili putokaze za budućnost i
maratonsku trku u kojoj svi drugi trče naprijed , a paljani spokojno, u
jednoličnom ritmu trče nazad kao da znaju prečicu u istoriju.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Svaka
njihova stranačka planiranja su bila neiskrena, svako udruživanje prevara,
svaka njihova akcija samo doprinos abnormalno normalnoj situaciji i svako
obećanje gnusna laž. Vi&amp;scaron;e su snage potro&amp;scaron;ili na unutarstranačke borbe nego na
raskrinkavanje op&amp;scaron;tinskog sistema koje podsjeća na lopovsko carstvo. Bole i
kompanija čak otvoreno pokazuju da ne žele da ru&amp;scaron;e poziciju i da im nije do vlasti
u op&amp;scaron;tini i gradu. Njima je, to je svakom građaninu jasno, samo do čelne
pozicije unutar tzv. Paljanske opozicije, jer samo sa tog položaja mogu
uspje&amp;scaron;no da trguju sa op&amp;scaron;tinarima. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Bole i
njegovi podrepa&amp;scaron;i su doprinjeli tome da građani vi&amp;scaron;e i ne žele promjene u na&amp;scaron;oj
op&amp;scaron;tini, jer njegova &amp;nbsp;opozicija svoju
glupu i neiskrenu politiku smatra predno&amp;scaron;ću. S obzirom da glupaci čine
ubjedljivu većinu Boletova politika se oslanja na veći broj potencijalnih
mu&amp;scaron;terija. Zato rezultati politike na Palama vi&amp;scaron;e zavise od vradžbina nego od
opozicionog rada.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-04-07:225525</id>
 <title>GLASINAC, REPORTAŽA</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/04/07/kompjuter-je-ubica-duse" /> 
  
 <modified>2014-04-07T07:29:30+0200</modified> 
 <issued>2014-04-07T07:29:30+0200</issued> 
 <created>2014-04-07T07:29:30+0200</created> 
 <summary type="text/plain">   Glasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika                                               Glasinac je jedan od najstarijih urbanih lokaliteta na području Balkana i ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h2 class=&quot;contentheading clearfix&quot; style=&quot;margin: 6px 0px 6px 3px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #333333; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 20px !important; font-weight: normal !important; background-image: none; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;a class=&quot;contentpagetitle&quot; href=&quot;http://www.palelive.com/reportaze/glasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&quot;&gt;Glasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;&lt;h1 id=&quot;posttitle&quot; style=&quot;margin: 0px 0px 13px; padding: 0px; font-family: open-sans-1, open-sans-2, BitterRegular, Georgia; color: #313228; line-height: 29.920000076293945px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;article-content&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 12px; color: #515151; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-weight: normal; line-height: 20.399999618530273px; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;div class=&quot;itp-share&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;div class=&quot;itp-share-fbl&quot; style=&quot;margin: 5px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; float: left; background: transparent&quot;&gt;&lt;div class=&quot; fb_reset&quot; id=&quot;fb-root&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-size: 11px; border-spacing: 0px; color: #000000; cursor: auto; direction: ltr; font-family: &#039;lucida grande&#039;, tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 1; overflow: visible; text-shadow: none; visibility: visible; word-spacing: normal; background: none&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; overflow: hidden; position: absolute; top: -10000px; height: 0px; width: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;fb_xdm_frame_http&quot; name=&quot;fb_xdm_frame_http&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://static.ak.facebook.com/connect/xd_arbiter/oDB-fAAStWy.js?version=41#channel=f289f3be14&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-style: none; outline: 0px; background: transparent&quot; title=&quot;Facebook Cross Domain Communication Frame&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;fb_xdm_frame_https&quot; name=&quot;fb_xdm_frame_https&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://s-static.ak.facebook.com/connect/xd_arbiter/oDB-fAAStWy.js?version=41#channel=f289f3be14&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-style: none; outline: 0px; background: transparent&quot; title=&quot;Facebook Cross Domain Communication Frame&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; overflow: hidden; position: absolute; top: -10000px; height: 0px; width: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; display: inline-block; position: relative; text-align: justify; vertical-align: bottom; width: 130px; height: 20px; background: transparent&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;1000px&quot; name=&quot;fba147c84&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://www.facebook.com/plugins/like.php?action=recommend&amp;amp;app_id=&amp;amp;channel=http%3A%2F%2Fstatic.ak.facebook.com%2Fconnect%2Fxd_arbiter%2FoDB-fAAStWy.js%3Fversion%3D41%23cb%3Df27e2dfa54%26domain%3Dwww.palelive.com%26origin%3Dhttp%253A%252F%252Fwww.palelive.com%252Ff289f3be14%26relation%3Dparent.parent&amp;amp;color_scheme=light&amp;amp;href=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com%2Freportaze%2Fglasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&amp;amp;layout=button_count&amp;amp;locale=sr_RS&amp;amp;sdk=joey&amp;amp;send=false&amp;amp;show_faces=true&amp;amp;width=90&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-style: none; outline: 0px; position: absolute; visibility: visible; width: 130px; height: 20px; background: transparent&quot; title=&quot;fb:like Facebook Social Plugin&quot; width=&quot;90px&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;itp-share-tw&quot; style=&quot;margin: 5px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; float: left; background: transparent&quot;&gt;&lt;iframe class=&quot;twitter-share-button twitter-tweet-button twitter-share-button twitter-count-horizontal&quot; frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;twitter-widget-0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://platform.twitter.com/widgets/tweet_button.1406859257.html#_=1406869830468&amp;amp;count=horizontal&amp;amp;id=twitter-widget-0&amp;amp;lang=en&amp;amp;original_referer=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com%2Freportaze%2Fglasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&amp;amp;size=m&amp;amp;text=Glasinac%3A%20Otkriveni%20skeleti%2C%20drvena%20arhitektura%20i%20praistorijska%20keramika&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com%2Freportaze%2Fglasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-width: 0px; outline: 0px; width: 110px; height: 20px; background: transparent&quot; title=&quot;Twitter Tweet Button&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;itp-share-gone&quot; style=&quot;margin: 5px 0px 0px 5px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; float: left; background: transparent&quot;&gt;&lt;div id=&quot;___plusone_0&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px none; outline: 0px; font-size: 1px; float: none; line-height: normal; vertical-align: baseline; display: inline-block; width: 90px; height: 20px; background: transparent&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;I0_1406869828515&quot; marginheight=&quot;0&quot; marginwidth=&quot;0&quot; name=&quot;I0_1406869828515&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://apis.google.com/u/0/_/+1/fastbutton?usegapi=1&amp;amp;size=medium&amp;amp;hl=sr&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com%2Freportaze%2Fglasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&amp;amp;gsrc=3p&amp;amp;ic=1&amp;amp;jsh=m%3B%2F_%2Fscs%2Fapps-static%2F_%2Fjs%2Fk%3Doz.gapi.sr.OLfCVWGf7Ho.O%2Fm%3D__features__%2Fam%3DAQ%2Frt%3Dj%2Fd%3D1%2Ft%3Dzcms%2Frs%3DAItRSTOWXN8k90YD2S38PyX_REHuwXm35w#_methods=onPlusOne%2C_ready%2C_close%2C_open%2C_resizeMe%2C_renderstart%2Concircled%2Cdrefresh%2Cerefresh&amp;amp;id=I0_1406869828515&amp;amp;parent=http%3A%2F%2Fwww.palelive.com&amp;amp;pfname=&amp;amp;rpctoken=22632911&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-width: 0px; border-style: none; outline: 0px; position: static; top: 0px; width: 90px; left: 0px; visibility: visible; height: 20px; background: transparent&quot; title=&quot;+1&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;itp-share-fbsh&quot; style=&quot;margin: 5px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; float: right; background: transparent&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;18&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://widgets.fbshare.me/files/fbshare.php?size=small&amp;amp;url=http://www.palelive.com/reportaze/glasinac-otkriveni-skeleti-drvena-arhitektura-i-praistorijska-keramika&amp;amp;title=Glasinac:%20Otkriveni%20skeleti,%20drvena%20arhitektura%20i%20praistorijska%20keramika&amp;amp;google_analytics=false&amp;amp;badge_color=3B5998&amp;amp;badge_text=3B5998&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border-width: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot; width=&quot;80&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both; margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/iskopavanja_glasinac2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;377&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;Glasinac je jedan od najstarijih urbanih lokaliteta na području Balkana i jugoistoka Evrope. Arheolozi i istoričari svrstavaju ga među najznačajnija praistorijska područja evropskog kontinenta, pa je po njenu nazvana čitava jedna epoha praistorijskog života ljudi, tzv. Glasinačka kultura.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;br /&gt;Na području Glasinca postojale najstarije ilirske zajednice na Balkanu. U srednjem vijeku tu su se ukr&amp;scaron;tali karavanski putevi, ali su prva arheolo&amp;scaron;ka istraživanja započeta tek nakon &amp;scaron;to su pronađena kultna &amp;quot;glasinačka kolica&amp;quot; prilikom izgradnje puta preko Glasinačkog polja prema Rogatici. Riječ je o jedinstvenom nalazu koji potiče s početka željeznog doba, koji je skrenuo pažnju svjetske javnosti na bogastvo kulturnog nasljeđa na ovom području. Publikacija ovih nalaza podstakla je druge istraživače starina na otkopavanja, a potom je Zemaljska vlada uzela eksploataciju u svoje ruke. Kustos sarajevskog muzeja Dr. Ćiro Truhelka proučavao je gromile na Glasincu i u okolini od 1880. godine, a potom je uslijedio niz arheolo&amp;scaron;kih istraživanja do 1911. godine. U novije vrijeme istraživanjem pro&amp;scaron;losti Glasinca bavili su se Borivoj Čović, Blagoje Govedarica i drugi arheolozi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prije dvije godine ekipa arheologa iz Republike Srpske, otpočela je nova iskopavanja i za&amp;scaron;titu nađenih eksponata na Glasinačkom polju, a ponukani onim &amp;scaron;to su do sada otkrili odlučili su svoja istraživanja pro&amp;scaron;iriti i na druga područja op&amp;scaron;tine Sokolac, kao &amp;scaron;to su &amp;quot;Klisura&amp;quot; na Kadića brdu kod Knežine i pećina &amp;quot;Podlipa&amp;quot; na istom lokalitetu. U proteklih 30 dana ekipa arheologa boravila je na lokalitetu Crkvina na Glasinačkom polju, uz magistralni put Podromanija - Rogatica i nastavila istraživanje započeto u ljeto pro&amp;scaron;le godine.&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/megara.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;377&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Neistražena pećina Megara u Krnijama&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Ove godine radimo istočno od apside prostor nekropole i zapadno. Interesantno je da smo otkrili i plitko ukopane grobove koji pripadaju 16. vijeku. Otkrili smo jedan dječiji skelet sa nalazom turske akče iz 16. vijeka. Znači da je ovo postalo nekakvo kultno mjesto od praistorije do danas. Imamo praistorijske tumule.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Upravo ove godine smo istražili jedan praistorijski tumul, pa imamo sve od 17, 18. i 19. vijeka, a evo i u 21. imamo lokalno groblje na ovom lokalitetu. U ovogodi&amp;scaron;njoj kampanji otkrili smo daleko vi&amp;scaron;e ostataka drvene arhitekture iz grobova. To su čitave oblice od bijelog bora koje su očuvane praktično kao da su juče stavljene u grob, a ne da su stare 600 godina. Ne&amp;scaron;to manje novca smo otkrili nego pro&amp;scaron;le godine, ali smo otkrili daleko veći korpus grobova koji će dalje poslužiti antropolozima da izvalače svoju priču o životu u srednjem vijeku. Na brdu iznad Crkvine otkrili smo jednu manju nekropolu pod tumulima pa smo ove godine radili i veći tumul. Otkriveni su ostaci pokojnika i obilje praistorijske keramike, rekao je za Info radio Sokolac, arheolog kustos Muzeja u Doboju Aleksandar Ja&amp;scaron;arević, koji je i lani bio na čelu tima koji se bavio za&amp;scaron;titnim arheolo&amp;scaron;kim iskopavanjima starina na ovom području&amp;quot;, izjavio je Aleksandar Ja&amp;scaron;arević, arheolog kustos Muzeja u Doboju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pro&amp;scaron;le godine ste na ovom lokalitetu otkrili ostatke temelja srednjovjekovne crkve, tkanine i zlatoveza. Kakva je sudbina tog materijala, s obzirom da nemamo ni regionalni muzej, mjesto gdje bi mogli da za&amp;scaron;titimo sve te podatke i eksponate koje vi nađete na Glasincu?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Evo drugu godinu za redom Muzej u Doboju, u saradnji sa Muzejom Semberije radi prvenstveno za&amp;scaron;titna arheolo&amp;scaron;ka iskopavanja na lokalitetu Crkvina, kod Sokoca na Glasinačkom polju. Pro&amp;scaron;le godine smo radili ostatke temelja srednjovjekovne crkve iz 14. vijeka, jedan manji dio grobova oko crkve, dok ove godine radimo &amp;scaron;iri nastavak istraživanja na nekropoli pod stećcima. Materijal sa Glasinca sa prethodnog iskopavanja je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, do 90-tih godina i oni su polagali pravo na to kao centralna institucija i danas ba&amp;scaron;tini sav materijal, dok Muzej Doboj trenutno samo privremeno čuva materijal sa Glasinca do osnivanja neke Muzejske institucije. Mi stalno govorimo o potrebi osnivanja nekih muzejskih institucija na području istočnog djela RS, a zapravo mi sem Muzeja Semberije u Bijeljini i Muzeja Hercegovine u Trebinju nemamo nikakvu muzejske institucije koja bi brinula o tome. Da bi se sačuvao materijal mora postojati profesionalni kadar: istoričar, istoričar umjetnosti, arheolozi i konzervatori. Sve to može samo neka jaka muzejska institucija. Na žalost kod nas je Zavod za za&amp;scaron;titu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa nema područne jedinice, tako da moramo raditi na nekoj institucionalizaciji čitave muzejske struke posebno na sarajevsko-romanijskoj regiji&amp;quot;.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/jasarevic_intervju.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;377&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Na čelu tima istraživača je arheolog kustos Muzeja u Doboju Aleksandar Ja&amp;scaron;arević&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Iako su od davnina postojale legende da se na Glasinačkom polju de&amp;scaron;avalo mnogo toga u stara vremena, ljudi nisu nastojali u proteklih 100-200 godina da sačuvaju sve te nadzemne eksponate ili ih za&amp;scaron;tite na neki način?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Ovo je prvenstveno jedna tužna priča o lokalitetu koji je uni&amp;scaron;tavan i devastiran u proteklih vi&amp;scaron;e od 100 godina. Prva devastacija lokaliteta je počela krajem devetnaestog vijeka, kada su stećci kori&amp;scaron;ćeni za tamponiranje puta, a najveća devastacija desila se poslije Drugog svjetskog rata između 1946. i 1947. godine kada je preko 50 odsto nekropole stećaka minirano, uni&amp;scaron;teno i ugrađeno u Zadružni dom u Bjelosavljevićima. Tada su nepovratno uni&amp;scaron;teni mnogi stećci sa natpisima i ornamentima. Devastacija se na žalost nastavila i dalje sve do 2009. kada su bagerom uni&amp;scaron;teni djelimično temelji srednjovjekovne crkve.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nakon toga je op&amp;scaron;tina Sokolac 2013. preduzela finansiranje za&amp;scaron;titnih arheolo&amp;scaron;kih iskopavanja. Tom prilikom otkrili smo temelje jednobrodne crkve sa pilastrima. Interesantno je da je to prva istraživana crkva na području srednjovjekovne Zemlje Pavlovića. Njih ima vi&amp;scaron;e, ali nikada nisu budile pretjeranu pažnju istraživača. Obično se smatralo da crkveno graditeljstvo srednjovjekovne Bosne nije bilo tako razvijeno kao u susjednoj Nemanjićkoj Srbiji gdje imamo velike manastire, zadužbine ktitora dok se ovamo zapadno od Drine uglavnom pojavljuju manji. Nemamo tako velike manastire kao &amp;scaron;to su Studenica, Gračanica. Imamo uglavnom manje crkvice oko nekropola. Bosanski kraljevi nisu bili poznati kao veliki ktitori zadužbina.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uglavnom su građene manje crkve, grobne kapele, zagrobni mauzoleji, ali one na žalost nikada nisu pretjerano istraživane, jer u to vrijeme nisu imale bogatog materijala da bi privukle istraživače. Ova crkva na Glasincu je interesantna jer je građena početkom 14. vijeka, najverovatnije kao neka zagrobna crkva lokalnog vlastelina, da bi se u drugoj polovini 14. i u 15. vijeku oko nje obrazovala jedna velika nekropola. Imamo vi&amp;scaron;e od hiljadu grobova na ovom brdu. Mi smo istražili negdje oko 50 grobova, &amp;scaron;to nije ni pet odsto ukupne nekropole, ali smo dobili bogat materijal za razumijevanje života u srednjem vijeku; prvenstveno trgovine i razmjene. Dalja antropolo&amp;scaron;ka istraživanja vjerovatno će otkriti elemente, biolo&amp;scaron;ke strukture populacije. Kolika je starost bila, koliki je prosječni vijek čovjeka bio u srednjem vijeku, od čega su bolovali, &amp;scaron;ta su radili, kako su se hranili?&amp;quot;, priča Ja&amp;scaron;arević.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/iskopavanja_glasinac.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;867&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Oblica bijelog bora stavljena na dječiji grob&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Savremena nauka može da odgonetne i da sliku, ustvari da vi složite kockice istorijskog mozaika Glasinca u to vrijeme?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Kosti su jako bitne. Danas fizički antropolozi iz kostiju mogu daleko vi&amp;scaron;e izvući nego &amp;scaron;to arheolozi mogu iz materijala pročitati. Mogu čitav život jedne osobe pročitati na osnovu kostiju. Interesantno je da na ovom lokalitetu imamo veliku smrtnost djece. Preko 30 odsto skeleta pripada dječijim, mlađim od pet godina uzrasta. Znači da je u srednjem vijeku smrtnost djece bila velika. Djeca nažalost nisu dobijala stećke jer nisu bili socijalno dorasli određenom socijalnom staležu, ali interesantno je videti položaj djece u srednjem vijeku, na osnovu antropolo&amp;scaron;ke strukture.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kada kažemo da je crkva bila freskopisana, obično zami&amp;scaron;ljamo sad neke velike vizuelne slike svetaca i freske, ali ovdje to nije slučaj. Riječ je o metopama, uglavnom, horizontalnim i vertikalnim poljima freskopisanim na malteru. Imamo različit spektar boja od žute, crvene, bijele, zelene, plave, ali nema vizuelnih prestava nikakvih likova ili biljnih ornamenata. Crkva je najvjerovatnije bila mauzolejnog tipa, najvjerovatnije nekog velika&amp;scaron;a.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Otkrili smo jedini zidani grob. Grobnica ktitora je otkrivena u crkvi u glavnom brodu pri zapadnom zidu, otkrivena je zidana jedina konstrukcija, gdje je bio položen najvjerovatnije mu&amp;scaron;karac, oko koga je bilo i djece, vjerujemo, članova njegove porodice. U kasnijem periodu čitava nekropola je formirana. Znači čitavo Glasinačko polje pa i &amp;scaron;ira regija sahranjivala je svoje pokojnike oko crkve koja je postala neka javna komunalna crkva. Ono &amp;scaron;to je bitno da je ovo jedina crkva koja se javlja u pisanim izvorima na području Zemlje Pavlovića. Ona se javlja u dubrovačkim izvorima, pet-&amp;scaron;est puta, kao &amp;quot;crkva na glasu&amp;quot;, oko &amp;quot;crkve na glasu&amp;quot;. Javlja se mahom na latinskom nazivu jer je pored crkve prolazila srednjevjekovna carina, gdje su trgovci iz Dubrovnika morali da carine robu na Glasinačkom polju, da bi i&amp;scaron;li dalje prema Olovu i Srebrenici.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Znači svi karavanski putevi prolazili su pored te crkve, tako da je ona postala neki &amp;quot;pejzažni reper&amp;quot; gdje su se trgovci orijentisali kad kažu &amp;quot;kod crkve na glasu&amp;quot; je carina.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U jednom od grobnih mjesta na&amp;scaron;li ste ostatake dubrovačkog srebrnog novca, ostatak tkanine i zlatoveza, &amp;scaron;to dovoljno govori o već rečenom. Poznato da je na području sada&amp;scaron;njeg Olova, postojao rudnik srebra i olova i da su trgovci iz Dubrovnika preko Glasinca dolazili na ove prostore.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Feudalna moć jedne srednjevjekovne porodice zavisila je prvenstveno od trgovine i kontrole rudnika. Tako je i dinastija Pavlović kontrolisala rudnike u Olovu, koji su bili znatan dio prihoda za porodicu pa su ubirali carinu na Glasincu od dubrovačkih trgovaca. Dubrovčani su bili najveći pokretači trgovine i razmjene na području srednjovjekovne Bosne, pa je i opticaj njihovog novca bio najveći. Kad kažemo Kraljevina Bosna zami&amp;scaron;ljamo opticaj bosanskog novca, ali to nije tačno. Najveći opticaj je imao dubrovački novac koji je bio naj&amp;scaron;ire rasprostranjen, bila je neka univerzalna moneta tog doba, kao &amp;scaron;to je danas euro. To je bio dubrovački dinar jer su bosanski kraljevi zapravo kovali svoj novac u Dubrovniku tako da smo na&amp;scaron;li nekoliko primjera dubrovačkog srebrnog novca. On je kovan od druge polovine 14. do prve polovine 15. vijeka.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zlatovez, ostatak tkanine takođe, najvjerovatnije potiču iz Dubrovnika ili Venecije. To je luksuzna no&amp;scaron;nja, luksuzni tekstil koji je kupljen na primorju. Pretpostavljamo da je neki lokalni plemić ili trgovac, koji je to mogao sebi da priu&amp;scaron;ti, bio sahranjen sa takvom odjećom.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/natpis_stecak.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Stari natpis na stijeni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Ono &amp;scaron;to je interesantno je, da su ovdje kra&amp;scaron;ki uslovi na terenu očuvali tu drvenu arhitekturu grobava i taj tekstil, tako da možemo i da rekonstrui&amp;scaron;emo i te neke pogrebne običaje, kako je izgledao sanduk, kako su polagali pokojnike, kakva je no&amp;scaron;nja bila... Pronađen je i dobar dio nakita. Riječ je o najvjerovatnije djelovima nau&amp;scaron;nica i djelovima igle. Nau&amp;scaron;nice su rađene od srebra sve, sa tri jagode. Veoma, veoma luksuzni nalazi koji potiču iz lokalnih ili radionica bliže primorju ili Hercegovini, gdje imamo sličan materijal.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Koliko ća vam biti potrebno vremena da napravite konačnu sliku, da to sve ispitate i dođete do pisanih rezultata i da li vam je neophodna saradnja sa drugim slučnim institucijama; prvenstveno Muzeja u Dubrovniku, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i Muzeja u Beču ?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Svi pisani dokumenti vezani za srednjovjekovnu Bosnu, prvenstveno za Glasinac potiču iz Dubrvnika. To je jedina arhiva koja je nama u blizini sačuvana, jer bosanska arhiva, bosanskih kraljeva spaljena je poslije osvajanja Osmanlija u Bosni, tako da mi imamo samo tu jedinu priču, korespodenciju koja je ostala u Dubrovniku. Nedostaje nam ova druga - na&amp;scaron;a lokalna tako da se moramo oslanjati samo na priču iz Dubrovnika koja je veoma dobro publikovana i objavljena. Tu imamo čitav korpus dokumenata srednjovjekovnih. Iz Beča je to ne&amp;scaron;to manje. To je uglavnom vezano za neke vite&amp;scaron;ke turnire i bosanske kraljeve i velika&amp;scaron;e, koji za Glasinac nisu toliko ni bitni. Sav pokretni arheolo&amp;scaron;ki materijal sa Glasinca čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Počev od iskopavanja krajem 19. vijeka i velikih naučnih pionira kao &amp;scaron;to su; Ćiro Truhelka, Mihovil Mandić, Đorđe Stratimirović itd... Dok se ne&amp;scaron;to manje materijala od pro&amp;scaron;le godine čuva Muzej u Doboju, ma da moram istaći da je to samo privremeno deponovanje materijala u muzeju Doboj, do osnivanja neke lokalne muzejske institucije.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Populacije kulture su se mijenjale, ali po&amp;scaron;tovanje nekih kultnih svetih mjesta ostalo je zabilježeno kroz tradiciju hiljade i hiljade godina. Prva zabilježena bitka u pisanim izvorima je takozvana &amp;quot;bitka na Glasincu&amp;quot; koja se desila 1391. kada je kralj Dabi&amp;scaron;a pobijedio turske odrede koji su logorovali na Glasincu. Postoji indicija da je tad 1391. čak i crkva na Glasincu spaljena jer su kasnije grobovi 15. vijeka presjekli zidove te crkve, &amp;scaron;to znači da je ona bila u nekom ru&amp;scaron;evnom stanju i da je ta godina bila ovako presudna. Iz pisanih izvora saznajemo da su Turci logorovali na Glasincu i najvjerovatnije da su oni tad i spalili tu crkvu koja je kasnije možda djelimično obnovljena, a možda i nije nikada, ali je postala neko kultno mjesto sahranjivanja, do čuvene bitke kod &amp;Scaron;enkovića 1878. godine gdje su bosanski begovi pružili posljednji otpor okupaciji Austrougarske vojske, kada su pobijeđeni u bici na &amp;Scaron;enkovićima. Tada je podignut jedan veliki spomenik na Crkvini austrougarskim vojnicima. To je bio monumentalan i impresivan spomenik, koji je miniran poslije Drugog svjetskog rata. Uni&amp;scaron;ten je upotpunosti. Danas su ostali ostaci temelja i par kamenova koji su bili ugrađeni. Iako je simbol nekog okupatora, bio je arhitektonsko čudo tog doba i i značajan detalj iz istorije Glasinca i trebalo ga je sačuvati. Znamo kulture i populacije, ljudi se mijenjaju, ali ne treba dozvoliti uni&amp;scaron;tenje svega &amp;scaron;to su ti ljudi ostavili. Znači Glasinac je bogat, imamo bogate ornamentisane ni&amp;scaron;ane, koji su monumentalni i svjedočanstvo o nekim ljudima iz pro&amp;scaron;losti koji su zivjeli tu, pa do stećaka, gromila... sve su to neki ostaci ba&amp;scaron;tine koju mi moramo istraživati i &amp;scaron;tititi.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ko vas finansijski pomaže? Jasno je da vas nosi ljubav prema poslu arheologa i entuzijazam da &amp;scaron;to vi&amp;scaron;e doprinesete toj oblasti istraživanja, ali je neophodna i materijalna podr&amp;scaron;ka?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Važno je raditi ono &amp;scaron;to volite. Ako ne&amp;scaron;to volite bićete najbolji, ali novca ima. Odvajanja za kulturu nisu velika, samo treba ravnomjerno rasporediti novac. Često ljudi zami&amp;scaron;ljaju da su za arheolo&amp;scaron;ka istraživanja potrebne neke velike pare. To je nekih 15 do 20.000 KM gdje možemo postići stvarno velike i fascinantne rezultate i prezentovati jednu op&amp;scaron;tinu. Evo drugu godinu zaredom op&amp;scaron;tina Sokolac finansira ovo istraživanje.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvu godinu je finansirala samostalno, drugu godinu sa Ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica kroz regionalni projekat &amp;quot;Očuvanje identiteta i kulturne ba&amp;scaron;tine&amp;quot;. To nisu velika srestva, ali su jako bitna za prezentaciju op&amp;scaron;tine posebno u ovom slučaju &amp;scaron;to je riječ o stećcima i jednom specifičnom vidu materijalne kulture koji je karakterističan za neke na&amp;scaron;e zemlje; hajde da kažemo za BiH najkarakterističnija, mada se javljaju i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Zajedno su u&amp;scaron;le na nacionalnu listu za UNESKO, ali su oni neka karakteristika BiH po formama brojnosti, ornamentima i postoje kao neka na&amp;scaron;a lokalna karakteristika bitna i za svjetsku ba&amp;scaron;tinu, ali op&amp;scaron;tinu Sokolac koja ima jednu takvu nekropolu u Luburića polju, nadomak Sokoca svrstanu na listu od 30-setak nekropola koje će biti uključene u svjetsku ba&amp;scaron;tinu.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Hoćete li se zadržati samo na ovom lokalitetu, ili će te, ukoliko bude novca, početi da istražujete i druge nekropole stećaka kao &amp;scaron;to su Luburić polju, u selu Grbići na mjesnom području Sokolovići, na području Knežine i rubnih sela prema Olovu?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Op&amp;scaron;tina Sokolac je prilično bogata stećcima, pored op&amp;scaron;tina Rogatica i Pale koje su najbogatije u istočnom dijelu RS. Stvarno je dijapazon stećaka jako veliki i pored nekih nekropola npr. ova na Crkvinama gdje je nalazi vi&amp;scaron;e 400 stećaka, pa do nekih manjih npr. u Kovačevom dolu ima ih 50-setak. Svi oni su neke različite ornamentike, imaju različite tehnike izrade, ali su jako bitne jer govore o toj nekoj socijalnoj dimenziji sahranjivanja u srednjem vijeku. Istraživaćemo koje to mogao sebi da priu&amp;scaron;ti stećak, ko su bili klesari, ko su bili kovači, ko ti ljudi koji su uklesavali imena?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;To ba&amp;scaron; istorija ne može da otkrije i tu je arheologija koja može da otkrije život običnih ljudi, jer istorija vi&amp;scaron;e pamti feudalce, vitezove, kraljeve, dok je obični svijet nekako zanemaren u istorijskim izvorima. Upravo arheologija poku&amp;scaron;ava da rekonstrui&amp;scaron;e život običnih ljudi i zajednice. Nas interesuje čitav socijalni stalež, od onih marginalnih ljudi koji su posmatrani, do nekih visokih feudalaca. Znači mi možemo da nađemo sponu između svih tih ljudi, da ih povežemo i da vidimo kako se to živilo u srednjem vijeku, &amp;scaron;ta se jelo, kako se jelo, kako se živilo, kakav je njihov položaj bio? Čitava Glasinačka klutura, kako je ta praistorijska kultura definisana, je stvarno fascinantna. Hiljade i hiljade grobnih tumula, gradina, je tu u okruženju. Zapravo kada dođete na Sokolac i na Glasinačko polje na svakom brdu vas ne&amp;scaron;to očekuje, od gradine, do manjeg utvrđenja, od nekropola pod tumulima i stećcima. Stvarno je prebogato. Danas je ovo ne&amp;scaron;to manje naseljeno područje, nego kada zamislimo praistoriju. Od praistorije do danas stavrno imamo &amp;scaron;irok spektar kultura koje su ovdje živjele, samo da spomenemo npr. pećina &amp;quot;Podlipa&amp;quot; je najpoznatije nalazi&amp;scaron;te u istočnom djelu BiH, iz praistorijskog perioda, paleolitsko, sa nekim tragovima rezbarija, sa nekim crtežima na zidovima, ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to možemo nazvati rana umjetnost koja se javlja. To je isto započet lokalitet i danas imamo indicije da bi moglo da se nastavi, ali za mene je najinteresantnije jer sam ja prvenstveno praistoričar. Bavim se praistorijskom arheologijom, za mene su najinteresantniji gradine i tumuli, a ovdje ima stvarno velikih gradina, ako &amp;scaron;to su Klisura u Kadića brdu, kao &amp;scaron;to su Ilijak i slične.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/klisura_glasinac.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;377&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Nalazi&amp;scaron;te Klisura&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na ovaj način nastavljaju se istraživanja kustosa Zemaljskog muzeja Dr. Ćira Truhelke, i drugih iz starije plejade istraživača na &amp;scaron;irem području Glasinca. s kraja 19. vijeka i Dr. Blagoja Govedarice arheologa novije generacije?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Prva arheolo&amp;scaron;ka iskopavanja, zapravo arheologija je nastala na Glasinačkom polju 1880. prilikom probijanja puta za Rogaticu, kada su otkrivena ta čuvena Glasinačka kolica koja se čuvaju u Beču. Tada je nekako ta čitava priča o arheologiji, o Glasincu krenula da bi Ćiro Truhelka do&amp;scaron;ao osam godina kasnije kao doktor nauka iako je imao samo 22. godine i krenula su ta arheolo&amp;scaron;ka istraživanja, stvarno velikog obima. Tako su BiH i Glasinac u&amp;scaron;li u svjetsku arheolo&amp;scaron;ku ba&amp;scaron;tinu. To su stavrno bili pionirski poslovi za to doba. Istraženo je nekoliko hiljada tumula, preko hiljadu i po tumula i gradina. To je stvarno bio veliki posao.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Profesor Govedarica je započeo jedan novi vid istraživanja koji je zaista bio revolucionaran za BiH tada, istraživanjem Klisure na Kadića Brdu kod Knežine, jednom novom metodologijom. Nažalost sve je to stalo devedeset i prve godine iako su rezultati bili jako obećavajući, nađen je jako bogat materijal na Klisuri, tako da planirano istraživanje Klisure-Kadića brdo, kao jednog od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta za Glasinac. Kolege iz Beograda se isto interesuju za pećinu Podlipa, tako da ćemo neku saradnju sigurno organizovati i sigurno da ćemo nastaviti u narednim godinama da istražujemo bar mjesec dana svake godine na ovim područjima.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Postojala je inicijativa 2008. godine da se na lokalitetu Crkvine na Glasincu gradi pravoslavna crkva, pa se od te ideje na sreću odustalo. &amp;Scaron;ta vi kažete o toj ideji?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Mora se po&amp;scaron;tovati prvenstveno zakon. Vjerske zajednice imaju svoj zakon po kojima djeluju, ali on ne smije dolaziti u sukob sa za&amp;scaron;titom kulturne ba&amp;scaron;tine, jer je to sve na&amp;scaron;a kulturna ba&amp;scaron;tina; pripadnika živih religijskih zajednica i onih koje vi&amp;scaron;e ne postoje. Prvenstveno arheolozi se zalažu za konzervaciju temelja, njihovo izdizanje na nekih metar - metar i po, da se vidi da su tu postojali ostaci crkve, ali ne i da se gradi crkva preko starih temelja. Može da se gradi izvan zone za&amp;scaron;tite, može da se gradi ili kapela ili neka crkva. To ostavljamo na vjerskim zajednicama, u ovom slučaju, srpskoj pravoslavnoj crkvi da odredi &amp;scaron;ta joj je činiti, &amp;scaron;ta smatra da joj je u redu. Iako je ona vlasnik čitave zemlje i nekropole to zapravo ne daje za pravo nikome da uni&amp;scaron;tava ili o&amp;scaron;teti tako važan objekat. Prosto to je spomenik kulture ove države RS i BiH i moramo se malo pažljivije odnositi prema njemu. Znači bilo bi dobro i za srpsku pravoslavnu crkvu da se konzerviraju temelji, da se kaže da je tu postojala crkva u 14. vijeku koja ima neki kontinuitet do danas, ali da se pored gradi kapela ili krst koji bi označio taj sakralni prostor. Protiv smo toga da se na temeljima starijih objekata grade novi, po&amp;scaron;to se uglavnom ne po&amp;scaron;tuju pravila u toj oblasti &amp;scaron;to smo jako često vidjeli poslije posljednjeg rata, tako da danas imamo konake u manastirima sa PVC- stolarijom, sa nekim modernim materijalima kojima zapravo i nije mjesto u takvom srednjovjekovnom ambijentu. Isto je riječ i kada se radi o džamijama i katoličkim crkvama. Znači mora se po&amp;scaron;tovati duh vremena u kome su one izgrađene. Ne smije se koristiti beton, &amp;scaron;to danas obožavaju.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;/images/stories/foto-vijesti/arapski_natpis_na_izvoru_knezak.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;377&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; color: #888888; background: transparent&quot;&gt;Arapski natpis na izvori&amp;scaron;tu Knežak&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Je li ovaj arheolo&amp;scaron;ki lokalitet na Glasincu zakonom za&amp;scaron;tićen od udara različitih građevinara, koji ne poznaju ili neće po&amp;scaron;tuju taj dio istorije. &amp;Scaron;ta je potrebno preduzeti da bi bio za&amp;scaron;tićen?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;To je najveći problem sa na&amp;scaron;im zakonom. Zapravo zakon kaže da su građevinari dužni da obavijeste Zavod za za&amp;scaron;titu kulturno-istorijskih spomenika prije početka radova. Često se pitaju za&amp;scaron;to bi oni morali to uraditi ako im to ide na &amp;scaron;tetu? Znači mora se promijeniti zakon gdje dozvolu za bilo kakve građevinske radove prvo treba tražiti od Zavoda koji bi provjerio da li postoji tu neki lokalitet ili ne, kako bi se dalje mogli vr&amp;scaron;iti bilo kakvi urbanistički radovi ili gradnja kamenoloma. Uglavnom kamenolomi uni&amp;scaron;tavaju čitava brda i srednjovjekovna utvrđenja. To je najveći kulturni genocid koji se kod nas de&amp;scaron;ava. Znači moramo promijeniti zakon, ali opet moramo raditi i na svijesti ljudi da je to njihova kulturna ba&amp;scaron;tina i da je ne treba uni&amp;scaron;tavati. Ovaj lokalitet je za&amp;scaron;tićen kao nacionalni spomenik BiH. On ima neku pravnu formu za&amp;scaron;tite, ali to ni&amp;scaron;ta ne znači i dalje se može desiti da on bude uni&amp;scaron;ten jer ne postoji adekvatna za&amp;scaron;tita.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Koja je uloga lokalne zajednice u svemu tome? Sličnih lokaliteta ima mnogo, posebno na mjesnom području Knežina i rubnim selima prema Olovu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Svaka op&amp;scaron;tina bi trebala uraditi reviziju svakih destak godina da se utvrdi stanje postojećeg kulturnog dobra. To treba da radi u saradnji sa Zavodom za za&amp;scaron;titu kulturnih spomenika kada se pravi neki novi regulacioni plan da bi znali kakvo nam je stanje kulturne ba&amp;scaron;tine, da vidimo &amp;scaron;ta smo uradili, &amp;scaron;ta smo o&amp;scaron;tetili, &amp;scaron;ta sačuvali i da bi apelovali na za&amp;scaron;titi. Naravno, ne možemo očekivati od op&amp;scaron;tine da ona &amp;scaron;titi kulturnu ba&amp;scaron;tinu upotpunosti. Ona može da na vrijeme spriječi uni&amp;scaron;tenje i da blagovremeno obavijesti Zavod za za&amp;scaron;titu spomenika ukoliko uvidi da je stanje naru&amp;scaron;eno.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sutra zavr&amp;scaron;avamo svoj dio posla za ovu godinu na Glasincu, a iduće godine opet planiramo najvjerovatnije u julu da radimo. Samnom u timu su; Snježana Antić, kustos arheolog iz Muzeja Semberije, Jelena Bulatović, arheozoolog iz Beograda, koja radi analizu životinjskih kostiju sa lokaliteta i mladi kolega Nikola Kulidža iz Prijedora&amp;quot;, zaključio je Ja&amp;scaron;arević.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; background: transparent&quot;&gt;(www.palelive.com /&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.opstinasokolac.net/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=11455:ajasarevicintervju22072014&amp;amp;catid=9:2012-10-30-14-53-05&amp;amp;Itemid=240&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;www.opstinasokolac.net&lt;/a&gt;)&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/h1&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-04-01:225141</id>
 <title>OBNARODOVANO: MILOŠEVIĆ NARUČILAAC UBISTAVA</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/04/01/obnarodovano-milosevic-narucilaac-ubistava" /> 
  
 <modified>2014-04-01T07:42:34+0200</modified> 
 <issued>2014-04-01T07:42:34+0200</issued> 
 <created>2014-04-01T07:42:34+0200</created> 
 <summary type="text/plain">    Слободан Милошевић (Фото: Курир)    Милошевић лично наручивао убиства?    у&amp;nbsp; Вести ,&amp;nbsp; Хроника  &amp;nbsp; 31. ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;div class=&quot;single-post-thumb&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; line-height: 0; color: #333333; font-family: Tahoma, Arial, Verdana, sans-serif; font-size: 12.800000190734863px&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-slider wp-post-image&quot; src=&quot;http://www.vaseljenska.com/wp-content/uploads/2013/05/vikiliks-slobodan-milosevic-1328585176-69265-610x330.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Слободан Милошевић (Фото: Курир)&quot; width=&quot;610&quot; height=&quot;330&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;single-post-caption&quot; style=&quot;padding: 5px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; background-color: #eeeeee; text-align: center; color: #555555; font-size: 12px; font-family: Tahoma, Arial, Verdana, sans-serif&quot;&gt;Слободан Милошевић (Фото: Курир)&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-inner&quot; style=&quot;padding: 20px 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; color: #333333; font-family: Tahoma, Arial, Verdana, sans-serif; font-size: 12.800000190734863px&quot;&gt;&lt;h1 class=&quot;name post-title entry-title&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; font-weight: normal; font-family: Oswald, arial, Georgia, serif; font-size: 28px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Милошевић лично наручивао убиства?&lt;/span&gt;&lt;/h1&gt;&lt;p class=&quot;post-meta&quot; style=&quot;padding: 0px 0px 5px; margin: 7px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border-width: 0px 0px 1px; border-style: none none solid; border-bottom-color: #f2f2f2; color: #aaaaaa; font-size: 10px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;post-cats&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 8px 0px 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; display: inline-block&quot;&gt;у&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.vaseljenska.com/kategorija/vesti/&quot; title=&quot;Види све чланке у Вести&quot; rel=&quot;category tag&quot;&gt;Вести&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.vaseljenska.com/kategorija/drustvo/hronika/&quot; title=&quot;Види све чланке у Хроника&quot; rel=&quot;category tag&quot;&gt;Хроника&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;tie-date&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 8px 0px 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; display: inline-block&quot;&gt;31. март 2014.&lt;/span&gt;	&lt;span class=&quot;post-comments&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 8px 0px 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; display: inline-block&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.vaseljenska.com/vesti/milosevic-licno-narucivao-ubistva/#comments&quot; title=&quot;Коментари на Милошевић лично наручивао убиства?&quot;&gt;34 Коментара&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;clear&quot; style=&quot;clear: both; padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; line-height: 1.5&quot;&gt;&lt;div class=&quot;wps-seo-booster-social-buttons&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 10px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; display: inline-block; width: 620px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 85px; height: 30px&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://www.facebook.com/plugins/like.php?href=http://www.vaseljenska.com/vesti/milosevic-licno-narucivao-ubistva/&amp;amp;layout=button_count&amp;amp;show_faces=false&amp;amp;width=85&amp;amp;action=like&amp;amp;font=verdana&amp;amp;colorscheme=light&amp;amp;height=21&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border-style: none; max-width: 100%; overflow: hidden; width: 85px; height: 21px&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 95px; height: 30px&quot;&gt;&lt;iframe class=&quot;twitter-share-button twitter-tweet-button twitter-count-horizontal&quot; frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;twitter-widget-0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://platform.twitter.com/widgets/tweet_button.1395870373.html#_=1396330884455&amp;amp;count=horizontal&amp;amp;id=twitter-widget-0&amp;amp;lang=en&amp;amp;original_referer=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fvesti%2Fmilosevic-licno-narucivao-ubistva%2F%3Ffb_action_ids%3D10203501476686932%26fb_action_types%3Dog.likes%26fb_source%3Dother_multiline%26action_object_map%3D%257B%252210203501476686932%2522%253A493402947438151%257D%26action_type_map%3D%257B%252210203501476686932%2522%253A%2522og.likes%2522%257D%26action_ref_map%3D%255B%255D&amp;amp;size=m&amp;amp;text=%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20%D0%BB%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE%20%D0%BD%D0%B0%D1%80%D1%83%D1%87%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BE%20%D1%83%D0%B1%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0%3F&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fvesti%2Fmilosevic-licno-narucivao-ubistva%2F&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border-width: 0px; border-style: none; max-width: 100%; width: 111px; height: 20px&quot; title=&quot;Twitter Tweet Button&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 65px; height: 30px&quot;&gt;&lt;div id=&quot;___plusone_0&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; background-color: transparent; float: none; line-height: normal; font-size: 1px; vertical-align: baseline; display: inline-block; width: 90px; height: 20px&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;I0_1396330883532&quot; marginheight=&quot;0&quot; marginwidth=&quot;0&quot; name=&quot;I0_1396330883532&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://apis.google.com/u/0/_/+1/fastbutton?usegapi=1&amp;amp;size=medium&amp;amp;count=true&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fvesti%2Fmilosevic-licno-narucivao-ubistva%2F&amp;amp;gsrc=3p&amp;amp;jsh=m%3B%2F_%2Fscs%2Fapps-static%2F_%2Fjs%2Fk%3Doz.gapi.sr.JF8ID_5_tvM.O%2Fm%3D__features__%2Fam%3DAQ%2Frt%3Dj%2Fd%3D1%2Fz%3Dzcms%2Frs%3DAItRSTNGCmxjwnXa3Vd8F5cs1I315kb0Ug#_methods=onPlusOne%2C_ready%2C_close%2C_open%2C_resizeMe%2C_renderstart%2Concircled%2Cdrefresh%2Cerefresh&amp;amp;id=I0_1396330883532&amp;amp;parent=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com&amp;amp;pfname=&amp;amp;rpctoken=49135319&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border-width: 0px; border-style: none; max-width: 100%; position: static; top: 0px; width: 90px; left: 0px; visibility: visible; height: 20px&quot; title=&quot;+1&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 85px; height: 30px&quot;&gt;&lt;span class=&quot;IN-widget&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; line-height: 1; vertical-align: baseline; display: inline-block; text-align: center&quot;&gt;&lt;span style=&quot;outline: none; list-style: none; border: 0px none; padding: 0px !important; margin: 0px !important; display: inline-block !important; vertical-align: baseline !important; font-size: 1px !important&quot;&gt;&lt;span style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; position: relative !important; overflow: visible !important; display: block !important&quot;&gt;&lt;a id=&quot;li_ui_li_gen_1396330884224_0-link&quot;&gt;&lt;span style=&quot;outline: none; list-style: none; padding: 0px !important; margin: 0px !important; border: 0px !important; background-image: url(&#039;http://s.c.lnkd.licdn.com/scds/common/u/images/apps/connect/sprites/sprite_connect_v14.png&#039;); cursor: pointer !important; text-indent: -9999em !important; overflow: hidden !important; position: absolute !important; left: 0px !important; top: 0px !important; display: block !important; width: 20px !important; height: 20px !important; float: right !important; border-top-left-radius: 0px !important; border-bottom-left-radius: 0px !important; border-top-right-radius: 2px !important; border-bottom-right-radius: 2px !important; background-position: 0px -276px !important; background-repeat: no-repeat no-repeat !important&quot;&gt;in&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;margin-top: 0px; margin-right: 0px; margin-bottom: 0px; outline: none; list-style: none; padding: 0px 4px 0px 23px !important; margin-left: 1px !important; border-width: 1px 1px 1px 0px !important; border-top-style: solid !important; border-right-style: solid !important; border-bottom-style: solid !important; border-top-color: #e2e2e2 !important; border-right-color: #bfbfbf !important; border-bottom-color: #b9b9b9 !important; cursor: pointer !important; display: block !important; white-space: nowrap !important; float: left !important; vertical-align: top !important; overflow: hidden !important; height: 18px !important; text-shadow: #ffffff -1px 1px 0px !important; line-height: 20px !important; border-top-left-radius: 0px !important; border-bottom-left-radius: 0px !important; border-top-right-radius: 2px !important; border-bottom-right-radius: 2px !important; background-color: #ececec !important; background-image: -webkit-linear-gradient(top, rgb(254, 254, 254) 0%, rgb(236, 236, 236) 100%) !important; color: #333333&quot;&gt;&lt;span style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; display: inline-block !important; width: 0px !important; overflow: hidden !important&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; font-size: 11px !important; font-weight: bold !important; -webkit-font-smoothing: antialiased !important; display: inline-block !important; background-image: none !important; background-color: transparent !important; vertical-align: top !important; height: 18px !important; float: none !important; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;Share&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;outline: none; list-style: none; border: 0px none; padding: 0px !important; margin: 0px !important; display: inline-block !important; vertical-align: baseline !important; font-size: 1px !important&quot;&gt;&lt;span class=&quot;IN-right IN-hidden&quot; style=&quot;padding-top: 0px; padding-right: 0px; padding-bottom: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; padding-left: 2px !important; display: inline-block !important; float: left !important; overflow: visible !important; position: relative !important; height: 18px !important; line-height: 1px !important; cursor: pointer !important&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 65px; height: 30px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;PIN_1396330885365_pin_it_button_20 PIN_1396330885365_pin_it_button_en_20_gray PIN_1396330885365_pin_it_button_inline_20 PIN_1396330885365_pin_it_beside_20&quot; href=&quot;http://www.pinterest.com/pin/create/button/?url=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fvesti%2Fmilosevic-licno-narucivao-ubistva%2F&amp;amp;media=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fwp-content%2Fuploads%2F2013%2F05%2Fvikiliks-slobodan-milosevic-1328585176-69265.jpg&amp;amp;guid=tPDw1Cs9zcan-0&amp;amp;description=%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20%D0%BB%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE%20%D0%BD%D0%B0%D1%80%D1%83%D1%87%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BE%20%D1%83%D0%B1%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0%3F&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;&lt;span class=&quot;PIN_1396330885365_pin_it_button_count&quot; style=&quot;margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; padding: 0px 3px 0px 10px !important; position: absolute !important; text-align: center !important; background-color: transparent !important; background-image: url(&#039;http://passets.pinterest.com/images/pidgets/count_east_white_rect_20_1.png&#039;); background-size: 45px 20px !important; top: 0px !important; left: 41px !important; height: 20px !important; font-size: 10px !important; line-height: 20px !important; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #777777; background-position: 0px 0px !important; background-repeat: no-repeat no-repeat !important&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; background-color: transparent !important; background-image: url(&#039;http://passets.pinterest.com/images/pidgets/count_east_white_rect_20_1.png&#039;); position: absolute !important; top: 0px !important; right: -2px !important; height: 20px !important; width: 2px !important; background-position-x: 100%; background-position-y: 0px !important; background-repeat: no-repeat no-repeat !important&quot;&gt;&lt;/em&gt;1&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px 10px 0px 0px; margin: 4px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; float: left; width: 85px; height: 30px&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;18&quot; id=&quot;iframe-stmblpn-widget-1&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://badge.stumbleupon.com/badge/embed/1/?url=http%3A%2F%2Fwww.vaseljenska.com%2Fvesti%2Fmilosevic-licno-narucivao-ubistva%2F&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border-width: 0px; max-width: 100%; overflow: hidden&quot; width=&quot;74&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Београд &amp;ndash; Ових дана завршава се обимна истрага о политичким убиствима која су обележила владавину Слободана Милошевић, јавила је јутрос ТВ Пинк, позивајући се на изворе у МУП-у Србије.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Досадашњи резултати истраге озбиљно упућују на закључак да је могући наручилац неких убистава лично Слободан Милошевић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;У току су финалне провере ових навода након чега се може очекивати званично саопштење истражних органа.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Адвокат Рајко Даниловић изјавио је тим поводом да се докази, уколико их има, морају уважити, а неки од процеса ревидирати или допунити.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Даниловић, који је заступник породице убијеног новинара Славка Ћурувије, нагласио је да тежина и валидност доказа утиче на процесе који су току и да су важни докази, које имају МУП, односно БИА или било која служба, која је обављала те истраге.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&amp;bdquo;Србија мора да се суочи са својом прошлошћу, која је ружна и тамна, али без тог суочавања са прошлошћу није могуће ићи напред&amp;ldquo;, рекао је Даниловић у телефонској изјави за Јутарњи програм ТВ Пинк.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Даниловић је рекао да га није изненадила вест о томе да се завршава обимна истраге о политичким убиствима, која су обележила владавину Милошевића, где досадашњи резултати истраге озбиљно упућују на закључак да је могући наручилац неких убистава лично Милошевић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&amp;bdquo;Да се зачепркало по том тиранском систему, под којим смо ми били годинама, утврдила би се та неспорна чињеница, коју су сви видели, а ретко ко је имао храбрости да о њој и говори, а наравно, ретко је ко, скоро нико, није имао доказа о томе&amp;ldquo;, рекао је Даниловић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;На питање да ли сумњичење супруге, сина и целог Милошевићевог окружења да је одговорно за политичка убиства, а да при том Милошевић о томе није знао, представља намерне дезинформације, Даниловић је одговорио да је то део пропаганде која је једно време била ефикасна и имала резултата и да је у јавности углавном такво мишљење, иако наивно и владало.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&amp;bdquo;Држава није приватни посед, па да могу ћерка, син, жена да вршљају. Ипак је држава велика организација у којој један човек одлучује&amp;ldquo;, додао је Даниловић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Хронологија убистава која су окарактерисана као политичка&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Поводом незваничне информације из МУП-а, да је при крају истрага више политичких убистава, која су обележила владавину Слободана Милошевића, који је, према тим наводима, могући наручилац неких од тих убистава, следи хронологија случајева, који, углавном, нису разјашњени:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;1. Радислава Дада Вујасиновић&lt;/strong&gt;, новинарка и уредница магазина &amp;bdquo;Дуга&amp;ldquo;, 9. априла 1994. пронађена је мртва у породичном стану у Београду.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Њена смрт до данас није разјашњена.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;У магазину &amp;bdquo;Дуга&amp;ldquo; где је била запослена од 1990. је од самог почетка сукоба пратила ратна догађања широм негдашње Југославије, а потом негде од краја `92 до смрти политичке прилике унутар земље.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Према званичној верзији извршила је самоубиство, пуцњем у груди из ловачке пушке, дан пре него што је пронађана, дакле 8. априла.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Балистичар Владимир Костић је 2008. закључио да је њена смрт &amp;bdquo;највјероватније узрокована деловањем другог лица&amp;ldquo;. Потом је Окружно тужилаштво јануара 2009. покренуло преткривични поступак за убиство.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;2. Зоран Тодоровић Кундак&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;( 38), тада директор Беопетрола и генерални секретар Југословенске левице, убијен је 24. октобра 1997. испред зграде Беопетрол у Булевару Лењина 113, у Новом Београду.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;На њега је из аутоматског оружја, највероватније хеклера или шкорпиона, пуцао непознати убица, како је тада писано, не старији од 30 година. У Тодоровића је убица испалио четири хица, два у главу, а у пуцњави је тешко рањен и Синиша Миленковић (35), према званичној верзији, возач комерцијалног директора исте фирме.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;3. Радован Стојичић Баџа&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;(46), начелник ресора јавне безбедности и заменик министра полиције убијен је 11. априла 1997. у ресторану &amp;bdquo;Мама миа&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;У ресторан пун гостију ођедном је ушао нападач с вуненом капом преко лица. Убица је испалио седам хитаца ка Стојичићу, од којих га је погодило шест.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Стојичић је важио за поверљивог човека некадашњег председника СРЈ, тада Србије, Слободана Милошевића. Након убиства помињало се, између осталог, и да се бавио кријумчарењем цигарета, иако то никад није доказано.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;4. Славко Ћурувија&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;(50), новинар, власник листова &amp;bdquo;Дневни телеграф&amp;ldquo; и &amp;bdquo;Европљанин&amp;ldquo; убијен је 11. априла 1999. испред улаза у зграду у којој је становао, и у којој се налазио део пословних просторија његовог &amp;bdquo;Дневног телеграфа&amp;ldquo;, у пасажу у Светогорској улици, тада Лоле Рибара, бр. 35. у најужем центру Београда.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Истрага је, после петооктобарских промена, утврдила да су га даноноћно пратили припадници Државне безбедности и да су изненада, уочи самог убиства, повучени са &amp;bdquo;задатка&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;На основу захтева Специјалног тужилаштва истражни судија саслушао је више од 100 предложених сведока. Поред осталих саслушано је &amp;bdquo;27 пратилаца&amp;ldquo; припадника ДБ, низ бивших функционера те службе, обављено је медицинско-балистичко вештачење, а прикупљени су и други материјални докази.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Иако истрага траје годинама, није још увек јасна позадина овог убиства, као ни ко су непосредни извршиоци, а осумњичени су Радомир Марковић, Милан Радоњић, Ратко Ромић, Мирослав Курак.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;5. Припадници СПО Веселин Бошковић (брат Драшковићеве супруге Данице), Вушур Ракочевић, Драган Вушуревић и Звонко Осмајлић убијени су 3. октобра 1999. на Ибарској магистрали.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Камион који је намерно изазвао саобраћајну несрећу припадао је Државној безбедности, а возач, директан извршилац убиства, био је припадник Јединице за специјалне операције.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Бивши припадници ДБ Радомир Марковић (63), Милорад Улемек (41), звани Легија, Ненад Илић (35) и Бранко Берчек (33) правоснажном пресудом кажњени су на по 40 година затвора.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Радомир Марковић је, поред ове пресуде, раније осуђен и 2007. године на 15 година затвора за убиство Ивана Стамболића и атентат у Будви, други покушај убиства Вука Драшковића. Тадашњи шеф београдске полиције и Београдског центра ДБ Бранко Ђурић и Милан Радоњић ослобођени су оптужби. Суд је закључио да Радоњић није крив ни одговоран иако су радници Београдског центра ДБ-а по његовом налогу интензивирали праћење Драшковића неколико дана пре четвороструког убиства.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;6. Жељко Ражнатовић Аркан&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;(48) убијен је 15. јануара 2000. у холу београдског хотела &amp;bdquo;Интерконтинентал&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Нападачи су га погодили са три хица у главу. Убијени су и његов телохранитељ Миленко Мандић Манда (1956) и Драган Гарић (1953).&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Жељко Ражнатовић Аркан најпознатији је био као вође Српске добровољачке гарде, паравојне формације познате као &amp;bdquo;Арканови тигрови&amp;ldquo;, али је пођеднако познат и по разним мутним активностима широм Европе у време бивше Југославије. Извесно време активно се бавио и политиком.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;За убиство Аркана Окружни суд у Београду 9. октобра 2006. године, осудио је Добросава Гаврића, као и Милана Ђуришића и Драгана Николића. Била је то друга пресуда у овом случају, пошто је претходну Врховни суд Србије 2002. године укинуо због недостатка доказа. Добросав Гаврић, бивши полицајац, у Србији осуђен због тога убиства на 35 година, ухапшен је 2012. у Јужноафричкој републици.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;7. Министар одбране Павле Булатовић&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;(52) убијен је 7. фебруара 2000.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Његове убице до данас, 14 година касније, нису откривене.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Булатовић је убијен рафалима из калашњикова, у ресторану фудбалског клуба Рад на Бањици. Убрзо после убиства, Савезна скупштина је формирала Анкетни одбор, како би биле идентификоване убице министра одбране, а случај је поверен судији Небојши Симеуновићу, који је у октобру исте године нађен мртав у Дунаву.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;8. Генерални директор Југословенског аеротранспорта Живорад Жика Петровић&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;убијен је 25. априла 2000. око 21.30 сати, у класичној сачекуши у Улици Јаше Продановића у Београду.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Овај злочин медији су окарактерисали као терористички акт над високим државним службеником, али је, додуше спорадично, било и другачијих тумачења.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Помињан је новац који је Петровић, наводно, износио из земље по налогу бившег режима Слободана Милошевића, помињана је и куповина неких авиона, али и продаја представништава Јата по белом свету.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;9. Бошко Перошевић&lt;/strong&gt;, председник Извршног већа Војводине и члан Извршног одбора Главног одбора СПС рањен је 13. маја 2000. У Новом Саду, на Сајму, и убрзо преминуо у болници.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;У њега је пуцао радник сајамског обезбеђења Миливоје Гутовић, који је одмах ухапшен. У медијима је у више наврата написано да истрага није доведена до краја па се ни после више од 13 година године не зна ко стоји иза убиства.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;10. Покушај атентата на Вука Драшковића&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;у Будви, 15. јуна 2000.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Према доцнијим налазима, тадасашњи начелник генералштаба војске Југославије Небојша Павковић је обезбедио возило, војне униформе и смештај у касарни у Тивту за Улемека и његове сараднике. Два метка су окрзнула Драшковића. Учесници су правоснажно осуђени 2007.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;11. Бивши председник Републике Србије Иван Стамболић&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;нестао је 25. августа 2000. за време јутарње рекреације у близини свог стана у Кошутњаку.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Разне организације водиле су безуспешну кампању под називом &amp;bdquo;Где је нестао Иван Стамболић&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Током полицијске акције Сабља, 28. марта 2003. пронађени су његови посмртни остаци на Фрушкој гори. Сахрана је обављена 8. априла на Топчидерском гробљу уз све државне почасти.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Његове убице, на челу са Милорадом Улемеком Легијом су ухваћене и осуђене на вишегодишње затворске казне.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;12. Бивши помоћник начелника Центра државне безбедности Београда&amp;nbsp;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Момир Гавриловић&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;убијен је 3. августа 2001. испред свога стана у Новом Београду.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Медији су годинама наводили да је основана претпоставка да је Гавриловић убијен због изношења детаља о спрези криминала са људима из власти.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;13. Помоћник начелника Ресора јавне безбедности генерал-мајор&amp;nbsp;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Бошко Буха&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;убијен је 10. јуна 2002. на паркингу испред хотела &amp;bdquo;Југославија&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Према једној од верзија позадине убиства, какве су се појављивале у медијима, Буха је један од састављача Беле књиге МУП Србије о организованом криминалу о чему је почео јавно да износи податке. За то убиство судило се групи Жељка Максимовића Маке који је недоступан је од јуна 2002. Коначни судски расплет није се догодио. Претпоставља се да се Максимовић налази у Јужној Америци.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;14. Бивши заменик начелника Прве управе Савезног министарства унутрашњих послова&amp;nbsp;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Ненад Баточанин&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;26. новембра 2002. убијен је рафалом из аутоматског оружја у Улици Љутице Богдана код стадиона Звезде.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Баточанин је убијен у колима заједно са Жељком Шкрбом. Шкрба је како су у то време писали медији, требао да буде један од кључних сведока у неком предстојећем суђењу за организовани криминал. За њихово убиство осуђен је земунац Владимир Милисављевић Будала на 40 година робије.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;15. У дворишту зграде Владе Србије 12. марта 2003, у 12.25 сати, извршен је атентат на председника владе Србије&amp;nbsp;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Зорана Ђинђића&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Легија и бивши потпуковник ДБ Звездан Јовановић (44) правоснажно су осуђени на по 40 година затвора због убиства, након што је Врховни суд одбио жалбе одбране као неосноване.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Према пресуди, Легија је организовао атентат, Јовановић је био непосредни извршилац, а обојица су осуђени и за покушај убиства Милана Веруовића.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Мотив атентата је био заустављање борбе против организованог криминала и спречавање откривања злочина у којима су припадници групе били умешани.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Убиство Ђинђића Легија је, тада пензионисани командант ЈСО (оружане формације МУП-а Србије), организовао у договору са вођама земунског клана, Душаном Спасојевићем и Милетом Луковићем. Обојицу вођа &amp;bdquo;земунаца&amp;ldquo; су припадници полиције током покушаја хапшења убили у селу Мељак код Београда, 15 дана након атентата.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px 0px 1em; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none&quot;&gt;Танјуг / Пинк&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-02-13:222185</id>
 <title>Bole Galapagos</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2014/02/13/bole-galapagos" /> 
  
 <modified>2014-02-13T17:51:41+0100</modified> 
 <issued>2014-02-13T17:51:41+0100</issued> 
 <created>2014-02-13T17:51:41+0100</created> 
 <summary type="text/plain">        Ostrva
Galapagos pripadaju Ekvadoru u južnoj Americi a poznata su bila kao skrovi&amp;scaron;te
gusarima, a jo&amp;scaron; poznatija po dugovječnim kornjačama koje su mogle da prežive i ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;div&gt;&lt;a id=&quot;res_109459&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/galapagos.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews/galapagos.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ostrva
Galapagos pripadaju Ekvadoru u južnoj Americi a poznata su bila kao skrovi&amp;scaron;te
gusarima, a jo&amp;scaron; poznatija po dugovječnim kornjačama koje su mogle da prežive i
vi&amp;scaron;e mjeseci bez hrane. Sada su ostrva nacionalni park i laboratorija na
otvorenom u kojoj se može posmatrati evolucija.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Na
Palama postoji politička kornjača Bole Galapagos koja ne može ni sekunde bez
vlasti, uzor mu je bio Mlađa zvani jedan evro (prihvatizacija banaka), kod koga
je uživao status majmuna na kanafi koji je skakutao i radio &amp;scaron;ta &amp;scaron;ef želi, ali
je zbog svoje starosti i bezgranične želje za vla&amp;scaron;ću prevladao nadimak
Galapagos jer ima sve osobine kornjače. Spor je kada treba uraditi ne&amp;scaron;to za
narod, npr. Pokrenuti fabrike, pomoći ljudima, on je svoju sudbinu vezivao za
&amp;scaron;efove u tu je bio neobično brz za uzimanje funkcija uz pomoć kojih se borio za
lično bogatstvo, a narod treba biti zadovoljan vi&amp;scaron;kom nemanja. Njemu je
komforno, ostalima stavlja klipove i ucjenjuje ih, a uvijek je neizvjesno za
ostale, to nije bitno. Uspio se Bole Galapagos oprati sa bilborda partije
panjeva, da narod zaboravi kako je sa njima napredovao i bogatio se na
funkcijama, sada mu treba jo&amp;scaron; funkcija, jo&amp;scaron; mandata, da prevaziđe Tita. Bar do
devedesete. Politički račun njegove pogre&amp;scaron;ne politike, koja se svodi na borbu u
parlamentu da salata bude i srpska, a ne samo &amp;scaron;opska, će ostati narodu da ga
plaća, a odgovora na ključna pitanja nema. On ih i ne traži, njemu i nisu
važna, zato on dugo i traje poput kornjače.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Jeli
se borio za propale fabrike, za ljude, ne nije. Jeli se borio za sugrađane, ne
već za sebe. On ima samo potro&amp;scaron;ene riječi i stare laži, on ne želi dogovor, ne
zanima ga izlaz iz propadanja, jer on živi udobno.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;On je
političar koji se žali da od svoje plate ne može da kupi cipele, a svaki dan
nosi druge, kupljene od političkog reketa. Kako je on narodu pomogao? Na kraju
dana on nikome nije pomogao osim sebi. Radnici nemaju fabrike, posla,
egzistencije, jedino on ima privilegiju da živi od politike laži i muvanja.
Nepristojan, arogantan, kada je dao humanitarnu pomoć? Od sebe je napravio
klovna i obesmislio svaku ideju da ga neko pita za budućnost jer on živi u
pro&amp;scaron;losti. On nije shvatio da se O.C Jahorina, El.distribucija i ostala
preduzeća ne jedu. Sve ono &amp;scaron;to je ranije radio vi&amp;scaron;e se neće tolerisati. Nećemo
se lagati, on je svoju budućnost obezbijedio, ostali neka crknu od gladi. On se
bori ne za zemlju kojoj je sve potrebno, već za sebe da bi sve uzeo. Niti on
treba nama, niti mi njemu. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;Svaka poruka je suvi&amp;scaron;na, ne
zato &amp;scaron;to se sve zna, nego zato &amp;scaron;to se nema kud.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-02-12:222115</id>
 <title>КЕЦМАНОВИЋ: Оно што је у Београду 2000. био „Отпор“, то је сада код Бошњака „Уда</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/02/12/kecmanovic-ono-sto-je-u-beogradu-2000.-bio-otpor-to-je-sada-kod-bosnjaka-uda" /> 
  
 <modified>2014-02-12T12:53:33+0100</modified> 
 <issued>2014-02-12T12:53:33+0100</issued> 
 <created>2014-02-12T12:53:33+0100</created> 
 <summary type="text/plain">         КЕЦМАНОВИЋ: Оно што је у Београду 2000. био &amp;bdquo;Отпор&amp;ldquo;, то је сада код Бошњака &amp;bdquo;Удар&amp;ldquo; ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;ul class=&quot;breadcrumbs&quot; style=&quot;height: 20px; line-height: 20px; margin: 10px 0px; padding: 0px; list-style: none; width: 660px; overflow: hidden; color: #434343; font-family: Georgia, Times, serif; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 35px; line-height: 50px&quot;&gt;&lt;ul class=&quot;breadcrumbs&quot; style=&quot;height: 20px; line-height: 20px; margin: 10px 0px; padding: 0px; list-style: none; width: 660px; overflow: hidden; color: #434343; font-family: Georgia, Times, serif; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 35px; line-height: 50px&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 35px; line-height: 50px&quot;&gt;КЕЦМАНОВИЋ: Оно што је у Београду 2000. био &amp;bdquo;Отпор&amp;ldquo;, то је сада код Бошњака &amp;bdquo;Удар&amp;ldquo;&lt;/span&gt;&lt;/ul&gt;&lt;div class=&quot;region region-content&quot; style=&quot;color: #434343; font-family: Georgia, Times, serif; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;boxa&quot; style=&quot;padding: 0px 0px 15px; width: 660px; overflow: hidden&quot;&gt;&lt;div class=&quot;text-content&quot; style=&quot;width: 652px; overflow: hidden&quot;&gt;&lt;ul class=&quot;description-list&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 14px 2px; list-style: none; height: 20px; overflow: hidden&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/ul&gt;&lt;div class=&quot;field field-name-body field-type-text-with-summary field-label-hidden&quot;&gt;&lt;div class=&quot;field-items&quot;&gt;&lt;div class=&quot;field-item even&quot;&gt;&lt;h4 style=&quot;margin: 5px 0px; font-weight: normal; font-size: 16px; line-height: 20px; padding: 0px; text-align: center&quot;&gt;НАСТАВЉА СЕ ИСЛАМСКО &amp;bdquo;ПРОЛЕЋЕ&amp;ldquo; У ФБИХ,&lt;/h4&gt;&lt;h4 style=&quot;margin: 5px 0px; font-weight: normal; font-size: 16px; line-height: 20px; padding: 0px; text-align: center&quot;&gt;АЛИ ПРОПАЛА НАМЕРА ДА СЕ ЊИМЕ ЗАПАЛИ РЕПУБЛИКА СРПСКА&lt;/h4&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px; text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://fakti.org/sites/default/files/2014-1/515002.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;Ненад Кецмановић&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;strong&gt;Нова окупљања у Сарајеву, Тузли, Мостару, Бугојну&amp;hellip; Комшић и Кебо на време напустили зграду председништва БиХ&lt;/strong&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;strong&gt;Политиколог Ненад КЕЦМАНОВИЋ: Све док се Републици Српској из Сарајева, Вашингтона и Брисела буде претило укидањем, даљим отимањем надлежности, централизацијом, уставном реформом, ревизијом Анекса 4, &amp;bdquo;духом Дејтона&amp;ldquo;... ништа се оданде неће &amp;bdquo;прелити&amp;ldquo; у Српску&lt;/strong&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;strong&gt;По његовој процени, политичку позадину открива и наступ реиса Хусније Кавазовића који је, усред протеста, за медије рекао да су &amp;bdquo;за све проблеме криви творци уставноправног устројства БиХ&amp;ldquo;. А &amp;bdquo;Удар&amp;ldquo; на свом сајту објављује да је &amp;bdquo;једино решење повратак на устав из 1992&amp;ldquo;, док демонстранти носе паролу &amp;bdquo;Овдје смо већ правили ЗАВНОБиХ - па ћемо поново!&amp;ldquo;&lt;/strong&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;strong&gt;Можда све ово одговара посвађаним бошњачким коалиционим властима, које трпе драматичну кризу поверења својих бирача и панично траже излаз у антагонизацији за Српском и Србима. А можда и такозваном међународном фактору, који у новим сукобима у БиХ тражи повод за спољну интервенцију и наметање уставног преуређења, наглашава Кецмановић&lt;/strong&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;ДИРИГЕНТИ бошњачког зимског &amp;bdquo;пролећа&amp;ldquo; нису задовољни. Полупали су неколико градова у Федерацији БиХ, растерали неколико чиновника са титулама министара и премијера, а Република Српска - планирана главна жртва - и даље мирна. Зато се лупање наставља.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;У свим већим градовима ФБиХ и данас се настављају &amp;bdquo;протести грађана незадовољних економско-социјалном ситуацијом и радом надлежних институција&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Ново окупљање у Сарајеву организује неформална група грађана, а, након што су на слободу пуштени притворени демонстранти, нови захтев је - оставка Владе Федерације БиХ.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Зграда Председништва БиХ у Сарајеву евакуисана је у 11.30, а заједно са службеницима објекат су напустили и председавајући Председништва БиХ Жељко Комшић и потпредседник Федерације БиХ Мирсад Кебо.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Креатори фејсбук странице &amp;bdquo;Мирни протести Мостар&amp;ldquo; најавили су нови протест на Шпанском тргу у Мостару.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Окупљање је почело и испред зграде општине Бугојно.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Демонстранти су поново на улицама и у Тузли и другим градовима Тузланског кантона.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;А ево како на узаврелу бошњачку сцену и инспираторе у позадини - и њихове скривене циљеве и намере - гледа политиколог Ненад Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Организатори протеста у Федерацији БиХ желе да на улици сруше власт која има изборни легитимитет и доведу гарнитуру која би била по мери спољних сценариста и режисера - оценио је Кецмановић у интервјуу Срни и нагласио да је пропао покушај да се нереди &amp;bdquo;прелију&amp;ldquo; у Републику Српску и хрватске дијелове Федерације.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Сценарио је увек исти - екипа младих људи из невладиног сектора покрене бунт, а повод треба да буде неполитички да би привукао што већи број људи, без обзира на националне, социјалне, страначке, генерацијске и друге поделе.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Оно што је у Београду 2000. године био &amp;bdquo;Отпор&amp;ldquo;, касније у Украјини - &amp;bdquo;Пора&amp;ldquo;, то је сада у Федерацији БиХ - &amp;bdquo;Удар&amp;ldquo;, појашњава Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Он истиче да се, према том сценарију, протест изводи у престоници са милионским становништвом, међутим, једнонационално Сарајево више од пола популације БиХ не доживљава тако и зато није &amp;bdquo;упалио&amp;ldquo; ни прошлогодишњи покушај да се протест повдом ЈМБГ прошири на Републику Српску и хрватске кантоне.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Зато се сада покушало на више кантоналних центара истовремено - у Тузли, Зеници, Мостару и Сарајеву, али је опет све остало у границама бошњачког дела Федерације БиХ. Нагли, истовремени прекид у свим жариштима указује само на то да је све координисано, прецизира Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px; text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://fakti.org/sites/default/files/2014-1/515003.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Истиче да је највећа грешка оних који су организовали протесте - очекивање да се немири прелију у Републику Српску, односно да социјално-класно јединство надвлада етничко-ентитетску подељеност и напомиње да је сличних покушаја било и раније, те да економија заиста ужива примат, али само под условом да се људи осећају безбедно.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;bdquo;Све док се Републици Српској из Сарајева, Вашингтона и Брисела буде претило укидањем, даљим отимањем надлежности, централизацијом, уставном реформом, ревизијом Анекса 4,&lt;em&gt;духом Дејтона&lt;/em&gt;... ништа се оданде неће&amp;nbsp;&lt;em&gt;прелити&lt;/em&gt;&amp;nbsp;у Српску&amp;ldquo;, оцењује професор Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Као пример политичке позадине наводи реиса Хуснију Кавазовића који, усред протеста, за медије каже да су &amp;bdquo;за све проблеме криви творци уставноправног устројства БиХ&amp;ldquo;. &amp;bdquo;Удар&amp;ldquo; на свом сајту објављује да је &amp;bdquo;једино решење повратак на устав из 1992&amp;ldquo;, а демонстранти носе паролу &amp;bdquo;Овдје смо већ правили ЗАВНОБиХ - па ћемо поново!&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Фахрудин Радончић, као водећи бошњачки тајкун, безрезервно подржава сиромашне, а као министар безбедности БиХ чека да изгоре два спрата у згради Председништва БиХ да би полиција прешла у акцију?! Очигледно је стрпљиво чекао да компањони социјални бунт преусмере на национално-политички терен, наглашава Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Кецмановић упозорава да је све могло да буде и горе да је окупљање достигло критичну масу - да је неколико десетина хиљада Бошњака кренуло на ентитетске границе око Сарајева, надомак Тузле, Зенице и Мостара, све би, можда, завршило у грађанском рату.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Можда све ово одговара посвађаним бошњачким коалиционим властима, које трпе драматичну кризу поверења својих бирача и панично траже излаз у антагонизацији за Српском и Србима. А можда и такозваном међународном фактору, који у новим сукобима у БиХ тражи повод за спољну интервенцију и наметање уставног преуређења. Коначно, централизацију БиХ хоће и једни и други, наводи Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Према његовим речима, Република Српска је и овог пута показала да је бољи и стабилнији део БиХ, док се Федерација БиХ од прошлих избора, 2010. године, налази у хаосу безвлашћа, које три и по године производи Златко Лагумџија уз свесрдну подршку високог представника Валентина Инцка и бившег амбасадора САД у БиХ Патрика Муна.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Кецмановић процењује да Златко Лагумџија није успео да изведе пројекат којим би, постизборним акробацијама, најпре избацио из игре ХДЗ, а у другом кораку и СНСД, па се сада као &amp;bdquo;фаворит&amp;ldquo; намеће Фахрудин Радончић, који је подржао демонстранте док нису претерали, а онда их је одлучно растерао сузавцем.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Највеће шансе за новог сарајевског лидера има Жељко Комшић, који постаје идол осиромашених маса, па споља рачунају да би могао све да их окупи, без обзира на нацију и ентитет. Могућ је чак и бизарни савез Фахрудина Радончића и Жељка Комшића, тајкуна и наводног комунисте, указао је Кецмановић у интервјуу Срни.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;Он сматра да је позив првог потпредседника Владе Србије Александра Вучића председнику Српске Милораду Додику и лидеру СДС-а Младену Босићу на састанак - врло ефектан потез којим се Вучић представља као свесрпски лидер из матице.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px 0px 20px; line-height: 20px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 1.538em&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;bdquo;Брине да се немири не пренесу из Федерције БиХ у Српску, окупља власт и опозицију из Бањалуке, придобија гласове бирача пореклом из БиХ. С друге стране, Додик добија подршку власти у Србији, а Босић на важности&amp;ldquo;, закључује Кецмановић.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-02-09:221935</id>
 <title>Bole balegar - govnovalj</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2014/02/09/bole-balegar-govnovalj" /> 
  
 <modified>2014-02-09T13:22:18+0100</modified> 
 <issued>2014-02-09T13:22:18+0100</issued> 
 <created>2014-02-09T13:22:18+0100</created> 
 <summary type="text/plain">    &amp;nbsp;    Balegar   &amp;nbsp;takođe&amp;nbsp; kotrljan &amp;nbsp;ili&amp;nbsp; pra&amp;scaron;inar &amp;nbsp;kakvog
mi znamo je crna zaobljena buba snažne građe, koja se hrani balegom&amp;nbsp;    sisara    &amp;nbsp;. ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 4.8pt 0in 6pt; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_109263&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/balegar1.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews/balegar1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 4.8pt 0in 6pt; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;Balegar&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;takođe&amp;nbsp;&lt;em&gt;kotrljan&lt;/em&gt;&amp;nbsp;ili&amp;nbsp;&lt;em&gt;pra&amp;scaron;inar&lt;/em&gt;&amp;nbsp;kakvog
mi znamo je crna zaobljena buba snažne građe, koja se hrani balegom&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%80&quot; title=&quot;Сисар&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: #0b0080&quot;&gt;sisara&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;. Ima ih vi&amp;scaron;e stotina vrsta.&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Oni su važan dio&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC&quot; title=&quot;Екосистем&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: #0b0080&quot;&gt;ekosistema&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;jer ga čiste od otpadaka. Ono po
čemu se naročito razlikuju od ostalih insekata je sposobnost balegara da
podignu teret koji je teži od njih samih. U staroegipatskoj religiji balegarovo
kotrljanje kuglice izmeta po pijesku bila je&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/Metafora&quot; title=&quot;Metafora&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: #0b0080&quot;&gt;metafora&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;za put sunca po nebu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 4.8pt 0in 6pt; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;I u
politici postoje brojne vrste balegara, ali nažalost sa suprotnim osobinama od
navedenih, političari balegari su nekorisni, prljaju sve čega se dotaknu i
stvaraju ogormnu &amp;scaron;tetu. Mogu osjetiti miris novca i funkcija iz znatne
udaljenosti i tada su u stanju da u jednom letu prelete i nekoliko stotina
kilometara samo da ostvare lični cilj.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 4.8pt 0in 6pt; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;Građani su nekad iskazivali po&amp;scaron;tovanje prema
jednoj vrsti balegara &amp;ndash; Boletu balegaru. Bole balegar je najveći lupež koji o
časti trabunja, savjesti nema, ali ima mrlja. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;Svakom je svoje govno dunja Bole
govnovalj svoje govno kotrlja i zagađuje na&amp;scaron;u sredinu java&amp;scaron;lukom, nemarom,
pretvara je u zapu&amp;scaron;tenu provinciju, oronule infrastrukture, palanačke nekulture,
gdje samo njemu poznatim informacijama se upravlja. Kad god naiđete na takve
koji pokazuju suvi&amp;scaron;e razvijenu brigu za nacionalni ponos i op&amp;scaron;ti interes i
pretjeranu osjetljivost za ličnu čast i dostojanstvo kao on, gotovo po pravilu
nailazite na ograničeni um, nerazvijenu sposobnost, tvrdo srce i grubu,
kratkovidu sebičnost.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 4.8pt 0in 6pt; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt&quot;&gt;Bole Govnovalj svoje govno kotrlja..&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-02-09:221930</id>
 <title>Pacov Bole međ&#039; narodom</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2014/02/09/pacov-bole-medj-narodom" /> 
  
 <modified>2014-02-09T09:09:05+0100</modified> 
 <issued>2014-02-09T09:09:05+0100</issued> 
 <created>2014-02-09T09:09:05+0100</created> 
 <summary type="text/plain">    &amp;nbsp;   Pacovi kao vrsta sitne gamadi znaju biti korisni
i imaju svoju ulogu u prirodi, međutim obrnut je slučaj sa pacovima u politici.
Gdje se politički pacovi nalaze to je leglo ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_109261&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/pacov.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews/pacov.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 115%; font-size: small&quot;&gt;Pacovi kao vrsta sitne gamadi znaju biti korisni
i imaju svoju ulogu u prirodi, međutim obrnut je slučaj sa pacovima u politici.
Gdje se politički pacovi nalaze to je leglo zaraze. Zato morate staviti preko
usta hanzaplast, jer pacovi iz podruma uzeli su vlast. Jedan od najstarijih i
najgorih pacova sa najdužom repinom je pacov Bole. Deset godina je spavao po
toplim podrumima (funkcijama), nije se pokvasio, nije se izlagao opasnostima i
odlučio je da se kandiduje, svi ga vole, a &amp;scaron;to da ga ne vole kad je Bole.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 115%; font-size: small&quot;&gt;Takvi pacovi kao on su uni&amp;scaron;tili zmije, slonovi su
pobjegli, pametan je svako ko se krije i ljudi su pobjegli. Ribe su u dubinu
plivale, ptice u granju posakrivale.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 115%; font-size: small&quot;&gt;Pacov Bole je sve izujedao, nametnuo svoju
kulturu, kada su se svi predali zaveo je svoju diktaturu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: 13.5pt; vertical-align: baseline&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span&gt;Jedino nas Vijetnam može
spasiti, a evo kako. Kod njih je sada sezona poplava meso pacova je traženo, a
i restorani su prilagodili svoj meni. &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #1a1a1a&quot;&gt;Naime,&amp;nbsp;&lt;strong&gt;nastupio je period kada se love
pacovi, a ova gamad je veoma popularna poslastica. &lt;/strong&gt;U ovo doba godine, kada
se bere pirinač, poljoprivrednici na jugu&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://www.telegraf.rs/teme/azija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Azije&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span style=&quot;color: #1a1a1a&quot;&gt;&amp;nbsp;okrenuti su lovu na pacove, koji se, kada postanu
dobar ulov, mogu naći na svim pijacama.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: 13.5pt; vertical-align: baseline&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color: #1a1a1a&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 13.5pt; font-size: small; color: #1a1a1a&quot;&gt;S obzirom da pacov Bole međ&amp;rsquo; narodom
sada traži opet podr&amp;scaron;ku kako bi se zadržao na funkcijama i privilegijama
građanima se preporučuje kad ga prepoznaju po debljini i dugom repu, da se
brane metlama i udaraju &amp;scaron;to jače jer je on prilično otporan, a najbolje bi bilo
da ga narod strpa i izveze u Vijetnam, tamo bi bio hit, a to je i izvozna &amp;scaron;ansa
za državu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-02-09:221925</id>
 <title>Ćuvajte se eto Boška baba jage!</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/o-milovanu-bjelici/2014/02/09/eto-baba-jage" /> 
  
 <modified>2014-02-09T07:22:55+0100</modified> 
 <issued>2014-02-09T07:22:55+0100</issued> 
 <created>2014-02-09T07:22:55+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> &amp;nbsp;      Vjerovatno
ne možete da prepoznate ko je na slici, ali nije ni čudo, jer se mnogo
promijenio, ipak je ostala kravata koja govori da se radi o političaru (pacovu
iz podruma), i ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ROMANIJCI U MEDIJIMA 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;a id=&quot;res_109260&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/baba%20jaga%201.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews/baba%20jaga%201.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Vjerovatno
ne možete da prepoznate ko je na slici, ali nije ni čudo, jer se mnogo
promijenio, ipak je ostala kravata koja govori da se radi o političaru (pacovu
iz podruma), i to ne bilo kakvom, već političaru koji je od silnih mijenjanja
partija postao nalik baba jagi ili u narodu poznatijoj babarogi, tj. Stra&amp;scaron;ilu.
Hajmo redom; Ta babaroga paljanska od političara ima sada duuugački nos, ako
ste kao mali čitali svi koji lažu, poraste im veliki nos. On je tokom cijelog
političkog života puuno lagao, i zamislite nije prestao, ih, laže taj i danas
svaki dan. Pone&amp;scaron;to slaže iz navike, pone&amp;scaron;to jer misli da mu narod vjeruje, samo
ujutru kad se probudi treba mu malo vremena da se orijenti&amp;scaron;e koliko će u toku
dana lagati, protiv koga i za koga, jer usljed duge karijere laganja, čovjek se
vi&amp;scaron;e zaboravi gdje je, &amp;scaron;ta, kada i koga slagao, pa valja sve to popamtiti. Nije
mu lako. Ali iskustvo ga vadi, pa se nekako snađe. I opet mu pođe za rukom. Bar
se on nada da mu narod vjeruje. Ali za svaki slučaj prvo ubijedi sebe u laž, da
gdje ne kaže istinu pa propade sve.&amp;nbsp; Zato
na nosu (vidi sliku) ima bobicu koja mu nepogre&amp;scaron;ivo daje putokaz za laž. Veliki
nos mu služi i za nju&amp;scaron;enje unosnih funkcija, beneficija, prinadležnosti,
koristoljublja, važnih ljudi da im se dodvori, i naravno svih lukrativnih
poslova gdje se &amp;scaron;ta može drpisati, jer valja finansirati kampanju i ostati na
funkciji, ili bogati otići i na veću funkciju, popeti se, sem njegove žene, i
ćerkica, niko osim njega ne smije do visina. Al&amp;#39; &amp;scaron;to tek voli Bole da se kune u
po&amp;scaron;tenje i kako težak teret nosi, ma kakav Sizif, Boletu je najteže, em laže em
ga nos preteže od neznanja i ho&amp;scaron;tapleraja, valja svakog slagati, izmisliti,
opanjkati, udvoriti se, ukrasti a da ispadne dobrobit za narod. Milion
kombinacija, a ostarilo se; &amp;scaron;to je jo&amp;scaron; gore udebljalo se od prasetine i
jagnjetine, a narodu bombone i paketići da vide milosrđe ove baba jage.Voli
Bole da gleda sa visine kako narod stenje, kako narod gine. Bole zna da javi
dekretom kako osim njega niko ne upravlja svijetom, a prvi program javlja da za
javno mnjenje, novi razlog slavlja, Bole se penje.E sad, za&amp;scaron;to Bo&amp;scaron;ko baba jaga
ima velike oči? Pa zbog pohlepe. Gdje god &amp;scaron;ta nanju&amp;scaron;i velikim nosem on kidi&amp;scaron;e
da prigrabi za sebe sve, a &amp;scaron;to i ne bi kad je on mlad, lijep, pametan i
sposoban, sportista skoro, a i zaslužuje brate koliko je radio da bi sada
oblaporno grabio. U&amp;scaron;i ne vidite od kape jer su puno velike, po&amp;scaron;to ga &amp;scaron;ef zna
povući za u&amp;scaron;i za gre&amp;scaron;ke koje pravi pa da sakrije, inače sve voli da čune svojim
u&amp;scaron;ima, ko &amp;scaron;ta priča i radi, da ga ne opazi dok on laže i krade. Imao je on puno
&amp;scaron;efova odranije ne zna ni broja, zato uvijek prvo čuje &amp;scaron;efa pa onda on to
predloži da ispadne dobar i koristan, dok za to vrijeme velikim očima, velikim
u&amp;scaron;ima i velikim nosem napravi kombinaciju za sebe koga da zajebe. Hoće da se
uvjeri sa aspekta svog da li tamo gore egzistira Bog, onda će postupiti sasvim
nesebično sebe će za Boga proglasiti liično.Ako ste prepoznali o kome se radi
(ne)javljajte mu se, možda vas slaže besplatno!!!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-01-28:221158</id>
 <title>MUSLIMANSKO RASPIRIVANJE MRŽNJE</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2014/01/28/muslimansko-raspirivanje-mrznje" /> 
  
 <modified>2014-01-28T07:13:24+0100</modified> 
 <issued>2014-01-28T07:13:24+0100</issued> 
 <created>2014-01-28T07:13:24+0100</created> 
 <summary type="text/plain">  &amp;nbsp;BiH: MIUSLIMANSKO RASPIRIVABNJE MRŽNJE       28. 01. 2014   KEC IZ RUKAVA - NENAD KECMANOVIĆ  Čestitka sa le&amp;scaron;evima  Početkom svakog januara podsetimo se da je Republika Srpska ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h6 class=&quot;mainTitle&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 0px 10px; color: #485e82; font-size: 12px; background-image: url(&#039;http://pressrs.ba/img/h6_bg.png&#039;); border: 1px solid #ffffff; line-height: 31px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat no-repeat&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 13px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif&quot;&gt;&amp;nbsp;BiH: MIUSLIMANSKO RASPIRIVABNJE MRŽNJE&lt;/span&gt;&lt;/h6&gt;&lt;div class=&quot;paddingAll&quot; style=&quot;margin: 0px; color: #444444; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 19.200000762939453px; padding: 11px !important&quot;&gt;&lt;p class=&quot;eventPlace_eventDate&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; font-size: 10px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; color: #000000&quot;&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; font-weight: bold&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;28. 01. 2014&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;uptitle&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 10px 0px 0px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; color: #000000; text-transform: uppercase&quot;&gt;KEC IZ RUKAVA - NENAD KECMANOVIĆ&lt;/p&gt;&lt;h1 style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; font-weight: normal; color: #485e82; font-size: 28px; line-height: 33.599998474121094px&quot;&gt;Čestitka sa le&amp;scaron;evima&lt;/h1&gt;&lt;p class=&quot;lead&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; font-weight: bold&quot;&gt;Početkom svakog januara podsetimo se da je Republika Srpska za jednu kalendarsku godinu zrelija, a kom&amp;scaron;ije nas podsete da je i za jednu svetlosnu godinu dalja od BiH.&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;boxHalf&quot; style=&quot;margin: 0px 20px 10px 0px; padding: 0px; width: 206px; float: left&quot;&gt;&lt;div class=&quot;boxImage&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://pressrs.ba/upload/boxImageData/2014/0/27/207728/kecmanovic.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;Nije novost da je povodom Dana RS na adrese najvi&amp;scaron;ih predstavnika Srpske iz Sarajeva stigla morbidna čestitka sa fotografijama le&amp;scaron;eva i komentarom &amp;quot;da se 7. januara slave nevine bo&amp;scaron;njačke žrtve koje leže u temelju Republike&amp;quot; ili ne&amp;scaron;to slično. Novost, bar donekle, jeste da se ni nakon tri nedelje od tada niko od bo&amp;scaron;njačkih političara, medijskih komentatora i javnih intelektualaca nije oglasio povodom tog javnog izliva nacionalne mržnje. Jeste da su &amp;quot;čestitku&amp;quot; potpisale nevladine organizacije, ali, po&amp;scaron;to &amp;quot;Majke Srebrenice&amp;quot;, Koalicija &amp;quot;1. mart&amp;quot; i dr. uživaju javnu podr&amp;scaron;ku bo&amp;scaron;njačke vlasti, bilo je za očekivati bar neku i nečiju izjavu da zvanična politika ne stoji iza pomenutih izliva &amp;quot;rodoljublja&amp;quot;. Ali, ne zato da bi demantovao &amp;quot;ćutanje koje očito znači odobravanje&amp;quot;, nego zato da bi bar simbolično doprineo reintegraciji BiH koju Bo&amp;scaron;njaci već 20 godina uporno zagovaraju.&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Postavlja se pitanje &amp;scaron;ta su &amp;quot;čestitkom&amp;quot; hteli da postignu potpisnici i oni koji je prećutno odobravaju.&lt;br style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot; /&gt;Da li očekuju da će posle &amp;quot;čestitke&amp;quot; Srbi odustati od Srpske? Ne! Oni znaju da je RS nastala pre Srebrenice, ali i pre Kazana, Tuzlanske kolone, Dobrovoljačke, te da je formirana zbog dominacije bo&amp;scaron;njačko-hrvatske većine u zajedničkim organima BiH &amp;#39;92.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Da li misle da će adresanti posle &amp;quot;čestitke&amp;quot; odustati od proslave rođendana Republike Srpske? Opet, ne! Jer oni, takođe, znaju da ruženje Srpske slavljenicima potvrđuje da bi je trebalo slaviti svaki dan, a da bi makar i iskrenu čestitku shvatili kao podvalu.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot; /&gt;Da li se nadaju da će Srbi, upla&amp;scaron;eni &amp;quot;čestitkom&amp;quot;, napustiti Srpsku i odseliti u Srbiju? Takođe, ne. Zato &amp;scaron;to su se u posleratnim godinama uverili da Srbi, za razliku od Hrvata, ne cure iz BiH, nego se u RS doseljavaju iz FBiH i Hrvatske.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Da li veruju da će &amp;quot;čestitka&amp;quot; animirati nekoga jakog da se spolja angažuje zbog genocida nad Bo&amp;scaron;njacima? Valjda, ni to. Znaju da se u inostranstvu već zna da je broj ratnih stradanja bio gotovo proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovni&amp;scaron;tva u BiH.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot; /&gt;Pa &amp;scaron;ta su onda hteli onom &amp;quot;čestitkom&amp;quot; ilustrovanom le&amp;scaron;evima? Da uvrede Srbe? Da prodube bo&amp;scaron;njačku mržnju? Da onemoguće normalizaciju entitetskih i nacionalnih odnosa u BiH? Ponajpre bi se reklo da je bo&amp;scaron;njačka politika naprosto izgubila kompas i da njeni protagonisti ne znaju &amp;scaron;ta hoće.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Iznervirani su preporukama EU da se o problemima funkcionisanja BiH ravnopravno dogovore sa drugim entitetom, jer sebe smatraju ravnopravnijim. Obeshrabreni su &amp;quot;Obaminom doktrinom&amp;quot; po kojoj Azija i Pacifik postaju apsolutni američki prioritet, a BiH se jedva pominje kao trećerazredni problem, jer sebe vide kao američke &amp;scaron;tićenike. Frustrirani su &amp;scaron;to je približavanjem Beograda Briselu ispalo da su Srbi ipak poželjniji u Evropi nego Bo&amp;scaron;njaci, jer sebe doživljavaju kao Evropljane plus. Razočarani su fijaskom neoosmanske politike &amp;quot;matice&amp;quot; Turske, jer im je Erdoganovo svojatanje bilo otvorilo panislamsko okrilje. Iritirani su upornim protestima hrvatskih partnera zbog diskriminacije u federalnom ustavu i izbornoj praksi, jer ih u tome diskretno podržavaju Zagreb, Beč, Berlin i Vatikan. Iskompleksirani su političkom stabilno&amp;scaron;ću RS i samouverenim stavom njenog lidera, jer u njemu vide pretnju po integritet BiH. Obezglavljeni su gotovo dnevnim obrtima saveza i sukoba svojih nacionalnih stranaka koji traju već četiri godine, jer se boje da će oslabiti nacionalnu poziciju u FBiH i BiH. Zabrinuti su zbog ekonomske situacije koja primarno i nije generisana na lokalnom nivou pa se tu ne može ni re&amp;scaron;iti jer preti socijalnim nemirima.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;U toj spoljnoj i unutra&amp;scaron;njoj dezorijentaciji &amp;scaron;ta će i kuda će, s kim će i protiv koga jedini konstantan orijentir jeste mržnja prema Srpskoj i Srbima, kao izvoru svih problema i Bo&amp;scaron;njaka i Bosne. Ponekad se stiče utisak da je jo&amp;scaron; od rata održavaju, neguju i razvijaju po inerciji, iako ni sebi ni drugima ne bi znali da objasne za&amp;scaron;to.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Srpska je deo Dejtonskog sporazuma koji su Izetbegović i Silajdžić dobrovoljno potpisali. A nisu morali da ga potpi&amp;scaron;u, kao &amp;scaron;to nisu nijedan od vi&amp;scaron;e prethodno ponuđenih međunarodnih mirovnih sporazuma. Neposredno posle Dejtona nisu bile zabeležene manifestacije nezadovoljstva u SDA, bo&amp;scaron;njačkoj bazi, novinarskim komentarima, javnim istupima uglednih nacionalnih intelektualaca. Naprotiv, vladalo je kratkotrajno odu&amp;scaron;evljenje &amp;scaron;to je rat zavr&amp;scaron;en, &amp;scaron;to je NATO bombardovao srpske položaje oko Sarajeva, &amp;scaron;to tzv. ABiH nije kapitulirala, &amp;scaron;to je Dudaković pobedio &amp;quot;Abdićeve odmetnike&amp;quot; u Cazinskoj Krajini i učestvovao u prodoru hrvatskih jedinica u zapadni deo Srpske.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;&amp;Scaron;ta se to posle promenilo? Da li su naknadne bo&amp;scaron;njačke analize pokazale da je Dejtonski sporazum za njih nepovoljan? Ili su ga prihvatili samo kao prelazno re&amp;scaron;enje ka Bosni bez entiteta i kantona i sve manjim procentom Srba i Hrvata? Da li ih je i Holbruk sa - &amp;quot;Potpi&amp;scaron;ite!&amp;quot; instruisao isto kao svojevremeno Cimerman sa - &amp;quot;Ne potpi&amp;scaron;ite!&amp;quot;, a oni ponovo poverovali da će SAD posle sve zavr&amp;scaron;iti po njihovoj meri? Ili su ga potpisali samo kao privremeno nužno zlo i taktički ustupak dok priberu snage i krenu u novi boj za jedinstvenu državu? Alija im je to posle Dejtona i ostavio u amanet: &amp;quot;Ova generacija je sačuvala Bo&amp;scaron;njake i Bosnu, na sledećoj je da krene dalje...&amp;quot;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px&quot;&gt;Ako se radi o ovoj poslednjoj pretpostavci, mogu da računaju da vreme radi za njih. Sistematskom opstrukcijom Dejtona i stigmatizacijom Srpske i &amp;quot;Herceg -Bosne&amp;quot; podižu tenziju na nacionalnoj bazi. Spoljni okvir BiH čuva im međunarodno priznanje. Iz godine u godinu povećavaju svoje relativno uče&amp;scaron;će u nacionalnoj strukturi i Federacije na račun Hrvata i BiH na račun Srba. Tek u tom kontekstu i &amp;quot;čestitka sa le&amp;scaron;evima&amp;quot; konačno dobija neki smisao.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-12-19:218575</id>
 <title>MILOVAN BJELICA POSJETIO KURIRA ALIJE IZETBEGOVIĆA</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/12/19/milovan-bjelica-posjetio-kurira-alije-izetbegovica" /> 
  
 <modified>2013-12-19T08:06:51+0100</modified> 
 <issued>2013-12-19T08:06:51+0100</issued> 
 <created>2013-12-19T08:06:51+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> &amp;nbsp;      novosti -  85225 - 27.05.2013 : Dragan B. Sokolac - 
 
             &amp;nbsp; (0) 
  
    Bjelica u posjeti borcu Armije muslimanske BiH 
 

U Avazu, dana 24. 
05. 
2013. ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;a id=&quot;res_80968&quot; href=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/Bjelica - haker.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://romanijapres.blog.rs/gallery/10566/previews-med/Bjelica - haker.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;novosti&lt;a href=&quot;http://slavicnet.com/pls/ije/forum_v5.show_post?id=85225&quot;&gt;-&lt;/a&gt; 85225 - 27.05.2013 : Dragan B. Sokolac -&lt;/em&gt;
&lt;a title=&quot;Ocjenite clanak&quot;&gt;
           &lt;img src=&quot;http://slavicnet.com/sokolac/forum_ver5/stars-0-0.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;best&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;sup&gt;(0)&lt;/sup&gt;
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;&lt;em&gt;&lt;/em&gt;&lt;h4&gt;Bjelica u posjeti borcu Armije muslimanske BiH&lt;/h4&gt;
&lt;br /&gt;

U Avazu, dana 24. 
05. 
2013. 
godine objevljenoje: Alijin kurir i ratni heroj životari od nadničenja:

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&amp;quot;Numo Krluč, demobilisani borac Armije RBiH i za one koji ga poznaju 
istinski ratni heroj koji je na leđima prenio prvu stanicu za vezu u 
opkoljenu Žepu, danas sa 80-godi&amp;scaron;njim ocem Suljom živi samački u zaseoku
 Mrči (Donji Kalimanići) u okolici Sokoca bez ikakvih primanja, 
prinadležnosti, penzija ili državne naknade.

&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;

Jedina mu je želja, kako nam je kazao dok smo s njim razgovarali u tihom
 i u proljeće prelijepom predjelu, da ima kravu i kosilicu.

&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Pet puta ranjavan&lt;/strong&gt;

&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;

Krluč je mnogima poznat i po tome &amp;scaron;to je preko okupiranog teritorija u 
Žepu nosio pomoć i novac koji je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović 
slao za vojničke plaće, te njegove povjerljive dokumente... 
&amp;quot;

&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;

U nastavku teksta Numo obja&amp;scaron;njava:

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;div class=&quot;info&quot;&gt;&lt;li&gt;Sad radim za nadnicu kada me neko pozove. 
Ne&amp;scaron;to malo zaradim od prodaje sijena, koje kosim ručno, jer nemam kosilicu. 
Imamo i &amp;scaron;talu u kojoj nema stoke. 
Valjala bi mi i krava, da imamo od čega živjeti , a njegov otac Suljo, na kraju teksta kaže: 

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&amp;quot;Ali mislim da ima dobrih ljudi koji bi nam mogli pomoći.&amp;quot;

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

I sve ovo ne bi privuklo pažnju, da istog Numa i Sulja Krluča nije 
posjetio, krajem mjeseca aprila i načelnik op&amp;scaron;tine Sokolac, Milovan 
Bjelica, zvani Cicko sa Branom Bartulom. 
Tekst je objavljen na sajtu op&amp;scaron;tine Sokolac, dana 29. 
04. 
2013. 
godine. 


&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Tu se na&amp;scaron;i &amp;quot;dobri ljudi koji bi mogli pomoći&amp;quot; Cicko i Bartula, 
fotografisali se sa Numom, Suljom i ostalima, obećali: pomoć u 
rekonstrukciji puta (asfaltiranju), nabavci stoke-krave, kosačice, 
vodovoda i dalekovoda struje).

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

A &amp;scaron;ta kažu na&amp;scaron;i borci? &amp;Scaron;ta ima da kažu, oni se ne pitaju. 
Cicko se pita.

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Bravo, &amp;quot;dobri&amp;quot; načelniče, u rat si ih molbilsao, slao, mnogo njih se nije vratilo. 
I sad odlučuje&amp;scaron; u ime naroda. 
Oni &amp;scaron;to su se vratili, žive od danas do sutra, nemaju ni života ni posla. 
Na selu nemaju mehanizacije, krava, puteva, vodovoda, a on se brine za povratnike, Alijine ratnike.

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Sokolac je bez privrede, čije je fabrike uni&amp;scaron;tio sistematski i 
rasprodao. 
Doveo nas do propasti, a lokalne izbore kupio od 20 do 50 KM po glasu. 
E moj narode, kako se jeftino prodaje&amp;scaron;, kad će&amp;scaron; da se osvjesti&amp;scaron;? A on, 
stara varalica,  samo se stara za glasove, za sljedeće izbore i kako da 
se održina na vlasti. 
Zato se slika sa svim i svakim i objavljuje na sajtu informacije i 
fotografije, koje su jednosmjerne. 
Komentari ne postoje. 
Sve je savr&amp;scaron;eno, pa nema potrebe za drugačijim mi&amp;scaron;ljenjem.

&lt;/li&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-12-03:217411</id>
 <title>VATIKAN: GOSPA U MEĐUGORJU SE NIJE JAVILA</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/12/03/vatikan-gospa-u-medjugorju-se-nije-javila" /> 
  
 <modified>2013-12-03T07:44:38+0100</modified> 
 <issued>2013-12-03T07:44:38+0100</issued> 
 <created>2013-12-03T07:44:38+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Kraj prevare u Međugorju 
     
                    		 A. Palić  |
						
                            01. avgust 2009. 20:09            			| ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h2 class=&quot;articleTitle&quot;&gt;Kraj prevare u Međugorju&lt;/h2&gt;
    &lt;div class=&quot;articleInfo&quot;&gt;
                    		&lt;span class=&quot;author&quot;&gt;A. Palić&lt;/span&gt; |
						
                            01. avgust 2009. 20:09            			| 
			
                    		&lt;a class=&quot;loadComments topCommentsLink&quot; href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:246954-Kraj-prevare-u-Medjugorju#&quot;&gt;
        	            Komentara: &lt;strong&gt;12&lt;/strong&gt;
			        		&lt;/a&gt;
                &lt;/div&gt;
    
    &lt;div class=&quot;articleLead&quot;&gt;
        &lt;p&gt;Vatikan stavio tačku na dugogodi&amp;scaron;nju prevaru i odrekao se 
Gospe iz Čitluka. Ra&amp;scaron;činjen Tomislav Vla&amp;scaron;ić, koji je uspostavio lažni 
kult&lt;/p&gt;
    &lt;/div&gt;
    &lt;div class=&quot;fb_like&quot;&gt;&lt;span style=&quot;height: 20px; width: 600px&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
            

        			&lt;div class=&quot;singlePhoto fl&quot;&gt;
				&lt;div class=&quot;imgb&quot;&gt;&lt;a class=&quot;verticalArticleImage cboxElement&quot; href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/upload/images/2009/08avg/0108/dru-medjugorje.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ww.novosti.co.rs/upload/thumbs/images/2009/08avg/0108/dru-medjugorje_310x186.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot; Od kulta su mnogi dobro živeli&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;
    &lt;p class=&quot;caption aaaaa&quot;&gt; Od kulta su mnogi dobro živeli&lt;/p&gt; 
                		&lt;/div&gt;
		
                
        
        
                                				
				
                                            
    &lt;div class=&quot;related grid_4 mLzero&quot;&gt;
                                        
                    
        				&lt;div class=&quot;rNews&quot;&gt;
                            								
							
								
							
								&lt;h4&gt;Srodne vesti&lt;/h4&gt;
								&lt;div class=&quot;listsWrap&quot;&gt;
                            		
									
													
                            	&lt;ul class=&quot;wImages&quot;&gt;&lt;li&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/planeta.300.html:455915-Medjugorje-Gospin-kip-svetli-od-deterdzenta&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ww.novosti.co.rs/upload/thumbs/images/2013//09/26/gospa_144x86.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Međugorje: Gospin kip svetli od deterdženta?&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/planeta.300.html:455915-Medjugorje-Gospin-kip-svetli-od-deterdzenta&quot;&gt;Međugorje: Gospin kip svetli od deterdženta?&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/planeta.300.html:455518-Medjugorje-Gospin-kip-poceo-da-svetli&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ww.novosti.co.rs/upload/thumbs/images/2013//09/24/medjugorje_144x86.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Međugorje: Gospin kip počeo da svetli&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/planeta.300.html:455518-Medjugorje-Gospin-kip-poceo-da-svetli&quot;&gt;Međugorje: Gospin kip počeo da svetli&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;ul class=&quot;woImages&quot;&gt;&lt;li&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/planeta.300.html:448891-Papa-odlucuje-o-Medjugorju&quot;&gt;Papa odlučuje o Međugorju&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/sport.294.html:387109-I-Mesi-stize-u-Medjugorje&quot;&gt;I Mesi stiže u Međugorje&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://ww.novosti.co.rs/vesti/sport.294.html:372508-Mancini-u-Medjugorju-nasao-mir-pred-finis-sezone&quot;&gt;Manćini u Međugorju na&amp;scaron;ao mir pred fini&amp;scaron; sezone  &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;
                            	
													&lt;/div&gt;
										
															
					                    					
                                                            				&lt;/div&gt;
                      	
                            VELIKOJ prevari u Međugorju kod Čitluka je, 
po svemu sudeći, konačno do&amp;scaron;ao kraj. Zvanično saop&amp;scaron;tenje Vatikana izdato
 26. jula, u kojem je ra&amp;scaron;činjen katolički sve&amp;scaron;tenik Tomislav Vla&amp;scaron;ić, 
odgovoran za uspostavljanje lažnog kulta Bogorodice, konačno bi trebalo 
da stavi tačku na političko-poslovnu priču, koju deo hrvatskog 
sve&amp;scaron;tenstva režira već punih 28 godina.&lt;br /&gt;
Iako je decenijama ćutao o hercegovačkim &amp;quot;čudima&amp;quot;, Vatikan ih je nedavno
 konačno odbacio i pokrenuo istragu protiv Vla&amp;scaron;ića, takozvanog duhovnog 
vođe &amp;scaron;estoro dece, koja su tvrdila da im se od 1981. godine, pa do 
danas, Devica Marija prikazala neverovatnih 40 hiljada puta. Pored 
optužbe za &amp;quot;manipulaciju svesti&amp;quot; lakovernih katolika, Vla&amp;scaron;ić se tereti i
 za seksualni odnos s jednom časnom sestrom.&lt;br /&gt;&lt;div class=&quot;inlineBanner&quot;&gt;

&lt;a href=&quot;http://adrs.hit.gemius.pl/hitredir/id=ByOaeG9gv_bijLAoYu_H.9Vpj36ZjWcPlBKTRu9O.5b.C7/stparam=rpmgprenot/fastid=gkustthjfpquocitxoyevkdiwznx/sarg=519929E4E055C70C/url=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fvecernje_novosti%2Fizdavacki_sektor.283.html&quot; target=&quot;_self&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://rs.adocean.pl/files/rkcrinrsrn/rchhlpqsil/0926-Djokovic-Baner-468_60.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;468&quot; height=&quot;60&quot; /&gt;&lt;/a&gt;
&lt;/div&gt;
S druge strane brda, na kojem se Devica Marija navodno ukazivala 
hrvatskoj deci, usta&amp;scaron;e su 24. juna 1941. godine mučile i ubile svih 
sedam srpskih monaha iz obližnjeg pravoslavnog manastira Žitomislić. 
Ne&amp;scaron;to kasnije, usta&amp;scaron;ki odredi pobili su 3.000 mu&amp;scaron;karaca, žena i dece, 
gotovo sve srpske nacionalnosti i zakopali ih u jamu kod Međugorja.&lt;br /&gt;
Godinu dana posle smrti Josipa Broza, 24. juna 1981. godine, a upravo na
 godi&amp;scaron;njicu usta&amp;scaron;kog pokolja, &amp;scaron;estoro dece iz hrvatskih porodica 
(najmlađi je imao 10, a najstariji 16 godina), videlo je u Međugorju 
Devicu Mariju, vest su rekli roditeljima i to je bilo dovoljno da se 
stvori kult, zbog koga je ovo hercegovačko selo do danas posetilo preko 
30 miliona hodočasnika.&lt;br /&gt;
Ukazanje Majke Božje odmah su potvrdili njihovi duhovni staratelji, 
franjevački fratar Marko Zovko (kasnije javno usta&amp;scaron;ki nastrojen), kao i 
Tomislav Vla&amp;scaron;ić, protiv koga je Vatikan nedavno i pokrenuo istragu. 
Posebno interesantan podatak je da se među decom sa &amp;quot;medijumskim 
moćima&amp;quot;, na&amp;scaron;la i unuka usta&amp;scaron;e Mata Ivankovića, koji je učestvovao u 
pokolju tri hiljade Srba u Međugorju.&lt;br /&gt;
Ubrzo je postalo jasno da lokacija &amp;quot;ukazivanja&amp;quot;, u blizini srpske 
masovne grobnice, nije odabrana ni malo slučajno. Odmah po objavljivanju
 &amp;quot;čuda&amp;quot;, verski obredi su pretvoreni u propagandu usta&amp;scaron;tva. Pevane su 
pesme u čast Ante Pavelića, a na stenama i fasadama osvanuli su usta&amp;scaron;ki 
simboli, kao i spiskovi srpskih porodica za likvidaciju.&lt;br /&gt;
Ispostavilo se da je Međugorje imalo jednu od većih uloga za 
oživljavanje hrvatskog ekstremnog nacionalizma. Vatikan je iz njemu 
znanih razloga, tokom osamdesetih i devedesetih godina pro&amp;scaron;log veka, 
ostao nem na sva događanja izrežirana od grupe sve&amp;scaron;tenika.&lt;br /&gt;
A prvobitno &amp;quot;osve&amp;scaron;ćivanje&amp;quot; hrvatske nacije, kasnije se pretvorilo u 
bogaćenje istih sve&amp;scaron;tenika, čije je lažno stvoreni kult privukao veliki 
broj katolika iz tada&amp;scaron;nje Jugoslavije, ali i celog sveta. Iz Amerike, 
Engleske, Azije... dolazili su puni čarter letovi ljudi, koji su želeli 
da vide hri&amp;scaron;ćansko čudo u jednoj komunističkoj zemlji.&lt;br /&gt;
Međugorje je tako postalo turistička meka, koja i danas ima najvi&amp;scaron;e 
sme&amp;scaron;tajnih kapaciteta u celoj BiH (vi&amp;scaron;e od 15.000), a zaslužno je i za 
preko 50 posto ukupnog prihoda od turizma. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GOSPA SAMO HRVATSKA?&lt;br /&gt;
&amp;Scaron;ESTORO hrvatske dece su godinama otkrivali svoja viđenja i razgovore sa
 Gospom. Majka Božja je prema njihovim svedočenjima postajala sve vi&amp;scaron;e 
Hrvatica. Tako su, 1. marta 1984. godine, mali franjevački vidovnjaci 
tvrdili da im je Ona rekla: &amp;quot;Iz posebnih razloga, ja sam izabrala ovu 
parohiju &amp;quot;!?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ZARADA &lt;br /&gt;
Deca koja su tvrdila da su videla Gospu, danas žive luksuzno, ba&amp;scaron; kao i 
stanovnici Međugorja, koji i dalje, uprkos osude Vatikana, ubiraju 
veliku zaradu od verskog turizma. 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-09-24:210778</id>
 <title>TAJKUNI I UBICE SDS-a</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/09/24/tajkuni-i-ubice-sds-a" /> 
  
 <modified>2013-09-24T07:13:44+0200</modified> 
 <issued>2013-09-24T07:13:44+0200</issued> 
 <created>2013-09-24T07:13:44+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> SNSD: Ni Njemačka ne bi podnijela pusto&amp;scaron; koju je ostavio SDS          SRNA -&amp;nbsp; 23.09.2013 18:32    BANJALUKA - SNSD ocjenjuje da ni uređene države kao &amp;scaron;to je Njemačka za 20 ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 style=&quot;margin: 10px 0px 15px; padding: 0px; font-size: 28px; font-weight: normal; line-height: 33.599998474121094px; font-family: Georgia, &#039;Times New Roman&#039;, times, serif&quot;&gt;SNSD: Ni Njemačka ne bi podnijela pusto&amp;scaron; koju je ostavio SDS&lt;/h1&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://www.facebook.com/plugins/like.php?href=http%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Fnovosti%2Fbih%2FSNSD-Ni-Njemacka-ne-bi-podnijela-pustos-koju-je-ostavio-SDS-210678.html&amp;amp;send=false&amp;amp;layout=button_count&amp;amp;width=450&amp;amp;show_faces=true&amp;amp;action=like&amp;amp;colorscheme=light&amp;amp;font&amp;amp;height=21&quot; style=&quot;font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif; font-size: 12.800000190734863px; line-height: 12.800000190734863px; border-style: none; overflow: hidden; width: 450px; height: 21px&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12.800000190734863px; line-height: 12.800000190734863px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;div class=&quot;media&quot; style=&quot;clear: left; margin: 7px 12px 0px 0px; padding: 13px 0px 0px; zoom: 1; width: 220px; float: left; border-top-color: #dcdcdc; border-top-style: double; border-top-width: 3px; border-bottom-color: #dcdcdc; border-bottom-style: double; border-bottom-width: 3px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif; font-size: 12.800000190734863px; line-height: 12.800000190734863px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.nezavisne.com/slika/slikac.php?slika=20130923183217_210678.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;SNSD: Ni Njemačka ne bi podnijela pusto&amp;scaron; koju je ostavio SDS&quot; width=&quot;220&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;autor&quot; style=&quot;margin: 0px 0px 5px; padding: 0px; text-transform: uppercase; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif; font-size: 12.800000190734863px; line-height: 12.800000190734863px&quot;&gt;&lt;cite style=&quot;font-style: inherit; color: #777777; font-size: 11.199999809265137px&quot;&gt;SRNA -&amp;nbsp;&lt;abbr style=&quot;border: 0px&quot;&gt;23.09.2013 18:32&lt;/abbr&gt;&lt;/cite&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;BANJALUKA - SNSD ocjenjuje da ni uređene države kao &amp;scaron;to je Njemačka za 20 godina ne bi uspjele da počiste nered i pusto&amp;scaron; koji je SDS ostavio sada&amp;scaron;njoj vlasti, i u materijalnom i u institucionalnom smislu.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&amp;quot;Samo stranka bez imalo odgovornosti, kao &amp;scaron;to je SDS, privatizaciju vi&amp;scaron;e od 800 preduzeća za svega 18 miliona KM u njihovom vi&amp;scaron;egodi&amp;scaron;njem mandatu, može nazvati &amp;#39;kriminalom nivoa dru&amp;scaron;tvene deformacije&amp;#39;&amp;quot;, saop&amp;scaron;teno je Srni iz SNSD-a.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;U saop&amp;scaron;tenju se navodi da danas ne bi bilo ni Republike Srpske ni javnih dobara da SNSD i predsjednici koji su dolazili iz redova ove partije nisu preuzeli vlast 2006. godine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&amp;quot;Ostali bi na slobodi samo tajkuni SDS-a i ubice koje je SDS tako velikodu&amp;scaron;no milovao&amp;quot;, poručuju iz SNSD-a. &amp;quot;Ono &amp;scaron;to SDS očito boli jeste činjenica da građani, posebno Istočnog Sarajeva, kao svjedoci SDS-ovih prvatizacija, fantomskih firmi, ali i gotovo svakodnevnih ubistava, dobro pamte ko ih je i kako vodio i predstavljao, i ko je bio odgovoran za takvu situaciju.&amp;quot;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;Iz SNSD-a poručuju da oni koji su na političku pijacu iznijeli samu Republiku Srpsku, za koju je život dalo vi&amp;scaron;e od 30.000 njenih najboljih sinova, i koji su spremni da trguju njenim nadležnostima, ako imaju imalo obraza, ne bi smjeli ni da pomenu riječi pravo ili moral.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 1em; font-size: 13.600000381469727px; line-height: 19.200000762939453px; font-family: arial, helvetica, clean, sans-serif&quot;&gt;&amp;quot;Lista kriminalnih djela SDS je podugačka za jedno saop&amp;scaron;tenje. Srećom, pamćenje naroda na to mračno doba je malo duže&amp;quot;, navodi se u saop&amp;scaron;tenju SNSD-a.&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-06-02:203705</id>
 <title>SJEKAO MOTORKOM ZAROBLJENE SRBE</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/06/02/sjekao-motorkom-zarobljene-srbe" /> 
  
 <modified>2013-06-02T18:13:10+0200</modified> 
 <issued>2013-06-02T18:13:10+0200</issued> 
 <created>2013-06-02T18:13:10+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  NABIJALI SMO ZAROBLJENE SRBE NA KOLAC!  Oficir Al Kaide Ali Hamad, državljanin Bahreina, koji je ove nedelje zatražio azil u Srbiji posle odležane 12-godi&amp;scaron;nje zatvorske kazne u Bosni, ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;div style=&quot;margin: 0px 0px 15px; padding: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;&lt;h3 class=&quot;storyTitle&quot; style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; color: #1e1e1e; line-height: 36px; font-family: Arial; font-size: 30px&quot;&gt;NABIJALI SMO ZAROBLJENE SRBE NA KOLAC!&lt;/h3&gt;&lt;p class=&quot;lead&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px; border: 0px; font-size: 15px; line-height: 22px; font-weight: bold&quot;&gt;Oficir Al Kaide Ali Hamad, državljanin Bahreina, koji je ove nedelje zatražio azil u Srbiji posle odležane 12-godi&amp;scaron;nje zatvorske kazne u Bosni, priznaje da je i lično za vreme rata u BiH učestvovao u stravičnim zločinima odreda &amp;bdquo;El Mudžahedin&amp;quot; nad Srbima i Hrvatima!&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;oldboxFull&quot; style=&quot;margin: 0px 0px 10px; padding: 0px; width: 406px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;oldboxImage&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.pressonline.rs/upload/boxImageData/2009/01/15/32807/0110.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;s&quot; title=&quot;s&quot; width=&quot;400&quot; height=&quot;475&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;oldboxBody&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 15px; background-color: #e9e9e9; color: #6c6c6c; font-family: Tahoma; font-size: 13px&quot;&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; border: 0px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;Ubica pokajnik...&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;Ali Hamad&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;Ali Hamad kaže da sada sve priznaje zbog &amp;bdquo;griže savesti&amp;quot;, i da za sebe ne traži nikakve privilegije. Srpsko Tužila&amp;scaron;tvo za ratne zločine predložilo je Vladi Srbije da Ali Hamadu omogući dolazak u Srbiju i svedočenje. Prenosimo delove njegovih ranijih svedočenja o zločinima:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- Najveći broj ubistava izvr&amp;scaron;io je Egipćanin Abu Mina, oficir zadužen za&amp;nbsp;&lt;a class=&quot;etargetintext&quot; target=&quot;_self&quot; rel=&quot;bezbednosti&quot;&gt;bezbednost&lt;/a&gt;&amp;nbsp;i specijalne zadatke u odredu &amp;bdquo;El Mudžahedin&amp;quot;. Mina je ljude ubijao motornom testerom i velikim nožem. On je ubijao zarobljene Srbe u Zavidovićima. Pred postrojenim mudžahedinima on je Srbima sekao glave sekirom i velikim nožem... Sekao je žive ljude motornom testerom, naređivao nam da nabijamo zarobljenike na kolac i da ih ostavljamo da umru u najgorim mukama...&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- Abu Mina je ubio četrnaestogodi&amp;scaron;njeg dečaka na području Ora&amp;scaron;ca, gde se izvodila obuka pripadnika odreda &amp;bdquo;El Mudžahedin&amp;quot;. Dečakovog oca su prisilili da gleda kako mu ubijaju sina...&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- U okolini Ora&amp;scaron;ca lično sam video ubistvo jednog Srbina. Pre ubistva zarobljena su četiri katolička fratra, a trebalo je da budu razmenjeni za na&amp;scaron;e vojnike. Abu Maiz iz Saudijske Arabije je tada fratrima rekao: &amp;bdquo;Sada ćete videti kako mudžahedini ubijaju&amp;quot;. Onda je pozvao Sabahudina. Dao mu je nož i rekao: &amp;bdquo;Mi ćemo ti omogućiti da ubije&amp;scaron; jednog Srbina&amp;quot;. Taj Sabahudin je, inače, bio invalid, nije bio sposoban za borbu... Tada je Asim Ramulju udario žrtvu i oborio je na zemlju. Držao mu je noge, a Sabahudin mu je seo na leđa i zaklao ga. Zatim je Abu Maiz odvojio glavu od tela i odneo je do zarobljenih fratara, terao ih je ljube odrubljenu glavu...&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- Abu Maiz je pričao da je on zajedno sa Imadom El Misrijom, Abu Minom, Abu Mealijom, Abdul Barom i Abu Hamazom ubio dvojicu Britanaca, novinara Bi-Bi-Sija.&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;oldboxHalf&quot; style=&quot;margin: 0px 20px 10px 0px; padding: 0px; width: 206px; float: left; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;oldboxImage&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.pressonline.rs/upload/boxImageData/2009/01/15/32808/0607-beta.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;slika&quot; title=&quot;slika&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;266&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;Tužilac Vukčević: Svedočenje Hamada nam je veoma korisno&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;&lt;a class=&quot;etargetintext&quot; rel=&quot;beograd&quot;&gt;BEOGRAD&lt;/a&gt;&amp;nbsp;- Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević kaže da bi Ali Hamad mogao da bude vrlo koristan svedok.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- Mi imamo predmet o zločinima nad Srbima u Zavidovićima od jula do septembra 1995. godine. Imamo i izjave devetoro svedoka... Zainteresovani smo za Hamadovo svedočenje jer je on u to vreme bio pripadnik odreda mudžahedina, koji je delovao pod komandom Armije BiH. Međutim, videćemo &amp;scaron;ta će nam on jo&amp;scaron; ponuditi preko svog advokata, s kojim bi uskoro trebalo da se sretnemo - kaže Vukčević.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;U Tužila&amp;scaron;tvu napominju da se slučaj Zavidović ubraja u najstra&amp;scaron;nije masakre. Pripadnici odreda El Mudžahid, sastavljenog od fanatičnih dobrovoljaca iz arapskih zemalja, jednom prilikom su zarobili 60 srpskih vojnika. Zarobljeni Srbi su u kampu u selu Gostovići kod Zavidovića pro&amp;scaron;li kroz neviđene muke i torturu, a na kraju su im Alahovi ratnici odsekli glave. Zarobljene srpske vojnike mudžahedini su terali da jedni druge ubadaju noževima, zakivali su ih žive za ogradu, kroz polne organe im zabijali eksere... Sva zverstva su snimali video-kamerom. Jedno vreme takve video-kasete su mogle da se iznajme u Domu kulture u Zavidovićima.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;Du&amp;scaron;ko Tomić, advokat Ali Hamada, kaže da je njegov klijent progovorio jer se &amp;bdquo;duboko kaje&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 15px; border: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px&quot;&gt;- On ne traži trajni azil, već samo status privremeno iseljenog lica na tri meseca, kako bi se proverili njegovi navodi. Posle toga bi se vratio u rodni Bahrein. On misli da Srbija ima interes da se sazna istina o svim zločinima koje su nad srpskim narodom počinili mudžahedini u BiH - priča Tomić.&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-05-15:202560</id>
 <title>ISTORIJSKI PEHLIVANI</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/05/15/ostvareno-jos-jedno-moje-prorocanstvo-istorija-silovana-uciteljica-zivota" /> 
  
 <modified>2013-05-15T07:08:28+0200</modified> 
 <issued>2013-05-15T07:08:28+0200</issued> 
 <created>2013-05-15T07:08:28+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> </summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;img src=&quot;http://www.glassrpske.com/slika/slikacitava.php?slika=20130514145510_118801.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Обиљежавање 2014. покушај мијењања историје&quot; width=&quot;660&quot; height=&quot;410&quot; /&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-02-16:196201</id>
 <title>FAKULTETSKE DIPLOME NA PIJAČNIM TEZGAMA</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/02/16/fakultetske-diplome-na-pijacnim-tezgama" /> 
  
 <modified>2013-02-16T19:33:07+0100</modified> 
 <issued>2013-02-16T19:33:07+0100</issued> 
 <created>2013-02-16T19:33:07+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Факултети - бизнис или обданишта   Некад су млади људи, док су имали шта понудити свијету &amp;ndash; своје знање - ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; margin-bottom: 10px&quot;&gt;Факултети - бизнис или обданишта&lt;/h1&gt;&lt;strong style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14px; font-family: arial&quot;&gt;Некад су млади људи, док су имали шта понудити свијету &amp;ndash; своје знање - могли и побјећи од зла, а сад - сад никоме нису потребни!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;br style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px&quot; /&gt;&lt;div id=&quot;sadrzaj&quot; style=&quot;font-family: Arial; line-height: 1.4; color: #3e3e3e; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/novosti_sr/temanedelje/30538_vest_%D1%81%D1%82%D1%83%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B8-%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82.jpg&quot; border=&quot;0&quot; hspace=&quot;5&quot; vspace=&quot;5&quot; width=&quot;635&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; vspace=&quot;10&quot; width=&quot;645&quot; height=&quot;5&quot; /&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Пише:&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Миленко Вишњић&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Послијератно искуство нам је показало - посебно од такозваног отварања према Западу, прихватања његових вриједности и увођења европских стандарда - да су све, баш све, такозване реформе, које је влада Српске мјесецима помпезно промовисала, донијеле све - само не и бољитак и напредак; односно, донијеле су назадак деградацију сваке институције која је била предмет тих њихових реформи. Тако, или слично томе, десило се и са реформом високог образовања.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Начелно и у политици - реформе не би требале да буду циљ сам по себи, него би требало циљати побољшање ефикасности функционисања државне управе и свих њених институција!&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Зашто наша Влада има проблем да призна да је то њено &amp;#39;&amp;#39;боље&amp;#39;&amp;#39; &amp;ndash; погрешне реформе, у ствари &amp;ndash; за народ, све горе и горе? Одакле таква упорност Владе, да народу испира мозак, вријеђајући му интелигенцију и убјеђујући га да ће ускоро лоше прерасти у добро &amp;ndash; црно у бијело? Само још ови избори, вели Влада!?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Двадесет година иста прича, а све више биједе и глади, све мање остављамо будућим генерацијама? Можда, неким туђим генерацијама, а не и својим; остављамо све другима, поклањајући им своје природне ресурсе? Некад су млади људи, док су имали шта понудити свијету &amp;ndash; своје знање, могли и побјећи од зла, а сад - сад никоме нису потребни! Међутим, и даље има и оних који савјесно уче, припремајући се за - одлазак у туђину. Знање је домовина, гдје га год однесеш, осјећаш се као код куће.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Приватна иницијатива на факултетима&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Неки тврде да је &amp;ldquo;реформа&amp;rdquo; високог образовања почела са почетком оснивања приватних факултета, по истима та је реформа моделирана према предратним вечерњим школама или, по оним толерантнијим &amp;ndash; да је то модел, некад примјењиван на Радничким универзитетима. У вези с тим и на трагу сличних вриједности, долазимо и до високог образовања на државним факултетима. Од десетак прочитаних гријехова, почињених само на Универзитету у Бањој Луци, прво што ми је привукло пажњи или, на шта сам случајно налетио, биле су почетне ријечи наслова чланка, отприлике: &amp;laquo;Оптужбе групе постдипломаца...&amp;raquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Слиједом узбудљивих универзитетских догађаја и, неког дана - 2006., на Универзитету у Бањој Луци; десило се да је један стручњак изабран за декана АГ факултета &amp;ndash; послије каријере &amp;ldquo;успјешно&amp;rdquo; обављеног посла у Министраству грађевинарства. Кажу, изабраше га политички и без претходног наставничког искуства. Изгледа да смо окружени шпијунима, злобницима и домаћим издајницима, ако ово није истина, него само обична новинарска патка?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Да је Декан успјешно искористио свој рад и у своју корист, радећи у поменутом министарству, говори, изнад свега похвалан податак, да је он, у периоду 1999. до 2001. године, успио да &amp;laquo;стекне&amp;raquo; двије највише академске титуле: магистар и доктор наука!? Они, који се мало више разумију у стицање највиших академских звања, рећи ће да је то прекратко вријеме за академисање &amp;ndash; готово немогуће. Пакоснији воле да кажу да је најлакши начин стицања академских звања, управо запослење у неком министарству!? Само, како доћи до министарства, питају се исти заједљивци?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Оптужбе групе постдипломаца &amp;ndash; 2010. године, на рачун Декана АГ факултета у Бања Луци, због одлуке да се студентима наплаћују &amp;ldquo;дупле школарине&amp;rdquo;, је срамота која ме је и опредијелила да кажем коју ријеч, о том и баш том факултету и, о том и баш том Декану. Повријеђен због открића ове афере, да се још шта не би открило и да би се откривено што прије заташкало, а можда и због властите преосјетљивости, Декан је демонстративно понудио оставку &amp;ndash; неопозиву оставку.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;На видику је био велики сканадл - велики и незамјењиви губитак једног стручњака, за овај факултет, за град Бању Луку, за саму Републику Српску, а за оне болећивије према стручњацима - и регионални губитак. Декана у оставци је подржао, по писању листа Прес, и декан Правног факултета &amp;ndash; иначе, гуру правних наука, бањолучког међународног права.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Међутим, ипак је чин блефа са оставком уродио плодом: афера &amp;laquo;дуплих школарина&amp;raquo; је потиснута у други план, избацујући на површину проблем саме Деканове оставке - као приоритет, приморавајући &amp;laquo;надлежне&amp;raquo; да га моле, да је повуче. Ко воли медијску прашину, па тако и надлежни на БУ, учинише све да се прашина слегне?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Занимљиво је подсјетити, да ректор Бањолучког универзитета и поред &amp;laquo;јаких овлаштења&amp;raquo;, није имао политичку моћ да смијени Декана. И, умјесто да је разријешен дужности, Декан не &amp;laquo;одолијева&amp;raquo; молбама надлежних - повлачи оставку, задовољан што је јавност, аферу &amp;laquo;дуплих школарина&amp;raquo;, брзо заборавила. Да, јавност заборавила, али не и они који су све то и покренули и којима никад није враћен новац, као и Деканове колеге на факултету, који су се, за претпоставити је, само могли стидити таквог, не баш академског чина.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Наслов, &amp;ldquo;Професори на тезгама згрнули 100.000 КМ&amp;rdquo;&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Чланак, објављен у готово свим медијима, детаљно описује малверзације и злоупотребу институције БУ. Конкретно, на већ поменутом &amp;ndash; АГ факултету, а у циљу, како медији преносе, стицања добити од неких тричавих сто хиљада КМ, додуше, за ова времена мале суме новца. Три милиона је одавно установљена константа за прекорачење моралног лимита!? Описати, шта се дешава и на другим факултетима у Српској, требало би много одрицања и много, много година писања.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Својим незрелим и уцјењивачким понашањем, хистеричне или шизофрене особе, циљ постижу на два начина; или, поврјеђујући оне који их воле или, кажњавајући и уцјенујући оне које могу. Иначе, такве особе су слијепе присталице ауторитета и страствени поборници једноумља. Још црње: јадна је мајка онима који су таквим особама подређени.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Не долазимо ли до заједничког закључка; изгледа, приватна иницијатива није запостављена ни на највишој образовној институцији &amp;ndash; Универзитету у Бањој Луци? Међутим, још горе, постоји и оправдан страх да и ове &amp;laquo;демократске промјене&amp;raquo; нису &amp;quot;мапа пута&amp;rdquo;, на европском путу приватизације посљедњег бастиона једног народа и једне културе &amp;ndash; образовања? Мало је оних који вјерују, радећи овако, да нас чекају бољи дани &amp;ndash; насупрот томе, много је више оних који тврде да је, из годину у годину, све горе и горе, почевши од окончања рата и наглашено и убрзано пропадање - посебно од 1998. године.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Факултети по наставном плану обданишта&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Оно што је још погубније - од самог организованог криминала на једној образовној установи, је квалитет наставе и уџбеника. Куповина испита и диплома, је дугогодишња прича и, прича за себе. Плагијатима се задовољава форма, а суштина изоставља и то је, отприлике, начин како се то ради на високим и још вишим школама Српске. Лоши - због ниског стручног знања аутора, или намјерно лоши &amp;ndash; писани само због зараде, штампају се приручници - Веселе свеске, са још лошије преведеним и, по скраћеном поступку, скресаним чланцима; скриптама, по којима су, углавном, данашњи студенти и приморани да уче&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Такву једну скрипту &amp;ndash; упутство за кориштење неког програма за статистичка истраживања, имао сам прилике и лично да видим - ма, шта да видим - него и листам. Да је веселица намијењена почетницима рада на рачунару, ни пола муке, али је, на жалост, намијењена зрелим људима &amp;ndash; студентима, који ускоро треба да преузму одговорност и вођење овог дозлабога уништеног и осиромашеног друштва. Не вријеђа ли ово здрав разум свих нас; или, још непокварене мозгове будућих инжењера, сигурно разара? Да иронија буде још већа, ова Весела свеска је прихваћена и као научни рад - услов, за избор ванредног професора - предавача предмета Информатика на АГГ факултету.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Сам назив књиге, &amp;laquo;Аналитичко-статистичке технике у савременом истраживању&amp;raquo;, и није тако обесхрабрујући, колико је сам садржај сумњиво &amp;laquo;поучан&amp;raquo; за студенте овог и било којег факултета. Такође, оригиналном називу програма - Statistical Package for the Social Sciences Software, одакле је све и преписано, нема се шта приговорити, под условом, да се користи у Заводу за статистику или Социјалну помоћ.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Све саме сличице; мале сличице, једна до друге; сличице и мало текста, лоше копираних са електронског упуства поменутог софтвера, намијењеног за статистичке анализе, броја рођених, броја умрлих, броја срчаних болесника&amp;hellip; броја без броја. Ово научно дјело се бави објашњењима типа: како унијети податке, како нумеричке, а како алфанумеричке. Надаље, кад се унесу жељени подаци &amp;ndash; мудро савјетује аутор - све што треба знати, је кликнути &amp;ldquo;Ентер&amp;rdquo; и, неки резултат се добије. Изгледа да ова скрипта и није превише поучна?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Овај начин писања научних дјела, најбољи је начин како учинити медвјеђу услугу сиромашним студентима, којима је једино и истински стало до стицања знања. Само Са-знање Сиротињу Спашава! Само оним студентима - којима су тата или мама већ обезбиједили богаство на &amp;laquo;демократски&amp;raquo; начин; студентима, који не морају никад и ништа више радити и који се боре само за добијање &amp;ldquo;папира&amp;rdquo; &amp;ndash; биће од користи оваква професорска научна дјела. Ово је начин, како богати студенти јефтино долазе до диплома, са мало или нимало, труда и знања. Имају све, само им фали титула! Истовремено, ово омогућава професору, да му његово научно дјело, на лак начин, обезбиједи солидну зараду. Сем сиромашних студената, изгледа, сви профитирају.&lt;/p&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; vspace=&quot;10&quot; width=&quot;645&quot; height=&quot;5&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;addthis_toolbox addthis_default_style &quot;&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_facebook_like at300b&quot;&gt;&lt;iframe src=&quot;http://www.facebook.com/plugins/like.php?href=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30538%23komentar)&amp;amp;layout=button_count&amp;amp;show_faces=false&amp;amp;width=100&amp;amp;action=like&amp;amp;font=arial&amp;amp;layout=button_count&quot; style=&quot;overflow: hidden; border-width: 0px; border-style: none; width: 90px; height: 25px&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_tweet at300b&quot;&gt;&lt;iframe class=&quot;twitter-share-button twitter-count-horizontal&quot; frameborder=&quot;0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://platform.twitter.com/widgets/tweet_button.1360972506.html#_=1361039609513&amp;amp;count=horizontal&amp;amp;counturl=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30538%23komentar)&amp;amp;id=twitter-widget-0&amp;amp;lang=en&amp;amp;original_referer=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30538%23komentar)&amp;amp;size=m&amp;amp;text=%D0%A4%D0%B0%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%B8%20-%20%D0%B1%D0%B8%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%81%20%D0%B8%D0%BB%D0%B8%20%D0%BE%D0%B1%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%3A&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30538%23komentar)&quot; style=&quot;width: 110px; height: 20px&quot; title=&quot;Twitter Tweet Button&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_google_plusone at300b&quot;&gt;&lt;div id=&quot;___plusone_0&quot; style=&quot;height: 20px; width: 90px; display: inline-block; margin: 0px; padding: 0px; background-color: transparent; border-style: none; float: none; line-height: normal; font-size: 1px; vertical-align: baseline&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;I0_1361039610225&quot; marginheight=&quot;0&quot; marginwidth=&quot;0&quot; name=&quot;I0_1361039610225&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://plusone.google.com/_/+1/fastbutton?bsv&amp;amp;size=medium&amp;amp;hl=en-US&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30538%23komentar)&amp;amp;ic=1&amp;amp;jsh=m%3B%2F_%2Fscs%2Fapps-static%2F_%2Fjs%2Fk%3Doz.gapi.sr.4GgEIaHijiM.O%2Fm%3D__features__%2Fam%3DQQ%2Frt%3Dj%2Fd%3D1%2Frs%3DAItRSTPM_Fyai6eQiDhxSiik1cFF5gqDtg#_methods=onPlusOne%2C_ready%2C_close%2C_open%2C_resizeMe%2C_renderstart%2Concircled&amp;amp;id=I0_1361039610225&amp;amp;parent=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs&amp;amp;rpctoken=40156537&quot; style=&quot;position: static; top: 0px; width: 90px; margin: 0px; border-style: none; left: 0px; visibility: visible; height: 20px&quot; title=&quot;+1&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_facebook at300b&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30538#&quot; title=&quot;Facebook&quot;&gt;&lt;span class=&quot;at16nc at300bs at15nc at15t_facebook at16t_facebook&quot; style=&quot;cursor: pointer; background-image: url(&#039;http://ct1.addthis.com/static/r07/widget011_top.gif&#039;); overflow: hidden; display: block; height: 16px; width: 16px; float: left; line-height: 16px !important; background-position: 0px -288px; background-repeat: no-repeat no-repeat&quot;&gt;&lt;span class=&quot;at_a11y&quot; style=&quot;position: absolute !important; top: auto !important; width: 1px !important; height: 1px !important; overflow: hidden !important&quot;&gt;Share on facebook&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_counter addthis_pill_style addthis_nonzero&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30538#&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;atc_s addthis_button_compact&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_expanded&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30538#&quot; title=&quot;View more services&quot;&gt;2&lt;/a&gt;&lt;div class=&quot;atclear&quot; style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;center&quot; style=&quot;width: 645px&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;Коментари&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;640&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;middle&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Правда&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 14.02.2013. 21:49:34&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68094]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Одличан чланак! Међутим, било би много боље да су наведена и имена &amp;quot;поштованих&amp;quot; професора. Куповина диплома и испита је позната прича, као и прича о &amp;quot;научним радовима&amp;quot;. Криминал се увукао у сваку пору друштва. Има ли спаса, народ се пита?&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Храст&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 14.02.2013. 23:05:31&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68097]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Чланак је предуг, површан и непотпун, поготово уводни дио!ПРАВДА изгледа не зна, или неће да зна, ко су &amp;quot;поштовани професори&amp;quot;. Је ли могуће да не знате? Погледајте сајт Универзитета у Бањој Луци!? Да и Ви нисте један од њих, па желите да се неки &amp;quot;прозову&amp;quot; а да на Вас &amp;quot;забораве&amp;quot;?&lt;br /&gt;Ако је &amp;quot;позната прича&amp;quot; - куповина диплома и испита - је ли Вам познато да је неко од &amp;quot;поштованих&amp;quot; професора одговарао? Јесте ли некога покушали пријавити?&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Спас постоји, само га морамо препознати и истражити! Али то не може било који појединац, па ни већа група! Аутор чланка написао је &amp;quot;Само Са-знање Сиротињу Спасава&amp;quot;, али у овом случају то није довољно! Можда је боље &amp;quot;Само Слога Сиротињу Спасава&amp;quot;!?&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/1630_komentator.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Bojan5150&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 14.02.2013. 23:13:49&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68098]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Milenko ba&amp;scaron; voli da vozi pod ručnom.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Комшија&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 15.02.2013. 09:25:49&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68113]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Do sada je najlakse bilo reci kako su privatni fakulteti najobicnija sprdacina ali to je manji problem. Problem je sto je nase trziste rada negdje u magli, odnosno ne postoji. Da ima posla, oni koji su protrcali kroz fakultet ne bi imali sanse protiv onih koji imaju znanje. Medjutim, svakog dana dolazimo do saznanja da su na javnim univerzitetima uslovi za rad, kriterijumi, kvalitet nastave sve losiji. Oni umjesto da iskoriste priliku (a imali su sve uslove za to)da ponude jos vise i jasno se diferenciraju od privatnih fakulteta, postaju sve slicniji njima.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;sasa&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 15.02.2013. 10:50:08&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68122]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Valja ponoviti:&lt;br /&gt;&amp;quot;Одличан чланак! Међутим, било би много боље да су наведена и имена &amp;quot;поштованих&amp;quot; професора.&amp;quot;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Advokat&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 15.02.2013. 12:48:16&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68142]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ако је закон рекао да се формирају приватни факултети није проблем, закон је закон.&lt;br /&gt;Оно што треба да уради ова држава је ревизија свих диплома издатих у Котор Варошу и осталим сумњивим мјестима, као и ревизија свих диплома, постдипломских и докторских студија код нас и у Србији.&lt;br /&gt;Зар није необично да напрасно људи одлуче да заврше магистарске и докторске студије, као и да бриљантно то заврше за двије, три године?&lt;br /&gt;Како то да су то обично људи који су на неким функцијама од локалног до државног нивоа?&lt;br /&gt;Конкретно, све хитно испитати, направити законски оквир да остану без посла сви који су дипломирали на приватним факултетима а раде у државној служби.&lt;br /&gt;Мало радикално али они свакако имају новца на претек, једна докторска дисертација у Новом Саду 10.000 еура.&lt;br /&gt;Хоћете правну државу, како је направити ако се не подвуче црта?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Долази ново вријеме!&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 15.02.2013. 15:12:04&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68165]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Овакав чланак треба &amp;quot;раширити&amp;quot; по Свијету! Покушај!? Биће спаса!&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Комшија&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 15.02.2013. 19:04:36&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68185]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ne mozes kaznjavati one koji su na privatnim fakultetima stekli diplome. Razlog je jednostavan, stekli su ih u skladu sa zakonom. Krivci nisu oni, nego oni koji su dozvolili da se na takav nacin dolazi do akademskih zvanja. Kada se uspije njima dokazati krivica, onda se tek moze govoriti da je vrijeme za ponistavanje pojedinih diploma. Posto se na drzavnim fakultetima takodje lagano sve srozava, ponavljam da ce jedino trziste rada biti mjerodavno ko zna a ko ne zna da radi. Nadam se da ce drzavni fakulteti vratiti povjerenje koje polako ali sigurno gube...&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Долази ново вријеме!&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 16.02.2013. 13:33:14&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68241]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;sasa, 15.02.2013. 10:50:08 [68122]&lt;br /&gt;Valja ponoviti:&lt;br /&gt;&amp;quot;Одличан чланак! Међутим, било би много боље да су наведена и имена &amp;quot;поштованих&amp;quot; професора.&amp;quot;&lt;br /&gt;Ако стварно &amp;quot;нисте способни&amp;quot; да претражите сајт УБЛ, помоћи ћу Вама и осталим које то занима:&lt;br /&gt;1. Декан АГФ (или АГГФ!? - нови Статут УБЛ), &amp;quot;незамјењиви стручњак на Факултету, у граду Бањој Луци, у Републици Српској и у региону&amp;quot;, ред. проф. др Миленко Станковић, диа.&lt;br /&gt;2. &amp;quot;Гуру правних наука, бањолучког међународног права&amp;quot; је декан Правног факлутета, академик проф. др Витомир Вито Поповић.&lt;br /&gt;3. Аутор ван.проф. др Љубиша Прерадовић, предавач предмета Информатика на АГФ, мудри је савјетник, &amp;quot;Кад се унесу жељени подаци &amp;ndash; све што треба знати, је кликнути &amp;ldquo;Ентер&amp;rdquo; и неки резултат се добије&amp;quot;,&amp;nbsp;&lt;br /&gt;4. Ректор УБЛ, ред. проф. др Станко Станић, кажу трећи мандат заредом!? Иначе, зет декана Економског факултета УБЛ или је обрнута родбинска повезаност?! (Нека неко провјери, нема на сајту УБЛ!?).&lt;br /&gt;Добро би било да прочитате и:&lt;br /&gt;&amp;quot;Уторак, 26 јун 2012. год., 14:49 часова,&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Ми, представници универзитета у Републици Српској, Уније студената Републике Српске, Министарства просвјете и културе Републике Српске и Министарства науке и технологије Републике Српске, окупљени у Палати Републике под покровитељством предсједника Републике Српске господина Милорада Додика, доносимо&lt;br /&gt;П О В Е Љ У&lt;br /&gt;о унапређењу науке, образовања, услова студирања и укупних односа на универзитетима Републике Српске.&lt;br /&gt;Овом Повељом желимо промијенити друштвени положај и утицај високог образовања, а посебно:&lt;br /&gt;Обезбиједити боље услове за бављење науком и боље услове студирања.&lt;br /&gt;Доношење модерних наставних планова и програма, прилагођених потребама тржишта.&lt;br /&gt;Обезбиједити транспарентност рада високошколских институција и контролних органа у високом образовању.&lt;br /&gt;Сузбити корупцију у свим процесима рада високошколских институција.&lt;br /&gt;Елиминисати негативну селекцију избора наставног особља и спријечити непотистичко давање предности при избору.&lt;br /&gt;Подићи међународни углед универзитета у Републици Српској.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/img/smiles/smile5.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;B-)&quot; width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Правда&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 16.02.2013. 18:41:03&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[68258]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Зар не би било довољно за &amp;quot;надлежне&amp;quot;: инспекција, тужилаштво... да реаују и предузму нешта само читајући коментар &amp;quot;Долази ново вријеме!&amp;quot;?&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-02-16:196198</id>
 <title>REPUBLIKA SRPSKA - LIČNI STAV</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/02/16/republika-srpska-licni-stav" /> 
  
 <modified>2013-02-16T19:31:29+0100</modified> 
 <issued>2013-02-16T19:31:29+0100</issued> 
 <created>2013-02-16T19:31:29+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Урушавање Републике Српске   Миленко Вишњић је завирио у свој историјски приручник и донио кратак преглед ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h1 style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; margin-bottom: 10px&quot;&gt;Урушавање Републике Српске&lt;/h1&gt;&lt;strong style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14px; font-family: arial&quot;&gt;Миленко Вишњић је завирио у свој историјски приручник и донио кратак преглед живота Републике Српске.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;br style=&quot;font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px&quot; /&gt;&lt;div id=&quot;sadrzaj&quot; style=&quot;font-family: Arial; line-height: 1.4; color: #3e3e3e; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/novosti_sr/temanedelje/30304_vest_%D1%80%D1%81-%D0%B0%D0%BC%D0%B1%D0%BB%D0%B5%D0%BC-%D0%B8-%D0%B3%D1%80%D0%B1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; hspace=&quot;5&quot; vspace=&quot;5&quot; width=&quot;635&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; vspace=&quot;10&quot; width=&quot;645&quot; height=&quot;5&quot; /&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;У периоду од 1992 &amp;ndash; 1995. године, Република Српска је била стварна и независна држава, контролишући, у тим ратним годинама, територију од око 70% БиХ.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Послије Дејтонског споразума, Српској је додељено 49% територије БиХ. А, послије &amp;ldquo;промјена&amp;rdquo; у власти Српске, одласком предсједника Радована Караџића и доласком Биљане Плавшић на његово мјесто и нешто касније, доласком Милорада Додика за предсједника Владе, 1998., Српска почиње да попушта Западу &amp;ndash; преносећи своје уставне надлежности Сарајеву, углавном милом, а нешто силом и вољом Високог представника. Продаја ресурса је од посебног значаја, као посебна владина научна дисциплина у уништавању Српске.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Кратка историја&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Кроз своју историју, данашња Српска смјештена је на дијелу некадашње територије Краљевине Илирије, Римског царства, Хунског царства, Краљевине Острогота, Краљевства Лангобарда, Византијског царства, Краљевине Авара, и дио средњовјековне српске, хрватске и босанске државе, Бугарског царства, Краљевине Мађарске, Отоманског царства, Аустро-Угарске и, на крају, прве и друге Југославије.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;По попису из 1865. године, већинско становништво у БиХ било је православно - Срби; заступљени процентом од 46,3%. Сличан однос, у оквиру етничке структуре на простору БиХ, биљежи и посљедњи аустроугарски попис из 1910. године, са 43,4% православног становништва. У периоду између два свјетска рата, 1921. и 1931. године, те и у већем дијелу послијератног периода, 1948., 1951. и 1961. године, српско становништво је било и даље већинско. Али, већ пописом из 1971. године, етничка структура становништва БиХ се мијења на штету Срба. У бившој СР БиХ, Срба има мање него у претходним периодима - неких 37,2%. Пописом, непосредно прије националног сукоба, проценат Срба је био и још мањи, око 34%.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Стварање Републике Српске&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;За вријеме политичке кризе у Југославији и послије одласка Словеније и Хрватске из заједничке државе, 24. октобра 1991., оснива се Скупштина српског народа, као представничко тијело Срба у БиХ. На референдуму, одржаном 9 и 10. новембра 1991., са питањем &amp;ldquo;желите ли остати у Југославији&amp;rdquo;, плебисцитарно је прихваћен останак у старој домовини.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Уједињујући четири, претходно створене Српске аутономне области &amp;ndash; САО: Босанска Крајина, Семберија, Романија и Херцеговина, посланици, припадници српског народа, проглашавају - 9.01.1992. године - Српску Републику Босну и Херцеговину; датум, који ће се убудуће узимати као рођендан Српске Републике Босне и Херцеговине, а касније и као рођендан будућег ентитета Република Српска. Ускоро затим, 28. фебруара исте године, доноси се и први Устав Српске.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Уставом је предвиђено да државна територија обухвати, не само поменуте САО и општине са већинским српским становништвом, него и мјеста у којима су Срби мањина, али, ако је у тим подручјима, у Другом свјетском рату, над њима учињен геноцид. Између 29. фебруара и 2. марта 1992., муслиманско-хрватска коалиција организује референдум о независности БиХ. Срби бојкотују излазак, правдајући тај чин неуставним, због игнорисанања српског вета приликом доношења одлуке о референдуму.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Крња власт тадашње БиХ, проглашава независност, 5. априла 1992. године. Шестог априла 1992., ЕУ и формално признаје самосталност БиХ. Реакција Срба, на проглашење самосталности БиХ, 7. априла, била је проглашење одвајања од БиХ и припајање СФР Југославији, само два дана послије проглашења независности, новостворена Република се проглашава дијелом југословенске заједнице.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;У мају мјесецу, Скупштина је усвојила шест &amp;ldquo;стратешких циљева&amp;rdquo; и донијела одлуку о оснивању Војске Републике Српске - ВРС. На крају истог мјесеца, послије повлачења ЈНА, Скупштина одређује Ратка Младића за команданта ВРС. Српска Република Босна и Херцеговина, 12. августа 1992., године, одбацује дио дотадашњег назива &amp;ndash; Босна и Херцеговина - и једноставно постаје Република Српска, касније углавном, само Српска. До почетка ратне 1993. године, ВРС је већ имала под својом контролом 70% територије БиХ.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Дејтонским мировним споразумом, потписаним 21. новембра 1995., Српска добија 49% територије БиХ. Република Српска је имала све атрибуте државности, укључујући и војску, и заставу, и грб и царину и... За Србе, Република Српска је била и остала једина гаранција опстанка на просторима БиХ, а то им је поменути мировни споразум гарантовао. У име српске стране, споразум је потписао предсједник Србије, Слободан Милошевић. Међутим, Хашки суд је 24. јула 1995., подигао оптужницу против предсједника Српске, Радована Караџића и команданта ГШВРС, генерала Ратка Младића. Послије ових оптужница, Српска је кренула у суноврат.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Пренос надлежности и продаја ресурса&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Због кризе настале подизањем оптужница против Радована Караџића и Ратка Младића, 1996., Биљана Плавшић, као потпрeдсједник Српске, преузима мјесто предсједника. Биљана Плавшић, у својим настојањима да &amp;bdquo;отвори&amp;ldquo; Српску, и ослободи је утицаја тзв. &amp;quot;паљанског руководства СДС&amp;ldquo;, има снажну подршку Запада, али, богами, и Додиковог још слабог и дво-посланичког СНСД-а.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Предсједник Биљана Плавшић је распустила Народну скупштину Републике Српске и расписала ванредне парламентаре изборе, који су одржани упоредо са локалним. Непосредно након формирања новог сазива НСРС, Биљана Плавшић, за мандатара Предсједника владе Републике Српске, именује Милорада Додика. Коалиција Слога је спремна да влада.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;На засиједању НСРС у Бијељини, нова коалициона влада, на челу са Милорадом Додиком, изабрана је 18. јануара 1998. године. Предсједник Владе постаје личност из странке која је у том тренутку имала само 2 посланика у НСРС. Исте године, 1998., одржавају се још једни парламентарни избори, на којима је, за предсједника Српске, побједу однио Никола Поплашен, и он, такође, повјерава мандат Милораду Додику. Милорад ће владати &amp;ldquo;у цугу&amp;rdquo; до 20. јануара 2001. године.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Овим Плавшићевим и Додиковим &amp;ldquo;демократским&amp;rdquo; промјенама, започетим 1998. године, почиње смањивање и Српске; смањивање површине њене територије, смањење надлежности, смањење броја институција&amp;hellip; У марту 1998., смијењен је пресједник Никола Поплашен и донешена лоша арбитражна одлука за Брчко. Исте, те 1998. године, уведене су и заједничке аутомобилске таблице, укинут динар као платежно средство у Српској, укинута царина РС и уведена јединствена Државна гранична служба (ДГС), повећан број министара у Савјету министара&amp;hellip; Заједнички пасоши се уводе у 2000. години. Војска ће се, са нешто већим напорима, укинути нешто касније &amp;ndash; званично 1.1.2005 године.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Војска РС је &amp;ldquo;угашена&amp;rdquo; за време предсједниковања Драгана Чавића (СДС, предсједник од новембра 2002. до новембра 2006. године), Војска Републике Српске је ушла у састав Оружаних снага БиХ, под називом - Трећи пјешадијски пук &amp;bdquo;Република Српска&amp;ldquo;. Такође, укинути су и Генералштаб Војске Републике Српске, као и Министарство одбране Републике Српске. Због коректности, преношење ове надлежности, предвиђено је Дејтонским споразумом. Било је и неких других, али је њихов број занемарив у односу на број оних непотребно и додворнички поклоњених и оних које ће се поклонити у овој свеопштој глади и пометњи.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;И данас, док ово пишемо, нека од мало преосталих надлежности се, можда, тајно преноси. На примјер, многи од нас смо се чудили кад смо случајно чули или прочитали да је давно основано заједничко јавно предузеће Електропренос. &amp;ldquo;Случај&amp;rdquo; Брчко, коначно је окончан 1. децембра 2011., када је влада Милорада Додика ставила свој коначан потпис на документ који брише границу Српске, која је била повучена кроз то подручје, пресјецајући тако Српску на два дијела &amp;ndash; Источни и Западни. Уморни су људи више од тога, кад ће и шта и коју надлежност пренијети влада.&lt;/p&gt;&lt;h2&gt;Продаја ресурса&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Има и других и можда погубнијих начина преношења надлежности &amp;ndash; слабљење Српске и продаја природних ресурса, као што је давање у концесије свега и свачега, укључујући ријеке, на примјер, ријеку Дрину, концесије шума Српске, Пољопривредни комбинат у Лијевчу пољу, ПК у Семберији или, ко зна да ли је више ишта и остало &amp;ldquo;грунтовно и на име&amp;rdquo; Републике Српске. И, тако дође некад неко вријеме, кад паметан заћути, будала проговори, а фукара се јако, јако обогати. А, чувати сјећање да су некад и на овим просторима постајале и неке фабрике, било би равно носталгији за прошлогодишњим снијегом.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;Према истраживању Галуповог института, извршеног између 25. јуна и 19. јула 2010., 90% грађана Републике Српске се изјаснило да би жељело да се Српска издваји из Босне и Херцеговине и припоји Србији. На жалост за оне од 90%, била су то пуста обећања о референдуму, тада и сада актуелне власти и тешка злоупотреба осјећања грађана Српске у њиховој љубави према матици, а све то, само и због предизборног маркетинга.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-bottom: 5px&quot;&gt;По подацима Завода за статистику Републике Српске, број становника Српске је у сталном паду, што због глади, што због жеђи, што боси, што голи. Изгледа, гледајући како је јадна економија Српске, неће преостати нико ни да се издваја од било кога - па ни БиХ, нити да се прикључује, било коме - па ни матици Србији. А тек у мајци Србији; како се тек тамо-овамо штити држава, не треба ни коментарисати!?&lt;/p&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;right&quot;&gt;Извор: Фронтал.СРБ &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Кључне ријечи&lt;/strong&gt;:&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_vestii_sa_kljucnom_recju&amp;amp;list_za_rec=%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%BE%20%D0%92%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%9B&quot;&gt;Миленко Вишњић&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_vestii_sa_kljucnom_recju&amp;amp;list_za_rec=&quot;&gt;&lt;/a&gt;,&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; vspace=&quot;10&quot; width=&quot;645&quot; height=&quot;5&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;addthis_toolbox addthis_default_style &quot;&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_facebook_like at300b&quot;&gt;&lt;iframe src=&quot;http://www.facebook.com/plugins/like.php?href=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30304%23komentar)&amp;amp;layout=button_count&amp;amp;show_faces=false&amp;amp;width=100&amp;amp;action=like&amp;amp;font=arial&amp;amp;layout=button_count&quot; style=&quot;overflow: hidden; border-width: 0px; border-style: none; width: 90px; height: 25px&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_tweet at300b&quot;&gt;&lt;iframe class=&quot;twitter-share-button twitter-count-horizontal&quot; frameborder=&quot;0&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;http://platform.twitter.com/widgets/tweet_button.1360972506.html#_=1361039097963&amp;amp;count=horizontal&amp;amp;counturl=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30304%23komentar)&amp;amp;id=twitter-widget-0&amp;amp;lang=en&amp;amp;original_referer=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30304%23komentar)&amp;amp;size=m&amp;amp;text=%D0%A3%D1%80%D1%83%D1%88%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%3A&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30304%23komentar)&quot; style=&quot;width: 110px; height: 20px&quot; title=&quot;Twitter Tweet Button&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_google_plusone at300b&quot;&gt;&lt;div id=&quot;___plusone_0&quot; style=&quot;height: 20px; width: 90px; display: inline-block; margin: 0px; padding: 0px; background-color: transparent; border-style: none; float: none; line-height: normal; font-size: 1px; vertical-align: baseline&quot;&gt;&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; id=&quot;I0_1361039098009&quot; marginheight=&quot;0&quot; marginwidth=&quot;0&quot; name=&quot;I0_1361039098009&quot; scrolling=&quot;no&quot; src=&quot;https://plusone.google.com/_/+1/fastbutton?bsv&amp;amp;size=medium&amp;amp;hl=en-US&amp;amp;origin=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs&amp;amp;url=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs%2Findex.php%3Foption%3Dbtg_novosti%26idnovost%3D30304%23komentar)&amp;amp;ic=1&amp;amp;jsh=m%3B%2F_%2Fscs%2Fapps-static%2F_%2Fjs%2Fk%3Doz.gapi.sr.4GgEIaHijiM.O%2Fm%3D__features__%2Fam%3DQQ%2Frt%3Dj%2Fd%3D1%2Frs%3DAItRSTPM_Fyai6eQiDhxSiik1cFF5gqDtg#_methods=onPlusOne%2C_ready%2C_close%2C_open%2C_resizeMe%2C_renderstart%2Concircled&amp;amp;id=I0_1361039098009&amp;amp;parent=http%3A%2F%2Fwww.frontal.rs&amp;amp;rpctoken=35744696&quot; style=&quot;position: static; top: 0px; width: 90px; margin: 0px; border-style: none; left: 0px; visibility: visible; height: 20px&quot; title=&quot;+1&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;/div&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_facebook at300b&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30304#&quot; title=&quot;Facebook&quot;&gt;&lt;span class=&quot;at16nc at300bs at15nc at15t_facebook at16t_facebook&quot; style=&quot;cursor: pointer; background-image: url(&#039;http://ct1.addthis.com/static/r07/widget011_top.gif&#039;); overflow: hidden; display: block; height: 16px; width: 16px; float: left; line-height: 16px !important; background-position: 0px -288px; background-repeat: no-repeat no-repeat&quot;&gt;&lt;span class=&quot;at_a11y&quot; style=&quot;position: absolute !important; top: auto !important; width: 1px !important; height: 1px !important; overflow: hidden !important&quot;&gt;Share on facebook&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_counter addthis_pill_style addthis_nonzero&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30304#&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;atc_s addthis_button_compact&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a class=&quot;addthis_button_expanded&quot; href=&quot;http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&amp;amp;idnovost=30304#&quot; title=&quot;View more services&quot;&gt;1&lt;/a&gt;&lt;div class=&quot;atclear&quot; style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;center&quot; style=&quot;width: 645px&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;Коментари&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/hr.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;640&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;middle&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/3283_komentator.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Ветерани РС&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 09:35:15&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67278]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Текст достојан дивљења за труд и историографску систематичност. Не знам по ком уџбенику наши ђаци уче историју, али ево им одличног текста.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/88_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;buddha&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 10:34:24&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67281]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ovaj tekst treba dijeliti BESPLATNO narodu na ulici, a snsd bimbonjicama zalijepiti na čelo.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dosta je laži i pljačke, mora da se odgovara za učinjenu &amp;scaron;tetu!&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/795_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;rammstein&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 10:35:41&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67282]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Браво, коначно једна прецизна анализа. Од свега наведеног, а везано је уско за муњевито пропадање наше привреде нарочито ове у Источној Српској узрок је ваш ово:&lt;br /&gt;1998. укинут динар као платежно средство у Српској.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Сва наша привреда и привредни субјекти били су наслоњени на српско тржиште, једноставно ко један организам, кад је несретник додик протјеро српски динар 1998. почео је општи колапс привреде ових простора. Једно за другим падали су у банкрот, блокаду рачуна, стечај и нестанак већа и средња предузећа, а мале занатске радње нису биле у могућности да одрже привредни ток и запосленост на дотадашњем нивоу.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;prijedor&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 10:38:18&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67285]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Tekst je dobar, a sve napisano je vidljivo golim okom , sve smo osjetili na svojoj koži, i po svojim ledjima. Nažalost, svi su izgledi da nam crnji i teži dani tek dolaze.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Tako je projektovano, a na&amp;scaron;i gadovi odradili brže i sistematičnije nego &amp;scaron;to je od njih traženo.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Nemamo mi većega neprijatelja od na&amp;scaron;ih neprijatelja.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Izdali su i prodali, i mrtve, i žive, i jo&amp;scaron; nerodjene.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;slavija&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 12:11:17&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67299]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Са једног другог портала, анонимног члана!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...lucifer svoga slugu podigne do nebeskih zvezda da mu pokaže i da doživi sve slasti ovog sveta.ali ga kada,izvr&amp;scaron;i sve luciferove zadatke,i kada se uzivi da je bogat-moćan kao bog,kome je sve na svetu zemaljskom postalo dostupno.biva otpu&amp;scaron;ten sa nebeskih zvezda,kao ispu&amp;scaron;ena mu&amp;scaron;tikla.ali bez padobrana.na njegovo mesto dolazi nova zamena.danas su se lucifer i sluge njegove kao jude srebroljubci,mađijama,mahinacijama,krađom,prevarama,lihvarenjem itd,dokopali ogromnih zemaljskih moći.novca,oružija,nauke,elektronskih tv medija,rudnih energetskih,poljoprivrednih,prehrambenih bogatstava,medecine,farmacije,kulture,umetnosti,filmske industrije itd.i sve te sile uprežu ka jednom luciferovom cilju...&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;slavija&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 12:26:26&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67302]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ало &amp;quot;БОРС&amp;quot;, имате ли ви ишта касти. Када ће те изаћи из оквира &amp;quot;ловачко-риболовачког удружења&amp;quot;, па се мало &amp;quot;огласити&amp;quot;. Или је и по вама све потаман.&lt;br /&gt;Време је да заиста укључите &amp;quot;црвену ротацију&amp;quot;, и да се мало провозате Републиком Српском. Скини онај каубојски шешир Ћургузе...&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;sasa&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 12:52:23&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67303]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Dugo vremena je ovdje bilo primenjivo :&lt;br /&gt;&amp;quot;Car je go - i niko to ne vidi&amp;quot;&lt;br /&gt;Ovakvi clanci, te generalno slobodniji protok informacija su doveli do saznanja i sirih masa da je &amp;quot;CAR&amp;quot; stvarno go i da ce &amp;quot;njegova golotinja&amp;quot; ne samo nas nego i buduce generacije skupo kostati...&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;krkan&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:01:30&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67320]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;dobar pregled,jedino ne spomenu pljačku,zločine,prodaju krajine i sarajevske periferije,idiotsko kalkulisanje tokom rata,komplet rukovodstvo u bajbuku(ovo sada&amp;scaron;nje će tek biti ali po drugom osnovu),odlazak najboljeg dijela stanovni&amp;scaron;tva(ovde ne mislim na protjerane),pogubnu seljačko-&amp;scaron;ibicarsku politiku,odricanje od svoje zemlje,istorije i dobrog dijela naroda&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;jabuka&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:09:46&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67322]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ово је текст који је све ове године требало читати на академијама и прославама Републике Српске, али главни актер зла је и главна личност ових докумената, па је јефтиним певаљкама славио са својим слугама.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ево и објашњења зашто ни данас нема ни пописа становништва, ни пописа имовине, ни уређених земљишних књига и грунтовница, а ни утврђене међуентитетске границе.&lt;br /&gt;Ко зна на каквим клозет-папирима су ови велеиздајници већ подјелили српску земљу и уништили народ.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/44_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Симо П. Ороз&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:29:04&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67326]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;У периоду од 1992 &amp;ndash; 1995. године, Република Српска је била стварна и независна држава&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Јесте, ал&amp;#39;у курцу. Све се питало Милошевића.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;А, послије &amp;ldquo;промјена&amp;rdquo; у власти Српске, одласком предсједника Радована Караџића и доласком Биљане Плавшић на његово мјесто и нешто касније, доласком Милорада Додика за предсједника Владе, 1998., Српска почиње да попушта Западу &amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Није тачно. Највише надлежности је пренесено за вријеме власти ПДП-а, затим СДС-а, а тек су неке, и то силом, пренете за Додикове власти.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Због кризе настале подизањем оптужница против Радована Караџића и Ратка Младића, 1996., Биљана Плавшић, као потпрeдсједник Српске, преузима мјесто предсједника.&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Још једна неистина. Биљана Плавшић је побиједила на изборима што значи да није дошла на предсједничко мјесто са мјеста подпредсједника. Ту нечасну ствар је урадио једино Мирко Шаровић, замијенивши Поплашена, јер, иако је изабран у пакету са њим (тада се тако бирало) није подијелио Пплашенову судбину.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Даље немам живаца читати. Непрецизна, тендециозна, и штонерећи глупа прича без икаквог смисла. Једном ријечју памфлет којим се могу одушевити Рамо, Буда и још пар непоменика.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;сутјеска&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:31:37&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67327]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Наравно да је Вишњић у праву као и други који упорно указују на овом порталу да се морају сачувати природни ресурси.&lt;br /&gt;Као симпатизер зелених морам да кажем да је Еколошка партија РС својим чврстим ставом по овом питању једина од свих политичких партија па и удружења грађана исказала храброст да се супростави у овом кључном историјском моменту последњој пљачки народа под плаштом великих инвестиција.&lt;br /&gt;Зауставити одмах све уговоре о концесија ради спашавања народа и државе.&lt;br /&gt;Испитати правну и економску оправданост свих концесија.&lt;br /&gt;То је оно што треба да ради Босић,Иванић, Чавић и остали који се нуде као спасиоци, то је оно што треба они да раде следећих дана прије него се потпишу катастофални уговори.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/44_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Симо П. Ороз&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:37:42&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67329]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;сутјеска, 08.02.2013. 15:31:37&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Зауставити одмах све уговоре о концесија ради спашавања народа и државе.&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Онда лијепо објасни на који начин да искориштавамо наша природна богаства. Држава више не може правити фабрике и централе, инвеститори неће да улажу ако им се не да концесија која је за њих сигурност улагања.&lt;br /&gt;Шта је треће?&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Glas Naroda&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 15:56:22&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67332]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Република Српска се урућава пљачкашком бандитском приватизацијим и продајом и отимањем од народа његових природних ресурса. Нема бољег начина да се РС уруше него ширењем и продубљивањем сиромаштва у народу, незапосленошћу, глађу, болешћу и изумирањем. Преко сто хиљада људи је умрло пријевремном смрћу након систематског бандисткаог уништавања привреде, када су остали без предузећа у којима су цео живот радили. Остали су на улици и радници и њихове породице. Са лица земље је збисана сва она сила индустрија која је мукотрпано стварана 5о гидина. Размере пљачке су незамапљене у историји ових простора, а још увек нико није на суду одговарао за овакве размјере пљачке.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/88_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;buddha&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 16:22:13&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67336]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Симо П. Ороз, 08.02.2013. 15:29:04 [67326]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Des&amp;#39; Simaga, jesu li to opet pustili internet u Jake&amp;scaron;?&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/img/smiles/smile2.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;:)&quot; width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Glas Naroda&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 16:40:27&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67343]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Инвеститори моги само сам минималном каматом да добијуиспоручену електричну енергију за зложени капитал у иградњу термоелектране, тако се ради у Федерацији БиХ. Ко још у Федерацији поклања своје рудније.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Иначе је исплативије подићи кредит па градити термоелктране&lt;br /&gt;Треба видети како Хрватска гради трећи блок од 230 MW у Сиску. Нигде нико не даје руднике и ријеке под концесију 40 годиана колики је радни век термоелектране. То само има у Републици Српској. Власти се жури да до краја мандата све преда у руке станцима а народ да остави у колонијлном ропству, да му буду отети природни ресурси, под видом станог инвестирања. Срано инвестиреање је када се за улоћени капитал добилје поврат у произвденој роби, а не поврат који је 70 пута већи, што је случај са давањем рудника под концесију.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/986_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Mr Biggy&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 08.02.2013. 17:00:18&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67348]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Овим Плавшићевим и Додиковим &amp;ldquo;демократским&amp;rdquo; промјенама, започетим 1998. године, почиње смањивање и Српске; смањивање површине њене територије, смањење надлежности, смањење броја институција&amp;hellip; У марту 1998., смијењен је пресједник Никола Поплашен и донешена лоша арбитражна одлука за Брчко. Исте, те 1998. године, уведене су и заједничке аутомобилске таблице, укинут динар као платежно средство у Српској, укинута царина РС и уведена јединствена Државна гранична служба (ДГС), повећан број министара у Савјету министара&amp;hellip; Заједнички пасоши се уводе у 2000. години. Војска ће се, са нешто већим напорима, укинути нешто касније &amp;ndash; званично 1.1.2005 године.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ово је страшно...лоша арбитражна одлука?Је л&amp;#39; зна ико од вас шта је арбитража?Де факто судска пресуда!Откуд арбитража за Брчко?Додик је покренуо?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Уведене заједничке таблице?ДГС?Је л&amp;#39; има игдје држава без ДГС-а?Без пасоша?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Пре текста сам прочитао коментаре,гледајући ко позитивно пише,било је јасно...има се приговорити на хиљаде начина постојећим и бившим власти,али ово су бесмислице.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;сутјеска&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 00:21:31&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67404]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Слушај пијевац или ороз, много га ти, овај Биги и херцтреф овдје мутите, предпостављам да се ради о истој личности која држи срну.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Доста је прављења јавног мијења да су политичари сви исти.&lt;br /&gt;Можда то можете рећи овој јаловој опозицији која у својим редовима има оне који ће одговарати по закону као и многи из позиције, плус разни мешетари који су се од рата до данас добро накупили народне имовине.&lt;br /&gt;Симпатије према Еколошкој партији нису само идеолошке природе са моје стране.&lt;br /&gt;Погледајте шта су и како причали и указивали свих година како су се појавили.&lt;br /&gt;Оваква позиција нема шансе да остане још дуго на власти,значи идете сигурно ма шта писали, саопштавали или покушавали направити.&lt;br /&gt;Прави проблем је опозиција јер стално лутају између партијских интереса, репова које вуку док су били на власти&amp;nbsp;&lt;br /&gt;и идеје како да се уједине.&lt;br /&gt;Нови људи, ново вријеме, ваљда ће уз Еколошку партију стасати неки јак СНС уз подршку Београда, то је оно што треба РС.&lt;br /&gt;Због нових вјетрова, части и идеје, треба многи да се придруже таквим партијама јер лични интерес сваког појединца може се постићи само кроз радикалне промјене људи уз поштовање закона, односно коначно функционисање правне државе као што је урадила Србија.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;goxystres&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 01:00:50&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67407]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Не дијелите се више ни по чему,а поготово по странкама!Требају нам поштени и спремни људи који ће радити поштено послове које захтјевају радна мјеста јавних функција,морални,искрени и одговорни.Ако се будемо дијелили по било чему успијех ће изостати јер сама подјела носи већ вид реваншизма,што значи наставак рушења свега у доказивању ничега.Кад почне доказивање у раду и у позитивним резултатима рада ка боњем свима,онда ћемо се доказивати и успјех ће бити на задовољство свих.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;сутјеска&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 11:27:32&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67427]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Хало гокси, шта си ново рекао?&lt;br /&gt;Наравно да нам требају такви људи, али како мислиш да добију шансу, није ваљда да ће ове власти као и оне прије њих дати таквим право да управљају у њихово име?&lt;br /&gt;Нажалост или на срећу вишепартијски је систем, мора народ дати шансу на изборима оним који су доказано морални и доказано способни да преузму одговорност.&lt;br /&gt;Зато поштујем људе из Еколошке партије који су од првог дана појављивања понудили сасвим нови начин понашања и размишљања у политици и привреди и који су остали доследни својој причи.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/44_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Симо П. Ороз&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 12:01:06&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67430]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;сутјеска, 09.02.2013. 00:21:31&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Слушај пијевац или ороз, много га ти, овај Биги и херцтреф овдје мутите&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Нови људи, ново вријеме, ваљда ће уз Еколошку партију стасати неки јак СНС уз подршку Београда, то је оно што треба РС.&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Е сад те набијем на црвенбан. Како ћеш јадо са СНС кад су они ти који су дали дозволу да се истражује никал око Мокре горе. Какав си ми ти курчев еколог. Што не дигнеш глас против напрдњачког министра који, без обзира на протесте народа спроводи свој план. Све док Србију не претвори у Норилск (ако знаш шта је то).&lt;a href=&quot;http://www.magacin.org/tag/nikal/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.magacin.org/tag/nikal/&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Disident&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 12:30:04&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67435]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Република Српска ???? Шта је то,каква је то република?Настала је жртвујући своје најбоље синове и кћери у рату зарад како се касније а и сад испоставило личне користи и интереса мафијашких група ,некада СДС-а,после тога појавише се и СНСД,ПДП,СП,СДП,ДНС,СРС,неке странке као СДС,СП,СРС,се подијелише на мање интересне групе као СзДС,ДП,СРС РС,НСП и тако укруг већ 20 година,они на почетку крадуцкају,краду,сад отимају а све зарад нашег &amp;quot;Србског спасенија&amp;quot;.Накраше се тако наши спаситељи,сад кад неста крађе почеше да продају ову нашу напаћену земљу,а ми ,ми ћутимо и гледамо,гледамо како нам дјеца постају робови,гледамо како се пријератне фукаре од уличара под плаштом заштите народних интереса преобратише у робовласнике и политичаре,носиоце &amp;quot;развоја &amp;quot; наших општина.Јуче актуелни премијер обилази раднике у приватној дрвнопрерађивачкој индустрији у Фочи,радници сретни,температура радна у погонима дебело у минусу,они обучени као да у хладњачама раде а премијер задовољан,после приказују шета премијер по бившој фабрици са успјешним привредником,оба весели насмијани,премијер наравно задовољан.А ми,шта ми .ми ћутимо и гледамо,гледамо како борци моле тамо неког Египћанина (који је финансирао и финансира њихове непријатеље из рата) да раде за 500 КМ по 9 сати у условима који су недостојни људи,гледамо како нам се предузетник и премијер смију у лице и ћутимо,ћутимо.Препустили смо им се и као онај чича из Херцеговине кад усташа хоће да га коље са миром каже &amp;quot;САМО ТИ ДИЈЕТЕ РАДИ СВОЈ ПОСАО&amp;quot;,гледамо у њих и пуштамо их да раде свој посао.........&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/986_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Mr Biggy&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 13:01:03&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67442]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;goxystres&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Свакако нам поделе штете и да мора постојати минимални консензус око националних интереса.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;То је ипак немогуће у ситуацији када је друштво архаично,заостало и када неки живе у периоду од Косовског боја па до после Другог светског рата,немајући додира са данашњим светом.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;herc64&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 13:45:52&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67453]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;sad je meni jasno zasto bigi herctref simo iex bigeruju u 4 smjene predpostavljam da je i pred njihovim vratima zaigrala mecka&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.banjalukain.com/front/dodikova-imovina-stavljena-pod-istragu-na-udaru-kontroverzna-privatizacija-komgrap-a&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.banjalukain.com/front/dodikova-imovina-stavljena-pod-istragu-na-udaru-kontroverzna-privatizacija-komgrap-a&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/img/smiles/smile5.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;B-)&quot; width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/986_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Mr Biggy&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 13:56:56&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67459]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;herc64&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ти си стварно идиот.Који је теби,ја сам мислио да ти имаш нешто у тој тикви...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;herctref&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:10:28&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67467]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;herc64 sigurno nema ni&amp;scaron;ta u glavi, osim sindroma samohvaljenja .Da ima ne&amp;scaron;to u glavi ne bi radio to &amp;scaron;to radi danas u Trebinju i okolnim gradovima.&lt;br /&gt;Ovaj njegov link je vjerodostojan koliko i to da ja kažem da Vučić zna gdje je &amp;Scaron;arić. Ali i da je vjerodostojan ja bih bio sretan jer se krenulo u pretres imovine svih političara od rata pa do dana dana&amp;scaron;njeg.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Ovi &amp;scaron;to kažu da je Dodik za sve kriv nisu ni&amp;scaron;ta drugo do gomila neobavije&amp;scaron;tenih ho&amp;scaron;taplera koji čitaju samo &amp;quot;linkove&amp;quot; koji njima odgovaraju a i ne čuju ni drugu ni treću stranu. Za križu u RS su krivi svi predsjednici republike od Karadžića do Dodika i svi predsjednici vlada koji su imali mandat od 1992. do danas.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;herc64&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:19:02&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67468]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;herctref, 09.02.2013. 14:10:28&lt;br /&gt;pa zar ti prije par dana ne napisa da je lopovluk isao eksponencijalnom funkcijom od 91?a sad pises da su svi isti ?ili mislis da je eksponent 1?&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;сутјеска&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:42:03&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67475]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Колико сам ја упознат а и сва јавност у РС, Еколошка партија има свој програм и аутентичан став зато ми се и свиђају.&lt;br /&gt;Оно што ја тврдим и стојим иза тога је да би добро било да се организује још једна снага у РС од остварењних некомпромитованих људи којима би народ могао дати повјењење.&lt;br /&gt;Сад што највише шанси има СНС ако се добро организује и на чело доведе јаког и харизматичног човјека као што га ми имамо, тим боље по њих.&lt;br /&gt;Колико ја видим,вама би позициони браниоци одговарали више они који су прије вас били у власти зато што их имате у шаци.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/doc/Image/komentator/44_komentator.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Симо П. Ороз&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:46:20&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67477]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Сутјеска не сери. Као еколог изјасни се о никлу или ућути, нене ти.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;herctref&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:51:39&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67481]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Vidi herca64-matematičara u poku&amp;scaron;aju.&lt;br /&gt;Rekao sam ba&amp;scaron; to.I ne znam gdje si pročitao da sam rekao da ovi danas manje ili isto kradu od prethodnih, naravno nigdje.&lt;br /&gt;A ti to tvoje matematičko znanje si trebao prosipati profesorima na fakultetu a ne ovde.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;Reakcija&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 14:53:07&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67482]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;A jel se vi prepucavate ko je manji lopov ili sta.&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; background-color: #f8f8f8; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;сутјеска&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 15:06:04&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67485]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ко паметан може поставити људима који брину о будућности нас и наше дјеце питање да се изјасне о нечем што ће донијети зло српском народу као што је ова будалаштина коју мајмуни из надлежног министарства у Србији покушавају провести?&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Ваљда се то подразумијева да сам против, али није твој циљ да се ја изјасним о томе,него да скренеш причу са последње пљачке која само што није извршена у РС и да мало пецнеш СНС.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: #f1f1f1; border-bottom-width: 1px; border-bottom-style: solid; padding-top: 5px; padding-bottom: 5px; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width: 86px; float: left&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/sajt/slicice/noKoment.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;74&quot; height=&quot;56&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 540px; float: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;herc64&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, 09.02.2013. 15:07:52&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;color: #f1f1f1&quot;&gt;[67486]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;herctref, 09.02.2013. 14:51:39&amp;nbsp;&lt;br /&gt;polozio sam sve matematike na faksu a ti nijednu prema tome bar o tome nemoj&lt;img src=&quot;http://www.frontal.rs/img/smiles/smile5.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;B-)&quot; width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;width: 628px; border-bottom-color: 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-02-13:195919</id>
 <title>O ŠUMSKOJ MAFIJI</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/02/13/o-sumskoj-mafiji" /> 
  
 <modified>2013-02-13T09:15:39+0100</modified> 
 <issued>2013-02-13T09:15:39+0100</issued> 
 <created>2013-02-13T09:15:39+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> Kad se kralo nije bilo mnogo,a kad daju - previ&amp;scaron;e im !     Objavljeno: 05. februar 2013.      O&amp;scaron;tre reakcije na najavu smanjenja rente op&amp;scaron;tinama od &amp;bdquo;&amp;Scaron;uma ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h2 class=&quot;item-page-title&quot; style=&quot;background-color: transparent; border: 0px; margin: 0px; padding: 0px 0px 3px; outline: 0px; vertical-align: baseline; color: #666666; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 18px&quot;&gt;Kad se kralo nije bilo mnogo,a kad daju - previ&amp;scaron;e im !&lt;/h2&gt;&lt;div class=&quot;iteminfo&quot; style=&quot;background-color: transparent; border: 0px; margin: 0px 0px 20px; padding: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline; font-size: 12px; overflow: hidden; width: 650.0283813476563px; color: #999999; line-height: 15px; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif&quot;&gt;&lt;div class=&quot;clr&quot; style=&quot;clear: both; background-color: transparent; border: 0px; font-style: inherit; margin: 0px; padding: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;span class=&quot;published&quot; style=&quot;background-color: transparent; border: 0px; font-style: inherit; margin: 0px 0px 5px; padding: 0px; outline: 0px; vertical-align: baseline&quot;&gt;Objavljeno: 05. februar 2013.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.opstinasokolac.net/images/sume522013_1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;sume522013 1&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;207&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;O&amp;scaron;tre reakcije na najavu smanjenja rente op&amp;scaron;tinama od &amp;bdquo;&amp;Scaron;uma RS&amp;ldquo; - U mnogim lokalnim zajednicama, smatraju da se iza inicijative za smanjenje naknade od &amp;bdquo;&amp;Scaron;uma RS&amp;ldquo; krije namjera da se skrene pažnja sa pravih problema u &amp;Scaron;umama i prikriju kriminalne radnje.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Rezovi&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Jedan od prvih poteza generalnog direktora &amp;Scaron;uma RS po preuzimanju dužnosti bila je najava kresanja izdvajanja za lokalne zajednice na ime kori&amp;scaron;ćenja &amp;scaron;uma. Jakov Galić, u poku&amp;scaron;aju da spasi ono &amp;scaron;to se može nakon decenija pusto&amp;scaron;enja &amp;scaron;uma, najavljuje u&amp;scaron;tede po tom osnovu od oko 10 miliona KM. U međuvremenu, u parlamentarnoj proceduri trenutno se nalazi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o &amp;scaron;umama RS u kojem nije predviđeno smanjenje ove naknade, ali se već zna da će, kad zakon u formi prijedloga dođe pred poslanike, socijalisti amandmanski i tražiti smanjenje sa deset na pet odsto. U obrazloženju ovog amandmana se navodi da procenat naknade treba uskladiti s onima u okruženju, kao i da će predložena naknada i dalje biti veća nego u susjednim zemljama.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Vlada RS je, navodno, planirala da u Nacrt zakona smanji ovu naknadu, ali to nije učinila jer je bila svjesna da bi bez nje bila ugrožena finansijska stabilnost pojedinih op&amp;scaron;tina. Ideju o drastičnom smanjenju naknada u mnogim lokalnim zajednicama smatraju žestokim udarom koji pojedine op&amp;scaron;tine može odvesti u bankrot. Ako poslanici usvoje ovaj amandman, &amp;scaron;to se već ocjenjuje kao sasvim izvjesno, vi&amp;scaron;e op&amp;scaron;tina u RS kojima naknada od &amp;Scaron;uma RS predstavlja glavni izvor prihoda; moraće da izvr&amp;scaron;i rebalans svojih budžeta.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Piljić: Renta mora da ostane 10 odsto, a oni neka traže rje&amp;scaron;enje za svoje probleme&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Tako zamjenik načelnika &amp;Scaron;ipova, Dule Piljić, kaže da bi ovim op&amp;scaron;tinski budžet bio manji za oko 700.000 KM.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Mi smatramo da dubioza u &amp;Scaron;umama RS nije izazvana rentom, nego se radi o lo&amp;scaron;em poslovanju, sistematskom uni&amp;scaron;tavanju &amp;scaron;uma od 2007. Organizacija &amp;scaron;uma je primjer kako ne&amp;scaron;to ne treba organizovati! Piljić pritom navodi da je &amp;Scaron;G &amp;bdquo;Gorica&amp;ldquo; nakad bilo nosilac razvoja op&amp;scaron;tine, a &amp;bdquo;da je danas bogalj &amp;ldquo;. I da svake izborne godine imaju problem sa &amp;Scaron;umama jer su one &amp;bdquo;najaktivnije&amp;ldquo; u vrijeme predizborne kampanje.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Ovdje su &amp;scaron;efovi radnih jedinica u &amp;Scaron;umama bili glavni aktivisti SNSD. Simptomatično je &amp;scaron;to su i svi drvoprerađivači glavni aktivisti SNSD i utiču na politiku &amp;Scaron;uma Srpske i sada hoće preko leđa lokalnih zajednica da izvr&amp;scaron;e poravnanje, odnosno ozakone prelivanje para i vlastite džepove.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Da bi ovo spriječili, u lokalnom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se promjeni oblik organizovanja &amp;Scaron;uma, a povodom rente su izričiti:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Ona mora da ostane na 10 odsto, a oni treba da traže rezervna rije&amp;scaron;enja za svoje probleme u naplati potraživanja koja su se stvorila sa fiktivnim firmama. Treba da se naprave i u&amp;scaron;tede u unutra&amp;scaron;njoj organizaciji jer su pred izbore primali radnike koji nemaju veze sa &amp;scaron;umarstvom.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Bjelica: Pozivam menadžment &amp;Scaron;uma i nadzorni odbor da se okanu stvaranja kontrolisanog haosa i okrenu rje&amp;scaron;avanju stvarnih problema&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.opstinasokolac.net/images/sume522013_2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;sume522013 2&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;201&quot; /&gt;Ni&amp;scaron;ta manje kritičan prema rukovodstvu JP &amp;bdquo;&amp;Scaron;ume RS&amp;ldquo; nije ni načelnik Sokoca, Milovan Bjelica, koji ih optužuje za stvaranje &amp;bdquo;kontrolisanog haosa&amp;ldquo;. Bjelica smatra da inicijativa o smanjenju renta op&amp;scaron;tinama dolazi u nezgodno vrijeme, kad su lokalni budžeti već usvojeni, a pojedine op&amp;scaron;tine se i kreditno zadužile računajući na ta sredstva, za &amp;scaron;ta su dobile i saglasnost resornog ministarstva.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;On tvrdi da &amp;Scaron;ume RS ne mogu ni&amp;scaron;ta revolucionarno uraditi i kada bi se primijenile predložene mjere, pa čak ni da u potpunosti zadrže iznos koji izdvajaju za op&amp;scaron;tine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Na ovaj način poku&amp;scaron;avaju da prikriju gubitke i dezinformi&amp;scaron;u javnost o stvarnom stanju u JP &amp;Scaron;ume Srpske. To su nezapamćena potraživanja, koja iznose oko 60 miliona KM, a procjena je da je njihova naplativost između 20 i 30 odsto. Odgovorno tvrdim da su ovi podaci tačni. On tvrdi i da je situacija u gotovo svim gazdinstvima slična, da je oblovina &amp;bdquo;davana licima koja su bila bliska rukovodstvima lokalnih gazdinstava i pojedincima iz vlasti&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Čak i firmama koje su imale osnivački ulog od samo 2.000 KM davano je robe u vrijednosti od vi&amp;scaron;e stotina hiljada maraka, bez bilo kakve garancije. Vlasnici ovih firmi su pravili velika dugovanja prema &amp;Scaron;umama, a onda ih likvidirali i otvarali nova. Takve primjere imamo u na&amp;scaron;oj sredini. U prodaji drvnih sortimenata visok procenat otpada na celulozno drvo, &amp;scaron;to je ne razumno, a zbog čega su &amp;Scaron;ume na gubitku sigurno preko 20 miliona maraka. Procenat prodaje celuloznog drveta na nivou gazdinstva &amp;bdquo;Romanija&amp;ldquo; i čitavog preduzeća je stalno rastao i kreće se preko 20 odsto od ukupne prodaje.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Jedan od problema na koje ukazuje prvi čovjek op&amp;scaron;tine Sokolac je i prekomjeran i nekontrolisan prijem radnika.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Zapo&amp;scaron;ljavani su konobari, kuvari koji nisu kvalifikovani za rad u &amp;scaron;umarstvu. I po tom osnovu je pričinjena &amp;scaron;teta između 12 i 15 miliona maraka. Nabavka vlastite mehanizacije imala je &amp;scaron;tetne posljedice po nekoliko osnova: nabavnjena je po cijenama koje su za oko 50 odsto veće od trži&amp;scaron;nih, a uz to je cijena rada sa vlastitom mehanizacijom i radnom snagom ispala 50 odsto skuplja od angažovanja privatnih preduzeća.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Bjelica tvrdi da se poslovni rezultati u gazdinstvima namje&amp;scaron;taju , da se nestručni, pa čak i kadrovi koji su krivično odgovarali postavljaju na ključne pozicije, dok se stručni i sposobni uklanjaju kao nepoželjni.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Likvidnost &amp;Scaron;uma RS je ugrožena, a obaveze preduzeća u ovom trenutku su između 80 i 95 miliona. Budući da niko nije odgovarao za ovo, nameće se zaključak da se u &amp;Scaron;umama radi o &amp;bdquo;kontrolisanom haosu&amp;ldquo;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;U Sokocu, kao i u mnogim drugim planinskim op&amp;scaron;tinama, smatraju da je njihov interes da se stanje u &amp;Scaron;umama sredi. Budući da prihodi od &amp;Scaron;uma čine preko 10 odsto op&amp;scaron;tinskog budžeta , najavljuju inicijativu da se &amp;Scaron;ume jednim dijelom vrate lokalnoj zajednici.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Ne vidimo drugi način. Imamo procjenu da je oko 40 op&amp;scaron;tina spremno da usvoji skup&amp;scaron;tinske zaključke koje će uputiti Zajednici op&amp;scaron;tina i gradova RS, a zatim i prema Vladi RS i NSRS sa zahtjevom da se &amp;scaron;umska gazdinstva vrate na upravu lokalnim zajednicama.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;I Galić nemoćan pred pritiscima politike&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.opstinasokolac.net/images/sume522013_3.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;sume522013 3&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;201&quot; /&gt;Galić se žali da ima &amp;bdquo;previ&amp;scaron;e različitih uticaja sa strane&amp;ldquo; i da svi dobro znaju o čemu priča.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-U &amp;Scaron;umama su isprepleteni gotovo svi mogući politički interesi.Ni&amp;scaron;ta ne možete da uradite a da to ne ulazi u sferu politike.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;Trenutno je zaposleno 4400 ljudi, a po evropskim standardima taj broj ne bi trebalo da bude veći od dvije hiljade.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;-Ne kažem da je ba&amp;scaron; svih 2400 vi&amp;scaron;ak, ali je objektivno najmanje hiljadu ljudi zaposleno bez ikakve potrebe. Bez njihovog uče&amp;scaron;ća na platnom spisku mislim da bi pitanje konsolidacije preduzeća bilo lako rje&amp;scaron;ivo. Samo za njihove plate godi&amp;scaron;nje izdvajamo između 12 i 15 miliona KM.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px; text-align: justify&quot;&gt;(www.opstinasokolac.net / Respekt)&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 12px; margin-bottom: 10px; color: #555555; font-family: Tahoma, Geneva, sans-serif; font-size: 12.727272033691406px; line-height: 14.545454025268555px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-01-17:193961</id>
 <title>BEZAKONJE U REPUBLICI SRPSKOJ</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres/elektronski-i-stampani-mediji/2013/01/17/bezakonje-u-republici-srpskoj2" /> 
  
 <modified>2013-01-17T12:43:16+0100</modified> 
 <issued>2013-01-17T12:43:16+0100</issued> 
 <created>2013-01-17T12:43:16+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> четвртак, 17. јануар 2013.      Шумска мафија пустоши Српску      &amp;nbsp;    Миленко Вишњић        Једно је сигурно, а то је, ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>romanijapres</name> 
 <url>http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres</url> 
</author> 
<dc:subject>
ELEKTRONSKI I STAMPANI MEDIJI 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://romanijapres.blog.rs/blog/romanijapres"> 
 &lt;h2 class=&quot;date-header&quot; style=&quot;background-image: none; background-attachment: scroll; background-color: #faf0f0; color: #666666; font-family: georgia; font-size: 12px; font-weight: normal; margin: 1.5em 0px 0.5em; padding: 0px; text-shadow: none; font-style: italic; background-position: 0px 0px; background-repeat: repeat repeat&quot;&gt;четвртак, 17. јануар 2013.&lt;/h2&gt;&lt;div class=&quot;post hentry&quot; style=&quot;margin: 0.5em 0px 1.5em; padding-bottom: 1.5em; color: #333333; font-family: &#039;Helvetica Neue&#039;, Arial, Helvetica, sans-serif; background-color: #faf0f0&quot;&gt;&lt;a name=&quot;6459223258461993458&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;h3 class=&quot;post-title entry-title&quot; style=&quot;color: #ffffff; font-size: 22px; line-height: 1.4em; margin: 0.25em 0px 0px; padding: 0px 0px 4px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://milenkovisnjic.blogspot.com/2012/03/blog-post_26.html&quot;&gt;Шумска мафија пустоши Српску&lt;/a&gt;&lt;/h3&gt;&lt;div class=&quot;post-header-line-1&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-body entry-content&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 1.6em; margin: 0px 0px 0.75em&quot;&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;Миленко Вишњић&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;a href=&quot;http://www.gophoto.it/view.php?i=http://lh4.ggpht.com/-g0Bq4JSZYg4/UPfLWqkuXZI/AAAAAAAACfg/Sbk-9TDowKs/s1600-h/Image.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://lh3.ggpht.com/-HByXi4URisQ/UPfLXpm1onI/AAAAAAAACfo/OUjDKL2jxVo/Image.jpg?imgmax=800&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;seča-&amp;scaron;uma&quot; title=&quot;seča-&amp;scaron;uma&quot; width=&quot;96&quot; height=&quot;73&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;/a&gt;Једно је сигурно, а то је, да док је и једна од ових &amp;ldquo;демократски&amp;rdquo; опредељених странака на власти, пљачка народног блага неће престати.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;У жељи да пронађем нешта забавно, нешта што ће смањити одбојност читалаца према озбиљним темама; трећи светски рат, мало ледено доба, Либија, Сирија, кренуо сам да истражујем, а где бих прво, него на youtube.com страницама, и тако, налетом на наизглед забаван видео, под називом -&amp;nbsp;&lt;em&gt;&amp;ldquo;KRADLJIVCI BUDUĆNOSTI ILI &amp;Scaron;UMSKA MAFIJA PUSTO&amp;Scaron;I &amp;Scaron;UME&amp;rdquo;&lt;/em&gt;, аутора Недељка Жугића.&lt;/p&gt;&lt;a name=&quot;more&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Почетак видеа је истински забаван, али радост није дуго трајала, кад је аутор текста, снимања, монтаже и режије &amp;ndash; Недељко Жугић, кренуо са нешто тужнијом причом од очекиване.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Видим, ово је опет озбиљна тема, али људска, па и моја радозналост је била јача и ја наставих да буљим. Оно што је следило, било је довољно да се коса диже на глави. Радован Симић се спомиње као жртва профитера, спомиње се народ који гладује, Јосиф Панчић, који је научно тврдио да је будућност једног народа директно зависна од шума - природе, да је све почело 1992., да је шумска мафија јача од воље и моћи власти...&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Укратко, темељно урађена прича са детаљним и стручним објашњењима, укључујући и&amp;nbsp; детаље о томе, како и колико један хектар храстове шуме ослобађа кисеоника, колико је&amp;hellip; &amp;ldquo;&lt;em&gt;Да је мафија јача од воље власти&lt;/em&gt;...&amp;rdquo;, е, ту настаје проблем и ту се нешта не поклапа. Бојим се да је аутор, штитећи властити дигнитет и достојанство и у намери да остане дискретан, био мало суздржан и мање критичан, али ја сам му ипак захвалан, јер је наговестио и начео суштину проблема.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Где су ту институције система - инспекције? Ту су инспекције, али да обезбеде безбедну пљачку шума &amp;ndash; да заштите криминал. Кад макар, те инспекције, не би биле отворено на страни мафије, народу би то служило за утеху, &amp;ldquo;макар нека се мафијаши плаше да не буду ухваћени&amp;rdquo;. Али, ни толико од такозваних институција система. Можда, неће људи да се замере, а и провизија је стимулативна, па како се тога одрећи. Није ваљда народ крив и за криминал институција или га треба потпуно заменити!? Можда с неким другим и бољим народом, који се неће ни на шта жалити?&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Такође, поштено је рећи, да такво понашање није само специјалност актуелне власти, него више успешан наставак дешавања, која су почела 1992., или и пре тога, годину две, односно у време почетка припреме борбе за отаџбински рат. Наравно, нису само шуме предмет интересовања &amp;ldquo;привредника&amp;rdquo;,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://milenkovisnjic.blogspot.com/2012/11/blog-post_16.html&quot;&gt;него и рудници, реке и све што припада овом јадном народу&lt;/a&gt;. Међутим, оно што нам може бити утеха у свему овоме, је чињеница да западни спонзори нису успели да добију много од онога, што су планирали да ће добити, кроз своје &amp;ldquo;наметнуте&amp;rdquo; законе, него су вешто били предухитрени нашим вештим привредницима &amp;ndash; кренули су у пљачку пре Западњака. Добро је, ипак крв није вода.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Шта се могло и очекивати у земљи која има закон о приватизацији, на начин какав је; или, ваља ли такав закон уопште; или, је ли морално и нормално донети било какав закон, који некоме омогућава отимање туђег? Како може појединац приватизовати туђе &amp;ndash; народно, кад се још није слегла прашина ни око национализације, када је народ &amp;ldquo;приватизовао&amp;rdquo; од појединца!? Како могу бити покровитељи &amp;ndash; Запад, таквих закона, демократи који се куну у светињу власништва. &amp;ldquo;Ниси редовно плаћао режије, зато идеш под стечај, доводимо ти новог домаћина &amp;ndash; стечајног управника, а он ће све припремити да то откупимо &amp;ndash; приватизујемо&amp;rdquo;, је, изгледа, модел по којем је све ситематски уништавано, све оно што су градиле, подизале и правиле генерације.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;То је, такође кажу, наметнуто од Запада. Наметнуто, али и оберучке прихваћено, као начин понашања и пљачке. Тај закон о приватизацији је, додуше, донесен под притиском Запада и имао је за циљ да странци лакше дођу до наших природних богастава и привредних објеката, али, не лези враже, наши су били ти, који су прије реаговали, почели одмах, баш одмах, закон примењивати у пракси и почели са&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://milenkovisnjic.blogspot.com/2012/12/blog-post_28.html&quot;&gt;пљачком општенародне имовине&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Тако, оно што није срушено и покрадено у рату, срушено је под тим законом о приватизацији у миру. &amp;ldquo;Нама требају богати српски домаћини&amp;rdquo;, говорило се својевремено на почетку рата и то је прихваћено од народа, јер народ је хтео &amp;ldquo;само да се ослободи социјализма&amp;rdquo;. Народ је хтео &amp;ldquo;слободу&amp;rdquo;, коју, наводно, није имао у предратном периоду и, како видимо, добио је!? Зар власници тих пилана &amp;ndash; бренти, нису и део власти? Јесу, део су власти, посредно или непосредно - спонзоришући странке, да ли се оне звале СДС, СПРС, СНДС или нека четврта.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Дакле, све што видимо на овом добро урађеном видеу, је непосредан или посредан учинак и дело неких од &amp;ldquo;вишестраначких&amp;rdquo; странака. Ништа без њих, па ни ове наше демократије, како год је ми видели и називали. Коначно, једног дана, увек се те исте странке могу правдати да су биле под притиском такозване &amp;ldquo;међународне заједнице&amp;rdquo;, те су морале тако пљачкати, а то што је земља остала уништена и пуста, рећи ће да нису мислили баш озбољно &amp;ndash; шалили се.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Тек долази време да се види шта је таква и њихова демократија донела овом, ни за шта кривом народу, сем што, кажу, нису волели оно пре рата. Шта ће остати да се помиње из овог времена, добро или лоше да се памти, тек ће видети будуће генерације? Нисам сигуран да ће били много доброг да се уз гусле помиње? Једно је сигурно, а то је, да док је и једна од ових &amp;ldquo;демократски&amp;rdquo; опредељених странака на власти, пљачка народног блага неће престати.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;И тако, дође неко време, кад паметан заћути, будала проговори, а фукара се много, много, обогати.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
</feed>