<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Beč - Wien - kulturna zbivanja</title>
  <link>http://bec.blog.rs/blog/bec</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Festival hrvatske muzike u Beču - od baroka do Gibonnija</title>
   <description>&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;border-collapse: separate; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; letter-spacing: normal; line-height: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; font-size: medium; font-family: &#039;Times New Roman&#039;; color: #000000&quot;&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 19px; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.mic.hr/festival-wien/&quot; rel=&quot;nofollow&quot;&gt;Festival hrvatske glazbe u Beču&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;ove godine organizira se po &amp;scaron;esti put i kao kulturna manifestacija već se može pohvaliti etablirano&amp;scaron;ću na austrijskoj kulturnoj sceni. Ovaj vam članak nudi uvid u pojedinačne koncerte te lokacije na kojima će isti od 2. studenog do 5. prosinca biti izvođeni.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;wp-caption aligncenter&quot; id=&quot;attachment_3175&quot; style=&quot;margin: 0px auto 10px; padding: 4px 0px 5px; display: block; background-color: #f7f7f7; text-align: center; border: 1px solid #e6e6e6; width: 460px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/content_HRBA-024026LWeb.jpg&quot;&gt;&lt;img class=&quot;size-full wp-image-3175&quot; src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/content_HRBA-024026LWeb.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Hrvatski barokni ansambl&quot; title=&quot;Hrvatski barokni ansambl&quot; width=&quot;450&quot; height=&quot;330&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;wp-caption-text&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; font-size: 11px; font-weight: normal; line-height: 12px&quot;&gt;Hrvatski barokni ansambl&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;center&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;2. studenog, od 19.30&lt;/strong&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/popis-pozoristakazalista-i-opernih-kuca-u-becu/#theater-akzent&quot;&gt;Bečki Akzent&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;svoju pozornicu stavlja na raspolaganje Zagrebačkim solistima i virtuozu na maloj baroknoj flauti Michaelu Martinu Kofleru, a sam koncert rezultat je inicijative austrijskog predsjednika Heinza Fischera te hrvatskog čelnika države Ive Josipovića. Vi&amp;scaron;e informacija potražite koristeći kontakt podatke&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/popis-pozoristakazalista-i-opernih-kuca-u-becu/#theater-akzent&quot;&gt;Kazali&amp;scaron;ta Akzent&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;center&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;3. studenog, do 19.30&lt;/strong&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/bec-i-religija/&quot; target=&quot;blank&quot;&gt;Petrova crkva (Peterskirche)&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;će pomenutog dana biti mjestom održavanja koncerta u kojem učestvuju Morphing Chamber Orcherstra i sopranistica Akiko Nakajima, vođeni dirigentskom palicom Nielsa Muusa. Informacije o događaju potražite koristeći kontakt podatke&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/bec-i-religija/&quot; target=&quot;blank&quot;&gt;Petrove crkve (Peterskirche)&lt;/a&gt;, usputno se informirajući o povijesti i kulturnom značaju ove barokne građevine.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;O daljnjem repertoaru čitajte u članku &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/festival-hrvatske-glazbe-u-becu-%E2%80%93-od-baroknih-ritmova-do-gibonnija/&quot;&gt;Festival hrvatske muzike&lt;/a&gt; na wieneruhr.at. &lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;O &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/&quot;&gt;kulturnim događajima u Beču &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/generalna/2010/10/30/festival-hrvatske-muzike-u-becu-od-baroka-do-gibonnija5</link>
      <pubDate>, 30  2010 01:24:02 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Filmska noć ekstremnih sportova</title>
   <description>&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;border-collapse: separate; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; letter-spacing: normal; line-height: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; font-size: medium; font-family: &#039;Times New Roman&#039;; color: #000000&quot;&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 19px; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;Filmska noć ekstremnih sportova (Die ExtremSportFilmNacht) kruži po austrijskim gradovima sa neponovljivim programom i &amp;scaron;okira čak i najhrabrije ovisnike o adrenalinu. Naročito zadivljuju filmovi iz 2010., koji ne samo &amp;scaron;to uvode nova mjerila u sportskom filmskom sektoru, već svojim ekstremnim akcijama potpuno izlaze iz konvencionalnih okvira.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;wp-caption alignleft&quot; id=&quot;attachment_2869&quot; style=&quot;margin: 0px 10px 10px 0px; padding: 4px 0px 5px; float: left; background-color: #f7f7f7; text-align: center; border: 1px solid #e6e6e6; width: 310px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/ExtremSportFilmNacht.jpg&quot;&gt;&lt;img class=&quot;size-medium wp-image-2869&quot; src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/ExtremSportFilmNacht-300x210.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Filmska noć ekstremnih sportova&quot; title=&quot;Filmska noć ekstremnih sportova&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;210&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;wp-caption-text&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; font-size: 11px; font-weight: normal; line-height: 12px&quot;&gt;Filmska noć ekstremnih sportova&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Među filmovima koji ponajvi&amp;scaron;e zapanjuju jeste i onaj o dvojici veslača kajaka Olafu Obsommeru i Jensu Klattu, čije će vam najnovije vragolije zabilježene objektivom kamere zasigurno oduzeti dah. Obradovat će vas i dva najbolja skija&amp;scaron;ka filma sezone te prizori akcija domaćih freeride heroja, snimljeni na strmim liticama Gro&amp;szlig;glocknera.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Pored &amp;bdquo;Salewa Rockshow-a&amp;ldquo;, ljubitelji planinarskih sportova po prvi put imaju priliku uživati u neobičnoj poslastici. Naime, zahvaljujući ekskluzivnoj saradnji sa poznatom produkcijskom kućom iz Južne Amerike nazvanom &amp;bdquo;REEL ROCK Film Tour&amp;ldquo;, austrijski posjetitelji moći će biti dio najnovijih i najekstremnijih planinarskih avantura, i to u isto vrijeme kada se oni premijerno prikazuju i u Americi. Highlight ove turneje je i najbrži svjetski planinar Ueli Steck, koji u filmu &amp;bdquo;The Swiss Machine&amp;ldquo; u rekordnom roku i potpuno sam savladava najopasnije litice svijeta.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Dvadeset gradova Austrije ove će jeseni biti domaćinom pomenute manifesacije, a njena prijestolnica na redu je 22. i 23. oktobarske večeri (u 20h). Filmovi se prikazuju pod pokroviteljstvom&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://www.acv.at/&quot; target=&quot;blank&quot; rel=&quot;nofollow&quot;&gt;Austria Center-a&lt;/a&gt;, a ulaznice možete nabaviti po cijeni od 14 eura.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Za vi&amp;scaron;e informacija o događaju kliknite na&lt;span class=&quot;Apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://www.acv.at/&quot; target=&quot;blank&quot; rel=&quot;nofollow&quot;&gt;www.acv.at&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;O &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/&quot;&gt;kulturnim zbivanjima u Beču&lt;/a&gt; čitajte na wieneruhr.at. &lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/generalna/2010/10/18/filmska-noc-ekstremnih-sportova</link>
      <pubDate>, 18  2010 23:38:46 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Srbija – kulturološki most između Istoka i Zapada</title>
   <description>&lt;span style=&quot;border-collapse: separate; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; letter-spacing: normal; line-height: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; font-size: medium; font-family: &#039;Times New Roman&#039;; color: #000000&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14px; line-height: 19px; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;Srbija &amp;ndash; kulturolo&amp;scaron;ki most između Istoka i Zapada, do 30. oktobra 2010 u&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/popis-muzeja-u-becu/#dommuseum&quot;&gt;Katedralnom muzeju (Dommuseum)&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;font-style: normal; font-weight: bold&quot;&gt;U saradnji s Maticom Srpskom &amp;ndash; najstarijom srpskim kulturno-naučnom ustanovamom, a zahvaljujući podr&amp;scaron;ci samog predsjednika Srbije Borisa Tadića, predsjednika Austrije Heinza Fischera te ekumenske zaklade Pro Oriente,&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/popis-muzeja-u-becu/#dommuseum&quot;&gt;Katedralni muzej&lt;/a&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;vas do kraja mjeseca upoznaje sa srpskim kulturnim naslijeđem iz posljednja dva stoljeća. Povod organizovanja izložbe je 150-a godi&amp;scaron;njica postojanja srpske pravoslavne crkvene zajednice Sv. Sava u Beču.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;wp-caption alignleft&quot; id=&quot;attachment_2501&quot; style=&quot;margin: 0px 10px 10px 0px; padding: 4px 0px 5px; float: left; background-color: #f7f7f7; text-align: center; border: 1px solid #e6e6e6; width: 210px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/448px-Sveti_Sava_Kraljeva_Crkva.jpg&quot;&gt;&lt;img class=&quot;size-thumbnail wp-image-2501&quot; src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/10/448px-Sveti_Sava_Kraljeva_Crkva.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Sveti Sava&quot; title=&quot;Sveti Sava&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;300&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;wp-caption-text&quot; style=&quot;margin: 0px; padding: 0px; font-size: 11px; font-weight: normal; line-height: 12px&quot;&gt;Sveti Sava&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Freske i ikone nastale pod bizantijskim utjecajima krase najvažnije srednjovijekovne samostane Srbije, dok umjetnička djela iz vremena baroka, koja danas zatičemo u javnim ustanovama &amp;scaron;irom Srbije, svjedoče o oslobađanju od vi&amp;scaron;estoljetne turske okupacije u 19. stoljeću i preuzimanju zapanog kulturnog modela.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Eksponati izloženi u&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/popis-muzeja-u-becu/#dommuseum&quot;&gt;Katedralnom muzeju (Dommuseum)&lt;/a&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;od velike su istorijske i umjetničke važnosti, i u kombinaciji sa multimedijalnim prezentacijama svjedoče o prožetosti onog zapadnjačkog i istočnjačkog u srpskoj kulturi. Saradnja između beogradskog Nacionalnog muzeja, Galerije Matice Srpske iz Novog Sada, Biblioteke Matice Srpske, takođe iz Novog Sada, Galerije Srpske akademije nauka i umjetnosti iz Beograda, beogradskog Muzeja Srpske pravoslavne crkve, Gradskog muzeja Beograda te Istorijskog muzeja Srbije, iznjedrila je sljedeću kategorizaciju izložbenog materijala:&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;1.	Srpska srednjovijekovna umjetnost od 10. do 15. stoljeća&lt;br /&gt;2.	Srpska umjetnost od kraja 16. do zavr&amp;scaron;etka 17. stoljeća&lt;br /&gt;3.	Srpska umjetnost 18. stoljeća&lt;br /&gt;4.	Srpska umjetnost 19. stoljeća&lt;br /&gt;5.	Srpsko kulturno naslijeđe s prelaza iz 20. u 21. stoljeće&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;Izložba nam približava i proslavljene ličnosti srpske istorije koje su doprinijele razvoju kulture i nauke. Tako ćete među mnogim portretima ovdje pronaći i one svjetski poznatog naučnika i njujor&amp;scaron;kog profesora Mihaila Pupina, jednog od najvažnijih svjetskih izumitelja u području elektrotehnike 19. i 20. stoljeća Nikole Tesle, Milutina Milankovića &amp;ndash; utemeljitelja teorije o klimatskim oscilacijama te nobelovca Ive Andrića.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&amp;nbsp;Vi&amp;scaron;e o &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/srbija-kulturoloski-most-izmedu-istoka-i-zapada/&quot;&gt;Srbija-kulturni most između Istoka i Zapada&lt;/a&gt; saznajte na wieneruhr.at.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin: 0px; padding: 0px 0px 10px&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/tag/izlozbe-bec/&quot;&gt;Izložbe Beč&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/generalna/2010/10/11/srbija-kulturoloski-most-izmedju-istoka-i-zapada</link>
      <pubDate>, 11  2010 18:30:19 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vremenska prognoza za Beč!</title>
   <description>&lt;p&gt;Saznajte kakvo vas vrijeme čeka sljedećih sedam dana u Beču!&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Kliknite na link &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/vrijeme-u-becu/&quot;&gt;Vrijeme u Beču&lt;/a&gt;. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Vi&amp;scaron;e o &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/&quot;&gt;Beču&lt;/a&gt;&amp;nbsp; i njegovoj &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/category/clanci-o-becu/&quot;&gt;kulturi i istoriji&lt;/a&gt; saznajte na WienerUhr.at.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/generalna/2010/10/06/vremenska-prognoza-za-bec</link>
      <pubDate>, 06  2010 14:50:57 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Kulturna dešavanja u Beču - Ex-Yu scena u Austriji</title>
   <description>&lt;p&gt;U sklopu inicijative &amp;bdquo;Wien ist Vielfalt &amp;ndash; Beč je raznolikost&amp;ldquo;, Magistratsko odjeljenje MA17 organizuje u oktobru nekoliko kulturnih događaja, u čijem sredi&amp;scaron;tu stoje umjetnici porijeklom iz nekada&amp;scaron;nje Jugoslavije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kronolo&amp;scaron;ki redosljed &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/tag/kulturna-desavanja-bec/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;kulturnih de&amp;scaron;avanja u Beču&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Petak, 01.10.10. u 20.00&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Koncert Jelene Popržan i Rina Kačinari alias Catch-Pop String-Strong.&lt;br /&gt;MORMAT, 1040 Wien, M&amp;uuml;hlgasse 20; Cijena ulaza proizvoljna (Eintritt Spende).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Subota, 02.10.10., u 19.00&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Udruženje &amp;bdquo;Reč-Boja-Ton&amp;ldquo; organizuje književno veče pisca Veljka Petranovića iz Beograda, koji predstavlja svoj roman &amp;ldquo;Mi, narkomani&amp;rdquo;.&lt;br /&gt;Der Keller, 1010 Wien, Laurenzerberg 2.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nedjelja, 03.10.10., 19.30&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Gostovanje Beogradskog dramskog pozorista sa komadom &amp;ldquo;Harold i Mod&amp;rdquo;.&lt;br /&gt;Theater Akzent, 1040 Wien, Theresianumgasse 18.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Srijeda, 06.10.10., 19.30&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;Književno veče Olgice Gerstner-Kapsarev iz Beča, koja predstavlja dvije nove knjige &amp;bdquo;Ukradeni životi&amp;ldquo; i &amp;bdquo;Zaljubljeni u ljubav&amp;ldquo;.&lt;br /&gt;Frauenzentrum EGA, 1060 Wien, Windm&amp;uuml;hlgasse 26.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za detaljnjiji pregled &lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at&quot;&gt;kulturnih zbivanja u Beču&lt;/a&gt; svratite na Wieneruhr.at. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nedjelja, 17.10.10., 19.15&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/09/Zaba.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;131&quot; height=&quot;219&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Gostovanje Kamernog teatra 55 iz Sarajeva sa dramom &amp;ldquo;Žaba&amp;rdquo;, autora Dubravka Mihanovića te režisera Elmira Jukića. &amp;bdquo;Žaba&amp;ldquo;, u izvedbi fantastičnih sarajevskih glumaca, govori o PTPS-u kao stanju nacije zaražene beznađem, umorene uzaludnim bitkama, otvarajući, dakle, teme koje nam presudno oblikuju stvarnost.&lt;br /&gt;Theater Akzent, 1040 Wien, Theresianumgasse 18. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/kulturna-desavanja-u-becu/2010/10/01/kulturna-desavanja-u-becu-ex-yu-scena-u-austriji</link>
      <pubDate>, 01  2010 11:58:45 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Bec oktobar 2010</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/kulturni-vodic-kroz-oktobar/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Bec oktobar 2010&lt;/a&gt;&amp;nbsp;je zapravo je popis svih kulturnih događaja koji se u Beču održavaju spomenutog mjeseca. Osim naziva događaja, koje smo za vas preveli s njemačkog jezika, popis uključuje i ime ustanove u kojoj se on održava te vrijeme održavanja, ukoliko je ono ograničeno ili se razlikuje od samog radnog vremena institucije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Adrese navedenih kulturnih ustanova možete pronaći na popisima koje je WienerUhr Team za vas prethodno pripremio, a koji se nalaze u pojedinačnim rubrikama u lijevom sitebaru homepagea, ili na samom dnu stranice, izlistanim na jednom mjestu (WienerUhr Direktorij).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/themes/portal_v1.0/includes/timthumb.php?src=http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/09/vodic_kat.jpg&amp;amp;h=170&amp;amp;w=250&amp;amp;&quot; border=&quot;0&quot; title=&quot;undefined&quot; width=&quot;250&quot; height=&quot;170&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Ukoliko na&amp;scaron;i popisi ne uključuju kontakt podatke neke od institucija koje se nalaze u ovom Vodiču, potrudili smo se pronaći njihovu adresu i dopisati je pokraj pomenutog naziva, &amp;scaron;to će vam, morate priznati, u&amp;scaron;tedjeti vrijeme potrage za istom.Ukoliko vas ime događaja zaintrigira pa poželite saznati ne&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e o njemu, ovo imate priliku učiniti koristeći na&amp;scaron; Kalendar s kulturne scene. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bec oktobar 2010 vodič preuzmite na portalu o&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;kulturnim vestima Beča&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/generalna/2010/09/25/bec-oktobar-2010</link>
      <pubDate>, 25  2010 18:36:16 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Bec - parlament</title>
   <description>&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 19px; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;p style=&quot;padding-top: 0px; padding-right: 0px; padding-bottom: 10px; padding-left: 0px; margin: 0px&quot;&gt;Kamen temeljac dana&amp;scaron;nje, od strane Theophila von Hansena osmi&amp;scaron;ljene zgrade Parlamenta&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Bec&lt;/a&gt;, udaren je 2. septembra 1874., a prva planerna održala se devet godina kasnije, tačnije 4. decembra 1883. godine. Nemoguće je ne uočiti sličnost sa atenskim Zappeionom, također osmi&amp;scaron;ljenim od strane pomenutog arhitekte.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-top: 0px; padding-right: 0px; padding-bottom: 10px; padding-left: 0px; margin: 0px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/08/rsz_austria_parlament.jpg&quot; border=&quot;0&quot; title=&quot;undefined&quot; width=&quot;520&quot; height=&quot;356&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-top: 0px; padding-right: 0px; padding-bottom: 10px; padding-left: 0px; margin: 0px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding-top: 0px; padding-right: 0px; padding-bottom: 10px; padding-left: 0px; margin: 0px&quot;&gt;Na vrhu zgrade i danas se nalaze simboli 14 Krunskih zemalja dok bronzane statue krotitelja i njihovih konja simbolizuju potiskivanje strasti kao preduslov za konstruktivno i parlamentarno zajedni&amp;scaron;tvo. Posebnost ove neogotičke građevine leži u majstorskoj podjeli stilskih pravaca &amp;ndash; lijevo krilo građeno je, naime, u rimskom stilu, a ono desno u grčkom. Na krovu su statue poznatih filozofa, pisaca i političara, kao &amp;scaron;to su Sokrat, Platon, Plutar i dr.. Vise o beckom parlamentu citajte na portalu o&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;line-height: normal; font-size: 13px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/kalendar-s-kulturne-scene/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;kulturnim zbivanjima Beca&lt;/a&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;line-height: normal; font-size: 13px; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif&quot;&gt;.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/bec/2010/09/25/bec-parlament</link>
      <pubDate>, 25  2010 18:30:01 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Bec Senbrun</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at/dvorac-schonbrunn/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Bec Senbrun&lt;/a&gt;, najvažnije kulturno blago Austrije, ujedno je i najposećenija turistička atrakcija ove zemlje.Zdanje leži zapadno od Unutra&amp;scaron;njeg grada (Innenstadt &amp;ndash; naziv 1. bečkog okruga), u okrugu Hietzing. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://wieneruhr.at/wp-content/uploads/2010/08/schonbrun.jpg&quot; border=&quot;0&quot; title=&quot;undefined&quot; width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Do 1642. ovdje se nalazio &amp;bdquo;Katterburg&amp;ldquo;, posjed bečkog gradonačelnika, poslije čega je bio sjedi&amp;scaron;te carice Eleonore, nakon smrti njenog supruga. Sada&amp;scaron;nje ime veže se za cara Matiju (Matthias), koji je za vrijeme lova na ovom području otkrio mno&amp;scaron;tvo zdenaca (na njemačkom Brunnen).Godine 1559. car Maksimilijan II (Maximilian II) dao je ovdje izgraditi manji dvorac za lov, koji je tokom vremena u vi&amp;scaron;e navrata bio spaljen, a 1683. u vrijeme Druge turske opsade, i u cijelosti uni&amp;scaron;ten. Ponovnu izgradnju osmislit će Johann Bernhard Fischer von Erlach, ali će njegova zavr&amp;scaron;na verzija biti ne&amp;scaron;to skromnija u odnosu na prvobitne nacrte. Od onda&amp;scaron;njeg zdanja danas imamo priliku uživati jo&amp;scaron; u Dvorskoj kapeli i Plavom stepeni&amp;scaron;tu koje krase freske Sebastiana Riccia.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Vi&amp;scaron;e o palati &amp;Scaron;enbrun pročitajte na portalu o&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://wieneruhr.at&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;bečkim kulturnim zbivanjima&lt;/a&gt;.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bec.blog.rs/blog/bec/bec/2010/09/25/bec-senbrun</link>
      <pubDate>, 25  2010 18:10:05 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

