<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Kingdom of Shamballa</title>
  <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>IPAK SE NE OKREĆE (a i nije baš nešto okrugla) I DEO</title>
   <description>&lt;xml&gt;
 &lt;o&gt;
  &lt;o&gt;
 &lt;/o&gt;
&lt;/xml&gt;

&lt;p align=&quot;left&quot; class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;I ja sam kao i svi ostali bio izložen i podvrgnut svim čarima
&amp;scaron;kolskog programa, veliki deo života sam proveo verujući da živim na
rotirajućoj lopti, koja zajedno sa ostalim bližim sfernim nebeskim telima kruži
po eliptičnoj orbiti oko gigantske užarene zvezde zvane Sunce. Za veliku većinu
ljudi, to zvuči kao sasvim normalna, očigledna i nesporna činjenica, živa i
jedina istina. To je ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to su nam prvo rekli roditelji. To je ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to nam
čitav život govore nastavnici i profesori, to je ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to se nalazi u svim
&amp;scaron;kolskim knjigama. To je ne&amp;scaron;to u &amp;scaron;ta su ljudi u potpunosti sigurni.
Istovremeno, to je ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to ljudi nikada nisu istinski istraživali (to isto
važi za gomilu ostalih teorija koje nam usađuju kroz &amp;scaron;kolski program). Nikad
nisu proverali verodostojnost i uop&amp;scaron;te realnu održivost te tvrdnje. Preuzeli su
je i prihvatili na tacni, bez trunke razmi&amp;scaron;ljanja, zdravo za gotovo, i nikad
vi&amp;scaron;e nisu razmi&amp;scaron;ljali o tome. Ta informacija je ostala utisnuta u um kao
istinita, bez ikakve potrebe za eventualnom proverom. &lt;br /&gt;
Zato me uop&amp;scaron;te ne čudi &amp;scaron;to mnogo ljudi tako čvrsto, snažno i samouvereno veruje
kako žive na rotirajućoj lopti. Čovek svakodnevno bude izbombardovan masom
informacija sa svih strana. Televizija, radio, novine, knjige i
internet...svaki medij se na svoj način trudi da nam pruži i utisne neku
informaciju, teoriju, ideju, sliku, misao. Međutim, dru&amp;scaron;tvo u celini odlučuje i
određuje koje su ideje podložne diskusiji i razmatranju, a koje ideje nisu
podložne diskusiji i razmatranju. Ideja o rotirajućoj lopti spada u ovu drugu
kategoriju ideja. Očigledno da je dru&amp;scaron;tvo u nekom trenutku sa ogromnim
samopouzdanjem i jo&amp;scaron; većom sigurno&amp;scaron;ću odlučilo i apsolutno prihvatilo ideju da
je Zemlja rotirajuća lopta, i shodno tome, dru&amp;scaron;tvo u celini je zacrtalo da je
svaka vrsta daljeg razmatranja te ideje poptuno nepotrebna, i da svako ko se
usudi da čačka po toj temi nije vredan diskusije, jer mora biti da je u pitanju
nekakav neobrazovani glupak ili možda ludak.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po meni, ta tendencija da se ljudi čvrsto i slepo drže svog verovanja i istovremeno
u potpunosti zanemaruju diskusiju i razmatranje dokaza za suprotno, u ovom
slučaju dokaza koji potiču od ličnih iskustava doživljenih putem čula, u
najmanju ruku je intelektualno nečasna, nepo&amp;scaron;tena i neiskrena. Međutim, sve i
da u potpunosti zanemarimo ono &amp;scaron;ta na&amp;scaron;a čula registruju i prepustimo se rečima naučnika
i stručnjaka, i dalje stoji nepobitna činjenica da za tvrdnju da živimo na
rotirajućoj lopti naučnici i stručnjaci do sada nisu izveli i pred javnost
izneli niti jedan jedini eksperimentalni dokaz koji makar približno odgovara
toj tvrdnji. Sve &amp;scaron;to su naučnici i stručnjaci uradili jeste to da su osmislili
ili izmislili, i matematikom iskrojli gomilu činjenica i teorija koje se
baziraju isključivo na početnoj pretpostavci da živimo na rotirajućoj lopti. To
je zato &amp;scaron;to bez te početne pretpostavke ne postoji način da se dokaže da živimo
na rotirajućoj lopti, jer da nekakav način postoji, to bi svakako do sada bilo
poznato. A ako se postavi ta početna pretpostavka, onda se uz pomoć matematike
može dokazati &amp;scaron;ta god se želi u vezi rotirajuće lopte. Upravo to je bio jedini
način da jezuitski sve&amp;scaron;tenik Kopernik dokaže kako živimo na rotirajućoj lopti.
Posle Kopernika put je utabavao Galilej koji je umro za svoje verovanje s
poslednjim rečima kako se ipak okreće, a za života je svoje verovanje
opravdavao krilaticom &amp;rsquo;kad nas čula iznevere, tada razum nastupa&amp;rsquo;. Taj princip
je omogućio da obični ljudi počnu sa praksom zanemarivanja utisaka koje
svakodnevno beleže njihova čula, i da zadivljeno, ra&amp;scaron;irenih očiju i oklembe&amp;scaron;ene
donje vilice, od naučnika i stručnjaka primaju fantastične i nesvakida&amp;scaron;nje
teorije i ideje pod pla&amp;scaron;tom naučne istine. &lt;br /&gt;
Da bi serviranje i prihvatanje neke lažne priče kao istine bilo uspe&amp;scaron;no,
neophodno je scenu postaviti tako da je u svakom trenutku živo i sveprisutno
jedno koreno verovanje koje se nikako ne dovodi u pitanje. Npr. u priči o
virusu ebole, ključna je samo jedna rečenica &amp;ndash; virus ebole ubija ljude. Sve
ostale detalje u čitavoj priči ljudi mogu da prihvataju, ne prihvataju,
opovrgavaju, potvrđuju, veruju, ne veruju, bitno je da postoji jedno
nedodirljivo koreno verovanje - virus ebole ubija ljude. &amp;Scaron;kolski program je
lažna priča koja je informativno dosta raznovrsnija i obimnija od priče o
virusu ebole, ali je isti princip primenjen. Osim jedne, sve ostale teorije koje
su nam usađene putem &amp;scaron;kolskog programa mi kasnije tokom života možemo da
prihvatimo ili ne prihvatimo. Ta jedna teorija je teorija o životu na
rotirajućoj lopti. U to koreno verovanje &amp;rsquo;ne sme&amp;rsquo; da se dira. Rukovodioci
Zemlje su krajnje lukavo osmislili taj scenario, &amp;rsquo;sve nam je dozvoljeno&amp;rsquo; - da
jedemo, pijemo, radimo, spavamo, pričamo, čitamo, seremo, prdimo, smrdimo,
mislimo, razmi&amp;scaron;ljamo, diskutujemo i raspravljamo o svakakvim temama i teorijama
koje nam padnu na pamet i koje se tiču bilo čega zamislivog i nezamislivog,
dokle god sve to radimo na rotirajućoj lopti.&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Sada sledi, u &amp;scaron;to je moguće kraćim crtama,
hronolo&amp;scaron;ki razvoj moderne astronomije i ideja na kojima ona počiva.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; &lt;span&gt;Pre 3000 godina ljudi su verovali da Zemlja stoji na ogromnim
stubovima, Sunce izlazi na istoku svako jutro, prelazi preko neba, zalazi na
zapadu svako ve&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e, prolazi
između stubova i ispod Zemlje tokom no&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i, da bi se
opet ujutru pojavilo na istoku. To verovanje je pre 2500 godina promenio
Pitagora, u smislu da je po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eo da &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iri u&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enje kako je
Zemlja lopta, a Sunce obilazi oko Zemlje izlaze&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i i zalaze&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i u ve&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; poznatom
istok-zapad smeru. Stotinak godina pre po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etka nove
ere, gr&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki astronom i
geograf Hiparh je preuzeo Pitagorino u&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enje i
dodatno ga razradio. Hiparh je prvi osmislio kori&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enje
triangulacije za merenje udaljenih objekata, metodu koja je osnova svih metoda
za određivanje udaljenosti koje se koriste u modernoj astronomiji. Hiparha
ujedno smatraju i ocem trigonometrije. Kori&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enjem
triangulacije za merenja udaljenosti od ta&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ke do ta&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ke na povr&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ini Zemlje,
Hiparh je u svoje vreme postavio osnove za budu&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u geografiju,
pravljenje mapa i navigaciju. Za triangulaciju je potrebno znati du&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inu osnovice
trougla (bilo da su cm, m ili km u pitanju) i dva ugla. Međutim, Hiparh uz pomo&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;
triangulacije nije mogao da izmeri udaljenost do zvezda. To je razumljivo, po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to se u to
vreme generalno jako malo znalo o geografiji, nisu postojala sredstva brzog
prevoza, niti je komunikacija bila pribli&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na onome &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to danas
poznajemo, tako da je da Hiparh nije mogao imati adekvatnu pomo&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; u svom radu.
Za taj eksperiment su mu bila potrebna dva posmatra&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a, međusobno
udaljena nekoliko hiljada kilometara i da posmatraju istu zvezdu u isto vreme.
Po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je to bilo
neizvodljivo, Hiparh je pribegao dono&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enju kona&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nog zaklju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ka kako su
nebeska tela beskrajno udaljena. Taj njegov zaklju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ak je postao
jedno od korenih shvatanja koje nikad nije proveravano i dovođeno u pitanje, i
na njemu i dan danas po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iva celokupna
moderna astronomija. &lt;br /&gt;
Hiparhove teorije slede&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i se
prihvatio Sosigen koji je u vreme Cezarove vladavine osmislio julijanski
kalendar. On nije primetio nikakve gre&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ke u
Hiparhovim teorijama i kao takve ih je prosledio Ptolomeju, egipatskom
astronomu gr&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kog porekla
koji je &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iveo u drugom
veku na&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e ere.
Ptolomej je nastavio sa Hiparhovim radom, i na njemu sagradio svoj sistem
astronomije koji je netaknut stajao i trajao oko 1400 godina. I tokom svih tih
vekova prihva&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ena teorija o
svemiru je bila da je Zemlja nepokretna a da Sunce, Mesec i zvezde kruže oko
nje. Po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je
Ptolomej preuzeo Hiparhov rad u celini, bilo je za o&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ekivati da se
ne&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e baviti
temeljnim preispitivanjem istog, samim tim ni ispravno&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u Hiparhove
pretpostavke da su nebeska tela beskrajno udaljena od Zemlje. &lt;br /&gt;
Ptolomejev sistem je i dalje bio na snazi kada je Kolumbo otkrio Ameriku 1492.
godine, a u isto vreme negde u tada&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njoj Prusiji
jedan osamnaestogodi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nji mladi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; se pripremao
(ili je bio prirpeman) da zbaci postoje&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u Hiparhovu i
Ptolomejevu astronomiju i da postane osniva&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; nove
teorije, koja je uz neke izmene i dopune, i dan danas va&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a i
univerzalno prihva&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ena. U
pitanju je Nikola Kopernik.&lt;br /&gt;
Za razliku od Ptolomejeve nepomi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne Zemlje i
nebeskih tela koja se kre&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u oko nje,
Kopernik uvodi da je d&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inovsko Sunce
to koje je nepomi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no a Zemlja
rotira oko njega, dok su zvezde fiksirane i nepomi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne, tamo
negde u nemerljivom beskraju. Su&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tinski to ni&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta ne menja,
iako potpuno suprotne i jedna i druga teorija daju podjednako zadovoljavaju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e obja&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje pojave
Sunca danju i zvezda no&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u iz
perspective posmatra&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a na Zemlji.
Kopernik nije proizveo niti izna&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ao nikakve
novootkrivene &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenice koje
bi dokazale da je Ptolomej gre&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;io, kao &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to nije
ponudio nikakve &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenice i
dokaze da je on sa svojom hipotezom u pravu. Sve &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je
Kopernik uradio jeste to da je ponudio sistem koji, kao i Ptolomejev sistem,
opisuje dnevno i no&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no nebo, ali
se bazira na druga&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ijoj
hipotezi. Takođe, Kopernik je insistirao na gigantskim razmerama Sunca, jer mu
je to bila osnova za dalje preno&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enje misli
kako je logi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nije da se
manje nebesko telo vrti oko ve&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eg nebeskog tela.
Kopernik je bez ikakvih &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenica i
dokaza pretpostavio da je Zemlja mnogo manja od Sunca i zvezda, a zvezde je u&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inio
nepokretnim objektima u svemiru, daleko izvan sun&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;evog sistema.
Dakle, ostavio je netaknutom neproverenu Hiparhovu pretpostavku staru 1700
godina, o beskrajnoj udaljenosti nebeskih tela. Nediranjem u doktrinu o
beskrajnoj udaljenosti napravljen je prostor za hipotezu o gigantskim razmerama
nebeskih tela, te su sva kasnija razmatranja i rasuđivanja pravljena na toj
pretpostavci. Kopernik je svoj dvadesetsedmogodi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nji rad na
helicentri&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;noj teoriji
sa&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eo i objavio
u knjizi &amp;lsquo;De Revolutionibus Orbium Celestium&amp;rsquo; koja je objavljena malo pre
njegove smrti 1543. godine. &lt;br /&gt;
Tridesetak godina po objavljivanju kopernikovog dela, danski astronom Tiho
Brahe je izumeo prete&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u sekstanta,
prvi instrument koji se koristi u modernoj astronomiji, veliki kvadrant visine
6 metara, pomo&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u kojeg je
mapirao pozicije mnogih zvezda. Iako se njegova teorija u pojedinim detaljima
razlikovala od Kopernikove, Tiho Brahe je zadr&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ao glavnicu
Kopernikove teorije, takođe ostavljaju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i netaknutom
pretpostavku o beskrajnoj udaljenosti zvezda. Posle njega na scenu stupa Johan
Kepler, nema&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki mistik,
filozof i astrolog &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iji radovi u solidnoj
meri sa&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injavaju
korene moderne astronomije. Budu&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i da je bio
vernik u doktrinu po kojoj su ljudski &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivoti unapred
određeni i da na njih misteriozno uti&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u zvezde i
planete, Kepler je bio u potrazi za otkri&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;em nekog fizi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kog zakona
koji upravlja svim nebeskim telima. Po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je u
potpunosti prihvatio kopernikovu teoriju, sva dalja Keplerova razmi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ljanja,
razmatranja, zaklju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ci i teorije
su morali biti u skladu sa kopernikovom heliocentri&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nom teorijom.
U vreme kad je Keplerov &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivot bio na
zalasku, &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivot Galileja
je tek po&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injao, i
odvijao se tako da je danas njegovo ime dosta poznatije u vezi moderne
astronomije negoli ime začetnika iste &amp;ndash; Kopernika. Galileo je u potpunosti
preuzeo heliocentri&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nu teoriju i
sa neverovatnim entuzijazmom ju je propagirao na svakom koraku. On je izumeo i
teleskop, &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je
stvorilo moderan metod za posmatranje neba. Ali kao ni svi njegovi prethodnici,
Galileo takođe nije na&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ao za shodno
da proverava istinitost Hiparhove pretpsotavke, a kamoli da meri udaljenost
nebeskih tela. &lt;br /&gt;
1675. godine, kralj &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;arls II anga&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;uje D&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ona Flamsteda
da napravi novu studiju o zvezdama i da ih mapira kao &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to su to pre
njega u&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inili Tiho
Brahe i Galileo, sa ciljem da bi navigatori mogli da upravljaju brodovima preko
ogromnih okeana rukovode&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i se sazve&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;đima. To
ujedno predstavlja za&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etak
Britanske &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kole astronomije,
sa D&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;onom
Flamstedom kao prvim kraljevskim astronomom. Otprilike u isto vreme nastaje i
Francuska &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kola
astronomije, a sam kraj sedamnaestog veka predstavlja najslavniji period u
istoriji nauke, kada su se prete&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no britanski,
francuski i nema&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki astronomi
istrajno i naporno nadmetali za intelektualnu prevlast na polju astronomije,
svi redom mole&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i se u hramu
Kopernikove hipoteze. &lt;br /&gt;
Klju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ni i zavr&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ni deo glavne
konstrukcije heliocentri&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne teorije
omogu&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;uficommentbody&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;io je
hermetista Isak Njutn, &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;izmi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ljanjem i dovođenjem u postojanje misteriozne
magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne sile koja pod kontrolom dr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i sve &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to postoji&amp;ndash; gravitacije (od gr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kog
gravis-te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina). Ali, tokom programiranja &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kolskim programom deci se ne ka&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e da
je gravitacija izmi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ljena, ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; da je, kao i sva velika nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na otkri&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a, slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ajno otkrivena, i to ba&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; tako
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je Njutnu trenutak pred prosvetljuju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;in
otkri&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a na glavu pala jabuka. Mada, neki tvrde da mu jabuka nije pala na
glavu ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; da je pala pored njega i da mu se &amp;rsquo;&amp;rsquo;javilo&amp;rsquo;&amp;rsquo; nakon opa&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aja
te scene. To je priča koju nam plasiraju dok smo mali i ostaje nam da u to
verujemo, a realno, Njutn je dobro znao za &amp;scaron;ta je bio angažovan, a svoje
iskreno mi&amp;scaron;ljenje o gravitaciji je delio u privatnim prepiskama sa svojim
kolegama:&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;rsquo;&amp;rsquo;It is however inconceivable that
inanimate brute matter should, without the mediation of something else which is
not material, operate upon and affect other matter without mutual contact. That
gravity should be innate, inherent and essential to matter, so that one body
may act upon another, is to me so great an absurdity, that I believe no man,
who in philosophical matters has a competent faculty for thinking, can ever
fall into it.&amp;rsquo;&amp;rsquo; &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;U svakom slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aju, zahvaljuju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i angažmanu Njutna, gravitacija je od obi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne osobine
materije zvane te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina odjednom postala sila. I to ne lokalno deluju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a sila, ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; je izdignuta na
i nivo univerzalne, svemirske. Sila je inače aktivna energija ispoljena u
određenim uslovima i kombinaciji materije. Sila deluje. Svo &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivotno iskustvo
i opa&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;anja nam jasno govore da sve materijalne stvari padaju na tlo jer
poseduju osobinu te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine, a na određenoj visini u vazduhu &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e se zadr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ati sve dok suprotna &amp;rsquo;&amp;rsquo;sila&amp;rsquo;&amp;rsquo; (te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina materije) ne
prevlada silu koja je stvar poslala u vis. I kada razumemo ove jednostavne &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenice, sti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo vi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e nego jasan
uvid da na &amp;rsquo;&amp;rsquo;silu gravitacije&amp;rsquo;&amp;rsquo; uti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u i deluju sve ostale aktivne sile, bile one jake ili
slabe. Međutim, preovladalo je, a kasnije je i u potpunosti nametnuto,
shvatanje po kojem je gravitacija sila, i to privla&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na, koja
zalepljenim za sfernu povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inu dr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i svu zemaljsku vodu, bi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a i stvari, a
sva nebeska tela odr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava u savr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enom skladu, da se međusobno ne bi privla&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ila ili
raspadala. Gravitaciju je bilo neophodno izmisliti zarad obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenja
univerzuma u kojem sve &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to postoji rotira do besvesti...&lt;/span&gt;&lt;xml&gt;
 &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;Normal&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;0&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;21&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;SR-LATN-RS&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;X-NONE&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;X-NONE&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
  &lt;/w&gt;
  &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
  &lt;/m&gt;&lt;/w&gt;
&lt;/xml&gt;&lt;xml&gt;
 &lt;w deflockedstate=&quot;false&quot; defunhidewhenused=&quot;true&quot; defsemihidden=&quot;true&quot; defqformat=&quot;false&quot; defpriority=&quot;99&quot; latentstylecount=&quot;267&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;0&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Normal&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 7&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 8&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 9&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 7&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 8&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 9&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;35&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;caption&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;10&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Title&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;1&quot; name=&quot;Default Paragraph Font&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;11&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtitle&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;22&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Strong&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;20&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;59&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Table Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Placeholder Text&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;1&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;No Spacing&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Revision&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;34&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;List Paragraph&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;29&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Quote&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;30&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Quote&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;19&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtle Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;21&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;31&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtle Reference&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;32&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Reference&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;33&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Book Title&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;37&quot; name=&quot;Bibliography&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;TOC Heading&quot;/&quot;&quot;&gt;
 &lt;/w&gt;
&lt;/xml&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin-top:0cm;
	mso-para-margin-right:0cm;
	mso-para-margin-bottom:10.0pt;
	mso-para-margin-left:0cm;
	line-height:115%;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:11.0pt;
	font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;;
	mso-ascii-font-family:Calibri;
	mso-ascii-theme-font:minor-latin;
	mso-hansi-font-family:Calibri;
	mso-hansi-theme-font:minor-latin;
	mso-bidi-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-bidi-theme-font:minor-bidi;
	mso-fareast-language:EN-US;}
&lt;/style&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2015/11/14/ipak-se-ne-okrece-a-i-nije-bas-nesto-okrugla-i-deo</link>
      <pubDate>, 14  2015 23:17:59 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>IPAK SE NE OKREĆE (a i nije baš nešto okrugla)</title>
   <description>&lt;p align=&quot;left&quot; class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;II DEO&lt;br /&gt;
Bez stvaranja po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etne pretpostavke da &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivimo na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj
lopti, gravitacija je potpuno nepotrebna i besmsilena za obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njavanje
bilo &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ega &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to do&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivljavamo i isku&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;avamo tokom &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivota, ali ako ljude &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eli&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; da
pot&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ini&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; verovanju kako &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ive na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj
lopti onda mora&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; smisliti i nekakvo obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje kako to da ne odlete sa nje. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injeni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no i
nedvosmisleno nikad dokazana gravitacija slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i upravo tome. Da se ljudi &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;vrsto
dr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e i zadr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e unutar verovanja o &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivotu na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj
lopti, verovanja po kojem gravitacija tera atmosferu da rotira zajedno sa
Zemljom, potom ne dozvoljava da ljudi odlete sa povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine
Zemlje, i ne samo to, ona magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no zadr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava i odr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava svu vodu na zakrivljenoj povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ini
sfere, suprotno osnovnoj prirodnoj te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nji vode da se uvek izravna sa povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inom,
potom, nekim nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no fantasti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nim mehanizmom gravitacija omogu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava svim insektima, pticama i avionima u vazduhu
da ne osete ni najmanju posledicu rotacije atmosfere ogromnom brzinom, te
uprkos vratolomnoj brzini rotacije Zemljine atmosfere insekti, ptice i avioni
se mogu kretati u kom god pravcu &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ele, bez ikakvih prepreka i problema. &lt;br /&gt;
Teoretsko postojanje gravitacije nam takođe omogu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava
da bez problema verujemo kako ne ose&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;amo (i kako nikako ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo
osetiti) rotiranje Zemlje, i rotiranje sloja vazduha oko Zemlje, ali zato svim &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ulima
i te kako ose&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;amo sva ostala kretanja vazduha nazvana vetrovi, od povetarca do
uragana. Zahvaljuju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i zvani&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nom nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nom obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenju, imamo situaciju sa dvostrukim kretanjem vazduha, jedan sloj
vazduha stalno rotira uz Zemlju ogromnom brzinom uvek u jednom te istom pravcu,
a unutar tog pokretnog sloja vazduha nepromenljive brzine i pravca kretanja
odvijaju se sva ostala kretanja vazduha koja &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ulima
registrujemo, u svim mogu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;im pravcima, i to brzinama daleko manjim od brzine rotiranja
vazduha oko Zemlje. Religija zvana Nauka je izna&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;la
magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no re&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enje i za tu apsurdnu situaciju... a &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta bi
drugo nego gravitacija. Nije na odmet pomenuti da su pored vetrova, i oblaci na
svoj na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;in imuni na brzo rotiranje sloja vazduha u kojem se nalaze. Sada
sledi nekoliko pitanja na temu kretanja aviona kroz rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
atmosferu, koja rotira brzinom od oko 1600 km/h (444 m/s), a prose&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na
brzina putni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kog aviona je oko 800 km/h - da li, i na koji na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;in,
kretanje duplo manjom brzinom u suprotnom pravcu od rotacije zemljine atmosfere
uti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e na fiziku leta aviona? Da li, i na koji na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;in,
kretanje aviona duplo manjom brzinom od brzine rotacije zemljine atmosfere u
pravcu sever-jug ili jug-sever uti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e na fiziku leta aviona? Da li pilot prilikom
leta mora da prati zakrivljenje Zemljine kugle, tj. da li on tokom leta
povremeno treba da spu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta nos aviona na dole kako bi putanja leta pratila zakrivljenje
kugle? Ne znam koliko ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no vremena prođe prilikom sletanja aviona od trenutka kada pilot
prvi put ugleda pistu pa sve dok ne sleti, ali je svakako u pitanju vreme koje
se meri sekundama ili minutima. Da li je nekada neki pilot, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;lan
posade ili putnik, neposredno pre sletanja uo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;io/video
pomeranje piste (444 metra po sekundi u neku stranu), a ako nije, na koji se na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;in
prema zakonima va&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e fizike usklađuje fizika sletanja aviona sa rotacijom Zemlje?
Sekund pre nego &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to to&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kovi aviona dodirnu tlo, Zemlja je u jednoj poziciji rotacije, a ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;
sekund kasnije je 444 metra oti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;la dalje... su&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tinu ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine odgovora koje sam dobio na ova pitanja
predstavlja shvatanje po kojem sva ova pitanja nisu na mestu, da se odavno zna
kako gravitacija sve to magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no re&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava, uređuje i dr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i pod
apsolutnom kontrolom. Neretko provejava i shvatanje po kojem nema tu &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta mi
da se pitamo, niti uop&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;te treba da se upu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tamo u razmi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ljanje i razmatranje svih apsurda, nedoslednosti
i nelogi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nosti koje sadr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i teorija o &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivotu na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj
lopti. To nakaradno shvatanje ima opravdanje u tome kako se tim temama bave, i
treba da se bave, isklju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivo nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nici, a mi smo maleni, bezna&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ajni i bezvredni crvi, kako smemo uop&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;te da
se usudimo da posumnjamo u re&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i stru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njaka i autoriteta na polju, oni su ej bre &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;itav
svoj &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivot posvetili izu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;avanju toga. Nevezano od teorije o rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj
lopti, ovakav narativ se &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;esto primenjuje tokom raznih diskusija u kojima se javljaju glasno
izra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ene sumnje u ispravnost va&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ih i op&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;teprihva&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enih nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nih teorija bilo koje grane nauke. &lt;br /&gt;
I nikako ne treba zaboraviti na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenicu da je sistem osmislio mehanizam po kojem
ako neko &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eli da demantuje ili opovrgne postoje&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nu
teoriju, taj mora na gotovs imati spremnu svoju teoriju koja &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e,
ukoliko zadovoljava &amp;rsquo;&amp;rsquo;ispitnu komisiju&amp;rsquo;&amp;rsquo;, zameniti va&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
koja se opovrgava. Su&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tinski posmatrano, to zna&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i samo da se jedna dogma menja drugom. Tu ne
postoji ni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no. Istinski nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ni pristup se bazira na nepristrasnom istra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivanju
i eksperimentisanju, građenju osnovnih konstrukcija na onome &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je
izvesno, i tek posle toga mogu da uslede nekakve pretpostavke ili hipoteze koje
bi se posle matematikom, i eventualno dodatnim istra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivanjima
i eksperimentima, dopunile i razradile do teorije. Religiozni nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ni
pristup se bazira na pravljenju po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etne &amp;rsquo;&amp;rsquo;svete&amp;rsquo;&amp;rsquo; pretpostavke u &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iju
se ispravnost ne sumnja i koju na kraju treba dokazati, i tek po postavljanju
te pretpostavke idu istra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivanja i eksperimenti, a u obzir se uzimaju samo rezultati i zaklju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ci
koji pa&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etnoj pretpostavci, dok se rezultati i zaklju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ci
istra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivanja koji ne odgovaraju po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etnoj pretpostavci naj&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
progla&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;avaju nenau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nim, a eksperimenti neuspelim.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na zajednica koja po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iva na religioznom nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nom
pristupu svoje postojanje i dugotrajni opstanak duguje postojanju
dogmatizovanog &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kolskog programa, koji između ostalog slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i i
za &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tancanje budu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ih instalatera i propagatora istog tog &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kolskog
programa. Stvoreni su takvi uslovi da je dovoljno stvoriti &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;vrsto
i duboko verovanje u neku teoriju, i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenice &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e se same stvarati. Gomila nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nih
teorija je bazirana na tom principu, tako je i sa teorijom po kojoj &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivimo
na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj lopti. Po pitanju te teorije, situacija je takva da ako se
postavi pitanje dokaza za tvrdnju da je zemlja okrugla, ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina
ljudi ne bi ulo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ila ni trunku intelektualnog napora da pru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
konkretan odgovor, ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; bi to bilo ne&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to u stilu &amp;rsquo;pa to svi znaju da je zemlja
okrugla&amp;rsquo;. Odgovori onih koji bi se eventualno otisnuli u avanturu poku&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aja
davanja odgovora na to pitanje bili bi u direktnoj zavisnosti od nivoa
indoktrinacije &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kolskim programom, tj. kretali bi se u rasponu od op&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tepoznatih,
osnovno&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;kolskih na pamet nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enih informacija &amp;ndash; imamo slike zemlje iz svemira,
pojava dana i no&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i, linija horizonta, preplovili je moreplovci, pri pomra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enju
meseca po senci se vidi da je zemlja sfernog oblika... sve do stru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nih i
nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nih na pamet nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;enih informacija baziranih na teoretskoj fizici i
matematici, staroj poznatoj igri koja mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e da se kroji, prepravlja, ispravlja, menja i
prilagođava prema svemu &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;to je um pojedinca u stanju da percipira. &lt;br /&gt;&lt;p align=&quot;left&quot; class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;
Teorija o &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivotu na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj lopti između ostalih kao argument navodi rukovođenje
logikom kako su sva bli&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a i dalja nebeska tela sfernog oblika, te mora biti da i mi &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivimo
na jednom takvom (to bi bilo isto kao kada bi se &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ovek
rukovodio logikom &amp;ndash; oko mene su sve pametni ljudi, mora biti da sam i ja
pametan, ili, oko mene su sve glupi ljudi, mora biti da sam i ja glup). Jedini
&amp;rsquo;opipljiv&amp;rsquo; fizi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki dokaz koji imamo jeste ono &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo da vidimo &amp;ndash; a to je da su nebeska tela kru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nog
oblika. Ne postoji ni jedan dokaz da su u pitanju sfere. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;Scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to se
realnih fotografija Zemlje iz svemira ti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e, one ne postoje, postoje samo kompjuterski
stvorene slike, koje za cilj imaju samo da dodatno zacementiraju na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
prethodno duboko ukorenjeno verovanje usađeno tokom ranog detinjstva. Po
pitanju moreplovaca koji su navodno oplovili rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
loptu, kako mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e moreplovac da razlikuje da li plovi du&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;
obima lopte ili plovi du&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; kruga po kru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nici? Ne može, samim tim to nije i ne može biti nikakav dokaz da
živimo na lopti.&lt;br /&gt;
Prema teoriji o &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivotu na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj lopti, linija horizonta svoje postojanje
duguje upravo &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenici da je zemlja okrugla. Ponekada to obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje
automatski sledi i poja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje da kad bi &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iveli na ravnoj zemlji, linija horizonta ne bi
mogla da postoji, a neki idu &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ak toliko daleko da tvrde da bi ameri i
evropljani mogli da se gledaju preko okeana u slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aju
da je zemlja ravna. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;Scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je naravno te&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ka budala&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tina. Ako bih dozvolio pomisao da mi čula
funkcioni&amp;scaron;u tako da mogu da vidim suprotnu obalu preko atlantika, onda bih
morao da dozvolim i pomisao da mogu &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;da
čujem zvuke sa suprotne obale. Za&amp;scaron;to bih davao prednost jednom svom čulu u
odnosu na drugo?&lt;br /&gt;
Linija horizonta nema nikakve veze sa navodnom zakrivljeno&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
zemlje, ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; je proizvod na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina na koji funkcioni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e vid
ljudskog bi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a. Linija horizonta je uvek u visini na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ih o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iju,
nikad ispod, nikad iznad, i uvek se nalazi ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no na
spoju dva elementa razli&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;itih gustina (nebo zemlja, nebo voda). Kada legnemo leđima na
zemlju i gledamo u nebo ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo da vidimo liniju horizonta, a kada ustanemo i
gledamo pravo ispred nas, vidimo liniju horizonta i to uvek u visini na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ih o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iju.
Pitajte bilo kog slikara koji je makar jednom slikao u prirodi, kada &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etkicom
određuje liniju horizonta, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;etkica mu je uvek u visini o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;iju.
A da bi slikar na slici verno predstavio ono &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to
vidi, neophodno je da po&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tuje zakon linearne perspektive. Postoji ne&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to se
zove ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ka i&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ezavanja, i to je ono dokle mi mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo
da vidimo. Kada stanemo recimo na put ili na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;elezni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ku
prugu, i gledamo pravo ispred nas, na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e vidno polje je piramidalnog oblika, tj sve zavr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ava u
jednoj ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki, ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ki i&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ezavanja. Iako je manje o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;igledno, zbog nedostatka vidljivih vertikalnih
linija, isti princip va&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i i kada sa pla&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e posmatramo liniju horizonta koju &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine
voda i nebo. Navođenje postepenog nestajanja brodova iza linije horizonta (ili
nemogu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nosti da vidimo donje delove visokih zgrada zbog linije horizonta)
kao nekakvog dokaza o zakrivljenosti zemlje je takođe budala&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tina,
i to poprili&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na. Potra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ite fotografije linije horizonta snimane sa pla&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e i
na svim postoje&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;im slikama vide&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ete da je linija horizonta uvek ravna. Zahvaljuju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i
onoj igri koju sam pomenuo, matematici, mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e se izra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;unati koliko je duga&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ka
vidljiva linija horizonta i koliko je udaljena od nas. Du&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ina i
udaljenost vidljive linije horizonta direktno zavise od nadmorske visine sa
koje se posmatra, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je visina ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a, linija horizonta je du&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a.
Međutim, bez obzira na visinu sa koje je snimana linija horizonta, ne postoji
fotografija koja prikazuje makar trunku zakrivljenja na liniji horizonta, uvek
je ravna. Nadam se da nije potreban podsetnik na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;injenicu
da je lopta sa svih strana okrugla, i da je i najmanji deli&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;
lopte uvek lu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nog oblika. &amp;rsquo;Kontraargument&amp;rsquo;, iliti opet verbalna budala&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tina,
na pojavu uvek ravne linije horizonta bez obzira na nadmorsku visinu jeste obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje
kako smo mi isuvi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e mali da bismo mogli da uo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;imo zakrivljenje na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
ogromne veli&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;anstvene rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e lopte, da uo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i takvo ne&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e isklju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivo NASA. Zamislimo situaciju da dvoje ljudi
stavimo tako da jedno posmatra pravo ispred sebe u pravcu sever jug (recimo iz
Subotice ka Novom Sadu), a drugo da posmatra pravo ispred sebe u pravcu istok
zapad (recimo iz Kikinde ka Somboru). Onome koji posmatra u pravcu sever jug,
njegova linija horizonta se pru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a u pravcu istok zapad, a onome koji posmatra u
pravcu istok zapad, linija horizonta se pru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a u pravcu sever jug. I jednom i drugom posmatra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
linije horizonta su ravne.&lt;br /&gt;
Pri&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a o brodovima koji nestaju iza linije horizonta je kao &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to
sam ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; pomenuo, budala&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tina, a sve &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je potrebno da se shvati da je u pitanju
budala&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;tina jeste prost eksperiment, koji &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
uklju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivati na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e oko i neko vizuelno pomagalo - dvogled, teleskop, kamera sa
dobrim zumom. Ako sa obale posmatramo brod koji plovi ka horizontu, on &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e
zbog piramidalnosti na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eg vida, tj. ta&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ke i&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ezavanja, postajati sve manji i manji, sve dok se
nam se u potpunosti ne izgubi iz vida. Po teoriji &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivota
na rotiraju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;oj lopti, brod je navodno si&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ao ispod linije horizonta, ali ako se uzme neko
od navedenih vizuelnih pomagala, lako uo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;avamo da je brod i dalje tu, vidljiv, plovi, nije
si&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ao iza linije horizonta. Da zaista &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ivimo
na lopti, zbog njenog zakrivljenja brod bi se naginjao pod određenim uglom
odlaze&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i od nas, ali to je ono &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to niko nikad nije primetio, uo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;io,
kamoli snimio. Sve &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to se eventualno mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e zapaziti jeste brod koji nestaje kao da se spu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta
pokrenim stepenicama iza linije horizonta, a glavni jarbol broda uvek ostaje
pod pravim uglom u odnosu na liniju horizonta.&lt;br /&gt;
Kao &amp;scaron;to je hronolo&amp;scaron;ki već predstavljeno, dok jezuiti nisu stvari uzeli pod
svoje, među ljudima je preovladavalo geocentri&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no
shvatanje, tj. da je Zemlja fiksirana, nepomi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na, a
da se tela nebeska okre&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u oko nje. Međutim, jezuiti su to promenili, uveli su i nametnuli
heliocentri&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no shvatanje, tj. da se sve vrti oko Sunca. Nisu nametnuli samo to,
ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt; i da Zemlja tokom rotacije oko Sunca istovremeno rotira i oko
svoje ose. Da bi &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ovek podlegao takvom verovanju i prihvatio ga kao istinu, neophodno
je da iz jedna&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine li&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ne percepcije u potpunosti izbaci sve ono &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to
bele&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e njegova &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ula i oseti. Kada izađemo napolje i posmatramo nebo po danu ili no&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i mi
prime&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ujemo samo to da se Sunce, Mesec i zvezde kre&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u
preko neba. Ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo da vidimo, osetimo ili registrujemo bilo kakvu naznaku Zemljine
rotacije, kako oko njene ose, tako i oko Sunca. Ali, naterani smo da verujemo
kako su na&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;a &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ula nesavr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ena i da treba da verujemo u ono &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to
nam stru&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njaci ka&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ovek ne treba da bude genije da bi shvatio da je potpuno svejedno
da li se Zemlja okre&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e oko svoje ose a zvezde miruju, ili da Zemlja miruje a zvezde se
okre&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;u oko nje. Geometrijski posmatrano, oba slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aja
su primeri relativne rotacije jednog tela u odnosu na drugo, tako da to nikako
ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e biti uzeto kao nekakav dokaz ili argument za potvrdu da Zemlja
rotira oko svoje ose. Nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;eni smo da verujemo kako Zemlja rotira brzinom od 1600 km/h (to je
brzina rotacije na ekvatoru, kako se ide ka polovima ta brzina opada) ali na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;alost,
mi to ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo nikako da osetimo i to zbog ve&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nog
prisustva i dejstva misterioznog i magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;nog gravitacionog polja kojim vlada isto tako
misteriozna i magi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na sila zvana gravitacija. Već je pomenuto da je gravitacija izmi&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ljena
kao nau&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;no obja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;njenje u slu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;aju da se zapitate bilo &amp;scaron;ta u vezi bilo koje nelogičnosti ili apsurda
koje sa sobom vuče i nosi teorija o životu na rotirajućoj lopti. Zbog
gravitacije ni&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ta ne mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e da odleti sa povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ine planete, niti jedna kap vode iz okeana. Tako
mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ć&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;na sila kao &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;to je gravitacija ne samo da ne dozvoljava kapima da napuste vodu,
nego i samu povr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;inu vode &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ini zakrivljenom. Prosto neverovatno deluje činjenica da je jedna
tako moćna sila potpuno nemoćna pred običnim helijumskim balonom. &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
Naravno, u religiji zvanoj Nauka, vidljivo i opipljivo nije bitno, bitno je da
gravitacija sve dr&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i pod kontrolom. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ak je i atmosferu oko Zemlje uzela pod svoje, ne
da joj mira, te i ova sa Zemljom mora da rotira. Ali niko ne zna do koje visine
deluje gravitacija na atmosferu i tera je da rotira sa Zemljom. Niti ko zna da
ozna&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;č&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i i prika&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;e koji slojevi atmosfere rotiraju kojom brzinom, zna se samo da ne
rotiraju svi slojevi atmosfere istom brzinom. Ali nema veze, tu je gravitacija
da re&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;i svaki problem. Atmosfera nam rotira vratolomnom brzinom u pravcu
zapad istok, ali zato bez problema mo&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;ž&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Calibri&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;emo da osetimo vetar koji duva u bilo kom pravcu
u odnosu na pravac rotacije Zemlje. Avion koji leti u smeru Zemljine rotacije i
avion koji leti u suprotnom smeru od rotacije Zemlje imaju isto vreme leta, zato &lt;/span&gt;
 
  
  
 
&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2015/11/14/ipak-se-ne-okrece-a-i-nije-bas-nesto-okrugla</link>
      <pubDate>, 14  2015 18:17:00 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>EBOLA SCENARIO</title>
   <description>&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Masivna kampanja
zastra&amp;scaron;ivanja ljudi virusom Ebole je poprilično uzela maha. Ljudi su već
dovoljno prepla&amp;scaron;eni verovanjem da ih virus može napasti svakog časa, posle
najmanjeg kontakta. Histerija je pripremljena, čeka svoj čas. Strah je oduvek
bio i dan danas jeste najmoćnije oružje za manipulaciju mase. Pokaži ljudima
sliku nekog mikroorganizma, reci im &amp;scaron;ta je u pitanju i &amp;scaron;ta on radi, i ljudi će
to slepo da progutaju, samo na osnovu bespogovornog verovanja, iako realno ne
znaju ni&amp;scaron;ta.&lt;br /&gt;
Osnova taktike zastra&amp;scaron;ivanja virusom Ebole leži u sledećoj rečenici &amp;ndash; virus
Ebole ubija ljude. Sve ostalo u vezi virusa Ebole ljudi mogu da prihvataju ili
ne prihvataju, ali je bitno da postoji jedno koreno verovanje koje se neće
dovoditi u pitanje, a to je &amp;ndash; virus Ebole ubija ljude.&lt;br /&gt;
Potom propagandna ma&amp;scaron;inerija počinje sa intenzivnim zastra&amp;scaron;ivanjem kori&amp;scaron;ćenjem
krilatica- brzo &amp;scaron;irenje virusa, ne možemo obuzdati virus, virus je počeo da
prelazi granice, prekasno je da se zaustavi, predviđaju se milioni smrti i sl.
To kod običnog čoveka stvara utisak da prethodno sasvim zdravi ljudi odjednom
redom počinju da padaju mrtvi, poko&amp;scaron;eni virusom. &lt;br /&gt;
To je sasvim dovoljno da se čoveku pomuti zdrav razum, i da se iracionalnim
strahom čovek odvrati od razmi&amp;scaron;ljanja na temu. Gde je virus Ebole napravio
proboj, i odakle je počeo da se &amp;scaron;iri? Iz Pariza? Londona? Njujorka? Va&amp;scaron;ingtona?
Ne, nikad nećete čuti da je neki virus započeo svoje &amp;scaron;irenje u Evropi ili
Americi, to uvek moraju biti neke egzotične tačke na mapi sveta, neke
vukojebine iz perspektive belog modernog čoveka. HIV je do&amp;scaron;ao iz negde iz
Afrike, ptičji grip je do&amp;scaron;ao negde iz Azije, svinjski grip iz Meksika, SARS je
do&amp;scaron;ao iz Kine, virus Zapadnog Nila je do&amp;scaron;ao iz Ugande, i sad imamo Ebolu koja
nam, kako kažu, dolazi iz Gvineje, Sijera Leonea i Liberije. Kao &amp;scaron;to je slučaj
sa većim delom Afrike, tako i u pomenute tri države decenijama vladaju bolesti
i ekstremno siroma&amp;scaron;tvo. Ne postoje ni osnovni higijenski uslovi, izvori vode su
že&amp;scaron;će zagađeni, ogromne količine zabranjenih toksičnih pesticida se istovaruju
u Africi, vakcinacije se na teritoriji Afrike sprovode decenijama &amp;ndash; dakle, odavno
su ostvareni svi preduslovi za konstantano naru&amp;scaron;avanje imunog sistema ljudi
koji žive tamo. &lt;br /&gt;
Ali se sve to svesno gura u petnaesti plan da bi svoje mesto u priči zauzelo
njegovo veličanstvo &amp;ndash; virus. Nevidljivi terorista. Strah i trepet. Trijumf
moderne medicine nad zdravim razumom. Glavna ikona crkve biolo&amp;scaron;kog misticizma.
Pretnja koja dolazi spolja i koja ima moć da nas uni&amp;scaron;ti u potpunosti. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;
Ako upotrebite zdrav razum i elementarnu logiku - da u objektivnoj stvarnosti
zaista postoji nekakav mikroorganizam koji spolja ulazi u na&amp;scaron;e telo i ima moć
da nas potpuno uni&amp;scaron;ti, čovečanstvo ne bi postojalo danas, niti bi ma kakva
evolucija bila moguća. U pitanju nisu nikakvi mikroorganizmi, klice ili kakve
god spolja&amp;scaron;nje grozote, već na&amp;scaron; imuni sistem. Ukoliko je na&amp;scaron; imuni sistem
dovoljno jak, ne postoji nikakva spolja&amp;scaron;nja golim okom nevidljiva pretnja koja
ga može ugroziti. Ali, ako prethodno čoveku sa dovoljno strana naru&amp;scaron;i&amp;scaron; i izbu&amp;scaron;i&amp;scaron;
imuni sistem, i najbenigniji mikroorganizam mu može naru&amp;scaron;iti zdravlje ili
dovesti do smrti. Međutim, o jačini na&amp;scaron;eg imunog sistema i načinima kako da ga
održavamo jakim se ne priča, to nije predmet diskusije, jer da jeste, onda se u
priču ne može uvesti nepostojeća kategorija opasnosti od virusa koji u telu
prave kr&amp;scaron; i lom, niti bi mogle u priču da uleću vakcine protiv svih tih gadnih
virusa. &lt;br /&gt;
Za&amp;scaron;to bolesnim i siroma&amp;scaron;nim ljudima u Africi omogućiti bolje i čistije uslove
života, za&amp;scaron;to da piju čistu vodu, za&amp;scaron;to da rade na jačanju svog imunog sistema,
kada umesto toga možemo populaciju da pla&amp;scaron;imo virusima i pandemijama,
primoravamo ih na kori&amp;scaron;ćenje toksičnih vakcina i lekova, zarađujemo milijarde
dolara i istovremeno kontroli&amp;scaron;emo i pratimo nivo poslu&amp;scaron;nosti i bespogovorne
vere koji će masa prikazati svaki put kada bude suočena sa nevidljivom
opasno&amp;scaron;ću? &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već decenijama je nekontrolisana dijareja vodeći uzrok smrti u zemljama trećeg
sveta. Nekontrolisani odliv elektrolita iz tela čini da podjednako umiru i deca
i odrasli. Svaki iole zdravorazuman lekar bi prvenstveno poradio na
zaustavljanju dijareje pomoću pravilne ishrane, ali ne, to nije moguće izvesti
jer situacija mora da se predstavi kao &amp;ndash; mikroorganizmi u crevnom traktu
izazivaju dijareju, stoga trebamo ljude krkati ogromnim količinama antibiotika
kako bi pobili mikroorganizme. Upotreba &amp;scaron;irokog spektra antibiotika uvek
izaziva pomor na&amp;scaron;em telu potrebnih i korisnih bakterija, &amp;scaron;to stvara stanje u
kojem pacijent ne može praktično ni&amp;scaron;ta da iskoristi iz ono malo hrane koju
dobija, i kao rezultat dolazi smrt.&lt;br /&gt;
Glavni pokazatelji Ebole su dijareja, preterano krvarenje, krvav urin i
stolica, svrab i osip na koži. Dijareja je na afričkom kontinentu prisutna već
decenijama zbog odsustva elementarnih higijensko sanitarnih uslova. Jedna od
posledica izloženosti toksičnim pesticidima jeste obilno krvarenje. Beta
laktamski antibiotici dokazano izazivaju obilno krvarenje. Adenovirusne
vakcine, koje se godinama koriste u zemljama trećeg sveta, za jednu od posledica
imaju dijareju i krvav urin i stolicu. Glad i hronična pothranjenost su glavni
uzrok propadanja i stalnog smanjivanja broja T limfocita, jedne od najbitnijih
komponenti na&amp;scaron;eg imunog sistema. &lt;br /&gt;
Umesto razmi&amp;scaron;ljanja na tu temu, ubacuje se mistični virus koji mora biti u
centru pažnje, odlučili su da k&amp;rsquo;o blesavi ponavljaju Ebola, Ebola, Ebola...i to
vrlo brzo postaje op&amp;scaron;teprihvaćena istina, zbog koje se prepla&amp;scaron;enim ljudima
javlja izražena paraliza razmi&amp;scaron;ljanja i ostavlja im se samo sposobnost da
bespogovorno prate i veruju u zvanične izve&amp;scaron;taje i konstrukcije, koje služe
isključivo da bi prepla&amp;scaron;eni ljudi imali konstantan priliv hrane za strah i
njegov uspe&amp;scaron;an odgoj i razvoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svetska zdravstvena organizacija je glavna izve&amp;scaron;tajno/obave&amp;scaron;tajna institucija
po pitanju objavljivanja brojeva slučajeva i smrti u vezi bolesti, i letos u
nekom trenutku SZO je objavila brojke koje se tiču slučajeva virusa Ebole na
području Gvineje, Sijera Leone i Liberije &amp;ndash; registrovan ukupno 1201 slučaj i
672 smrti. Tu treba napomenuti da se ta cifra deli na tri kategorije slučajeva
&amp;ndash; potvrđeni, verovatni i sumnja se. Kada se uzmu brojke samo potvrđenih
slučajeva, brojke su 814 slučajeva i 456 smrti. Do sada su se te brojke
povećale i mislim da je sad u pitanju preko 9000 slučajeva i preko 4500 smrti.
Američki CDC je izbacio prognozu da će do januara 2015. godine u Liberiji i
Sijera Leoneu biti između 500 000 i 1,5 miliona slučajeva ebole. SZO je u
septembru dala prognozu da će u novembru biti oko 21 000 slučajeva Ebole ako ne
bude nekih promena. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada pogledate zvanične brojke slučajeva običnog sezonskog gripa, koje
objavljuje SZO, to izgleda ovako: svake godine procenjen broj slučajeva gripa
se kreće između 3 i 5 miliona, a procenjeni broj smrtnih slučajeva od sezonskog
gripa se kreće između 250 000 i 500 000. To se dakle de&amp;scaron;ava svake godine. Da li
se svake godine prilikom pojave sezonskog gripa javnost že&amp;scaron;će fle&amp;scaron;ira
pandemijom, milionskim slučajevima i stotinama hiljada mrtvih? &lt;br /&gt;
Zamislite da u ovom trenutku SZO izađe pred javnost predstavljajući Ebolu brojkama
sezonskog gripa &amp;ndash; &amp;rsquo;NAJNOVIJA VEST trenutno je registrovano 3 do 5 miliona
slučajeva Ebole &amp;scaron;irom sveta, između 250 000 i 500 000 ljudi je mrtvo&amp;rsquo;. Momentalno
bi nastala histerija. Sudeći po reakcijama nekih ljudi na trenutno stanje sa
Ebolom, ne sumnjam da bi bilo i samoubistava da su u pitanju milionske cifre
kao kod sezonskog gripa. Međutim, za sezonski grip odavno niko ne mari, svet je
već navikao, ali sa Ebolom je drugačije. Od Ebole se, ej krvari, ljudi pljuju
krv, iskrvare bre i na kraju umru...kao da je davljenje u sopstvenoj sluzi i
mukusu lep&amp;scaron;a smrt od krvarenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;U svakom slučaju,
umesto hronične gladi i pothranjenosti, konstantno zagađene vode, konstantnog
industrijskog zagađenja toksičnim otpadima, stalnih ratova, otetog obradivog zemlji&amp;scaron;ta,
kampanja sa otrovnim lekovima i vakcinama... umesto tog hroničnog
vi&amp;scaron;edecenijskog stanja u mnogim državama na afričkom kontinentu, javnosti se
potura virus. Režirana iluzija za javnost...pogledajte ove ljude &amp;scaron;to umiru po
Africi, ubija ih virus Ebole. Postoji mnogo toga &amp;scaron;to treba da saznate o virusu.
Mi smo stručnjaci i mi ćemo vam sve reći. Trenutno smo bezbedni, ali je pretnja
tu, pred na&amp;scaron;im vratima. Mi trenutno odgovora na Ebolu nemamo, a i ako ga bude
bilo, biće to naravno neka magična vakcina. &lt;br /&gt;
Javnost je odavno naviknuta da zlotvorsku medicinsku praksu ru&amp;scaron;enja imuniteta
putem vakcina poima kao medicinsku brigu za zdravlje i bezbednost. U op&amp;scaron;tem
strahu i paranoji od nekakvog zlog virusa, prvo &amp;scaron;to će čovek učiniti jeste da
dozvoli stručnoj i ovla&amp;scaron;ćenoj osobi da mu ubrizga sintetički koktel spasenja.
Ali, bolje da ostavimo u stranu te misli o spasenju putem vakcine i da se
posvetimo problematici dijagnostikovanja Ebole.&lt;br /&gt;
Sledi citat sa &lt;a href=&quot;http://www.simptomi.rs&quot;&gt;www.simptomi.rs&lt;/a&gt;:&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;&lt;em&gt;&amp;#39;&amp;#39;Znaci i simptomi EBOLE?&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Ebola obično
počinje naglo sa simptomima sličnim gripu koje karakteri&amp;scaron;e umor, povi&amp;scaron;ena
temperatura, glavobolja, i bolovi u mi&amp;scaron;ićima, zglobovima i bolovima u trbuhu.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;

&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Povraćanje,
proliv i gubitak apetita su takođe česti. Ređe, simptomi obuhvataju sledeće:
bolovi u grlu, bol u grudima, &amp;scaron;tucanje, kratak i&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;otežan dah i
otežano gutanje.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Prosečno vreme
između početka infekcije i početka simptoma je 8 do 10 dana, ali se može javiti
između 2. i. 21 dana.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Kožne
manifestacije mogu uključivati makulopapuloznu ospu (u oko 50% slučajeva).&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Rani simptomi EVD
mogu biti slični onima kod malarije, denga groznice, ili drugih tropskih
groznica, pre nego &amp;scaron;to bolest progredira ka krvarećoj fazi.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;U fazi krvarenja,
unutra&amp;scaron;nje krvarenje i potkožno krvarenje mogu se javiti u vidu crvenila očiju
i krvavih povraćanja, krvanih stolica, ili crnih stolica.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Krvarenje u koži
može da stvori petehije, purpure, ekhimoze i hematome (posebno oko igle nakon
davanja lekova, ili nakon infuzije).&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;

&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;EVD uzrokuju
četiri od pet virusa klasifikovanih u rodu Ebolavirus, porodice, reda
Filoviridae Mononegavirales. Ove četiri vrste virusa su Bundibugio virusa
(BDBV), ebola virus (EBOV), Sudan virus (SUDV), tai &amp;scaron;uma virus (TAFV).Peti
virus, virus Reston (RESTV), ne smatra se da izaziva bolest kod ljudi.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;



&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Nije sasvim jasno
kako se ebola &amp;scaron;iri.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Prenos sa čoveka na
čoveka javlja se kod kontakta sa krvlju ili telesnim tečnostima zaražene osobe,
ili putem kontakta sa kontaminiranom medicinskom opremom, posebno iglama i &amp;scaron;pricevima.
Semena tečnost je zarazna kod preživelih do 50 dana. Prenos vazduhom nije
dokumentovan tokom prethodnih EVD epidemija.&amp;#39;&amp;#39;
&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;
Prvo kažu počinje naglo, pa kreću redom sa nabrajanjem simptoma, i kao &amp;scaron;to se
da primetiti, svaki čovek može imati bilo koji od ovih simptoma ili vi&amp;scaron;e njih
odjednom iz milion drugih do sada poznatih razloga. Ali sada, kada je prisutna
nevidljiva opasnost zvana Ebola, svi oni koji ispoljavaju neke od ovih simptoma
automatski postaju potencijalni zaraženi. U pomenutim afričkim zemljama
dijagnostikovanje potencijalnih obolelih se prvenstveno vr&amp;scaron;i odokativno,
uočavanjem ispoljavanja simpotma sličnih gripu, a potom se vr&amp;scaron;e testovi na
osnovu kojih se postavlja konačna dijagnoza prisustva bolesti. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Jo&amp;scaron; jedan citat
sa www.simptomi.rs:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;&amp;#39;&amp;#39; Kako se
postavlja dijagnoza ebole?&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;

&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Medicinska
anamneza, posebno putovanje u regije u kojima postoji zaraza je veoma bitna za
postavljanje dijagnoze.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;



&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Dijagnoza se
potvrđuje izolovanjem virusa, otkrivanjem njegove RNK, ili proteina, ili
detektovanjem antitela protiv virusa u krvi obolele osobe.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;Izolovanje virusa
kulturom ćelija, detektovanjem virusne RNK polimeraze lančanom reakcijom (PCR)
i otkrivanje proteina (ELISA) testom su efikasni testovi za otkrivanje bolesti.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;em&gt;

&lt;/em&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Otkrivanje
antitela protiv virusa je efikasno u postavljanju dijagnoze kasnije u toku
bolesti, kao i kod osoba koje su ozdravile.&amp;#39;&amp;#39; &lt;/span&gt;&lt;/em&gt;

&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;Zvaničnici američkog CDC su
izjavili da za dijagnostikovanje Ebole koriste PCR testove, koji su izuzetno
precizni. To je te&amp;scaron;ka zabluda, jer PCR testovi pokazuju samo prisustvo navodnog
virusa. Ne prikazuju prisutnu količinu virusa u telu. A da bi se virusna
infekcija uop&amp;scaron;te ispoljila neophodno je prisustvo par miliona virusa u telu. To
je op&amp;scaron;tepoznata naučna činjenica. Za određivanje pristunog broja
(koncentracije) virusa u telu izvodi se test titra. Da li se radi test titra u
slučaju Ebole? Ne, ne radi se. &lt;br /&gt;Inače, PCR test je baziran na ideji da se od pacijenta uzme maju&amp;scaron;no malecna
količina genetskog materijala za koji se ne zna, već pretpostavlja i sumnja da
u sebi sadrži virus ili virusne čestice. Potom se ta količina genetskog
materijala preko PCR &amp;rsquo;pojača&amp;rsquo; kako bi uop&amp;scaron;te bila posmatrana od strane
stručnjaka. Znači, imamo uzorak genetskog materijala za koji se ne zna da li
uop&amp;scaron;te u sebi sadrži željeni virus ili virusnu RNK, potom se preko
&amp;rsquo;dijagnostičkog&amp;rsquo; testa uzorak učini podesnim za posmatranje i promatranje.
Uzorak u sebi sadrži sve i sva&amp;scaron;ta, i različiti naučnici, inspirisani različitim
motivima, mogu davati različite interpretacije &amp;scaron;ta su na&amp;scaron;li u uzorku. Dakle,
identifikacija neke proteinske formacije kao virusne zavisi isključivo od
stručnjaka koji se time bavi. Do sada je bilo dosta slučajeva gde su stručnjaci
progla&amp;scaron;avali otkriće nekog novog virusa, a njihovo otkriće se baziralo
isključivo na njihovoj ličnoj interpretaciji dobijenih rezultata, tj na
prepoznavanju nepoznatih proteinskih formacija kao virusa ili virusnih čestica.
Ogromnom broju ljudi može biti lažno dijagnostikovana Ebola zahvaljujući
ovakvom pristupu dijagnozi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Test na virusna antitela takođe deluje vrlo obmanjujuće, jer se njime ni&amp;scaron;ta
konkretno ne dokazuje, osim da na&amp;scaron; imuni sistem proizvodi antitela za određene
vrste stranih tela/proteinskih formacija. Taj test ne dokazuje prisustvo virusa,
niti njegovu količinu. Taj test može samo da tvrdi da je ispitivani bio u kontaktu
sa nekom klicom. Test ne može da kaže da je ispitivani bolovao, ne može da
dokaže da boluje, niti može da predvidi da će doći do ispoljavanja infektivne
bolesti. Pored toga, tu postoji i ulogu igra jo&amp;scaron; jedna od silnih medicinskih
zabluda - poistovećivanje imunog sistema sa brojem antitela. Imuni sistem je
daleko kompleksniji mehanizam od puke proizvodnje antitela.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Do 1984. godine, i &amp;rsquo;&amp;rsquo;otkrića HIV virusa&amp;rsquo;&amp;rsquo;, u svetu nauke je važilo sledeće &amp;ndash;
status &amp;rsquo;&amp;rsquo;pozitivan na antitela&amp;rsquo;&amp;rsquo; je značio da je imuni sistem pacijenta uspe&amp;scaron;no
odbio potencijalnu pretnju. Posle 1984. godine, sve se tumba naopačke, i danas
&amp;rsquo;&amp;rsquo;pozitivan na antitela&amp;rsquo;&amp;rsquo; znači da te je spopao neki vrag i da odmah mora&amp;scaron; na
tretman. Međutim, realnost je da je neophodno prisustvo ogromnog broja aktivnih
virusa kako bi se uop&amp;scaron;te posumnjalo da je neko bolestan, ili pretpostavilo da
će se neko razboleti.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;U priči o virusima je vrlo interesantna činjenica da do sada nije izolovan i
dokazan nijedan od silnih virusa za koje se inače tvrdi da postoje kao nekakvi
nezavisni preteći organizmi koji nam dolaze spolja. &lt;br /&gt;Od pojave elektronskih mikroskopa, nauka je sama sebi propisala striktne korake
neophodne za dokazivanje i izolovanje virusa. Niti jedan naučni rad na temu
dokazivanja i/ili izolovanja virusa ne sadrži kompletnu dokumentaciju o
ispunjenosti svih propisanih koraka, da bi sa punim pravom mogli da kažu &amp;ndash; evo
ga, vidite, pogledajte...virus, ha! &lt;br /&gt;Slike sa elektronskog mikroskopa su uvek crno bele, tako da kada vidite obojene
slike virusa ili virusnih čestica, znajte da su dodatno dorađivane. Nemojte na
osnovu njih u svojoj glavi stvarati sliku nekakvog zlog virusa. U svakom
slučaju neophodno je biti upoznat sa činjenicom da nijedna od tih slika ne
prikazuje ceo izolovan virus &amp;rsquo;&amp;rsquo;od glave do pete&amp;rsquo;&amp;rsquo;, niti neku izolovanu viralnu
česticu, već prikazuje samo uvećane, makro kadrove delova sadržaja genetskog
materijala za koji stručnjaci pretpostavljaju da je virusnog porekla. Onda se takve slike puste javnosti na uvid, a javnost nema razloga da sumnja u
to jer je od početka života trenirana da slepo i bespogovorno veruje
stručnjacima i autoritetima na polju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;A stručnjaci i autoriteti na polju su i dalje zadojeni teorijama iz 19. veka. U
&amp;scaron;kolama stručnim se i dalje uči teorija klica, kao osnov moderne medicine &amp;ndash;
postoji nevidljiva opasnost spolja, mi imamo vakcine da to sprečimo. Pored Luja
Pastera, određenu ulogu u plasiranju zablude o spolja&amp;scaron;njim opasnostima u vidu
mikroorganizama odigrao je i Robert Koh, koji je razvio procedure i uspostavio
osnovne postulate na kojima se bazira teorija klica:&lt;br /&gt;- mikroorganizam mora biti prisutan u svakom slučaju&lt;br /&gt;- mikroorganizam mora biti izolovan&lt;br /&gt;- mikrorganizam mora da izazove bolest u zdravom domaćinu, i opet mora biti
izolovan.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Svaki od ovih postulata je opovrgnut, kako u vreme Koha, tako i danas, međutim,
to nije bila prepreka za uspostavljanje religije bazirane na teoriji klica.
Interesantno je i da sam Koh za života u svojim eksperimentima nikada nije
uspeo da u zdravom domaćinu izazove istu bolest sa prethodno izolovanom kulturom
nekog navodno patogenog mikroorganizma za koji se pretpostavlja da je izazivač
tražene bolesti. Luj Paster je na samrti priznao da sve ipak zavisi od terena
na kojem se navodno patogeni mikroorganizam nađe, drugim rečima, sve zavisi
isključivo od na&amp;scaron;eg imunog sistema.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Međutim, u akciji zastra&amp;scaron;ivanja Ebolom se konstantno nagla&amp;scaron;ava jo&amp;scaron; jedna
pogre&amp;scaron;na pretpostavka &amp;ndash; ljudski imuni sistem je bespomoćan u susretu sa tako
zlim i opakim virusom. To je u potpunosti netačno, ali se svejedno koristi za
pravljenje konstrukcija tipa - &amp;rsquo;&amp;rsquo;prethodno zdrave osobe&amp;rsquo;&amp;rsquo; izložene virusu
iznenada kolabiraju i umiru. Ne postoje nikakvi relevantni dokazi da su
pomenute osobe prethodno bile zdrave, za takvu tvrdnju bi trebalo sprovesti
temeljno i nepristrasno istraživanje da bi se zaista potvrdilo i posle slobodno
tvrdilo da su te osobe bile prethodno zdrave. U svakom slučaju, pred zdravim i
jakim imunim sistemom nijedan mikroorganizam nema &amp;scaron;anse ni da se po&amp;scaron;teno ra&amp;scaron;iri,
a kamoli da izazove bolest. Ali priče o ljudskom imunom sistemu i njegovom
jačanju ne možete čuti tokom kampanje zastra&amp;scaron;ivanja nevidljivim neprijateljima,
već se koriste pomenute konstrukcije &amp;rsquo;&amp;rsquo;prethodno zdrave osobe&amp;rsquo;&amp;rsquo;... mada je
krajnje cinično koristiti odrednicu &amp;rsquo;&amp;rsquo;prethodno zdrave osobe&amp;rsquo;&amp;rsquo; kada je u
pitanju stanovni&amp;scaron;tvo Zapadne Afrike.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vrlo verovatno da je trenutni scenario zastra&amp;scaron;ivanja Ebolom samo jo&amp;scaron; jedan u
nizu prethodnih zastra&amp;scaron;ujućih scenarija o pandemiji. Sve prethodne &amp;rsquo;&amp;rsquo;pandemije&amp;rsquo;&amp;rsquo;
&amp;ndash; ptičji grip, svinjski grip, virus zapadnog nila, sars, i sl. su vladajućoj
eliti, pored sticanja ogromnog profita, poslužile i za uvid u to kako će se
masa pona&amp;scaron;ati u određenim (unapred smi&amp;scaron;ljenim) okolnostima, kako će ispoljavati
svoj strah, kako će ispunjavati nove zahteve i/ili naređenja, kako će i do koje
mere po&amp;scaron;tovati novopostavljene propise, uredbe, odredbe i sl. Scenario sa
Ebolom može biti jo&amp;scaron; jedan u nizu tih da kažem probnih, mada nije isključena
mogućnost da scenario sa Ebolom preraste u ne&amp;scaron;to malo ozbiljnije od dosada&amp;scaron;njih
&amp;rsquo;&amp;rsquo;pandemija&amp;rsquo;&amp;rsquo;. Zbog navodno izuzetno opake prirode virusa Ebole, zbog preterano
nagla&amp;scaron;ene medicinske brige za bezbednost i zdravlje svih nas, a trenutno bez
adekvatnog medicinskog odgovora na nevidljivu pretnju, može se dosta lak&amp;scaron;e pristupiti
ograničavanju osnovnih ljudskih sloboda, formiranju karantina, ograničavanju
slobodnog kretanja, zatvaranju aerodroma, luka, progla&amp;scaron;avanju delova država ili
možda i čitavih država rizičnim, zaraženim, kontaminiranim. I ne zaboravite,
sve bi se to odvijalo, bez ikakvog naučnog dokaza o postojanju nekakvog
spolja&amp;scaron;njeg mikroorganizma, u ovom slučaju virusa Ebole, a kamoli dokaza o njegovoj
navodnoj patogenosti. Ali, uz pomoć &amp;rsquo;&amp;rsquo;zdravstvenih stručnjaka&amp;rsquo;&amp;rsquo; i putem straha
uspostavljena je nova realnost, u kojoj je čovečanstvo u že&amp;scaron;ćoj opasnosti od
neke nevidljive po&amp;scaron;asti, nema sad tu vi&amp;scaron;e nekog preteranog razmi&amp;scaron;ljanja, frka
je, čeka se odgovor sve&amp;scaron;tenika u belom, koji će verovatno biti u vidu vakcine. I recimo da nova pravila u okviru nove epidemije ili pandemije nalažu &amp;ndash; ne može&amp;scaron;
napustiti karantin, niti se može&amp;scaron; slobodno kretati, neće&amp;scaron; imati nikakva prava
ukoliko nisi vakcinisan. A vakcina protiv Ebole, kakva god bila, u osnovi će biti kao i sve dosada&amp;scaron;nje vakcine - neprevaziđeni ru&amp;scaron;telji ljudskog imunog sistema.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;font-size: 10.5pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
 
  Normal
  0
  
  
  21
  
  
  false
  false
  false
  
  SR-LATN-RS
  X-NONE
  X-NONE
  
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
  
  
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
  

 
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
 

&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;;}
&lt;/style&gt;
&lt;div id=&quot;__if72ru4rkjahiuyi_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div id=&quot;__if72ru4sdfsdfruh7fewui_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div id=&quot;__hggasdgjhsagd_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div id=&quot;__if72ru4rkjahiuyi_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div id=&quot;__if72ru4rkjahiuyi_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div id=&quot;__if72ru4rkjahiuyi_once&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2014/10/20/ebola-scenario</link>
      <pubDate>, 20  2014 23:58:06 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>EVOLUCIJA MLEKOPIJA</title>
   <description>&lt;span class=&quot;userContent&quot;&gt;Mesto: planeta Zemlja&lt;br /&gt; Vreme: pre oko 200 002 014 godina&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;
 Prema naučnim saznanjima, otprilike u ovom trenutku razvoja života na 
planeti pojavili su se prvi sisari i naravno, mleko sisara, tj. prvi put
 se pojavila mogućnost da majka svojim mlekom hrani svoje mlade. Od tog 
trenutka počinje razvoj sisara, i u narednih 100 miliona godina se ni&amp;scaron;ta
 značajno ne de&amp;scaron;ava po pitanju sisar&lt;span class=&quot;text_exposed_show&quot;&gt;a i 
mleka sisara, i dalje mladunci svake vrste sisara piju mleko svoje 
majke, svi rastu, razvijaju se, nastaju i izumiru mnoge vrste sisara, 
rame uz rame sa dinosaurusima koji tu već odavno vladaju. Potom, pre 
negde oko 65 miliona godina u priču uleće ogromna stena, udara u planetu
 i selektivno pobije ba&amp;scaron; sve dinosauruse, ostavljajući na planeti sve 
preživele oblike života, uključujući naravno tu i sisare, koji su 
iznenadnim odlaskom dinosaurusa stekli dosta upraženjih geolo&amp;scaron;ko 
ekolo&amp;scaron;kih prostranstava za svoje &amp;scaron;irenje, dalji napredak i razvoj. &amp;Scaron;to 
se mleka sisara tiče, ni&amp;scaron;ta novo, majke sisara normlano svojim mlekom 
hrane svoje mladunce, uprkos ogromnoj katastrofi koja je zadesila 
planetu, nikome nije palo na pamet ne&amp;scaron;to suludo, poput pijenja mleka 
druge vrste sisara.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Pre oko 60 miliona godina na sceni se 
pojavljuju prvi primati, od kojih polako ali sigurno kreće kasniji 
nastanak majmuna i čoveka, a kao i svi sisari pre njih, ni prvi primati 
nisu dirali u mleko drugih vrsta sisara, već su majke svojim mlekom 
dojile svoje mlade. U tom trenutku istorije nema krava na sceni, one i 
dalje strpljivo čekaju da evoluiraju, a prozor mogućnosti za nastanak 
krave se otvara tokom Eocena, kada se pre oko 55 miliona godina na sceni
 pojavljuju prvi kopitari, tj. sisari ungulati, nastali od zajedničkog 
pretka, pa su podeljeni u dve grupe, prema tome da li imaju neparan 
(kopitari) ili paran broj prstiju (papkari). Za kravu se veruje da je 
evoluirala od predaka iz reda papkara (Artiodactyla). Pre 30 miliona 
godina se pojavljuju prvi majmuni na planeti, i odlučuju se da ostanu 
tu. Njihovi mladunci i dalje sisaju mleko samo od svoje majke, i dalje 
nikome ne pada na pamet da pije bilo koje drugo mleko osim onog od svoje
 majke. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Pre 10 miliona godina planetom počinje da hoda 
čovekoliki majmun, a pre 4 miliona godina se pojavljuje auroks, prvi 
predak moderne krave. Pre oko 3 miliona godina se pojavljuju prvi 
primitivni preci dana&amp;scaron;njih ljudi, i koliko god da su bili primitivni, 
nikome od njih nije palo na pamet da bi trebalo da sisaju mleko od 
krave. Pre 1,8 miliona godina se pojavljuje Homo erectus, i pro&amp;scaron;lo je 
oko milion godina dok na&amp;scaron;i Homo erectus preci nisu ovladali vatrom., 
otprilike pre oko 800 000 godina. Ni pre a ni posle otkrića vatre, i 
dalje niko osim teladi ne pije kravlje mleko. Pre oko 350 000 godina, 
Homo erectus postaje Homo sapiens, a od pre 200 000 godina potiču 
fosilni ostaci anatomski modernih Homo sapiensa. Svi sapiensi i njihovi 
homo prethodnici žive kako žive, ali i dalje niko od njih ne pije mleko 
druge vrste sisara, niti kome takvo ne&amp;scaron;to pada na pamet. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Od 
pre 25 000 godina potiču crteži iz pećina primitivnih ljudi. Crteži se 
tiču njihovih svakodnevnih životnih aktivnosti, a primetno je odsustvo 
crteža koji prikazuju ma kakvu aktivnost koja se tiče kori&amp;scaron;ćenje mleka 
druge vrste sisara za bilo koje potrebe. Sve do pre 10 000 godina, nije 
bilo kontakta Homo sapiensa sa mlekom druge vrste sisara. Iz tog perioda
 datiraju dokazi koji ukazuju na kori&amp;scaron;ćenje mleka druge vrste sisara, a 
prvi sisar koji je imao tu nesreću da ga Homo sapiens uzme pod svoje po 
pitanju mleka, bila je divlja koza (Capra Aegagrus). Prema postojećim 
dokazima, krava je morala da čeka jo&amp;scaron; nekih 1 000 godina da bi njeno 
mleko u&amp;scaron;lo u upotrebu kod Homo sapiensa. Ostalo je istorija. Naravno, ne
 treba zaboraviti da istorijski dokazi od pre 9 000 - 10 000 godina 
ukazuju da su Homo sapiensi samo koristili mleko druge vrste sisara. Na 
osnovu tih dokaza nikako se ne može izvući zaključak da su tada&amp;scaron;nji Homo
 sapiensi mleko druge vrsta sisara pili svi redom k&amp;rsquo;o blesavi, pod bilo 
kojim izgovorom. U procentima izraženo, ako 100% predstavlja ukupan 
vremenski period od kada su sisari na planeti, Homo sapiens mleko druge 
vrste sisara koristi 0,25% tog vremena, a tokom prethodnih 99,75% nikome
 iz sveta sisara nije palo na pamet da proba a kamoli na duže staze pije
 mleko druge vrste sisara.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2014/09/17/evolucija-mlekopija</link>
      <pubDate>, 17  2014 12:36:41 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>PODSETNIK</title>
   <description>&lt;p&gt;...na moć manipulacije ljudskog uma putem medija. Ukoliko već to nije, 11. septembar 2001. godine će svakako u budućnosti naći svoje mesto u udžbenicima istorije. Svi znaju da su se tog dana dva oteta putnička aviona zakucala u zgrade bliznakinje. To je osnova priče na koju dolazi prvo zvanično, a odmah za njim i alternativno obja&amp;scaron;njenje događaja. Zvanično obja&amp;scaron;njenje je zbog svog potpunog besmisla izrodilo gomilu alternativnih obja&amp;scaron;njenja i teorija, &amp;scaron;to je ciljano osmi&amp;scaron;ljeno kako bi se zamaskirala, neutralisala i potpuno potisnula činjenica da na prvom mestu nikakvi avioni nisu udarili u zgrade bliznakinje. Pogledajte ova dva snimka, pa sami donesite svoj sud.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=S85TUckcFoQ#&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;https://www.youtube.com/watch?v=S85TUckcFoQ#&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=tBaTSupGYgc#&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;https://www.youtube.com/watch?v=tBaTSupGYgc#&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Na ovom snimku, koji je znatno usporen, na 16-oj sekundi se jasno vidi kako levo krilo aviona &amp;#39;preleće&amp;#39; iza braonkaste zgrade koja se u realnosti nalazi iza zgrade bliznakinje u koju avion udara, &amp;scaron;to je naravno nemoguće. Sad tu treba dodati i sam trenutak udara aviona u zgradu. Pretežno aluminijumski avion prolazi kroz zgradu od čelika i betona kao kroz puter, potpuno prkoseći svim zakonima fizike sudara...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=PUQs0wmrLZc&quot;&gt;https://www.youtube.com/watch?v=PUQs0wmrLZc&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div id=&quot;__if72ru4ruh7fewui_once&quot;&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2014/08/07/podsetnik</link>
      <pubDate>, 07  2014 00:54:42 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Ako Ima Drva, Seci!</title>
   <description>&lt;p&gt;Kao sto su pocetkom 20tog veka uvedene tri pojave da 
slude i zamajavaju 
covecanstvo - na polju fizike ajnstajn (da nam podari informacije o 
fizickim granicama i mogucnostima realnosti u kojoj zivimo), na 
drustveno politickom polju komunizam (da se covecanstvu uvede jos jedno u
 nizu sredstava za podele, kao i da mu se dodatno stimulise agresivnost i
 krvozednost) i na polju misli,osecanja i spoznajnih iskustava frojd (da
 nam kaze da je to sve zbog seksa), tako su po istom sablonu trojstva, pocetkom 
80tih, tacnije leta 1981ve, na scenu uvedene tri gej pojave, 
koje ce 10tak 
godina kasnije da poprime globalne razmere - MTV je poceo sa emitovanjem
 svog programa u Njujorku,  Madona je pocela da peva po njujorskim 
klubovima i dr. Majkl Gotlib je prijavio CDC-u (centre for disease 
control) prvih 5 slucajeva AIDS-a.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;On je u svom izvestaju naveo 
da su svih 5 homoseksualci, u 4 slucaja nadjeni serolski dokazi 
infekcije hepatitisom B, u dva slucaja od pet izjavili su da su imali 
ceste odnose sa razlicitim partnerima, svih 5 pacijenata su imali 
laboratorijski potvrdjenu citomegalovirusnu bolest unutar 5 meseci od 
dijagnostikovanja pneumocisticne pneumonije. Odavde se tesko moze 
nazreti da je nekakav seksualno prenosivi mikrob uzrok novog 
zdravstvenog problema. Homoseksualnost postoji odavno, to nije nista 
novo, ali ono sto je bilo novo je da su se 60tih i 70tih generacije 
homseksualaca, nista manje ili vise kao i svi ostali,
 navukli na raznorazne droge, afrodizijake i uveli ih u svoj svakodnevni
 zivot...sto neminovno rezultira propadanjem imunog sistema ( dodu&amp;scaron;e, 
oni imaju jo&amp;scaron; jednu otezavajucu okolnost, jer dodatno maltretiraju svoje
 telo guranjem 
polnih organa i stvari u rupu za koju je Priroda namenila da kroz nju 
samo izlazi, ne i da ulazi). AIDS je
 skr za aquired immunodeficiency sindrome - sindrom stecenog nedostatka 
imuniteta. Odluceno je da se postavi mikrob kao izazivac ovog novog 
stanja, tj da nedostatak imuniteta sticemo preko virusa. Obzirom da su 
simptomi nove bolesti ukazivali da se radi o narusenom imunom sistemu, 
nije bilo ni mesta ni osnova da se tu ubacuje mikrob.&lt;br /&gt;Svejedno, CDC 
je odlucila sledece :&lt;br /&gt;&amp;quot;the fact that these patients were all 
homosexuals suggests an 
association between some aspect of homosexual lifestyle or disease 
acquired through sexual contact and Pneumocystis pneumonia in this 
population&amp;quot;.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2 godine pre nego sto je HIV &amp;#39;&amp;#39;otkriven&amp;#39;&amp;#39; i 
postavljen kao uzrok AIDS-a,
 americki Public Health Service je vec &amp;#39;presudio&amp;#39; o zaraznosti novog 
sindroma, a CDC je 5.11.1982 objavila &amp;quot;AIDS: Precautions for Clinical 
and Laboratory Staffs&amp;quot;, tj AIDS uputstvo za bele mantile. U martu 
1983ce, CDC je, zajedno sa FDA (food and drug administration) i NIH 
(national institutes of health), preporucio prevenciju AIDS-a kao 
infektivne i prenosive bolesti. Pre zvanicne pojave navodnog virusa, 
teren je vec pripremljen (i dalje bez ikakvog naucnog dokaza).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Luk

 Montanje, pored Roberta Galoa najvazniji &amp;#39;&amp;#39;strucnjak&amp;#39;&amp;#39; u AIDS prici,
 u svojoj knjizi &amp;#39;&amp;#39;Virus: The Co-Discoverer of HIV Tracks Its Rampage 
and Charts the Future&amp;#39;&amp;#39; kaze sledece : &lt;br /&gt;&amp;quot;It was in 1982 that AIDS 
began to capture the 
attention of researchers. By that time we knew, by the number of 
reported cases among homosexuals, that we were dealing with a 
communicable disease.&amp;quot;&lt;br /&gt;Robert Galo 1987me u casopisu Scientific 
American izjavljuje sledece :&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;AIDS is&lt;strong&gt; probably&lt;/strong&gt; the result of
 a new infection of human beings 
that began in Central Africa, perhaps as recently as the 1950&amp;rsquo;s, and it 
appears that the virus has had more time to spread in Africa than it has
 had in any other part of the world. A &lt;strong&gt;plausible hypothesis&lt;/strong&gt; is 
that STLV-III &lt;u&gt;&lt;strong&gt;somehow&lt;/strong&gt;&lt;/u&gt; entered human beings, initiating a 
series of mutations that yielded the intermediate viruses before 
terminating &lt;strong&gt;in the fierce pathology&lt;/strong&gt;
 of HTLV-III&amp;quot;.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ovakve proizvoljne &amp;#39;&amp;#39;naucne&amp;#39;&amp;#39; izjave ljudi koji su
 virus &amp;#39;&amp;#39;otkrili&amp;#39;&amp;#39; su 
posluzile da se mit sto vise ucvrsti. Naucnici, istrazivaci i 
institucije koje se bave AIDS-om, kao i svi promoteri AIDS industrije, 
zbog opste postavke price oko AIDSA, zbog utkanosti mita o AIDS-u 
jednostavno &amp;#39;&amp;#39;nisu u stanju&amp;#39;&amp;#39; da primete vise nego jasno vidljive 
epidemije toksicnih bolesti, epidemije visokog krvnog pritiska, 
epidemije alergijskih bolesti, epidemije mentalnih bolesti...oni pod 
epidemijom podrazumevaju samo epidemiju infektivne bolest. Svi ti 
naucnici i strazivaci su zaslepljeni duboko utkanom mikrobioloskom 
predrasudom - da sve bolesti moraju izazivati mikrobi. Montanje i Galo 
su inace proveli veci deo svojih zivota u potrazi za virusima koji 
izazivaju rak.&lt;br /&gt;Covecanstvo, prethodno vec kondicionirano da bude u 
strahu od mikroba, i uz dodatak raznih predrasuda, nije obracalo i 
pridavalo  previse paznje etiologiji AIDS-a. Slicne greske su pocinjene 
npr. sa pelagrom, beri berijem i skorbutom...samo sto su ovaj put 
posledice daleko katastroficnije...npr. seksualna energija, najjaca 
pokretacka energija u ovom delu univerzuma a koja je u covekovim ocima i
 shvatanju istorijski prethodno vec iskrivljena crkvom, a potom i 
frojdom, i u svom fizickom ispoljavanju postaje iskrivljena, u igru se 
na globalnom nivou uvodi parce gume (a kasnije u sve vecoj meri i razne 
perverzije i poganosti), a za pojam seksa se neraskidivo vezuje pojam 
straha od zaraze.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Od pocetka 20tog veka, kada je ozbiljniji atak 
na imuni sistem covecanstva poceo da se zahuktava, pa sve do dana 
danasnjeg, covecanstvu su postepeno, a posle II sv. rata intenzivirano, u
 blisko zivotno okruzenje uvedeni raznorazni &amp;#39;&amp;#39;rusitelji&amp;#39;&amp;#39; imuniteta - 
fizickiog, hemijskog, bioloskog, mentalnog i nutritivnog porekla. I, 
kako je koja opasnost po coveka uvodjena na scenu, tako se uopste nije 
razmatralo o eventualnom odstranjivanju te opasnosti, vec je samo 
odredjivana gornja granica opasnosti koju covekovo telo moze da istrpi a
 da odmah ne manifestuje neke (ozbiljnije) simptome. Potencijalne 
opasnosti i pretnje po imuni sistem su se godinama samo gomilale. Covek 
svoj imuni sistem unistava voljno i nevoljno. Posto je covekovo telo 
izuzetno mocna masina sa potencijalom za jos vise, u 20tom veku se 
moralo pristupiti ozbiljnom pripremanju terena za generalno slabljenje 
imuniteta covekovog tela, pa su tako jedan za drugim svoje mesto u 
postepenom slabljenju imuniteta zauzeli i zadrzali - vakcine (da odma&amp;#39; 
overimo malo na pocetku ovog iskustva :lol:),
 margarin (hidrogenizovane biljne masti), cigarete (tj.filteri i 
hemikalije kojima
 se tretira duvan), masovno konzumiranje kravljeg mleka (kasnije i 
pasterizovanog, sto je jos pogubnije), zatim posle II sv rata - fluor, 
herbicidi, pesticidi, insekticidi, aspartam...da ne idem dalje, mnogo 
ima da se nabraja sta nam sve iz bliskog zivotnog 
okruzenja u manjoj ili vecoj meri konstantno narusava imunitet, tj sta 
sve moze da izazove steceni nedostatak 
imuniteta.:D&lt;br /&gt;A u slucaju AIDS-a, bilo kakvo razmatranje o svim tim 
uzrocnicima nedostatka imuniteta je potpuno odstranjeno uvodjenjem 
virusa u srediste price kao glavnog krivca za sticanje nedostatka 
imuniteta, uprkos tome sto postojanje HIV-a nikad nije neposredno i 
nedvosmisleno dokazano...i dalje ostaje nedokazano. AIDS &amp;#39;&amp;#39;nauka&amp;#39;&amp;#39;( a od
 nje i aids industrija) je bazirala celu svoju pricu na osnovu posrednih
 dokaza i pokazatelja, a koji su proistekli iz &lt;u&gt;&lt;strong&gt;pretpostavke&lt;/strong&gt;&lt;/u&gt;
 da je u pitanju nekakav virus.&lt;br /&gt;Nadalje su bile potrebne samo finese i
 kvalitetan PR.....ciji je sastavni deo i lepljenje etiketa nepodobnima.&lt;br /&gt;Grupe lekara koji su se istinski bavili ovom problematikom oko 
AIDS-a su
 naravno u manjini, ALI, nijednom do sada, zvanicni &amp;#39;&amp;#39;naucnici&amp;#39;&amp;#39;, cije 
su teorije i dokazi AIDS-a slepo prihvaceni, nisu uspeli da razumno i uz
 dokaze opovrgnu ili demantuju tvrdnje i dokaze tzv AIDS disidenata.&lt;br /&gt;Ne,


 to nikad nije uradjeno. Umesto toga, industrija AIDS-a se opredelila za
 oprobani recept mainstream nauke a to je etiketiranje sagovornika u 
nedostatku dokaza ili neceg iole smislenog sto bi rekli. I tako imamo 
slucaj, da su se osim AIDS disidenti, koristile i sledece etikete u 
raznim naucnim casopisima sa ciljem diskreditovanja naucnika i lekara 
koji tvrde i pricaju suprotno opsteprihvacenom mitu...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a small 
clique of scinetists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;tiny minority of scientists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;small


 but vocal group of biomedical scientists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;dangerous 
scientific cranks&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;no serious medical scientists doubt the 
causal link between HIV and AIDS&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;handfull of dissident 
scientists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a small band of scientists with eccentric and 
discredited opinions&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a tiny group of so called &amp;#39;dissident&amp;#39; 
researchers&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a few maverick American scientists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a 
small band of scientists who claim that HIV does not cause AIDS&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;a


 handful of dissident scientists&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sve etikete se 
uglavnom vrte oko toga da postoji sacica ljudi koja zeli da podriva i 
rusi postojecu AIDS religiju.&lt;br /&gt;Evo kako se industrija AIDS-a zeza: &lt;/p&gt;&lt;p&gt;2008me&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/45231/Bice-potrebne-dve-decenije-za-vakcinu-protiv-HIVa/komentari/hronoloski/asc&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/45231/Bice-potrebne-dve-decenije-za-vakcinu-protiv-HIVa/komentari/hronoloski/asc&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;i ne&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e od godinu dana kasnije&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/09/090924_hiv_vaccine.shtml&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/09/090924_hiv_vaccine.shtml&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Jako

 dobro se zna da je strah jedno od najmocnijih oruzja za kontrolu 
ljudi. Kada je covek u strahu, tesko je da ce razmislja o  bilo cemu 
drugom, osim kako da spasi svoje dupe ili kako da stanje straha sto pre 
iscezne. Medjutim, kada covecanstvu u zivote uvedete kategoriju 
opasnosti(straha) od koje nema spasa ili leka, onda je takav osecaj 
straha konstantno prisutan, neki put manje neki put vise izrazen, u 
zavisnosti koliko cesto se ljudi podsecaju na globalnu opasnost, tj 
koliko im se cesto glava vadi iz svakodnevne utopljenosti u licnne 
probleme, sa ciljem dodavanja jos malo problema, strahova, opterecenja. &lt;br /&gt;Takav


 je slucaj i sa AIDS-om. 1984te na veliku scenu ulece najveca opasnost 
po coveka, neizleciva bolest, koju izaziva virus. Na sve strane pocinje 
da se trubi o tome, i vremenom su HIV i AIDS stekli status i ugled 
kakavi dan danas uzivaju. U formi i maniru u kojem su covecanstvu 
predstavljeni, postali su neotudjivi i neraskidivi deo realnosti u kojoj
 covecanstvo zivi. U kojoj meri je eksplodirala, npr. industrija gume 
:lol:,
 je nezamislivo... isto kao sto je nezamislivo u kojoj meri je 
covecanstvo globalno preplaseno pojmovima AIDS i HIV. Ranije, dok 
covecanstvo nije bilo do ove mere svime i svacime ponizavano i 
degradirano, prva asocijacija na sex (a samim tim i seksualnu energiju) 
je bila nesto prirodno, lepo, normalno, a danas su prve asocijacije na 
sex (a samim tim i seksualnu energiju) - HIV, AIDS, bolesti, kurtoni i 
kako se zastiti. Nema sta, napredna smo civilizacija.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako
 su se HIV i AIDS pojavili? Ima nekoliko verzija, svaka ima svoje 
pristalice, a hronoloski, uvodjenje HIV-a i AIDS-a u matrix 20tog veka 
:lol:
 je otprilike izgledalo ovako:&lt;br /&gt;Neko generalno objasnjenje koje se 
daje, i koje je opsteprihvaceno, je to da virus potice sa primata iz 
Afrike, i da se virus krajem 19tog ili pocetkom 20tog veka nekako preneo
 na coveka, ali, to su i dalje slobodne procene, bez konkretnog dokaza. 
Da bi se podmirili oni uporniji, kao moguc nacin prenosenja virusa sa 
primata na coveka, predstavljena je &amp;#39;&amp;#39;teorija lovca&amp;#39;&amp;#39;, tj. da se virus 
preneo prilikom lova, kada lovca napadne ranjena zivotinja, ogrebe ga i 
sl...&lt;br /&gt;Naucno bavljenje pitanjem misterioznog virusa je izaslo pred 
oci javnosti 1983ce godine, kada su sa Paster instituta dr Luj montanje 
&amp;amp; co, izolovali retrovirus(iz limfoidnih gangliona), za koji su 
verovali da izaziva AIDS. Virus su nazvali LAV 
(lymphadenopathy-associated virus) i taj uzorak su poslali u USA, na 
potvrdu...1984te dr Robert galo &amp;amp; co potvrdjuju otkrice francuza, 
ali su ga preimenovali u HTLV-III (T lymphotropic virus type III). Od 
pocetka 1985te pocinje sa objavljivanjem sve vise detaljnih izvestaja o 
LAV, tj HTLV-III. U maju 1986te, administrativno telo pod imenom 
International Committee on Taxonomy of Viruses je ukinulo oba imena, LAV
 i HTLV-III, i donelo odluku da se koristi termin - Human 
Immunodeficiency Virus. Zvanicno, imaju dve varijante: HIV-1 i HIV-2, a 
HIV-1 je daleko virulentniji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;I forma je polako sklopljena, imamo
 smrtonosu bolest i virus koji je izaziva, jos nam samo fali lek (&amp;#39;&amp;#39;i 
dalje&amp;#39;&amp;#39;). To je forma koja se ne dira, i ne dovodi u pitanje. Sve ostalo
 se bazira na toj &amp;#39;&amp;#39;cinjenici&amp;#39;&amp;#39;. Ta &amp;#39;&amp;#39;cinjenica&amp;#39;&amp;#39; ulazi u osnov 
medicinske dijagnoze i tretmana ove bolesti. A da bi se dokazalo 
postojanje virusa u telu, koriste se HIV testovi, sada vec dug niz 
godina. Pripreme su bile zavrsene, AIDS industrija je mogla da zapocne 
svoju akciju.
 U um covecanstva su se vec utkali mitovi da HIV izaziva AIDS, da HIV 
testovi mogu precizno potvrditi HIV, da su lekovi, koji se koriste u 
tretmanu, ucinkoviti i da produzuju zivot, da se AIDS prenosi medju 
svima bez izuzetka, da kondomi stite od AIDS-a...to su sve unapred 
spremljene i naucene fraze (istovremeno, to su i osnove mita o AIDS-u), 
koje se retko dovode u pitanje...ljudi su vremenom naucili, i sebe 
istrenirali, da zive u konstatnom strahu od AIDS-a i od zaraze 
HIV-om...a sada je na pomolu jos jedan iz arsenala magicnih metaka u 
vidu vakcine, metak koji ce ljude zastiti od HIV-a, virusa cije 
postojanje, striktno u naucnom smislu i smislu naucnog metoda, nikad 
nije neposredno i nedvosmisleno dokazano.&lt;br /&gt;Naucni radovi u kojima se 
&amp;#39;&amp;#39;potvrdilo&amp;#39;&amp;#39; otkrice HIV-a, i koji su posluzili kao naucna osnova za 
mit o AIDS-u dolaze od 4 grupe naucnika i saradnika: Barr&amp;eacute;-Sinousi et al
 1983; Papovic et al 1984; Gallo et al 1984; Levy et al 1984. Ti radovi 
predstavljaju naucni osnov za vazecu pricu o AIDS-u.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evo nekih 
izjava dr Roberta Galoa, a koje se ticu postojecih HIV testova: &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;-
 &amp;ldquo;HIV tests were highly accurate from the time they were developed in 
1984 and have become much more accurate over time as the underlying 
technology has evolved. &lt;strong&gt;HIV tests are amongst the most accurate 
available in medical science&lt;/strong&gt;.&amp;rdquo;&lt;br /&gt;- &amp;ldquo;A PCR test for the presence of 
the virus itself can accurately determine a child&amp;rsquo;s HIV status.&amp;rdquo;&lt;br /&gt;- 
&amp;ldquo;An AIDS diagnosis cannot be considered definitive without an HIV test.&amp;rdquo;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Testovi


 koji se koriste za dijagnozu infekcije HIV-om su dva testa na antitela -
 ELISA i Western blot, i genetski test - PCR test (ili Viral Load). 
ELISA i Western blot otkrivaju samo ono sto je pogresno prihvaceno da su
 HIV antigeni ili proteini. Slicno tome, i PCR test otkriva samo kopije 
fragmenata RNK, koja je proizvoljno prihvacena kao nuleinska kiselina 
HIV-a. Nijedan od ovih testova ne otkriva sam HIV, ili HIV cestice.&lt;br /&gt;Farmaceutske


 kuce i laboratorije koje proizvode ove testove, uz svaki test prilazu i
 detaljno uputstvo na kojem se izmedju ostalog nalaze i ove izjave:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;ELISA&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Elisa


 testing alone cannot be used to diagnose AIDS, even if the recommended 
investigation of reactive specimens suggests a high probability that the
 antibody to HIV-1 is present&amp;quot; (Abbott 1997). &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Western blot&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Do


 not use this kit as the sole basis of diagnosis of HIV-1 infection.&amp;quot; 
(Epitope Organon Teknika) &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;PCR Viral Load&lt;br /&gt;&amp;quot;The Amplicor HIV-1 
Monitor test is not intended to be used as a screening test for HIV or 
as a diagnostic test to confirm the presence of HIV infection&amp;quot; (Roche 
2003). &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sto ce reci - farmaceuti daju do znanja da ovi testovi 
nisu specificni za dijagnozu HIV-a, dok proponenti AIDS-a tvrde 
drugacije. U klinickoj medicini, jedini ispravni metod za utvrdjivanje 
osetljivosti i specificnosti dijagnostickog testa jeste uporedjivanje 
testa sa svojim zlatnim standardom. U ovom slucaju, jedini moguci zlatni
 standard za HIV test bi bio sam HIV. Obzirom da HIV NIKADA nije 
izolovan kao nezavisna, slobodna ili prociscena viralna cestica, 
specificnost i osetljivost ovih testova je prilicno diskutabilna, jer se
 specificnost i osetljivost racunaju proizvoljno, uporedjivanjem sa 
klinickim manifestacijama AIDS-a ili brojanjem T4 celija...&lt;br /&gt;&amp;quot;At 
present there is no recognized standard for establishing the presence 
and absence of HIV-1 antibody in human blood. Therefore sensitivity was 
computed based on the clinical diagnosis of AIDS and specificity based 
on random donors.&amp;quot; (Abbott 1997) &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Obzirom da ne postoji zlatni 
standard za definisanje specificnosti testova koji se koriste za 
dijagnozu HIV-a, svi koji su oznaceni kao HIV-pozitivni bi trebalo da 
budu proglaseni za lazno pozitivne. Zbog prirode ovih testova NIJEDNA 
osoba ne moze biti potpuno ispravno i validno oznacena ili proglasena 
kao HIV-negativna ili HIV -pozitivna. Ali, medju AIDS naucnicima, 
novinarima, zdravstvenim radnicima se retko kada razmatra o pouzdanosti 
ovih testova. Oni su prihvaceni zdravo za gotovo, kao validan pokazatelj
 prisutnosti HIV-a.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pravilne i ispravne procedure za izolovanje 
retrovirusa su utvrdjene i uspostavljene 1964te godine. Najcesci izvori 
materijala iz kojih retrovirusi mogu biti izolovani i procisceni su - 
krv, razni tkivni homogenati i supernatanti inficiranih celijskih 
kultura. &lt;br /&gt;5 osnovnih koraka u tehnici za izolaciju i prociscavanje 
retrovirusa su:&lt;br /&gt;- koncentrisanje viranih cestica centrifugom&lt;br /&gt;- 
elektronska mikroskopija koncentrisanih viralnih cestica&lt;br /&gt;- 
biohemijska i genetska analiza prociscenih viralnih cestica&lt;br /&gt;- 
konstantna kontrola eksperimenata, kako bi se izbeglo pogresno tumacenje
 i posmatranje endogenih retrovirusa kao egzogenih virusa&lt;br /&gt;- bioloski 
testovi sa ciljem da se ustanovi da li je izolovani virus zaista 
potencijalno patogen i virulentan.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ono sto je u celoj ovoj prici 
najvaznije - ni Montanje, ni Galo, ni Levi se nisu drzali ovih koraka u 
trenutku kada su tvrdili da su izolovali virus HIV. Prva dva koraka su 
preskocena, zatim, nisu pruzili dokaz (el. mikroskopom) da se cestice iz
 supernatanta inficirane celijske kulture sastoje prvenstveno od 
viralnih cestica(koncentrisanih). Umesto toga, oni su kao dokaz pruzili 
fotografije(sa elektronskog mikroskopa) aktiviranih/stimulisanih 
kultivisanih limfocita koji otpustaju cestice slicne retrovirusima. 
Medjutim, ove cestice slicne retrovirusima, mogu otpustati i 
neinficirane kulture stimulisanih/aktiviranih limfocita. Fotografije 
&amp;#39;&amp;#39;neinficiranih&amp;#39;&amp;#39; limfocita kultivisanih pod istim uslovima kao i 
&amp;#39;&amp;#39;inficirani&amp;#39;&amp;#39;, ne postoje, tj nikad nisu prilozene. Navodno postojanje 
HIV dalje je bilo &amp;#39;&amp;#39;potvrdjeno&amp;#39;&amp;#39; proucavanjem proteina, aktivnosti 
enzima reverzibilne transkriptaze i fragmenata RNK koji su nadjeni u 
supernatantima kultura (znaci, potvrda ne dolazi od direktne analize 
preciscenih viralnih cestica).&lt;br /&gt;Uprkos nemogucnosti da se izoluje cist
 virus, ili cestica virusa, nastavilo se sa forsiranjem postojanja 
HIV-a, a svi dokazi koji ukazuju na postojanje virusa su posredni, i 
utvrdjeni su na osnovu prisustva (u celijskim kulturama ili kod kod 
HIV-pozitivnih):&lt;br /&gt;- proteina i glikoproteina p34/32, p24, p18/17,p120,
 gp160/150, gp120, i gp41/45/40, za koje se tvrdi da pripadaju HIV-u&lt;br /&gt;-
 enzima reverzibilne transkriptaze, koja navodno pripada HIV-u&lt;br /&gt;- RNK i
 DNK fragmenata, koji takodje navodno pripadaju HIV-u&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Istina je -
 ni za jednu od ovih susptanci nije do sada dokazano da pripada HIV-u. 
Kako moze da se dokaze da supstance nadjene u tim kulturama zaista 
pripadaju viralnim cesticama koje nikad nisu valjano preciscene? Kako 
dokazati da te supstance nisu celijski otpad ili celijske mikrovezikule,
 koje se takodje javljaju u talogu pri istoj gustini kao i retrovirusi? 
Da bi se nedvosmisleno i bez sumnje dokazalo, da te supstance/molekuli, 
koje se smatraju markerima, zaista jesu deo retrovirusa zvanog HIV, 
apsolutno je neophodno da se viralne cestice potpuno presciste i odvoje i
 razdvoje od svega ostalog. To sa HIV-om nikada nije uradjeno. 
Procedura/metod u svojoj osnovi ima polaznu tacku - da je za svako 
proucavanje komponenti i cestica virusa osnovno imati izvesnu kolicinu 
preciscenog virusa. Posle preciscavanja se pristupa tretiranju 
preciscenog materijala (ribonukleazom, raznim deterdzentima) sa ciljem 
da se razbiju preciscene cestice kako bi otpustile svoje unutrasnje 
komponente. Ni to nikad nije uradjeno sa HIV-om.&lt;br /&gt;Ova potpuno pogresna
 metodologija, primenjena u &amp;#39;&amp;#39;dokazivanju&amp;#39;&amp;#39; HIV-a, ima izuzetno ozbiljne
 posledice - globalno koriscenje HIV testova, koji uopste nisu 
specificni za HIV.&lt;br /&gt;1999te godine, dve nezavisne grupe naucnika su 
zapocele istrazivanje elektronskim mikroskopom, gde su posmatrali 
ultrastrukturalne karkateristike materijala koji se talozi u 1.16g/ml 
rastvoru sukroze (taj rastvor se koristi za talozenje i kasnije 
detektovanje virusa ili virusnih cestica iz supernatanta). Radeci sa 
supernatantima kultura T-celija inficiranih HIV-1, obe grupe naucnika su
 u supernatantima pronasle celijski otpad i vezikule celijskih membrana 
koji nikako nisu mogli biti povezani sa HIV-om ili &amp;#39;&amp;#39;retkim&amp;#39;&amp;#39; viralnim 
cesticama. Bez obzira na to otkrice, i dalje se nastavilo sa prethodno 
prihvacenim i odomacenim modelom &amp;#39;&amp;#39;identifikacije&amp;#39;&amp;#39; viralnih markera, a 
na osnovu prisustva viralnih markera se posmatra i meri efikasnost 
antiviralnih lekova u klinickim ispitivanjima. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Aktivnost enzima 
reverzibilne transkriptaze, otkrivena u supernatantima celijskih 
kultura, je uzeta kao pokazatelj prisustva HIV-a, ali samo zato sto su 
Galo, Montanje i Levi pogresno predstavili taj enzim kao jedinstven za 
retroviruse, dok je cinjenica da taj enzim nije svojstven iskljucivo 
retrovirusima. &lt;br /&gt;Isto tako, (pogresno interpretirani) fragmenti RNK, 
nadjeni u supernatantima kultura ili u krvi pacijenta, a koji se 
smatraju specificnim HIV markerima, mogu da poticu i od celija u kulturi
 ili od endogenih retrovirusa. PCR testom tj metodom se prave 
kopije/klonovi tih fragmenata RNK, koji su potpuno bez osnova proglaseni
 da pripadaju HIV genomu, pa tako ispada da se PCR testom vrsi 
prebrojavanje kopija necega sto se bez dokaza smatra da pripada HIV-u. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Jos


 jedna mana svih HIV testova jeste ta - do sada se, naucno 
dokumentovano, pokazalo da je u slucaju preko 70 razlicitih 
bolesti/poremecaja doslo do pozitivne reakcije na testu na HIV 
antittela, a bez prisutne HIV infekcije. Sada sledi lista bolesti, 
poremecaja i zdravstvenih stanja za koje je do sada utvrdjeno da na HIV 
testovima daju lazno pozitivne reakcije :&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Natural occurring polyspecific antibodies (Barbacid et al 1980; 
Healey &amp;amp; Bolton 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-carbohydrate antibodies 
(Snyder &amp;amp; Fleissner 1980; Healey &amp;amp; Bolton 1993; Cordes &amp;amp; 
Ryan 1995).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Antibodies with a high affinity for 
polystyrene used in the test kits (Arnold et al 1994; Pearlman &amp;amp; 
Ballas 1994; Yoshida et al 1987).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        HLA antibodies to 
class I and II leukocyte antigens (Blanton et al 1987; Bylund 1992; 
Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Profitt &amp;amp; Yen-Lieberman 1993; Sayers et al 
1986; Schleupner 1990; Schochetman &amp;amp; George 1992; Steckelberg &amp;amp; 
Cockerill 1988; Yu et al 1989).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Passive immunization 
(receipt of gammaglobulin or immune globulin as prophylaxis against 
infection) (Ascher &amp;amp; Roberts 1993; Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Gill et 
al 1991; Jackson et al 1988; Lai-Goldmnan et al 1987; Isaacman 1989; 
Profitt &amp;amp; Yen-Lieberman 1993; Piszkiewicz 1987; Yale et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Administration of human immunoglobulin preparations (Bylund et 
al 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Hypergammaglobulinemia (high levels of 
antibodies) (Moore et al 1986; Peterman et al 1986).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Globulins produced during polyclonal gammopathies, very common in groups
 at risk for AIDS (Bylund et al 1992; Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Schleupner
 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-lymphocyte antibodies (Mathe 1992; Ujhelyi 
et al 1989).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-collagen antibodies (found in gay men,
 hemophiliacs, Africans of both sexes and people with leprosy) (Mathe 
1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Multiple blood transfusions (Cordes &amp;amp; Ryan 
1995; Ng 1991; Peterman et al 1986; Proffit &amp;amp; Yen-Lieberman 1993; 
Schochetman &amp;amp; George 1992; Yu et al 1989; Sayre 1996).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;     
   Individuals with coagulation defects (Bylund et al 1992; Schochetman 
&amp;amp; George 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Hepatitis B vaccination (Jackson et 
al 1988; Lee et al 1992; Pearlman &amp;amp; Ballas 1994; Profitt &amp;amp; 
Yen-Lieberman 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Tetanus vaccination (Pearlman &amp;amp;
 Ballas 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        False positive in other serologic tests, 
including RPR for syphilis (Bylund et al 1992; Fleming et al 1987; Moore
 et al 1986; Schleupner 1990; Schocheman &amp;amp; George 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;   
     Healthy individuals as a result of poorly-understood 
cross-reactions (Bylund et al 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-hepatitis A 
IgM antibody (Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        High levels of 
circulating immune complexes (Biggar et al 1985; Moore et al 1986).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Presence of normal human ribonucleoproteins (Cordes &amp;amp; Ryan 
1995; Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Malaria (Biggar et al 1985; 
Charmot &amp;amp; Simon 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Visceral Leishmaniasis 
(Ribiero et al 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Leprosy (Andrade et al 1991; 
Kashala et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Tuberculosis (Kashala et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Mycobacterium avium (Kashala et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Autoimmune diseases: systemic lupus erythematous, scleroderma, 
connective tissue disease, dermatomyositis (Bylund et al 1992; 
Leo-Amador et al 1990; Pearlman &amp;amp; Ballas1994; Proffit &amp;amp; 
Yen-Lieberman 1993; Ranki et al 1992;  Schochetman &amp;amp; George 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Systemic Lupus erythematosus (Esteva et al 1992; Jindal et al 
1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Rheumatoid arthritis (Ng 1991).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Serum-positive for rheumatoid factor, antinuclear antibodies, and other 
autoantibodies (Dock et al 1988; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 1988; 
Yoshida et al 1987).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-smooth muscle antibody 
(Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-mitochondrial antibodies (Cordes
 &amp;amp; Ryan 1995; Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-microsomal 
antibodies (Mortimer et al 1985).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Other antinuclear 
antibodies (Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Schleupner 1990; Steckelberg &amp;amp; 
Cockerill 1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Anti-T-cell antigen antibodies (Cordes 
&amp;amp; Ryan 1995; Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Renal failure (Cordes
 &amp;amp; Ryan 1995;Jindal et al 1993; Schleupner 1990).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Hemodialysis (Bylund et al 1992; Fassbinder et al 1986; Peterman et al 
1986; Schochetman &amp;amp; George 1992; Ujhelyi et al 1989).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;      
  Alpha interferon therapy in hemodialysis patients (Sungar et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Renal transplantation (Burkhardt et al 1987; Cordes &amp;amp; Ryan 
1995; Neale et al 1985; Schleupner 1990; Ujhelyi et al 1989).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;  
      Organ transplantation (Agbalika et al 1992; Ng 1991).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;    
    Upper respiratory tract infection (cold or flu) (Challakere &amp;amp; 
Rapaport 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Acute viral infections, DNA viral 
infections (Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Pearlman &amp;amp; Ballas 1994; Profitt 
&amp;amp; Yen-Lieberman 1993; Schleupner 1990; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 
1988; Voevodin 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Flu (Ng 1991).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Flu
 vaccination (Arnold et al 1994; Challakere &amp;amp; rapaport 1993; Cordes Y
 Ryan 1995; Hsia 1993; MacKenzie et al 1992; Profit &amp;amp; Yen-Lieberman 
1993; Simonsen et al 1995).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Herpes simplex I (Langedijk 
et al 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Herpes simplex II (Challakere &amp;amp; 
rapaport 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Epstein-Barr virus (Ozanne &amp;amp; Fauvel 
1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Recent viral infection or exposure to viral 
vaccines (Challakere &amp;amp; Rapaport 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Pregnancy in 
multiparous women (Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Ng 1991; Profitt &amp;amp; 
Yen-Lieberman 1993; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 1988; Ujhelyi et al 
1989; Abbott 1997).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Cancers (Pearlman &amp;amp; Ballas 
1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Multiple myeloma (Bylund et al 1992; Profitt 
&amp;amp; Yen-Lieberman 1993; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;   
     Hematologic malignant disorders and lymphomas (Burkhardt et al 
1987; Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Profitt &amp;amp; Yen-Lieberman 1993; 
Schleupner 1990; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Q 
fever with associated hepatitis (Yale et al 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Hepatitis (Sungar 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Alcoholic liver disease (Bylund
 et al 1992; Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Mendenhall et al 1986; Pearlman 
&amp;amp; Ballas 1994; Schleupner 1990; Schochetman &amp;amp; George 1992; 
Steckelberg &amp;amp; Cockerill 1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Primary sclerosing 
cholangitis (Schochetman &amp;amp; George 1992; Steckelberg &amp;amp; Cockerill 
1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Primary biliary cirrhosis (Cordes &amp;amp; Ryan 
1995; Profitt &amp;amp; Yen-Lieberman 1993; Schleupner 1990; Steckelberg 
&amp;amp; Cockerill 1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Stevens-Johnson syndrome 
(Burkhardt et al 1987; Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Profitt &amp;amp; 
Yen-Lieberman 1993).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Sticky blood in Africans (Mortimer 
et al 1985; Papadopulos-Eleopulos 1988; Pearlman &amp;amp; Ballas 1994).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Heat-treated specimens (Jungkind et al 1986; Schleupner 1990; 
Schochetman &amp;amp; George 1992; Smith et al 1987; Van Beers et al 1985).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Lipemic serum (Schochetman &amp;amp; George 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Hemolyzed serum (Schochetman &amp;amp; George 1992).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        
Hyperbilirubinemia (Bylund et al 1992; Cordes &amp;amp; Ryan 1995).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;
        Proteins in the equipment used for these tests (Cordes &amp;amp; 
Ryan 1995).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;middot;        Other retroviruses (Blomberg et al 1990; 
Cordes &amp;amp; Ryan 1995; Dock et al 1988; Schleupner 1990; Tribe et al 
1988).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sva ova medicinska stanja karakterise stanje upale sa 
posledicnom hronicnom aktivacijom ili stimulacijom imunog sistema, 
prisustvo velikog broja antitela u krvi, kao i povisen nivo oksidativnog
 stresa. Osobama koje su u &amp;#39;&amp;#39;riziku od AIDS-a&amp;#39;&amp;#39;, a koji su na testovima 
bili HIV-pozitivni, takodje je karkateristicna bila hronicna stimulacija
 ili aktivacija imunog sistema i prisustvo velikog broja antitela u 
krvi. Dosta ovih zdravstvenih problema, koji izazivaju lazno pozitivne 
reakcije na HIV testovima, su problemi koji se u razlicitoj razmeri i 
koncentraciji javljaju medju &amp;#39;&amp;#39;rizicnim grupama&amp;#39;&amp;#39; u razvijenim zemljama,
 kao i medju velikim procentom afrikanaca i ljudi iz zemalja u razvoju. 
Sama definicija AIDS-a je problematicna. Nju je osmislio (i vremenom je 
menjao i apdejtovao) americki centre for disease control (CDC) - 
potrebna je pozitivna reakcija na testu za HIV antitela. Postojanje 
HIV-a je od presudnog znacaja, jer je uspostavljena relacija da je AIDS 
bolest izazvana HIV-om. Ali bez obzira na to, u mnogim zemljama Afrike 
AIDS se dijagnostikuje bez ikakvih testova ili laboratorijskih analiza, a
 tako je odluceno na konferenciji u Banguiju, u Centralnoafrickoj 
republici, oktobra 1985, gde su tu odluku doneli americki zdravstveni 
zvanicnici i Svetska Zdravstvena Organizzacija. To je dalo pravo 
lekarima da dijagnostikuju AIDS samo na osnovu klinickih 
simptoma...Bolesti koje preovladjuju u Africi su direktna posledica 
hronicne gladi i siromastva, i najcesce su te bolesti manifestovane 
simptomima i znakovima koji su u Banguiju 85te ukljuceni u definiciju 
AIDS-a - gubitak tezine, hronicna dijareja, produzena groznica, stalni 
kasalj i svrab, a u definiciji je napomenuto i to da je prisustvo 
Karposijevog sarkoma ili kriptokoknog meningitisa dovoljno samo po sebi 
za dijagnozu AIDS-a u Africi. &lt;br /&gt;U Americi, pozitivan rezultat na HIV 
testu je pokazatelj HIV infekcije. Treba tkdj napomenuti da u USA, 
HIV-pozitivnim se moze dijagnostikovatisamo osoba cija je krv dala 
pozitivne reakcije 4 puta (u dva dana) na ELISA testovima i jedan put na
 Western blot testu. Ako je AIDS infektivna bolest, ona bi ona bila prva
 infektivna bolest koja zahteva ponavljanje istog testa na antitela 4 
puta da bi se pokazalo da li su ta antitela prisutna ili ne. Ako je 
ELISA test specifican za HIV kako se tvrdi, zasto je potrebno da se 
ponavlja 4 puta pre nego sto se neko proglasi HIV-pozitivnim? To nije 
slucaj ni sa jednom do sada poznatom infektivnom bolescu...&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2010/06/23/ako-ima-drva-seci</link>
      <pubDate>, 23  2010 08:15:18 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>MESOŽDERI</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_20536&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/sl-j.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/sl-j.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_20534&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/sl-a.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/sl-a.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_20535&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/sl-b.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/sl-b.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_20537&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/sl-l.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/sl-l.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_20538&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/CowSlaughterhouse.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/CowSlaughterhouse.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;...i sve to da bi na kraju dobili...ovo&lt;a id=&quot;res_20539&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/beef.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/beef.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CVUGLA%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CVUGLA%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_themedata.thmx&quot; rel=&quot;themeData&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CVUGLA%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_colorschememapping.xml&quot; rel=&quot;colorSchemeMapping&quot; /&gt;&lt;xml&gt;
 &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;Normal&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;0&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;false&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
  &lt;w&gt;EN-US&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;X-NONE&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;X-NONE&lt;/w&gt;
  &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
   &lt;w&gt;
  &lt;/w&gt;
  &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
   &lt;m&gt;
  &lt;/m&gt;&lt;/w&gt;
&lt;/xml&gt;&lt;xml&gt;
 &lt;w deflockedstate=&quot;false&quot; defunhidewhenused=&quot;true&quot; defsemihidden=&quot;true&quot; defqformat=&quot;false&quot; defpriority=&quot;99&quot; latentstylecount=&quot;267&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;0&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Normal&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 7&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 8&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;9&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;heading 9&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 7&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 8&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; name=&quot;toc 9&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;35&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;caption&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;10&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Title&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;1&quot; name=&quot;Default Paragraph Font&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;11&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtitle&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;22&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Strong&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;20&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;59&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Table Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Placeholder Text&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;1&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;No Spacing&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Revision&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;34&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;List Paragraph&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;29&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Quote&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;30&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Quote&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 1&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 2&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 3&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 4&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 5&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;60&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Shading Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;61&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;62&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Light Grid Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;63&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;64&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Shading 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;65&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;66&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium List 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;67&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 1 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;68&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 2 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;69&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Medium Grid 3 Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;70&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Dark List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;71&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Shading Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;72&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful List Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;73&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; name=&quot;Colorful Grid Accent 6&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;19&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtle Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;21&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Emphasis&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;31&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Subtle Reference&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;32&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Intense Reference&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;33&quot; semihidden=&quot;false&quot; unhidewhenused=&quot;false&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;Book Title&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;37&quot; name=&quot;Bibliography&quot;/&quot;&quot;&gt;
  &lt;w locked=&quot;false&quot; priority=&quot;39&quot; qformat=&quot;true&quot; name=&quot;TOC Heading&quot;/&quot;&quot;&gt;
 &lt;/w&gt;
&lt;/xml&gt;&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-qformat:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
	mso-para-margin-top:0in;
	mso-para-margin-right:0in;
	mso-para-margin-bottom:10.0pt;
	mso-para-margin-left:0in;
	line-height:115%;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:11.0pt;
	font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;;
	mso-ascii-font-family:Calibri;
	mso-ascii-theme-font:minor-latin;
	mso-hansi-font-family:Calibri;
	mso-hansi-theme-font:minor-latin;}
&lt;/style&gt;


&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Evo par sumiranih godisnjih izvestaja revizije
klanica u USA&lt;/p&gt;

&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;MsoNormalTable&quot; style=&quot;width: 322.5pt&quot; width=&quot;430&quot;&gt;
 &lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; width=&quot;50&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Year&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Practice&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Passed&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Failed&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; display: none; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;MsoNormalTable&quot; style=&quot;width: 95%&quot; width=&quot;95%&quot;&gt;
 &lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;
  &lt;td colspan=&quot;4&quot; style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;; color: #cc0000&quot;&gt;1996: 11 plants&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Killing
  cows on first shot&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;36%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;64%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 37.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 150pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Cattle
  slipping on floors&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 67.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;64%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;36%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Cattle
  balking from distractions&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;60%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;40%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td colspan=&quot;4&quot; style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;; color: #cc0000&quot;&gt;1999: 42 plants&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Killing
  cows on first shot&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;90%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;10%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 37.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 150pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Cows
  made too much noise&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 67.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;71%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;29%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Use
  of electric prods&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;76%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;24%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td colspan=&quot;4&quot; style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;; color: #cc0000&quot;&gt;2002: 57 plants&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Killing
  cows on first shot&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;94%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;6%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 37.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 150pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Cows
  made too much noise&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; width: 67.5pt; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;96%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; background: #eeeeee none repeat scroll 0% 0%; -moz-background-clip: -moz-initial; -moz-background-origin: -moz-initial; -moz-background-inline-policy: -moz-initial&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;4%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 37.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;50&quot;&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 150pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;200&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Use
  of electric prods/abuse&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt; width: 67.5pt&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;90&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;82%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
  &lt;td style=&quot;padding: 2.25pt&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;
  &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin-bottom: 3.75pt; line-height: 140%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; line-height: 140%; font-family: &#039;Verdana&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;18%&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
  &lt;/td&gt;
 &lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Iz kojih se vidi da iz godine u godinu, zivotinja zvana
covek sve efikasnije ubija zarad skaldistenja mesa.&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;U objektivnoj realnosti, dosta ljudi sa umnom semom
mesozdera &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;su samo na jedan stepenik od
kanibalizma. Kada bi zivotna situacija i sticaj okolnosti tako nalagao, ljudi
sa ovom umnom semom bi bez ikakvih problema jeli ljudsko meso sa ciljem
opstanka iliti prezivljavanja.&lt;br /&gt;
Instaliranjem ovakve umne seme na siroke mase se postiglo to da ti ljudi sebe
identifikuju sa zivotinjama, i da posmatraju i shvataju sebe kao napredni oblik
zivotinja, koji im daje za pravo da ubijaju manje napredne oblike zivotinja.
Zivotinje ubijaju koliko im je u trenutku potrebno, a zivotinja zvana covek
ubija i gomila po hladnjacama. U zivotinjskom svetu ne postoje masovne ubice,
ali tu se nasao covek, napredna zivotinja, da se pobrine da to ne bude tako.
Pored mnogih, ovo je jedan od nedvosmislenih dokaza degradacije tj. devolucije
coveka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Covek je plodojed, ni biljojed ni mesojed. Priroda je po defaultu za svesno
bice zvano covek namenila svoje plodove, nista vise. &lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Covek na trenutnom nivou svesti na kojem se nalazi nije u
stanju da komunicira sa biljkama na nacin na koji to cini sa zivotinjama.
Naravno, to zavisi i od razlike izmedju sposobnosti i nacina komuniciranja
zivotinja i biljaka. &lt;br /&gt;
Biljke i zivotinje operisu na potpuno razlicitim nivoima svesti, te se ne mogu
ni u kojoj varijanti svrstavati u isti kos u smislu poredjenja zivih i svesnih
bica na planeti. Iz istih razloga covek i zivotinje se ne mogu svrstavati u
isti kos, ali vecini ta cinjenica uopste ne smeta da sebe porede sa
zivotinjama, kao sto im ne smeta ni cinjenica da uverenje o neophodnosti mesa u
jelovniku baziraju na duboko usadjenim mitovima koji se prenose sa generacije
na generaciju. Neki od smelijih su se odvazili i otplovili u naucne vode ne bi
li nasli &amp;#39;&amp;#39;naucne&amp;#39;&amp;#39; dokaze da potvrde i zacementiraju svoje ubedjenje da su oni
napredne zivotinje kojima su u jelovniku neophodne druge, manje napredne,
zivotinje. Sa sve obrazlozenjem da su im lesevi drugih zivotinja neophodni da
budu jos naprednije zivotinje, jer se pozivaju na navodnu neophodnost mesa za
razvoj njihovog &amp;#39;&amp;#39;naprednog&amp;#39;&amp;#39; mozga.&lt;br /&gt;
Covek ubija i nemilosrdno sece i biljke i zivotinje. Priroda za njega to nije predodredila.
I plodove prirode covek treba da uzima u kolicini u kojoj mu je potrebno, a ne
da gomila i skladisti (jer to sa svakog aspekta gubi smisao i poentu). Dobro,
ne moze se zanemariti cinjenica da je tako nalagao &amp;#39;napredak&amp;#39; civilizacije. Taj
napredak je ucinio to da mi na planeti, umesto civilizacije bazirane na
vrednostima i kvalitetima svesnih bica, imamo civilizaciju (naucno)baziranu na
zivotinjskim instinktima i nagonima, a to je jos jedan nedvosmislen dokaz
degradacije tj. devolucije covecanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno, ko zeli da jede meso neka ga jede, svako ima pravo na svoj izbor, bio
on slobodan ili nametnut.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Tako i ovi sa slike ispod...&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_20540&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/cann20wu.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/cann20wu.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;

&amp;nbsp;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/12/11/mesozderi</link>
      <pubDate>, 11  2008 18:06:29 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>HOLOGRAMI I TAKO TO...</title>
   <description>&lt;p&gt;Eto, dragi moji, zahvaljujuci precednickim izborima u USA narod ove planete dobi i zvanicno novu igracku...hologram...po prvi put na tv...kod lari kinga...neka novinarka u studiju u shikagu, a u stvari je kod lari kinga...njena hologramska projekcija...ili ona... ko ce ga znati...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.youtube.com/watch?v=v7fQ_EsMJMs&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.youtube.com/watch?v=v7fQ_EsMJMs&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.youtube.com/watch?v=thOxW19vsTg&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.youtube.com/watch?v=thOxW19vsTg&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/11/08/hologrami-i-tako-to...</link>
      <pubDate>, 08  2008 16:46:21 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>MEET THE AMEROS</title>
   <description>&lt;p&gt;$$$ are sleeping with the fishes. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.sendspace.com/file/glnsmv&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;http://www.sendspace.com/file/glnsmv&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/10/24/meet-the-ameros</link>
      <pubDate>, 24  2008 00:38:05 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>RELIGION AND IDEOLOGY SHIT LIST</title>
   <description>* Taoism: Shit happens. &lt;br /&gt;* Confucianism: Confucius say, &amp;quot;Shit happens.&amp;quot; &lt;br /&gt;* Buddhism: If shit happens, it isn&amp;#39;t really shit. &lt;br /&gt;* Zen Buddhism: Shit is, and is not. &lt;br /&gt;* Zen Buddhism #2: What is the sound of shit happening? &lt;br /&gt;* Hinduism: This shit has happened before. &lt;br /&gt;* Islam: If shit happens, it is the will of Allah. &lt;br /&gt;* Islam #2: If shit happens, kill the person responsible. &lt;br /&gt;* Islam #3: If shit happens, blame Israel. &lt;br /&gt;* Catholicism: If shit happens, you deserve it. &lt;br /&gt;* Protestantism: Let shit happen to someone else. &lt;br /&gt;* Presbyterian: This shit was bound to happen. &lt;br /&gt;* Episcopalian: It&amp;#39;s not so bad if shit happens, as long as you serve the right wine with it. &lt;br /&gt;* Methodist: It&amp;#39;s not so bad if shit happens, as long as you serve grape juice with it. &lt;br /&gt;* Congregationalist: Shit that happens to one person is just as good as shit that happens to another. &lt;br /&gt;* Unitarian: Shit that happens to one person is just as bad as shit that happens to another. &lt;br /&gt;* Lutheran: If shit happens, don&amp;#39;t talk about it. &lt;br /&gt;* Fundamentalism: If shit happens, you will go to hell, unless you are born again. (Amen!) &lt;br /&gt;* Fundamentalism #2: If shit happens to a televangelist, it&amp;#39;s okay. &lt;br /&gt;* Fundamentalism #3: Shit must be born again. &lt;br /&gt;* Judaism: Why does this shit always happen to us? &lt;br /&gt;* Calvinism: Shit happens because you don&amp;#39;t work. &lt;br /&gt;* Seventh Day Adventism: No shit shall happen on Saturday. &lt;br /&gt;* Creationism: God made all shit. &lt;br /&gt;* Secular Humanism: Shit evolves. &lt;br /&gt;* Christian Science: When shit happens, don&amp;#39;t call a doctor - pray! &lt;br /&gt;* Christian Science #2: Shit happening is all in your mind. &lt;br /&gt;* Unitarianism: Come let us reason together about this shit. &lt;br /&gt;* Quakers: Let us not fight over this shit. &lt;br /&gt;* Utopianism: This shit does not stink. &lt;br /&gt;* Darwinism: This shit was once food. &lt;br /&gt;* Capitalism: That&amp;#39;s MY shit. &lt;br /&gt;* Communism: It&amp;#39;s everybody&amp;#39;s shit. &lt;br /&gt;* Feminism: Men are shit. &lt;br /&gt;* Chauvinism: We may be shit, but you can&amp;#39;t live without us... &lt;br /&gt;* Commercialism: Let&amp;#39;s package this shit. &lt;br /&gt;* Impressionism: From a distance, shit looks like a garden. &lt;br /&gt;* Idolism: Let&amp;#39;s bronze this shit. &lt;br /&gt;* Existentialism: Shit doesn&amp;#39;t happen; shit IS. &lt;br /&gt;* Existentialism #2: What is shit, anyway? &lt;br /&gt;* Stoicism: This shit is good for me. &lt;br /&gt;* Hedonism: There is nothing like a good shit happening! &lt;br /&gt;* Mormonism: God sent us this shit. &lt;br /&gt;* Mormonism #2: This shit is going to happen again. &lt;br /&gt;* Wiccan: An it harm none, let shit happen. &lt;br /&gt;* Scientology: If shit happens, see &amp;quot;Dianetics&amp;quot;, p.157. &lt;br /&gt;* Jehovah&amp;#39;s Witnesses: &amp;gt;Knock&amp;lt; &amp;gt;Knock&amp;lt; Shit happens. &lt;br /&gt;* Jehovah&amp;#39;s Witnesses #2: May we have a moment of your time to show you some of our shit? &lt;br /&gt;* Jehovah&amp;#39;s Witnesses #3: Shit has been prophesied and is imminent; only the righteous shall survive its happening. &lt;br /&gt;* Moonies: Only really happy shit happens. &lt;br /&gt;* Hare Krishna: Shit happens, rama rama. &lt;br /&gt;* Rastafarianism: Let&amp;#39;s smoke this shit! &lt;br /&gt;* Zoroastrianism: Shit happens half on the time. &lt;br /&gt;* Church of SubGenius: BoB shits. &lt;br /&gt;* Practical: Deal with shit one day at a time. &lt;br /&gt;* Agnostic: Shit might have happened; then again, maybe not. &lt;br /&gt;* Agnostic #2: Did someone shit? &lt;br /&gt;* Agnostic #3: What is this shit? &lt;br /&gt;* Satanism: SNEPPAH TIHS. &lt;br /&gt;* Atheism: What shit? &lt;br /&gt;* Atheism #2: I can&amp;#39;t believe this shit! &lt;br /&gt;* Nihilism: No shit. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;* And of course...Alcoholics Anonymous: Shit happens-one day at a time!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/10/05/religion-and-ideology-shit-list</link>
      <pubDate>, 05  2008 02:22:20 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>KARNAK</title>
   <description>ZA&amp;Scaron;TO &amp;quot;LJUDI&amp;quot; NISU LJUDI&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uzdahnuv&amp;scaron;i duboko, Belzebub je nastavio svoju priču.&lt;br /&gt;- Od vremena početka primene procesa ilnosaparno na Zemlji, proteklo je godinu&lt;br /&gt;dana prema objektivnom računanju vremena.&lt;br /&gt;Tokom tog perioda na planeti su postepeno uspostavljeni procesi evolucije i&lt;br /&gt;involucije svega postojećeg. I, naravno, kod tricentričnih bića su počeli da se&lt;br /&gt;formiraju uslovi za razvoj Objektivnog Uma.&lt;br /&gt;Ukratko, na planeti se sve odvijalo kako treba. I, ko zna? Da se posle godinu&lt;br /&gt;dana nije vratila Visoka Komisija na čelu sa Arhanđelom Sakakijem, možda nikada&lt;br /&gt;ne bi ni do&amp;scaron;lo do kasnijih nesporazuma, povezanih sa tricentričnim stanovnicima te&lt;br /&gt;nesrećne planete.&lt;br /&gt;Visoka Komisija se vratila na Zemlju zato &amp;scaron;to, bez obzira na sva ta prethodno&lt;br /&gt;izvr&amp;scaron;ena merenja, mnogi posvećeni u ovaj problem nisu bili sasvim sigurni u to da&lt;br /&gt;u budućnosti ne treba očekivati neprijatna iznenađenja. Upravo zbog toga su i&lt;br /&gt;poželeli da provere nije li se u pro&amp;scaron;logodi&amp;scaron;njim merenjima potkrala neka gre&amp;scaron;ka.&lt;br /&gt;U svakom slučaju, da bi bili mirni, oni su odlučili da preduzmu dodatne mere&lt;br /&gt;predostrožnosti. Posledice su bile užasne, i to ne samo po tricentrične stanovnike&lt;br /&gt;ove nesrećne planete. One su za čitavu planetu postale živa rana.&lt;br /&gt;Ti zna&amp;scaron; da je u to vreme kod njih počeo da se javlja takozvi &amp;quot;mehanički&lt;br /&gt;instinkt&amp;quot; - izgledalo je da je on za tricentrična bića normalan.&lt;br /&gt;Sveti članovi Visoke Komisije su smatrali da ako se mehanički instinkt dvonogih&lt;br /&gt;tricentričnih stvorenja formira pre nego &amp;scaron;to oni dostignu nivo Objektivnog Uma,&lt;br /&gt;kao &amp;scaron;to se obično događa kod tricentričnih bića, može se desiti da oni pre vremena&lt;br /&gt;saznaju razlog svog postanka, a to može dovesti do velike nevolje. Jer, ako saznaju&lt;br /&gt;da svoje postojanje duguju fragmentima koji su se otkinuli od njihove planete, tj.,&lt;br /&gt;ako osete da su robovi spoljnih okolnosti, koje od njih ne zavise, mogu izgubiti&lt;br /&gt;volju za životom i dobrovoljno uni&amp;scaron;titi sebe.&lt;br /&gt;Zbog toga je, moj dečače, Visoka Komisija između ostalog odlučila da je&lt;br /&gt;neophodno privremeno implantirati triceričnim Zemljanima jedan poseban organ&lt;br /&gt;koji će ih, kao prvo, naterati da doživljavaju realnost u &amp;quot;izvrnutom obliku&amp;quot;, a drugo,&lt;br /&gt;dove&amp;scaron;će ih dotle da će svaki spoljni utisak, koji se bude ponavljao, stvarati kod njih&lt;br /&gt;refleks koji će ih asocirati na &amp;quot;zadovoljstvo&amp;quot; i &amp;quot;uživanje&amp;quot;.&lt;br /&gt;Zatim su, uz pomoć Arhifizikohemičara Anđela Luizosa, člana Visoke&lt;br /&gt;Komisije, stvorili određenu strukturu i smestili je u kičmu tricentričnih bića, pored&lt;br /&gt;same baze repa (u to vreme oni su jo&amp;scaron; imali rep, i taj deo njihovog organizma imao&lt;br /&gt;je normalne osobine, izražavajući punoću njihove egzistence). Ta novostvorena&lt;br /&gt;struktura je doprinosila nastanku i razvoju onih osobina o kojima sam već govorio.&lt;br /&gt;Nazvali su je kuabuferom.&lt;br /&gt;Implantirav&amp;scaron;i taj organ tricentričnim stvorenjima, Visoka Komisija&lt;br /&gt;Kozmičkih Svetitelja, na čelu sa Arhanđelom Sakakijem vratila se u Centar čiste&lt;br /&gt;savesti i mirne du&amp;scaron;e; a planeta Zemlja, koja je tako privukla tvoju pažnju, odmah je&lt;br /&gt;na sebi osetila posledice tog o&amp;scaron;troumnog i dovitljivog re&amp;scaron;enja. Kako bi rekao mudri&lt;br /&gt;Nasradin Hodža, rezultati su ličili na one koje su izazvali zvuci Jerihonskih truba.&lt;br /&gt;A sada, ako želi&amp;scaron; da se makar malo približi&amp;scaron; razumevanju posledica&lt;br /&gt;funkcionisanja tog organa, koji je smislio i stvorio jedinstveni Anđeo Luizos - neka&lt;br /&gt;je zanavek blagosleno njegovo ime - mora&amp;scaron; saznati ne&amp;scaron;to o životu i pona&amp;scaron;anju&lt;br /&gt;tricentričnih dvonogih stanovnika Zemlje i to ne samo onda kada je organ&lt;br /&gt;kundabufera jo&amp;scaron; postojao u njihovom organizmu, već i kasnije, kada je on uni&amp;scaron;ten.&lt;br /&gt;Jer, iako su taj organ i njegova svojstva bili uni&amp;scaron;teni, posledice su se i dalje taložile&lt;br /&gt;u samoj ljudskoj prirodi.&lt;br /&gt;Ali, to ću ti objasniti neki drugi put.&lt;br /&gt;Između ostalog, treba reći daje Visoka Komisija jo&amp;scaron; jednom posetila Zemlju tri&lt;br /&gt;objektivne godine kasnije; ovoga puta na njenom čelu bio je Preuzvi&amp;scaron;eni&lt;br /&gt;Arhiserafim Sevotertr, zato &amp;scaron;to je Preuzvi&amp;scaron;eni Arhanđae Sakaki dostigao božansku&lt;br /&gt;visinu i postao jedan od članova Velike Četvorke Čuvara Vasione.&lt;br /&gt;Dakle, članovi Visoke Komisije bili su zadovoljni po&amp;scaron;to su se uverili da mere&lt;br /&gt;predostrožnosti, preduzete radi održanja balansa u Zemljinom sistemu, nisu vi&amp;scaron;e&lt;br /&gt;potrebne. I tada su, između ostalog, opet uz pomoć Arhifizikohemičara Luiza,&lt;br /&gt;oduzeli tricentričnim bićima organ kundabufer zajedno sa svim njegovim&lt;br /&gt;neverovatnim mogućnostima.&lt;br /&gt;Hajde sada da se vratimo na početak moje priče. Posle neočekivanog&lt;br /&gt;intermedijuma, kada smo do&amp;scaron;li k sebi posle zabune izazvane katastrofom, koja je&lt;br /&gt;pretila čitavom sunčevom sistu, nastavili smo da izgrađujemo na&amp;scaron;u marsovsku&lt;br /&gt;koloniju.&lt;br /&gt;Malopomalo, upoznali smo lokalnu prirodu i prilagodi se postojećim&lt;br /&gt;uslovima.&lt;br /&gt;Kao &amp;scaron;to sam već rekao, neki od nas su odlučili da se nastane na Marsu, drugi su se&lt;br /&gt;spremali da polete, ili su već krenuli, na druge planete tog Sunčevog sistema. Za&lt;br /&gt;međuplanetarni saobraćaj bio nam je dat kozmički brod &amp;quot;Mogućnost&amp;quot;.&lt;br /&gt;Ja sam ostao na Marsu sa nekolicinom svojih rođaka i slugu. Upravo tada je u moju&lt;br /&gt;opservatoriju postavljen moj prvi tkuano (teleskop). Izgradio sam opservatoriju i&lt;br /&gt;posvetio se njenom organizovanju i razvoju, kako bih imao mogućnosti da &amp;scaron;to&lt;br /&gt;podrobnije proučim udaljene objekte na&amp;scaron;e Vasione i plete sunčevog sistema. Od&lt;br /&gt;svih planeta moju pažnju je posebno privlačila Zemlja.&lt;br /&gt;Proticale su godine...&lt;br /&gt;Život planete postepeno je stabilizovan i izgledalo je da se na njoj sve odvija isto&lt;br /&gt;kao i na drugim planetama.&lt;br /&gt;Ali, pažljiv posmatrač je mogao da uoči kako broj triceričnih stvorenja stalno&lt;br /&gt;raste. &amp;Scaron;tavi&amp;scaron;e, ponekad su se mogle zapaziti neobične manifestacije njihove&lt;br /&gt;aktivnosti; oni su ponekad činili ono &amp;scaron;to nikada nisu činili stanovnici drugih&lt;br /&gt;svetova. Odjednom bi, iz čista mira počeli da ubijaju jedni druge.&lt;br /&gt;Ponekad se to međusobno istrebljivanje nije ograničavalo na jedan region, već&lt;br /&gt;se događalo na vi&amp;scaron;e mesta istovremeno, i trajalo je ne samo danju, već i noću.&lt;br /&gt;Primećeno je da se za vreme tog procesa njihov broj naglo smanjivao, ali je u&lt;br /&gt;periodima zati&amp;scaron;ja ponovo naglo rastao.&lt;br /&gt;Vremenom smo se navikli na tu njihovu osobenost, govoreći sebi da je&lt;br /&gt;Visoka Komisija očigledno iz nekakvih važnih razloga organu kundabufera&lt;br /&gt;namerno dala takvu karakteristu. Zbog plodnosti tih bića, govorili smo sebi, njihov&lt;br /&gt;broj se mora regulisati radi održavanja kozmičke ravnoteže u harmoniji.&lt;br /&gt;Ali nikome nije moglo pasti na pamet da se ne&amp;scaron;to rđavo de&amp;scaron;ava čitavoj&lt;br /&gt;planeti. U to doba, kao &amp;scaron;to sam već rekao, ja sam posetio većinu planeta tog&lt;br /&gt;sunčevog sistema, i poznatih, i jo&amp;scaron; neproučenih.&lt;br /&gt;Posebno su mi se dopali tricentrični stanovnici Saturna. Oni su se spolja&lt;br /&gt;razlikovali od nas, jer su podsećali na ptice, vrane.&lt;br /&gt;Zanimljivo je naglasiti da vrane nisu živele samo tamo, već skoro na svim&lt;br /&gt;nastanjenim svetovima na&amp;scaron;e Vasione, gde se razvijaju i uzimaju planetarnu plot&lt;br /&gt;bića sa različitim sistemima mi&amp;scaron;ljenja.&lt;br /&gt;Princip usmenog komuniciranja vranolikih razumnih bića donekle podseća na&lt;br /&gt;na&amp;scaron;, ali zvuci njihovog govora lep&amp;scaron;i su od svega &amp;scaron;to sam ikada mogao da čujem.&lt;br /&gt;On vas primorava da se setite umetnosti najvećih pevača koji čitavu svoju du&amp;scaron;u&lt;br /&gt;unose u melodično, čarobno pevanje.&lt;br /&gt;Kada se setim kako se ta krilata stvorenja odnose jedna prema drugima,&lt;br /&gt;nemam reči kojima bih to opisao. To se može shvatiti tek po&amp;scaron;to se malo proživi s&lt;br /&gt;njima i stekne lično iskustvo. Može se reći samo jedno - njihova srca su poput srca&lt;br /&gt;anđela koji se nalaze uz Nebeski Presto.&lt;br /&gt;Oni u svom životu strogo po&amp;scaron;tuju devetu zapovest Na&amp;scaron;eg Tvorca: &amp;quot;Odnosi se&lt;br /&gt;prema onome &amp;scaron;to pripada drugome kao prema svome, i isto tako ga čuvaj.&amp;quot;&lt;br /&gt;Kasnije ću ti svakako ispričati podrobnije o tricentričnim stvorenjima koja su&lt;br /&gt;nastala i žive na Saturnu, zato &amp;scaron;to je jedan od mojih istinskih prijatelja tokom&lt;br /&gt;godina izgnanstva bio stanovnik te planete; on je imao obličje vrane i zvao se&lt;br /&gt;Karkar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;SPECIFIČNOST LjUDSKE DU&amp;Scaron;E&lt;br /&gt;Vratimo se sada tricentričnim stanovnicima planete Zemlje, onima koji tebe&lt;br /&gt;najvi&amp;scaron;e zanimaju, i koje ti naziva&amp;scaron; meku&amp;scaron;cima.&lt;br /&gt;Ne mogu ti opisati koliko se radujem zbog toga &amp;scaron;to si, srećom, daleko od&lt;br /&gt;tricentričnih stvorenja kojima si dao, po njihovo dostojanstvo, tako uvredljivo ime&lt;br /&gt;da ja čak ne mogu ni da slu&amp;scaron;am o njemu. Da li si svestan, siroto moje dete, &amp;scaron;ta bi ti&lt;br /&gt;uradila ta bića, naročita ova sada&amp;scaron;nja, kada bi čula kako ih naziva&amp;scaron;?&lt;br /&gt;Već sama pomisao na to &amp;scaron;ta bi ti uradili kada bi dospeo u njihove &amp;scaron;ape, baca&lt;br /&gt;me u užas.&lt;br /&gt;U svakom slučaju, izlemali bi te tako da, &amp;scaron;to bi rekao na&amp;scaron; Nasradin Hodža, &amp;quot;ne&lt;br /&gt;bi do&amp;scaron;ao k sebi sve do sledeće porcije batina&amp;quot;.&lt;br /&gt;U svakom slučaju, kad god re&amp;scaron;i&amp;scaron; da započne&amp;scaron; ne&amp;scaron;to novo, obavezno blagosiljaj&lt;br /&gt;sudbinu i moli je da bude milosrdna, da te uvek čuva i ne dozvoli da stanovnici&lt;br /&gt;Zemlje bilo kada posumnjaju da si ih ti, moj ljubljeni i jedini unuče, neoprezno&lt;br /&gt;nazvao meku&amp;scaron;cima.&lt;br /&gt;A veruj mi, onih godina kada sam ih posmatrao s Marsa, kao i za vreme mojih&lt;br /&gt;putovanja na Zemlju, izučio sam veoma dobro du&amp;scaron;u tih čudnih stvorenja. Odlično&lt;br /&gt;znam kako bi postupili sa svakim ko se osmelio da im da takav nadimak.&lt;br /&gt;Naravno, ti si ih tako nazvao samo iz dečje naivnosti, ali tricentrični stanovnici&lt;br /&gt;Zemlje to ne bi uvažili. Njima bi bilo svejedno ko ih je tako nazvao, za&amp;scaron;to i u&lt;br /&gt;kakvim okolnostima. Takvo ime je za njih uvredljivo i to je sasvim dovoljno.&lt;br /&gt;Razmatrati to pitanje iz aspekta većine njih - isto je &amp;scaron;to i presipati iz &amp;scaron;upljeg u&lt;br /&gt;prazno.&lt;br /&gt;Eto za&amp;scaron;to je s tvoje strane bilo veoma nepromi&amp;scaron;ljeno da tom plemenu tricentričnih&lt;br /&gt;bića da&amp;scaron; tako uvredljiv nadimak, prvo, zato &amp;scaron;to ja brinem za tebe, a drugo, zato &amp;scaron;to&lt;br /&gt;ti i u bućnosti može pretiti opasnost.&lt;br /&gt;Iako si daleko od njih i oni ne mogu da te dohvate i lično kazne, svejedno, ako bilo&lt;br /&gt;kako, makar iz desete ruke, saznaju da si ih uvredio, njihova anatema će se&lt;br /&gt;neizbežno sručiti na tvoju glavu i snaga te anateme zavisiće od toga čime su u&lt;br /&gt;datom trenutku zauzeti.&lt;br /&gt;Po svoj prilici, vredelo bi da ti ispričam kako bi se pona&amp;scaron;ali Zemljani kada bi&lt;br /&gt;saznali za tvoju uvredu. Taj primer će ti pomoći da dobro nauči&amp;scaron; čudne navike tih&lt;br /&gt;tricentričnih bića, koja te toliko zanimaju.&lt;br /&gt;Ma koliko bili u stanju apatije, ukoliko se u momentu kada bi ih isprovocirala&lt;br /&gt;tvoja uvreda ne bi pojavilo neko drugo neumesno interesovanje, oni bi se odmah&lt;br /&gt;okupili na jednom mestu, koje je specijalno predviđeno za ljude, posebno odabrane&lt;br /&gt;za takve stvari i, razume se, odevene u naročite kostime. To se kod njih zove&lt;br /&gt;građanski sud.&lt;br /&gt;Prvo &amp;scaron;to bi uradili bilo bi da izaberu predsednika i tek potom bi pristupili&lt;br /&gt;&amp;quot;pretresu&amp;quot;. Oni bi te &amp;quot;pretresli&amp;quot; do sitnih crevaca, i to ne samo tebe, već i tvog oca,&lt;br /&gt;dedu, a možda i sve pretke, uključujući Adama.&lt;br /&gt;Zatim, ako bi re&amp;scaron;ili, naravno, kao i uvek &amp;quot;većinom glasa&amp;quot;, da si &amp;quot;kriv&amp;quot;, doneli bi&lt;br /&gt;presudu u skladu sa kodeksom zakona, zasnovanim na prethodno izučenim raznim&lt;br /&gt;&amp;quot;fosilnim&amp;quot; predstavama tog &amp;quot;pozori&amp;scaron;ta marioneta&amp;quot;.&lt;br /&gt;Ali ukoliko, opet većinom glasova, ne bi u tvojim postupcima na&amp;scaron;li ni&amp;scaron;ta&lt;br /&gt;protivzakonito, &amp;scaron;to se, istina, događa veoma retko, evo &amp;scaron;ta bi se dogodilo. Čitav&lt;br /&gt;sudski pretres se uvek do detalja beleži na papir koji potpisuju svi članovi suda. A&lt;br /&gt;onda bi svi ti spisi bili poslati... &amp;scaron;ta misli&amp;scaron;, u korpu za otpatke? Ne, već&lt;br /&gt;odgovarajućim ekspertima, u na&amp;scaron;em slučaju, takozvanom Svetom Sinodu, gde bi se&lt;br /&gt;ponovila ista procedura, ali ovoga puta bi ti sudile &amp;quot;veoma važne&amp;quot; persone.&lt;br /&gt;I tek posle dugog &amp;quot;presipanja iz &amp;scaron;upljeg u prazno&amp;quot; oni bi najzad do&amp;scaron;li do&lt;br /&gt;glavnog, zapravo do toga da se okrivljeni nalazi van njihovog doma&amp;scaron;aja. Ali tebe&lt;br /&gt;upravo tu i vreba prava opasnost. Jer, kada konačno razjasne da su im ruke kratke i&lt;br /&gt;da ne mogu da te dohvate, oni jednoglasno odlučuju da te predaju anatemi - ni&amp;scaron;ta&lt;br /&gt;vi&amp;scaron;e, ali ni manje od toga. Zna&amp;scaron; li ti &amp;scaron;ta je i kako se to radi? Ne? Onda slu&amp;scaron;aj, i ježi&lt;br /&gt;se!&lt;br /&gt;&amp;quot;Veoma važne&amp;quot; persone će objaviti svima na znanje da će ti u svim odgovarajućim&lt;br /&gt;ustanovama koje se nazivaju crkvama, kelama, sinagogama, većnicama i tako dalje,&lt;br /&gt;zvanična lica uz odgovarajuću ceremoniju poželeti da ti otpadnu rogovi, da pre&lt;br /&gt;vremena osedi&amp;scaron;, da se hrana u tvom želucu pretvori u eksere, da jezik tvoje buduće&lt;br /&gt;žene postane tri puta duži, da tvoje omiljene poslastice u tvojim ustima dobiju ukus&lt;br /&gt;sapuna, i tako dalje, i tome slično.&lt;br /&gt;Da li sada razume&amp;scaron; kakvu si opasnost mogao da navuče&amp;scaron; na sebe kada si&lt;br /&gt;te beznačajne tricentrične izrode nazvao meku&amp;scaron;cima?&lt;br /&gt;Rekav&amp;scaron;i to, Belzebub se nasme&amp;scaron;i svome ljubimcu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Iz knjige &amp;#39;&amp;#39;Belzebubovi razgovori sa unukom &amp;#39;&amp;#39;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/09/29/karnak2</link>
      <pubDate>, 29  2008 22:25:05 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>MUNDO DE ROBOTS 2</title>
   <description>&lt;p&gt;Vidim ja, odje se svasta desavalo u poslednje vreme...cim je zaoduh odsutan, mashine kolo vode.&amp;nbsp; Vidim tkdj, da se povela neka rasprava o prepisivanju, kradji, &amp;#39;&amp;#39;autorskim&amp;#39;&amp;#39; pravima, pa ko velim da i ja prozborim po koju na tu temu - vase misli nisu vase, vi mislite da jesu, ali one nisu. Dolaze spolja, ne iznutra. Niko ne moze da postavi original - zato su svi tekstovi na blogu(naravno, ne samo na blogu) kopija necega vec vidjenog, vec cutog, vec dozivljenog.&lt;br /&gt;Neko vam &amp;#39;&amp;#39;ukrade&amp;#39;&amp;#39; tekst, i potpise ga svojim imenom. Pa sta? Nista strasno. To pokazuje nivo na kojem se nalazi taj koji je tekst &amp;#39;&amp;#39;ukrao&amp;#39;&amp;#39;, ali i vasa reakcija na tu kradju tkdj predstavlja nivo na kojem se vi, &amp;#39;&amp;#39;osteceni&amp;#39;&amp;#39;, nalazite. Autorska prava su samo vest osmisljen termin, koji u objektivnoj realnosti ne bi trebalo da postoji. U ovoj realnosti on postoji, i svi se kao nesto drze tog pravila, pa im se povredi sujeta kada ga neko prekrsi. &lt;br /&gt;Ukradu vam tekst bez dozvole, objave ga pod tudjim imenom, ne spomenu vas....i sta? Sta vi radite? Kukate, jadate se, kako je to ovakvo, kako je to onakvo. Sta zaista imaju oni koji se bune kada im neko ukrade tekst, pa ga potpise tudjim imenom? Imaju eventualno tu satisfakciju da svi vide i znaju da je on napisao taj i taj tekst, a ne onaj podmukli kradljivac. I sta onda? Svi saznaju da ste vi u stvari pisali tekst, a ne kradljivac, kradljivca oblatimo, opletemo po njemu, dokazali smo da je tekst nash...i sta dalje? Nista. Tu sve staje. Pokazali smo i dokazali da je tekst ukraden, da smo ga mi pisali a ne kradljivci, kradljivce smo digli na stub srama, i to je to. &amp;#39;&amp;#39;Sad ce ceo svet da zna da sam JA pisao to, a ne oni mamu im lopovsku&amp;#39;&amp;#39;. Cela ova buka oko kradje je prosto smesna, jer svi samo plagiraju tudje misli i osecanja, neki uz maleni dodatak &amp;#39;&amp;#39;licnog&amp;#39;&amp;#39;, neki i bez toga. Znaci, reciklaza vec postojeceg.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Zato se opustite, nemojte biti mashine vise nego sto to trenutno jeste,&amp;nbsp; &amp;#39;&amp;#39;blogujte&amp;#39;&amp;#39; :),&amp;nbsp; i naravno - ne pridajte znacaja glupostima, jer tada necete moci da pridate znacaja zaista bitnim stvarima.&amp;nbsp;&lt;br /&gt; &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/06/23/mundo-de-robots-2</link>
      <pubDate>, 23  2008 12:24:28 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ELECTROHEAD</title>
   <description>&lt;p style=&quot;margin-bottom: 0cm&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;Informacije
u ljudskom mozgu se prenose slabim elektricnim impulsima kroz
razgranatu mrezu neurona. Ljudski mozak je izvrstan kompjuter,
sposoban za svakakva cuda. Ali mozak je samo instrument. Um je taj
koji naredjuje mozgu sta ce ovaj videti, tj procesirati. Kada dodje u
ovu fizicko-materijalnu realnost, maloj bebi je prazan hard, nema
nikakva saznanja i spoznaje sveta u kojem se obrela.&lt;br /&gt;Uslovno
receno, vec tada zapocinje programiranje,tj. uvodjenje u okvire ove
realnosti, na prvom mestu od roditelja, koji diktiraju razna pravila
i propise. Bebin svesni um je cist i spreman za utiskivanje. Kada
beba prvi put iskusi bilo sta, to ostaje zapisano u mozgu, sve dok
mozak ne prestane da funkcionise, sto ce reci do fizicke smrti. Kada
beba postane dete, ona vec ima utisnute odredjene informacije o svetu
koji je okruzuje. Kako biva sve starije, dete pocinje da privlaci
odredjena iskustva, u zavisnosti od afiniteta i prethodnih spoznajnih
utisaka o svetu oko sebe. Svako to iskustvo za sebe stvara novi,
pocetni otisak u umu, na osnovu kojeg ce se procesirati sva sledeca
iskustva slicnog tipa. Kako idete kroz zivot, ova prva utiskivanja se
osecaju u svim kasnijim iskustvima. Npr,  ako ste nauceni da ljudi
zive u proseku oko 75 godina, to vam je utisnuto, i to ce ciniti
jedan delic mozaika vase realnosti, na osnovu kojeg cete meriti sva
kasnija iskustva i saznanja slicnog tipa.&amp;nbsp; Ako ste nauceni da je
Bog entitet koji sa neba sudi i kaznjava nas, vi onda svet posmatrate
kroz tu prizmu, odn. takav primarni otisak u umu. Kada decu u ranom
uzrastu uce ovakvim stvarima, deca nemaju svesno pripremljena
pitanja, vec se prepustaju da zatvorenih ociju idu stazom zivota koja
im dolazi iskljucivo iz spoljnog sveta. Tada deca zaista nemaju
izbora da rade bilo sta sem da prate. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;
&lt;/p&gt;


&lt;p style=&quot;margin-bottom: 0cm&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;Stvar
kod male dece je da ona, zbog opsteg ustrojstva, rade sta im se kaze,
i uce sta im se kaze. Naucene informacije se cuvaju, i deca uglavnom
nemaju razloga da ih preispituju. Roditelji vode decu u skolu i deca
idu, jer sta deca znaju, ona moraju da slusaju. Tokom prenosnog
procesa, deca pretpostavljaju, a kasnije i prihvataju, da im
nastavnici govore istinu, cime se jos vise i dublje utiskuje u um
pocetno iskustvo preneseno od roditelja. Nastavnici, s druge strane,
u vecini veruju u materijale koji su im dati od strane njihovih
nadleznih. Ciklus se nastavlja jer je svakoj osobi utisnuto u um da
postuje, slusa, i veruje svakome ko ima autoritet nad njom. Vecini je
u um utisnuto da su, nadlezni za velika zivotna  pitanja, tu da bi
pomogli narodu, od profesora/naucnika, preko politicara do raznih 
duhovnih vodja, svi ti lideri imaju plemenite namere i ciljeve. &lt;br /&gt;Sa
ovim iskustvom utisnutim u umu, vi unutar sebe odrzavate odredjeni
nivo poverenja u informacije i izvore od kojih te informacije
primate. Vecina ljudi gradi svoj sistem veriovanja, shvatanja sebe i
sveta oko njih verovanjem da su ove informacije tacne. Postoji deo
unutar svakoga koji podsvesno oblikuje nas i nase ciljeve na osnovu
onoga sto spoljni svet utiskuje u nas sveni um. Vecina ljudi,
nazalost, smatra da nemaju razoga da to sto im je utisnuto
presipituju. Sa ovom informacijom, ljudi grade i definisu svet u
kojem zive. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Medjutim, kako starite, vase shvatanje i opazanje
se menja kako ste sakupili i dalje nastavljate da skupljate razlicite
cinjenice. Ova nova grupa cinjenica vam dozvoljava da dodjete do
novih zakljucaka o starim iskustvima. Da li to znaci da je prvi
zakljucak na osnovu starog iskustva bio netacan? Ili to mozda znaci
da ste dostigli tacan zakljucak za jedan nivo/kategoriju iskustva, a
sada ste na drugom nivou istog iskustva? Da li je drugi zakljucak
tacniji? Ako jeste, da li to znaci da postoji i treci nivo sa
drugacijim cinjenicama koje ce vas dovesti do treceg
zakljucka...Poenta je da sami sebe naterate/naucite/osposobite za
shvatanje multidimenzionalnosti spoljnog sveta. Na
taj nacin multidimenzionalnost postaje normalan, sastavni i aktivan
deo vaseg procesa ucenja dok saznajete da se svako iskustvo koje
imate sastoji iz vise nivoa. &lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-bottom: 0cm&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;Vi
ste naviknuti da vidte svet onako kako ste ga videli kao dete, i da
verujete informacijama koje dobijete kao i osobama od kojih dolaze.
Jednom vasem delu je neprihvatljivo da bi bilo ko od autoriteta
kojima bespogovorno verujete mogao da prenosi netacnu informaciju.
&lt;br /&gt;Medjutim, u vasem istrazivanju multidimenzionalnog, viseslojnog
spoljasnjeg sveta, vi najcesce razmisljate na osnovu onoga sto ste
ucili u skoli da bi formulisali svoje zakljucke. Sve informacije
kojima ste nauceni kroz spoljasnji svet su sumnjive. Nekada su svi
bili uceni da je svet ravan. Sada, ova misao izgleda smesna. Ali
tada, teorija o ravnoj Zemlji je bila prihvatljiva a teorija okrugle
Zemlje smesna. &lt;br /&gt;Skole i crkve okupljaju ljude u svrhe masovog
obrazovanja. Da li je ovo za dobrobit ljudi? Hmmm. Ko postavlja
presedane i zasto? Koristite svoje sposobnosti da formulisete &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;u&gt;&lt;strong&gt;svoje&lt;/strong&gt;&lt;/u&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;
zakljucke. &lt;br /&gt;No, mora se reci da je t&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;esko
identifikovati nivoe, a jos teze je odrediti koje cinjenice pripadaju
kom nivou. P&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;&lt;span&gt;rogramirani
ste sa namerom da vam se uguse unutrasnje ili spoljasnje potrage. Sve
dok vasa paznja moze biti skrenuta spolja i tamo zadrzana, bicete
odvojeni od unutasnjeg istrazivanja, istrazivanja sebe, istrazivanja
sta vi zaista jeste i sta predstavljate. Upravo zbog obimnog
programiranja i zbog letargičnosti ljudi, za pocetak - jedini nacin
da saznate ko ste, je da pokusate da provalite ono sto niste, da
provalite koliko Vas same sacinjava slika koja je izgradjena na
osnovu spoljnih utisaka, uticaja i informacija.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/05/27/electrohead</link>
      <pubDate>, 27  2008 15:14:54 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>APPROACHING...</title>
   <description>&lt;p&gt;Kako idemo sve dalje i dalje, a nikako nigde da stignemo, moramo se osvrtati s vremena na vreme i posmatrati svet oko nas i sta se u njemu desava. &lt;br /&gt;Sirom sveta se radjaju bebe sa koznim genetskim deformacijama, koje su lekari brze bolje definisali i nazvali tu degeneraciju harlekin ihtioza. Na donjem linku mozete skinuti video na kojem je jedna od tih beba, rodjena u maleziji. Na vam je da prosudite da li je u pitanju kozna genetska deformacija( a kazu da je nasledna) ili nesto drugo ili mozda trece...napomena- nije za one sa slabijim stomakom. Jako interesantan detalj se nalazi na 00:39...  &lt;/p&gt;&lt;p&gt;http://www.sendspace.com/file/hqi74x&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/05/20/approaching...</link>
      <pubDate>, 20  2008 15:38:44 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>MUNDO DE ROBOTS</title>
   <description>&lt;p&gt;Evo jednog lepog primera potprograma za kondicioniranje masina, pogotovo mladih masina, generacije odrasle on line. Lutajuci putevima kilobajtnim zaoduh je, povucen srch rizaltom, odlutao na krstaricu, i tamo video link ka tamnosnjem blogu. Prvo na sta naletite je Pravilnik o sadrzaju Bloga Krstarice...sve deluje ok, doima se da autor/i pravilnika poseduju kakvu takvu funkcionalnost mreze neurona...&lt;/p&gt;&lt;table align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; id=&quot;table12&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;&lt;td width=&quot;90%&quot;&gt;&amp;#39;&amp;#39;Pravilnik o sadrzaju Bloga Krstarice&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;

&lt;td class=&quot;article_actions&quot; nowrap=&quot;nowrap&quot; valign=&quot;middle&quot; width=&quot;10%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;





&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Blog je&amp;nbsp;va&amp;scaron;a lična internet stranica, va&amp;scaron; kutak na internetu koji sami kreirate i uređujete. &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 0in 0in 0pt&quot;&gt;Krstarica
po&amp;scaron;tuje pravo svojih korisnika na izbor sadržaja koje žele da objave na
Blogu i podele s drugima, kao i njihovu odgovornost za objavljeni
sadržaj. &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Smatramo da je cenzura sadržaja u suprotnosti sa servisom zasnovanim na slobodnom izražavanju. &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Kako
bismo omogućili slobodu izražavanja, moramo sprečiti svaki vid
zloupotrebe koji može ugroziti kako sam servis, tako i slobodu
izražavanja koju on podstiče. &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Stoga smo
postavili okvire sadržaja koji mogu biti objavljeni na Blogu. Takvi
sadržaji su u skladu sa zakonskim propisima i doprinose boljem radu
servisa u celini.&amp;#39;&amp;#39;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Sada pocinje razrada... &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39;Sastavni deo Pravilnika o sadržaju Bloga Krstarice čini i Pravilnik za postavljanje sadržaja korisnika.&amp;#39;&amp;#39;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;I tako dolazimo do ovog pravilnika...sve opet deluje ok... &amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39;Pravilnik za postavljanje sadržaja&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Ovaj pravilnik odnosi se na op&amp;scaron;te uslove
postavljanja korisničkog sadržaja na Krstarici. Krstarica
podstiče duh tolerancije, kulturnog dijaloga i preduzima efikasne mere
radi unapređenja uzajamnog po&amp;scaron;tovanja, razumevanja i saradnje među svim
korisnicima Interneta. Od korisnika servisa Krstarice očekujemo da će
se, pored uobičajenih normi korektnog i civilizovanog pona&amp;scaron;anja,
pridržavati i dolenavedenih odredaba ovog pravilnika (koje važe za sve
raspoložive servise Krstarice), uključujući eventualne dopune i izmene,
i podsticati korisnike da ih se pridržavaju. &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Op&amp;scaron;te preporuke&lt;/strong&gt; &lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Budite iskreni! &lt;/li&gt;&lt;li&gt;Budite originalni i duhoviti! &lt;/li&gt;&lt;li&gt;Budite tolerantni i odmereni! &lt;/li&gt;&lt;li&gt;Negujte sopstveni stil izražavanja! &lt;/li&gt;&lt;li&gt;Dobro razmislite pre nego &amp;scaron;to bilo &amp;scaron;ta napi&amp;scaron;ete, jer se &amp;quot;pisana reč ne može vratiti&amp;quot;! &lt;/li&gt;&lt;li&gt;Pažljivo odaberite ime ili nadimak kojim ćete pospisivati sve svoje poruke i nemojte menjati svoj potpis!&amp;#39;&amp;#39;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;br /&gt;&lt;p&gt;E sada pocinje ludilo....&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;&amp;#39;&amp;#39;&amp;Scaron;ta je zabranjeno?&lt;/strong&gt; &lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;postavljanje besmislenih, nejasnih sadržaja i sadržaja koji su sami sebi svrha&lt;/strong&gt;&lt;/div&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: bold&quot;&gt;banalna komunikacija (kratka, povr&amp;scaron;na svakodnevna komunikacija nalik na razgovor uživo, tzv. chat)&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;postavljanje sadržaja koji nemaju lični pečat autora&lt;/div&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;postavljanje
tekstova sa drugih sajtova od preko 2.000 karaktera (obavezno je
navođenje izvora, autora, linka ka originalnom tekstu i ličnog
komentara na tekst)&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;diskriminisanje po bilo kom osnovu, a naročito po: &lt;ul&gt;&lt;li&gt;nacionalnom poreklu ili identitetu &lt;/li&gt;&lt;li&gt;veroispovesti &lt;/li&gt;&lt;li&gt;invaliditetu (psihičkom ili fizičkom) &lt;/li&gt;&lt;li&gt;starosti &lt;/li&gt;&lt;li&gt;polu &lt;/li&gt;&lt;li&gt;seksualnoj orijentaciji &lt;/li&gt;&lt;li&gt;rasi ili etničkom poreklu &lt;/li&gt;&lt;li&gt;boji kože &lt;/li&gt;&lt;li&gt;političkom ili drugom uverenju &lt;/li&gt;&lt;li&gt;imovinskom stanju &lt;/li&gt;&lt;li&gt;kulturi &lt;/li&gt;&lt;li&gt;jeziku&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;Dovde se vidi otvorena stranica, ja gledam, nabrojali su sve, ali istovremeno vidim margina sa strane ima jos da guli do dole...a onda ludilo prerasta u....ocenite sami....&lt;br /&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;lascivan i skaredan sadržaj, uključujući erotske/pornografske sadržaje i linkove ka njima &lt;/li&gt;&lt;li&gt;vulgarno i neprimereno izražavanje &lt;/li&gt;&lt;li&gt;vređanje,
omalovažavanje, govor mržnje i svaki vid provokacije: Krstarica
zadržava pravo da upozori druge korisnike na potencijalno uvredljiv
sadržaj ili da ga trajno ukloni.&lt;/li&gt;&lt;li&gt;klevete, pretnje i
uznemiravanje: imajte na umu da izražena kleveta/pretnja po sebi nije i
dokazana; ukoliko imamo razloga da poverujemo da je određeni iskaz
kleveta/pretnja - uklonićemo ga.&lt;/li&gt;&lt;li&gt;naru&amp;scaron;avanje autorskih prava,
posredno ili neposredno: za kori&amp;scaron;ćenje autorskog sadržaja (copyright)
neophodna je dozvola autora; Krstarica strogo po&amp;scaron;tuje autorska prava i
reagovaće na navode u vezi s njima u skladu sa Zakonom o autorskim
pravima.&lt;/li&gt;&lt;li&gt;obelodanjivanje poverljivih, ličnih ili finansijskih
podataka (npr. brojeva platnih kartica, matičnih brojeva, brojeva
ličnih karata, vozačkih dozvola...), kao i lozinki drugih korisnika,
njihovih korisničkih imena, brojeva telefona, adresa i e-adresa&lt;/li&gt;&lt;li&gt;vi&amp;scaron;estruko postavljanje poruka/komentara iste ili semantički slične sadržine &lt;/li&gt;&lt;li&gt;vi&amp;scaron;estruka prijava istog korisnika &lt;/li&gt;&lt;li&gt;skretanje sa teme diskusije&lt;/li&gt;&lt;li&gt;podsticanje svađe &lt;/li&gt;&lt;li&gt;izrugivanje nad javnim ličnostima, nekada&amp;scaron;njim i aktuelnim vladarima i sl. &lt;/li&gt;&lt;li&gt;odgovaranje na uvrede istom merom &lt;/li&gt;&lt;li&gt;posredno ili neposredno pozivanje na nasilje, kriminalna i kažnjiva dela, ili podržavanje takvih i sličnih dela &lt;/li&gt;&lt;li&gt;veličanje nacizma, fa&amp;scaron;izma, sekta&amp;scaron;tva i isticanje njihovih obeležja &lt;/li&gt;&lt;li&gt;veličanje određenih političkih partija, njihovih lidera ili članova &lt;/li&gt;&lt;li&gt;sadržaj koji na ma koji način ima veze s piratskim softverom ili linkovima ka njemu &lt;/li&gt;&lt;li&gt;podsticanje ilegalnih aktivnosti ili rasizma, uključujući instrukcije i diskusije o tome &lt;/li&gt;&lt;li&gt;sadržaj koji na ma koji način ima veze sa okultizmom, misticizmom, ezoterijom, nadrimedicinom, jeresi i sekta&amp;scaron;tvom &lt;/li&gt;&lt;li&gt;slanje neželjene po&amp;scaron;te (SPAM): uporno nastojimo da na svaki način sa svog sajta uklonimo SPAM (saznajte vi&amp;scaron;e &lt;a href=&quot;http://pomoc.krstarica.com/?action=article&amp;amp;cat_id=024002&amp;amp;id=80&amp;amp;lang=&quot;&gt;o specifičnim načinima borbe protiv SPAM-a&lt;/a&gt;),
koji, uop&amp;scaron;te uzev, podrazumeva sadržaj kreiran prvenstveno radi
manipulisanja rezultatima pretraživanja, ili generisanja zarade ili
saobraćaja pomoću lažnih sredstava. Pravilnik za postavljanje sadržaja
korisnika ne dopu&amp;scaron;ta dolenavedene vrste SPAM-a, ali imajte na umu da ta
lista nije sveobuhvatna: &lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;neželjeni komentari&lt;/strong&gt;: ručno ili automatski postavljeni komentari na članak čiji je jedini cilj uvećanje saobraćaja tog sajta &lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;prosleđivanje SPAM-a&lt;/strong&gt;: slanje preusmeravanjem saobraćaja (linkova) na sajt radi uvećanja saobraćaja tog sajta &lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;prikrivanje (cloaking)&lt;/strong&gt;: programsko skrivanje sadržaja sajta radi indeksiranja sadržaja na pretraživačima iako nije vidljiv &lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;automatsko kreiranje sadržaja&lt;/strong&gt;: kreiranje sadržaja pomoću skriptova radi stvaranja lažnih prihoda ili manipulisanja rezultatima pretrage &lt;/p&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;kori&amp;scaron;ćenje potpisa s nacionalnom, rasnom, verskom, seksualnom ili drugom sličnom konotacijom &lt;/li&gt;&lt;li&gt;lažno
predstavljanje: ukoliko korisnik izabere korisničko ime koje je
skaredno, nepristojno, uvredljivo ili svojim nazivom aludira na javnu
porugu i omalovažavanje bilo koje ličnosti, Krstarica zadržava pravo da
ga, bez prethodnog obave&amp;scaron;tenja, izmeni ili obri&amp;scaron;e, obri&amp;scaron;e sve poruke
korisnika i ukine mu pristup servisima. &lt;/li&gt;&lt;li&gt;vikanje (kori&amp;scaron;ćenje velikih slova)&lt;/li&gt;&lt;li&gt;pisanje nečitljivim ili iritirajućim stilom&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;slanje komentara reč po reč ili chat-ovanje &lt;/li&gt;&lt;li&gt;odgovaranje reda radi, tj. pisanje jednoličnih komentara, npr. &amp;quot;slažem se&amp;quot; &lt;/li&gt;&lt;li&gt;protivzakoniti sadržaji, npr. &lt;a href=&quot;http://pomoc.krstarica.com/index.php?action=article&amp;amp;cat_id=002007&amp;amp;id=101&amp;amp;lang=sl&amp;amp;highlight=phishing&quot;&gt;&amp;quot;pecanje&amp;quot; (phishing)&lt;/a&gt;, koje se koristi za krađe lozinki korisnika&lt;/li&gt;&lt;li&gt;sadržaji namenjeni komercijalnom kori&amp;scaron;ćenju, posredno i neposredno&lt;/li&gt;&lt;li&gt;postavljanje pamfleta&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;sadržaji namenjeni istraživanju ili prikupljanju podataka &lt;/li&gt;&lt;li&gt;sadržaji koji su na bilo koji drugi način neprikladni &lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Strogo
je zabranjen svaki vid promocije, uključujući posredno ili neposredno
reklamiranje firmi, sajtova, &amp;scaron;tampanih izdanja, pojedinaca, proizvoda,
usluga i sl.&lt;/strong&gt;&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Ne isključujući prethodno rečeno, Krstaricu i njene servise zabranjeno je koristiti za: &lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;zloupotrebu, klevetu, napad, &amp;scaron;pijunažu, ugrožavanje i druge prekr&amp;scaron;aje &lt;/li&gt;&lt;li&gt;objavljivanje,
postavljanje, slanje e-porukama, distribuiranje ili &amp;scaron;irenje
neprikladnog, &amp;scaron;tetnog, pogrdnog, kažnjivog, skarednog, nedoličnog ili
protivzakonitog sadržaja &lt;/li&gt;&lt;li&gt;slanje ili preno&amp;scaron;enje &amp;scaron;tetnih
datoteka, datoteka s virusima ili programa koji mogu naneti &amp;scaron;tetu
korisničkom računaru, sajtu, softveru, hardveru ili telekomunakacionoj
opremi &lt;/li&gt;&lt;li&gt;promociju ili poku&amp;scaron;aj prodaje bilo kog dela servisa &lt;/li&gt;&lt;li&gt;slanje
ili preno&amp;scaron;enje piramidalnih sistema, neželjene po&amp;scaron;te (spam), reklama,
promotivnog materijala i raznih sistema lake zarade &lt;/li&gt;&lt;li&gt;preuzimanje i preno&amp;scaron;enje protivzakonitih podataka &lt;/li&gt;&lt;li&gt;krivotvorenje autorskih prava, zvaničnih logotipa i oznaka ili izvornog koda programa i drugih aplikacija &lt;/li&gt;&lt;li&gt;ograničenje ili zabranu kori&amp;scaron;ćenja bilo kog javnog dela sajta bilo kom korisniku &lt;/li&gt;&lt;li&gt;prikupljanje ličnih podataka o dugim korisnicima&lt;/li&gt;&lt;li&gt;prikupljanje finansijskih sredstava, posredno ili neposredno&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;ometanje ili naru&amp;scaron;avanje rada sajta, njegovih servisa ili mreže &lt;/li&gt;&lt;li&gt;lažno predstavljanje (kao predstavnik Krstarice, vlasti, udruženja ili kao bilo koji drugi pojedinac) &lt;/li&gt;&lt;li&gt;falsifikovanje
zaglavlja sajta ili manipulisanje oznakama i drugim podacima radi
krivotvorenja izvora sadržaja na sajtu ili radi manipulisanja izgledom
sajta &lt;/li&gt;&lt;li&gt;preduzimanje akcija koje bi mogle opteretiti na&amp;scaron; sistem &lt;/li&gt;&lt;li&gt;uče&amp;scaron;će u bilo kakvim nezakonitim radnjama &lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Krstarica
zadržava pravo, mada nema obavezu, da u bilo kom trenutku iz bilo kog
razloga, uz prethodno obave&amp;scaron;tenje ili bez njega, preduzme neku od
dolenavedenih akcija: &lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;ograniči ili ukine pristup servisu &lt;/li&gt;&lt;li&gt;izmeni, obustavi ili trajno ukine servis &lt;/li&gt;&lt;li&gt;odbaci, premesti ili ukloni bilo koji postavljen sadržaj iz bilo kog razloga &lt;/li&gt;&lt;li&gt;odbaci, premesti ili ukloni bilo koji sadržaj sajta &lt;/li&gt;&lt;li&gt;deaktivira ili ukloni korisnički nalog i druge relevantne podatke i datoteke u okviru njega &lt;/li&gt;&lt;li&gt;ograniči kori&amp;scaron;ćenje sajta &lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Kr&amp;scaron;enje navedenih pravila povlači sankcionisanje korisnika uz prethodno poslatu opomenu ili bez nje&lt;/strong&gt;: &lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;brisanjem pojedinih ili svih njegovih poruka/komentara &lt;/li&gt;&lt;li&gt;zabranom pristupa &lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Krstarica
ne snosi nikakvu odgovornost za sadržaj korisnika, bilo da je javno
postavljen ili privatno prenesen (poruke, komentari i drugi sadržaj
dostupan na Krstarici ili poslat putem Krstarice). Za sav svoj sadržaj
odgovorni su jedino korisnici.&amp;#39;&amp;#39;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Do ovog trenutka u mrezi neurona autora ovog pravilnika nije preostao nijedan par funkcionalno spojenih nervnih celija u mrezi neurona, da bi sve kulminiralo prskanjem u finisu....&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;u&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;#39;&amp;#39;Zadržavamo pravo da uklonimo ili izmenimo bilo koji sadržaj iz bilo kog razloga.&amp;#39;&amp;#39;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/u&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Znaci, tupili su i tupili, to je neko morao i da kuca, da bi se sve svelo na jednu recenicu koja je mogla da stoji umesto celog ovog pravilnika, sto me podseti jednu situaciju, u grckoj sa drustvom ujutru seli na kafu, dolazi konobar pita sta cemo, mi kazemo espreso, a on izbaci jedno 300 reci u par recenica u roku od 6 sekundi, kad je zavrsio zamolio sam ga da kaze na engleskom a on je odgovorio - no elektrisiti... &lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;pubdate&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;h2 class=&quot;title&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/01/30/mundo-de-robots</link>
      <pubDate>, 30  2008 01:42:25 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ILLUSION GOOD</title>
   <description>&lt;p&gt;Ako on ovo radi sarenim kredama, sta li tek moze tehnologija...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9055&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/9055-6.JPG&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/9055-6.JPG&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9056&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/arcticwhale.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/arcticwhale.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9057&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/artt1.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/artt1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9058&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/artt3.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/artt3.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9059&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/dungeon.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/dungeon.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9060&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/fountain.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/fountain.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9061&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/frog.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/frog.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9062&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/girlonmat.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/girlonmat.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9063&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/hosepipe.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/hosepipe.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9064&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/julian.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/julian.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9065&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Julian%20Beever.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Julian%20Beever.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9066&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Julian%20Beever%20at%20Alextorv%20in%20Copenhagen%20Denmark.JPG&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Julian%20Beever%20at%20Alextorv%20in%20Copenhagen%20Denmark.JPG&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9067&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/littlelarge.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/littlelarge.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9068&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/mosaic.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/mosaic.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9069&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/rafting.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/rafting.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9070&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/rescue.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/rescue.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9071&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion1.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9072&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion2.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9074&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion3.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion3.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9075&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion4.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion4.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9076&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion5.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion5.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_9077&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/streetillusion6.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/streetillusion6.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/01/27/illusion-good</link>
      <pubDate>, 27  2008 00:57:15 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ARS PHILTRON</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39; Takav je obican osrednji covek - nesvesni rob potpuno u sluzbi ciljeva univerzalnog poretka, a koji su potpuno strani njegovoj licnoj individualnosti. Moze celog svog zivota da ostane onakvim kakav se bio rodio i onakvim kakav se bio obrazovao, pod delovanjem svakovrsnih uticaja koji na kraju odredjuju uslove njegovog postojanja, a zatim, kao takav, nakon smrti, moze da bude razoren zauvek. Pa i neka bude da je u tome opsti zgoditak svakog zivota, Velika Priroda je ipak dala nekim oblicima zivota, na primer coveku, mogucnost da ne bude jednostavno slepo orudje u sluzbi objektivnih ciljeva Univerzalnoga Svega; dala mu je sredstva, opsluzujuci i svesno ostvarujuci ono sto mu je bilo sudjeno, da proizvede vise nego sto se od njega trazilo, i da taj visak iskoristi za svoj &amp;#39;egoizam&amp;#39;, to jest za odredjenje i istrazivanje svoje sopstvene individualnosti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ta mogucnost mu je data takodje da sluzi opstem cilju, jer sama ravnoteza objektivnih zakona iziskuje takve nezavisne zivote, autonomnog sklopa, relativno oslobodjene, a posebno ljudske vrste. Stim u vezi smatram svojom moralnom duznoscu da ovde dodam i naglasim da, iako je oslobodjenje moguce za coveka, nije svakome pruzena mogucnost da do njega dodje. Brojni razlozi mogu tome da se suprotstave, a oni ipak u vecini slucajeva ne zavise samo od nas licno, ni od velikih kosmickih zakona, vec samo od slucajnih uslova naseg dolaska na ovaj svet i naseg obrazovanja, a medju njima su naravno glavni, nasledje i okolnosti u kojima se odigrao proces naseg &amp;#39;pripremnog razdoblja&amp;#39;. Ti uslovi koji se ne mogu nadzirati mogu biti dovoljni da to oslobodjenje onemoguce...&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Sloboda, oslobodjenje, to je ono sto mora biti covekov cilj. Postati slobodan, osloboditi se ropstva - to je ono cemu covek treba da tezi kada postane makar i malo svestan svog polozaja. Za njegaa ne postoji nista drugo i nista drugo nije moguce sve dok ostaje rob i spolja i iznutra. Ali covek ne moze prestati da bude rob spolja dok to ostaje u svojoj unutrasnjosti. Stoga, da bi covek postao slobodon, prvo mora steci unutrasnju slobodu. Prvi i osnovni razlog covekovog ropstva je nepoznavanje samoga sebe. Bez samospoznaje, bez razumnevanja rada i funkcija svoje masine, covek ne moze biti slobodan, ne moze vladati sobom i zauvek ce ostati rob, igracka sila koje na njega deluju.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za savremene ljude najvece je zlo sto, zbog raznih uslova svakodnevnog zivota, a narocito &amp;#39;obrazovanja&amp;#39; u doba punoletstva, sticu samo takve sklopove licnosti koji odgovaraju toku reke zivota, osudjenom da se izgubi u podzemnim ponorima. Tok ih vuce kuda hoce, a oni, ne razmisljajuci o posledicama, ostaju pasivni, dopustajuci da ih nosi kao olupine, kuda i kako struja hoce. &amp;#39;&amp;#39; &amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;a id=&quot;res_8909&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig03.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig03.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8910&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig04.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig04.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8911&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig05.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig05.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8912&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig06.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig06.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8913&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig07.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig07.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8914&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig08.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig08.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;a id=&quot;res_8915&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Fig09.gif&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/previews-med/Fig09.gif&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Covek.........treba da &amp;#39;bude&amp;#39;. Ako se svaki cas menja, ako u njemu ne postoji nista sto moze odoleti spoljasnjim uticjima, onda covek ne moze da &amp;#39;bude&amp;#39;. Da bi covek &amp;#39;bio&amp;#39; on mora prvo da bude svestan. Ta mogucnost mu je data, ali se cini da je nekako zaboravio na nju. Trenuci svesnosti ponekada mogu nastupiti i bez covekovog truda, sami od sebe, slucajno - to su sekvence, kadrovi iz zivota koje covek pamti zajedno sa svim osecanjima, mirisima, ukusima, bojama. Da bi zaoduh &amp;#39;bio&amp;#39; sada, on mora biti svestan svega u istom trenutku, onoga sto trenutno kuca, misli koje mu idu u pozadini, gladi u stomaku, ukocenosti u neudobnoj stolici, dodira tabana na podu, prostora oko njega, prostora koji on zauzima u tom prostoru, zvukova koji dolaze sa ulice, zadimljenosti u sobi, cigare u ruci dok kuca, pepela po tastaturi... ali....dok citate ovaj pasus...vec ste sve zaboravili....&amp;nbsp; &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/01/22/ars-philtron</link>
      <pubDate>, 22  2008 01:03:38 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>2008...ili 10255?</title>
   <description>Svim masinama, i onima koji misle da nisu, Zaoduh poklanja novogodisnji &lt;a id=&quot;res_8365&quot; href=&quot;http://zaoduh.blog.rs/gallery/1189/Kviz.zip&quot;&gt;Kviz.zip&lt;/a&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2008/01/01/2008...ili-10255</link>
      <pubDate>, 01  2008 04:44:39 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>TROGOAUTOEGOCRAT</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;ldquo;Gledajući jedno
ljudsko naselje na nekoj vlažnoj strmini, ograđeno posrnulom ogradom, dođe mi
misao o pravoj nameni ovoga sveta. U stvari, ova planeta je možda jedan obor u
koji je saterano i zatvoreno sve &amp;scaron;to je u vasioni živelo i gamizalo, sa jedinom
svrhom da tu pomre.&amp;rdquo;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Posle znanja sledi razumevanje. Znanje je jedna stvar, a razumevanje potpuno druga stvar. Ljudi cesto brkaju ove pojmove i ne shvataju jasno u cemu sastoji razlika medju njima. Znanje, samo po sebi, ne pruza razumevanje, niti se razumevanje uvecava sa samim uvecanjem znanja. Razumevanje direktno zavisi od odnosa covekovog znanja i covekovog bica. Razumevanje je rezultanta znanja i bica. Za coveka je najpovoljniji ishod kada se linije znanja i bica paralelno razvijaju. Te dve linije se ne smeju isuvise razilaziti, jer ce razumevanje biti daleko od njih.&lt;br /&gt;Takodje, odnos znanja prema bicu se ne menja samim porastom znanja, taj odnos se menja jedino kada bice raste istovremeno sa znanjem. Drugim recima, razumevanje raste samo sa rastom bica.&lt;br /&gt;U uobicajenom nacinu razmisljanja ljudi ne razlikuju razumevanje od znanja. Oni smatraju da vece razumevanje zavisi od veceg znanja. Stoga ljudi gomilaju znanje, ili ono sto se zove znanjem, ali ne znaju kako da uvecaju razumevanje, ali oni i ne brinu oko toga.  &lt;br /&gt;Osobe koje su navikle na samoposmatranje, kao i osobe koje ne lazu same sebe, sigurno znaju da su u razlicitim periodima svog zivota jednu istu ideju,misao ili predmet shvatali na potpuno razlicite nacine, a istovremeno, znanje o toj ideji, misli ili predmetu se nije izmenilo, ostalo je isto kao i ranije. Cesto im cudno izgleda kako su mogli tako pogresno da razumeju ono sto sada, prema svom misljenju, razumeju ispravno. Tu se izmenilo njihovo bice, kada se ono izmeni i razumevanje se promeni. &lt;br /&gt;Gledano sa aspekta centara koji upravljaju covekom (motorno-instiktivni, emocionalni i intelektualni), znanje predstavlja funkciju jednog centra, najcesce intelektualnog, i zato nas misaoni aparat moze nesto da zna. Razumevanje, sa druge strane, predstavlja funkciju sva tri centra, ono se javlja, u pravom smislu te reci, samo kada covek i osecanjim i culima dozivljava ono sto misaoni aparat zna. Znaci kada se prica o covekovoj mehanicnosti, ne mozemo reci da razumemo ideju covekove mehanicnosti ako o njoj samo znamo u svom umu. Covek mora da oseca mehanicnost citavim svojim bicem, tek tada ce je razumeti.&lt;br /&gt;Ljudima koji se bave prakticnim aktivnostima je jako dobro poznata razlika izmedju obicnog znanja i razumevanja. Oni jasno uvidjaju da su znati i umeti dve razlicite stvari, i da se umece da se nesto uradi ne stice samim znanjem.&lt;br /&gt;Kada neku stvar ne razumeju, ljudi automatski pokusavaju da je imenuju. I kada je imenuju, ljudi kazu da su je &amp;#39;razumeli&amp;#39;. Medjutim imenovati ne znaci razumeti. Nazalost, vecina se zadovoljava imenima. Veruje se da covek koji zna veoma mnogo imena, tj. reci, puno razume.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Glavni razlog razmimoilazenja linija znanja i bica, i nedostatka razumevanja je jezik kojim ljudi govore. Jezik predstavlja delimicno uzrok i delimicno posledicu covekovog stanja nerazumevanja i razvijene linije znanja na ustrb linije bica. Jezik kojim ljudi govore je pun pogresnih pojmova, pogresnih klasifikacija, pogresnih asocijacija. Glavni problem lezi u tome sto zbog glavnih karakteristika uobicajenog misljenja, tj. njegove nejasnoce i nepreciznosti, svaka rec moze imati hiljadu razlicitih znacenja, u zavisnosti od toga o cemu se trenutno prica i od asocijacija koje u tom trenutku deluju. Ljudi retko shvataju koliko je jezik kojim govore subjektivan, odnosno koliko razlicite stvari svako od njih izgovara sluzeci se istim recima. Oni nisu svesni da svako od njih govori sopstvanim jezikom, pri cemu jezik drugih ljudi ne shvataju jasno, ili ga ne razumeju uopste. Ljudi su cvrsto ubedjeni , odnosno veruju, da govore istim jezikom i da se razumeju. To ubedjenje je potpuno neosnovano. Jezik kojim ljudi govore prilagodjen je jedino prakticnom zivotu. Ljudi mogu jedni drugima saopstiti informacije prakticnog karaktera, ali cim se predje u nesto ozbiljniju sferu, odmah pocinje gubljenje, i ljudi se vise ne razumeju medju sobom (ali ni toga nisu svesni). Oni cesto zamisljaju da se medjusobno razumeju, i da se mogu razumeti ako to pokusaju ili zele. Zamisljaju da razumeju autore knjiga koje citaju i da drugi ljudi razumeju njih. A ustvari, situacija je da tu niko nikoga ne razume...dvoje ljudi mogu sa najdubkljim uverenjem izreci istu stvar nazivajuci je razlicitim imenima, odnosno, mogu beskrajno da se spore, a da ne posumnjaju da misle na isto. I suprotno, mogu govoriti iste reci i zamisljati da se slazu i razumeju, dok pritom govore potpuno razlicite stvari i ne razumeju se uopste.&lt;br /&gt;Ako uzmemo najjednostavnije reci&amp;nbsp; koje se u govoru stalno javljaju, i ako pokusamo da analiziramo znacenje koje im se pridaje, mozemo lako videti da svaki covek u svakom trenutku svog zivota svakoj reci pridaje neko znancenje koje joj neko drugi nikada ne bi mogao pridati.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ako npr. uzmemo rec covek, sta vam pada prvo na pamet kada cujete tu rec? Nekome ce jedno nekome drugo, u svakom slucaju to ce biti sa aspekta iz kojeg neko obicno posmatra coveka. Kada cuje rec covek, religioznom ce asocijacija biti - hriscanin, musliman..., lekaru ce asocijacija biti fizicko telo, bolestan covek, zdrav covek, biologu ce biti evoluirajuce bice, advokatu - potencijalna musterija, panduru - potencijalni kriminalac itd. Ljudi najcesce ne primecuju ove kontradikcije, ne primecuju da se medjusobno ne razumeju. Za pravilnu razmenu misljenja potreban je precuizan jezik, koji bi, u ovom slucaju, omogucio da se precizno utvrdi sta rec &amp;#39;covek&amp;#39; zapravo znaci, jezik koji bi ukljucivao i ukazivanje na glediste sa koga se posmatra i odredjuje teziste pojma &amp;#39;covek&amp;#39;. Ova ideja je savrseno jasna, i svaka grana nauke nastoji da za sebe utvrdi i ustanovi precizan jezik. Medjutim, univerzalnog jezika (na ovom nivou) nema. Ljudi isuvise cesto mesaju jezike razlicitih nauka i nikada ne mogu da utvrde njihov precizan odnos. Otezavajuca okolnost tome je i cinjenica da se u svakoj posebnoj grani nauke stalno javljaju nove terminologije, nove nomenklature. Sto ovaj proces dalje napreduje, po coveka je sve gore. &lt;br /&gt;Za precizno razumevanje potreban je precizan jezik. Taj novi, precizan, jezik ne sadrzi nikakve nove termine i nomenklaturu, ali se zasniva na strukturi govora koja pociva na novim principima, tj. na principima relativnosti. U sve pojmove se uvodi relativnost i na taj nacin se omogucava da se taqcno odredi pravac misli. Upravo ono sto nedostaje uobicajenom jeziku jesu nacini za izrazavanje relativnosti. Kada bi ljudi ovladali nekim ovakvim jezikom, tek tada bi se moglo pricati o nekoj vrsti razumevanja. Do tad ce ostati ovo sto je i danas na snazi - vecito nerazumevanje i nesporazumi poludelih masina. Jos neki od razloga za to se mogu pronaci u citatu, anonimnog autora, koji sledi:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39; Kako je moguce izgubiti sebe? Nasom tajnom psihickom smrcu u detinjstvu pocinje izdaja, nepoznatai nezamisliva - to je savrsen dvostruki zlocin u kojoj licnost nije naprosto ubica psihe. Majusno sopstvo postepeno i nenamerno ucestvuje u tome. Covek nije prihvacen zbog sebe, onakvog kakav jeste. O, &amp;#39;&amp;#39;vole ga&amp;#39;&amp;#39;, ali hoce ili ga prisiljavaju, ili ocekuju od njega da bude drugaciji! Stoga &lt;em&gt;on mora biti neprihvatljiv&lt;/em&gt;. On sam uci da u to veruje, a naposletku da to cak uzima zdravo za gotovo. On se zaista predao. Sada bez obzira da li ih slusa, da li se lepi za njih, buni ili povlaci - sve sto je vazno jeste njegovo ponasanje, njegov ucinak. Njegov centar ravnoteze je &amp;#39;&amp;#39;u njima&amp;#39;&amp;#39;, ne u njemu samome, pa ipak, on bi, u onoj meri u kojoj to primecuje, mislio da je to prirodno. A cela stvar je krajnje prihvatljiva, sve je nevidljivo, automatsko i anonimno!&lt;br /&gt;To je savrsen paradoks. Sve izgleda normalno, nije planiran nikakav zlocin, nema lesa, nema krivice. Mozemo da vidimo jedino da sunce izlazi i zalazi kao i obicno. Ali, sta se dogodilo? Nisu ga odbacili samo oni, vec je i sam sebe odbacio (zapravo je bez sopstva). Sta je izgubio? Sakmo jedan istinski vitalan deo sebe: svoje vlasastito DA - osecanje, koje je sama njegova spsobnost rasta, njegov koreni sistem. Ali, avaj, on nije mrtav. &amp;#39;&amp;#39;Zivot&amp;#39;&amp;#39; ide dalje, pa tako mora i on. Od trenutka kada se preda i u meri u kojoj to cini, on potpuno nesvesno krece da izgradi i odrzi pseudo-sopstvo. To je medjutim, nesto proracunato - sopstvo bez zelja. Covek treba da bude voljen(ili da ga se plase) tamo gde ga preziru, jak tamo gde je slab, treba da prodje kroz pokrete(ali oni su karikaturalni!) ne radi zabave ili iz radosti, nego radi opstanka.Ne naprosto zato sto zeli da se krece, vec zato sto mora da slusa. Ta neophodnost nije zivot - nije njegov zivot - to je mehanizam odbrane od smrti. To je takodje i mehanizam smrti. Od sad pa nadalje ce ga do paralisanosti razdirati prisilni (nesvesni) sujobi, svakog trenutka i svakog casa ponistavajuci njegovo bice, njegov integritet. I sve dok je prerusen u normalnu osobu i dok se od njega ocekuje da se normalno ponasa!&lt;br /&gt;Ukratko receno, video sam da &lt;em&gt;postajemo &lt;/em&gt;neuroticni trazeci i braneci pseudo-sopstvo, sistem sopstva; a &lt;em&gt;jesmo &lt;/em&gt;neuroticni u onoj meri u kojoj smo liseni sopstva.&amp;#39;&amp;#39; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/12/14/trogoautoegocrat</link>
      <pubDate>, 14  2007 00:53:07 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>For Unlawful Carnal Knowledge</title>
   <description>&lt;p&gt;Znanje ne moze pripadati svima, cak ni vecini, ne iz razloga sto se nesto mora drzati u tajnosti, ili cuvati od strane odabrane manjine, vec zato sto sticanje stvarnog znanja zahteva veliki napor. A vecina ne zeli da ulaze velike napore, jer najcesce smatra da se taj napor ne isplati.&lt;br /&gt;Iz cinjenice da jako dugo vremena zivimo u fizicko-materijalnoj ravni objektivne realnosti, lako se da zakljuciti da je i znanje materijalne prirode. To znaci da poseduje sve osobine materijalnosti. Kao i svaka druga materija, neizbezno postoji u ogranicenoj kolicini u datom trenutku. Jedan chicha je pre 100 i kusur godina to lepo pojasnio malom analogijom:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;quot;Ako uzmemo izvesnu kolicinu zlata i odlucimo da njime pozlatimo izvestan broj predmeta, moramo znati ili izracunati koliki je tacan broj predmeta koji se ovom kolicinom zlata moze pozlatiti. Ako pokusamo da pozlatimo broj koji je veci od toga, predmeti ce zlatom biti pokriveni neravnomerno, flekavo, i bice mnogo gore nego da uopste nisu pozlaceni, a zapravo cemo izgubiti svoje zlato.&lt;br /&gt;Raspodela znanja je zasnovan na sasvim istom principu. Ako se znanje daje svima niko ga nece dobiti. Ako se cuva medju malobrojnima, svako ce dobiti ne samo dovoljno da bi zadrzao, vec i da bi uvecao ono sto prima. Na prvi pogled ova teorija deluje nepravedno, posto je polozaj onih kojima je, da tako kazemo, znanje uskraceno kako bi drugi mogli da prime veci deo, naizgled veoma zalostan i cini se nezasluzeno tezi nego sto bi to trebalo da bude.&lt;br /&gt;Ali zapravo, uopste nije tako; u raspodeli znanja nema ni najmanje nepravde. Cinjenica je da ogromna vecina ljudi uopste i ne zeli nikakvo znanje. Oni odbijaju svoj deo i ne uzimaju cak ni ono sto im je u opstoj raspodeli dodeljeno za zivot. To je narocito ocigledno u vremenima masovnog ludila, kao sto su ratovi, revolucije, itd, kada izgleda da ljudi iznenada gube cak i ono malo zdravog razuma sto poseduju i pretvaraju se masovno u automate koji se u ogromnoj meri predaju masovnom unistavanju. Zahvaljujuci tome ogromne kolicine znanja ostaju slobodne i mogu da se podele medju onima koji shvataju njegovu vrednost. Onaj ko zeli znanje mora sam da nacini pocetni napor kako bi pronasao izvor znanja i priblizio mu se, i iskoristio pomoc i putokaze koji su dati svima, ali koje ljudi, kao po pravilu ne zele da vide niti prepoznaju. Znanje ljudima ne moze doci ako sami ne uloze napor.&amp;quot;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoji dosta legendi koje se vezuju za Sarmoun-Dargauh (Pcelinji Dvor) bratstvo, a jedna od njih kaze sledece - Istinsko znanje postoji kao nesto opipljivo, kao pcelinji med. Poput meda, znanje se moze sakupljati. Ali s vremena na vreme, tokom ljudske istorije, sakupljeno, a neiskorisceno znanje pocinje da istice. U takvim prilikama Sarmouni i njima bliski ljudi sirom sveta sakupljaju znanje i skladiste ga u specijalne posude, a zatim ga, kada je vreme zrelo, ponovo pustaju u svet, preko narocito obucenih emisara -.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kroz istoriju su postojali, i dalje postoje, periodi zivota covecanstva koji se poklapaju sa pocetkom pada kulture i civilizacije, periodi kada mase nepovratno gube razum i pocinju da nenadoknadivo unistavaju sve sto je tokom stotina i hiljada godina civilizacije stvarano. Takvi periodi masovnog ludila, koji se cesto poklapaju sa geoloskim kataklizmamma, promenama klime, promenama na planetarnom nivou, oslobadjaju materiju znanja u velikoj kolicini. Iz tog razloga, rad nasakupljanju materije znanja se najcesce poklapa sa pocetkom razaranja i pada kultura i civilizacija. Ali ka tom sakupljanju se okrece neveliki broj ljudi, gomila znanje ne zeli i ne trazi ga, a predvodnici gomile teze da u sopstvenom interesu ojacaju strah i nelagodnost gomile od svega novog i nepoznatog. Ropstvo u kojem covecanstvo zivi se zasniva na tom strahu. Da bi se jasno videli i shvatili uzroci ovog ropstva, dovoljno je samo videti kako ljudi zive, sta predstavlja cilj njihove egzistencije, predmete njihovih zelja, strasti i teznji, o cemu misle, o cemu govore, cemu sluze i sta obozavaju. Ako na trenutak razmislimo o ovim pitanjima, postaje nam sasvim jasno da covecanstvo, onakvo kakvo trenutno jeste i sa interesima sa koima zivi, ne moze da dobije bilo sta drugacije od ovoga sto ima. Zamislite da covecanstvo u celini godisnje dobija po pola kile znanja. Ako se ovo znanje ravnomerno raspodeli svima, dobice tako malo da ce svako ostati ista budala kakva je i bio. Zahvaljujuci cinjenici da je broj ljudi koji znanje zeli je jako mali, svako od onih koji ga uzmu ce dobiti recimo po gram znanja, a samim tim steci nove mogucnosti.&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za sticanje stvarnog znanja, neophodno je uzimati sve u obzir, nista nije odvojeno, nista nije slucajno. Sticanje stvarnog znanja se sastoji u paralelnom proucavanju coveka, sveta i coveka u svetu. Zakoni su svuda isti, i u svetu i u coveku. Kada savladamo principe ma kog zakona, njegove manifestacije se moraju odmah traziti i u svetu i u coveku. Neke zakone je lakse posmatrati u svetu, dok se drugi lakse posmatraju u coveku. U nekim slucajevima dobro je poceti sa proucavanjem sveta a zatim preci na coveka, u nekim slucajevima je obrnuto. Paralelno proucavanje sveta i coveka nam pokazuje osnovno jedinstvo svih stvari i pomaze nam da nalazimo analogije u pojavama razlicitog reda. Npr. nasu planetu u odnosu na svemir mozemo posmatrati kao jednu celiju u odnosu na nas organizam...&lt;br /&gt;Nazalost, uobicajeno shvatanje pojma znanje se odnosi na znanje knjiskog moljca, sholastika, danas imamo rasprostranjenu pojavu dzepnih izdanja &amp;#39;&amp;#39;znanja&amp;#39;&amp;#39;. Medjutim to nije znanje u pravom smislu te reci, to je samo puko nagomilavanje informacija unutar granica koje su odredjene mogucnostima ljudskog bica, odnosno nivoom na kojem se ljudsko bice nalazi. U nasem covecanstvu postoje tri osnovna tipa bica ili coveka, neka to budu covek br.1, covek br.2 i covek br.3. Bice sva tri tipa coveka se nalazi na manje vise istom nivou, obzirom da im nedostaje unutrasnje jedinstvo i volja. Ova tri tipa se razlikuju po tome koliko se oslanjaju na koju funkciju : motoricko-instiktivnu, emotivnu i intelektualnu. &lt;br /&gt;Teziste coveka br.1 se nalazi u instiktivnim i motorickim funkcijama, teziste coveka br.2 je u emotivnoj funkciji, a coveka br.3 u intelektualnoj finkciji. Covek br.1, 2 i 3 se medjusobno razlikuju po navikama, ukusima i zivotnim stilovima. Ugrubo se moze napraviti analogija sa Seldonovom tipologijom fizickog - covek br.1 je endomorfan, covek br.2 mezomorfan, cocek br.3 egzomorfan. Ovi telesni tipovi su tkdj povezani sa konstelacijom temperamenata - &lt;br /&gt;viscerotonija (naglasak na ukusu, instinktu)&lt;br /&gt;somatotonija (naglasak na impulsu i delovanju)&lt;br /&gt;cerebrotonija (naglasak na misljenju)&lt;br /&gt;Kod Sekspira se mogu zapaziti Falstaf kao covek br.1, princ Hal kao covek br.2 i Hamlet kao covek br.3. &lt;br /&gt;Svaki od ovih osnovnih tipova ima svoj oblik umetnosti, muzike i religiozne prakse koji ga najvise privlaci:&lt;br /&gt;covek br.1 -&amp;nbsp; motoricko-instiktivan covek, sa mehanickim pamcenjem i ucenjem putem oponasanja, privlaci ga primitivna, culna umetnost i religija rituala i ceremonija.&lt;br /&gt;covek br.2 - emotivan covek, znanje stice na osnovu dopadanja ili nedopadanja, privlaci ga sentimentalna umetnost i religija verovanja i ljubavi, sklon je proganjanju jeresi&lt;br /&gt;covek br.3 - covek razmisljanja, karakterisu ga logicno razmisljanje i literarne interpretacije, privlaci ga intelektualna umetnost, kao i religija dokaza i argumenata.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39;Znanje&amp;#39;&amp;#39;&amp;nbsp; koje se&amp;nbsp; akumulira&amp;nbsp; u sva tri tipa coveka je u stvari neznanje,&amp;nbsp; tacnije receno to znanje o jednoj stvari povezano sa neznanjem o drugoj stvari.&amp;nbsp; U ljudskoj masini je sve povezano i svaka stvar u odredjenoj meri zavisi od druge da je potpuno nemoguce proucavati ma koju funkciju bez proucavanja ostalih. Da bi covek znao jedno, covek mora znati sve. Znati sve u coveku je moguce, ali to zahteva veliki napor, a uz to i primenu ispravnog metoda&amp;nbsp; saznavanja.&lt;br /&gt;Sloboda, oslobodjenje, to je ono sto mora biti covekov primarni cilj. Postati slobodan, osloboditi se ropstva, to je ono cemu covek treba da tezi kada makar i malo postane svestan svoje situacije. Za coveka ne moze postojat, niti je moguce bilo sta drugo sve dok ostaje rob i spolja i iznutra. Ali covek ne moze prestati da bude rob spolja, dok prvo ne prestane da bude rob iznutra. Znaci, da bi covek postao slobodan, prvo mora steci unutrasnju slobodu. Prvi i osnovni razlog covekovog unutrasnjeg ropstva jeste njegovo neznanje, a pre3 svega nepoznavanje samoga sebe. Bez samospoznaje, bez razumevanja funkcija i rada svoje masine, covek ne moze biti slobodan, ne moze vladati sobom i zauvek ce ostati rob, igracka sila koje na njega deluju.&amp;nbsp; Iako se reci : &amp;#39;upoznaj samoga sebe&amp;#39; istorijski pripisuju Sokratu, te reci leze u osnovi mnogih znanja i sistema daleko starijih od Sokratovog. Savremena misao je svesna postojanja ovog principa, ali ona ima samo nejasnu predstavu o njegovom znacenju i vaznosti.&lt;br /&gt;Medjutim treba napomenuti da je za obicnog covreka upoznavanje samog sebe veoma krupan,&amp;nbsp; istovremeno dalek i nejasan cilj. Covek je u svom sadasnjem stanju veoma udaljen od samospoznaje, te se ni njegov cilj ne moze bas definisati kao samospoznaja, vec proucavanje sebe. Za pocetak je dovoljno da covek shvati da mora sebe da proucava, kako bi kasnije dosao do mogucnosti da sebe spozna na pravi nacin. Ali da bi sebe proucio, covek mora da nauci kako da proucava, gde da pocne, koje metode da koristi. Pocetna metoda je samoposmatranje. Bez samoposmatranja nikada se ne mogu raqzumeti veze i odnosi izmedju razlicitih funkcija covekove masine, nikada se nece razumeti kako se i zbog cega sve u coveku desava. Trenutno se coveku sve &amp;#39;desava&amp;#39;, zato je covek u snu, sve radi u snu, zivi, pise, stvara, gradi, unistava. Covek prvo treba da pokusa da se probudi. Uostalom, cak i u bibliji su coveku ostavljeni tragovi, smernice koji nedvosmisleno upucuju na potrebu da se covek probudi. Koliko puta se u Jevandjeljima izgovaraju reci : &amp;#39;ne spavajte&amp;#39;, &amp;#39;probudite se&amp;#39;, &amp;#39;bdijte&amp;#39;......Hristovi ucenici su spavali cak i kada se on polsednji put molio u Getsemanskom vrtu. Sve to lepo u bibliji pise...ali ljudi to razumeju na njima karakteristicne nacine - kao oblik izrazavanja, kao nacin govora, kao metaforu...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za kraj cu citirati jednog malog coveka, ali veliko ljudsko bice, Vilhelma Rajha:&lt;br /&gt;&amp;#39;&amp;#39;Moguce je da se izbavi iz zatvora. Ali da bi se pobeglo iz zatvora, covek najpre mora da sazna i prizna da je u zatvoru. Zamku predstavlja covekova emocionalna struktura, struktura njegovog karaktera.Mala je korist od toga da se razvijaju sistemi razmisljanja o prirodi te zamke ako je jedina stvar, koja je potrebna da se iz nje izbavi, poznavati zamku i naci izlaz&amp;#39;&amp;#39;.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/12/09/knowing-me-knowing-you...</link>
      <pubDate>, 09  2007 16:43:12 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>INSIDE THE MACHINE...2</title>
   <description>&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;U svom uobicajenom stanju svesti, bilo koja ljudska masina
ne usmerava paznju na sebe na nacin i u meri u kojoj bi trebalo da to cini. Za
ljudsko bice su moguca cetiri stanja svesti &amp;ndash; san, obicno budno stanje, svest o
sebi i objektivna svest. Ljudske masine zive i dozivljavaju samo prva dva
stanja svesti &amp;ndash; san i obicno budno stanje, iako su i za masinu preostala dva
stanja svesti dostupna. &lt;span&gt;Bez obzira
na dostupnost, sva cetiri stanja svesti se jako razlikuju po trajanju i
mogucnosti da se pojave.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Uobicajeno, zivot
delimo na san i budno stanje. U snu u proseku provedemo trecinu vremena koje
provodimo na ovoj planeti. Medjutim ako se uzme u obzir da je budno stanje u
stvari samo oblik sna, ljudi provode svoje zivote spavajuci. Ako nekoga u
obicnom budnom stanju pitamo da li je svestan sebe, on ce najverovatnije
odgovoriti da jeste, a vervatno da u tom trenutku i jeste svestan, ali vec
slsedeceg trenutka ce zapasti u nedoslednu, necelovitu i zamagljenu paznju koja
karakterise obicno budno stanje. Teze je uvideti obicno budno stanje kod sebe
nego kod drugih. To je iz razloga jer je ljudima paznnja usmerena &amp;lsquo;od&amp;rsquo; njih, ka
spolja. Koliko ste puta videli opustene vilice ili prazan pogled ljudi koji se
zablenu u nesto, na javnim mestima ili u situacijama kada misle da ih niko ne
gleda &amp;ndash; na ulicama, u autobusu, radnjama...Prosirivanje uvida da drugi hodaju,
govore, jedu, rade i uopste citav zivot provode u potpunom odsustvu paznje, za
nas sopstveni zivot predstavlja jedan mali korak u daljoj dedukciji.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Iznad stanja sna
i budnog stanja nalaze se stanja svesti koja se mogu javiti kao bljeskkovi ili
kao vrhunska iskustva &amp;ndash; svest o sebi i objektivna svest. Mnoge masine su kroz
zivot na trenutke imale svest o sebi, samo sto toga nisu bile svesne. To su
trenuci intenzivnih psiholoskih dozivljaja, prijatnih ili neprijatnih,
pozitivnih ili negativnih. Nekih stvari se u zivotu uopste ne secate, nekih se
secate samo da su se dogodile, a nekih se secate sve do poslednjeg detalja &amp;ndash;
boja, tonova, zvukova, emocija, svake vibracije. Ove poslednje, kojih se
detaljno secate, to su bili trenuci/situacije kada ste imali svest o sebi, kao
npr. kada odete u neki strani grad u koji ste zarko zeleli da odete...pa kad
sebe uhvatite u razmisljanju tipa - u jebote.....vidi ja sam u...Parizu, npr. Tada
vidite i Pariz i sebe u Parizu. Svest o sebi covek moze steci samo dugotrajnim
unutrasnjim naporima. Prvi korak je pamcenje sebe. Covek posmatra svet oko
sebe, ali ne posmatra sebe u tom svetu. Prva karakteristika pamcenja sebe je ta
da covek u stanju pamcenja sebe nije centar. Nije izdvojen. Sedeci npr. u sobi,
svestan je citave sobe, i sebe kao jednog od predmeta u njoj. Na isti nacin,
covek je svestan i drugih i ne stavlja se iznad njih, niti kritikuje niti sudi.
To nije ljubav...to je pocetak ljubavi(u pravom smislu te reci). Kada pamti
sebe, covek nema sopstvo kakvog je uobicajeno svestan. Potpuno mu je nemoguce
da pridaje znacaj ili da postane negativan, jer onog trenutka kada to ucini,
pamcenje sebe prestaje i nestaje....do sledeceg izuzetnog napora.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ovakvi kakvi su
sada, ljudi zive u cetvorospratnoj kuci, ali koriste samo&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;prizemlje i 1.sprat...Svaki sledeci sprat je
raskosniji od onog prethodnog, ali si ljudi zaboravili kako da se popnu gore..
ili su im misici do te mere atrofirali da za njih predstavlja nemoguce bilo
kakvo penjanje na sledeci sprat. Ljudi zive u oskudici i tami prizemlja i prvog
sprata, pitajuci se, ne da li ima jos spratova, nego da li ima dnevne sobe na
prvom spratu. Sta ljude podalje drzi od visih spratova? U svakodnevnom zivotu,
prepreke postizanju visih stanja svesti su mnogobrojne. Te prepreke su nasledje
od nasih brojnih prethodnih generacija, koje su se radjale i umirale u snu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Glavna od tih
prepreka je identifikacija, da kazemo &amp;ndash; osnovni ukus obicnog budnog stanja.U
tom stanju covek nema zaesbnu svest, potpuno je izgubljen u svemu sto mu se dogodi
(coveku se sve dogadja) da uradi, pomisli ili oseti. Posto je utopljen,
izgubljen i neprisutan za samoga sebe ovo stanje je poznato kao obicno budno
stanje. Identifikacija je potpuna suprotnost svesti o sebi. U stanju
identifikacije covek nije u stanju da pamti sebe. Paznja je usmerena napolje i
nikakva svesnost ne preostaje za unutrasnja stanja. Obican zivot ljudi najcesce
provode u stanju identifikacije. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Identifikacija sa
ocekivanjima drugih ljudi se zove pridavanje znacaja. Postoje dve vrste
pridavanja znacaja - unutrasnje i spoljasnje. Unutrasnje pridavanje znacaja
zasnovano je na osecanju nedovoljnosti koju covek na nizim stupnjevima razvoja
oseca gotovo sve vreme - u tom slucaju, nedovoljnost se oseca kada ljudi
propuste da nam poklone dovoljno paznje ili uvazavanja. To je vodjenje
unutrasnjeg knjigovodstva &amp;ndash; sta smo dali, i sta nam se prema tome duguje, potom
su tu osecanja izostavljenosti ili povredjenosti kada nam drugi ne plate za ono
sto mi mislimo da treba platiti. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;Spoljasnje pridavanje znacaja je&lt;span&gt;&amp;nbsp;
&lt;/span&gt;izuzetno&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;korisno za coveka, za
razliku od unutrasnjeg. Spoljasnje pridavanje znacaja je istinsko uvazavanje.
Ono zavisi od odredjene pouzdanosti, doslednosti paznje i napora od strane onoga
ko zeli to da primeni. Medjutim, treba paziti, jer se spoljasnje moze jako lako
pretvoriti u unutrasnje pridavanje znacaja, onda kada osoba koja nastoji da
nekome prida znacaj, u spoljasnjem smislu oseca povredjenost ili nedovolju
zahvalnost i paznju. Spoljasnje pridavanje znacaja samo po sebi mora biti
nagrada i ne sme se nista ocekivati zauzvrat.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Laganje je jos
jedan neizbezan aspekt obicnog budnog stanja, do te mere neizbezan, da bi se
ljudska psiholoogija mogla zvati psihologija laganja. Ljudi lazu, ne samo za
male svakodnevne sitnice, vec se i predstavlajnje samo jednog aspekta istine
zove laganjem. Laganje je neizbezno u opustenim caskanjima ili npr. predavanjima u
skolama, kada oni koji poznaju materiju delimicno, teorijski smatraju da imaju
istinsko razumevanje. Znanje i razumevanje su dve razlicite kategorije i
razlika izmedju njih je vazna kako bi shvatilo ideja o ljudskom laganju. Znanje
&amp;ndash; sakupljanje cinjenic, podataka, informacija &amp;ndash; je korisno za ljudsji razvoj
samo kada ga xovekovo bice upija ili sjedinjuje do onog stepena do kojeg je u
stanju da razume. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;Ako se
nesto zna, ali ne razume, o tome ce se lagati, jer covek nikako ne moze da
prenese istinu koju ne razume.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Razmisljanje
obicnog coveka se ispoljava onda kada mu se &amp;lsquo;&amp;rsquo;nesto javi&amp;rsquo;&amp;rsquo;. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;To je mehanicko brbljanje, obojeno laganjem, koje
nije ni pod kakvom kontrolom. Formativni aparrat, motoricki deo intelektualnog
centra, nesposoban je da razume istine viseg reda od dualisticke &amp;ndash; zato je
obican covek slep za trecu silu. On sve stvari vidi kao suprtonosti &amp;ndash; uzrok i
posledicu, dobro i zlo, istinu i laz &amp;ndash; covek vidi dualnost, ali ne i trojstvo.
Zakoni prirode su trojni, trijalekticki. Jos jedna karakteristika obicnog
budnog stanja koja predstavlja bespotrebno rasipanje dragocene enrgije je
nepotrebno pricanje. Citav svoj zivot covek provodi pricajuci, bilo spolja,
bilo iznutra. Dokono pricanje je potpuno mejhanicko, ukljucuje laganje i
fantaziju i ohrabruje identifikaciju. Nepotrebno pricanje je najcesce usko
povezano sa ostalim nepotrebnim fizickim kretanjima i telesnim napetostima,
trzanjem, vrpoljenjem, lupkanjem prstima, lupkanjem nogama itd a sve to coveku
oduzima preko potrebnu dnevnu zalihu energije koja se treba upotrebiti izmadju ostalog i da se
povisi nivo dostupne paznje.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Fantazije predstavljaju skup
nestvarnih zapazanja o sebi, koje najveci broj ljudi smatra kao neporecivu
istinu. Fantazija je oblik laganja, oblik koji predstavlja iluzorni sistem u
koji svako od nas nauci da veruje kao u zivotne cinjenice. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;Npr. covek uopste nije svestan sebe, a
cvrsto veruje da jeste. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;Nije
u stanju da kontrolise svoje postupke , a veruje da jeste. Fantazija se odvija
skriveno i otvoreno sve vreme. Ona nam iscrpljuje motivaciju za samorazvoj
=&amp;gt; ako covek ne priznaje da nema nikakvu sposobnost paznje, sta ce ga onda
naterati da pozeli da se promeni? &lt;/span&gt;&lt;span&gt;Poriv ili podsticaj da se radi na sticanju svesti o sebi se moze roditi
samo u slucaju kada se oskobodimo iluzija da posedujem nesto sto uopste
nemamo.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Nesposobnost da
se voli je jos jedna od karakteristika obicnog budnog stanja. Ta neposobnost je
direktno povezana sa nesposobnoscu da se bude istinski obziran i nesposobnoscu
da se odrzi paznja nad mnostvom Ja koja u coveku svakodnevno ordiniraju. Iako nam je svima
potrebna ljubav, ovakvi kakvi su, ljudi nisu u stanju da je obezbede. &lt;/span&gt;&lt;span&gt;&amp;#39;&amp;#39;Pocnite time sto cete voleti biljke i
zivotinje, a onda cete mozda nauciti da volite i ljude&amp;#39;&amp;#39;. Ljubav, u pravom smislu
te reci prevazilazi sposobnosti obicnih ljudskih bica. Takva kakva su, ljudska
bica su samo u stanju da reaguju na podsticaje u skladu sa zakonima mehanickih
asocijacija, kao i skladu sa tim koje Ja trenutno preovladjuje.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Osecanja obicnih
ljudi/masina su sasatavljena od negativnih emocija, koje su najcesce
skrivene pod maskom ugladjenosti. Ove negativne emocije izazivaju identifikacija
i unutrasnje pridavanje znacaja. Vecina onoga sto motivise ljudsku aktivnost su
negativna osecanja. Covecanstvo ima ogroman repertoar negativnosti &amp;ndash; bes, gnev,
zavist, ponos, oholost, mrznja, lenjost, strah, samosazaljenje, depresija,
dosada, razdrazljivost, razni oblici sentimentalnosti...itd lista je
poduza. Na ovom nivou uma covecanstva pozitivne emocije ne postoje, jer ono sto
izgleda pozitivno u emocionalnim stanjima ljudi u obicnom budnom stanju moze da
se pokvari ili preobrazi&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;u negativno u
trenutku, uz samo maleni pritisak na neko od ljudskih dugmica i predstava koje
se u principu zasnivaju na ponosu ili sujeti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Svako ljudsko
bice je rodjeno sa istim pravom i sposobnoscu za razvoj, ali su neki vise skloni
da to ostvare od drugih.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/29/inside-the-machine...2</link>
      <pubDate>, 29  2007 00:32:06 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>IGNORANCE ISN&#039;T BLISS</title>
   <description>&lt;p&gt;Ovo ume da smara...kako koga&lt;/p&gt;&lt;p&gt;otr - opsta teorija relativiteta&lt;br /&gt;str - specijalna teorija relativiteta&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Malo je teorija i autora koji
su stekli takvu slavu kao sto je to slucaj sa teorijom relativiteta i albertom
ajnstajnom.Takodje je tesko naci teoriju koja je toliko popularna, a tako
nejasna, nedorecena, paradoksalna i nenaucna, kao sto je teorija relativiteta.Prosto
je neverovatno da ta teorija, koja je zasnovana na obmanama, greskama i
zabludama bude toliko dugo vremena predmet paznje tako velikog broja fizicara i
drugih naucnika, u oblasti prirodnih i tehnickih nauka, i da se i pored toga
odrzi, pa cak i da udje u srednjoskolske i univerzitetske udzbenike.Prihvatanje
te teorije u vreme kada je nastala se moze i nekako razumeti, jer je to bilo
prelomno vreme, kada su se pojavila mnoga pitanja iz fizike, na koja nije bilo
odgovora. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;







&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Rezultati Fizoovog, a kasnije
i Majkelsonovog opita porusili su stara shvatanja o postojanju kosmickog
mirujuceg etra, sto je znacilo i rusenje temelja nekih velikih teorija toga
doba.U nepovoljnom polozaju nasao se i Lorenc, jer se njegova elektronska
teorija zasnivala na postojanju etra. Da bi prevazisao nastale
teskoce Lorenc daje hipotezu o skracenju tela pri kretanju kroz etar, koje je
srazmerno tom i tom koeficijentu.U skladu sa datom hipotezom Lorenc je izveo
transformaciju koordinata, koja je po njemu i dobila ime.Tom transformacijom
koordinata relativizirani su vreme i prostor a tako je,mnogi kazu, postavljen
temelj teorije relativiteta.Na tom temelju ajnstajn izgradjuje svoju
str.Medjutim, za razliku od Lorenca on uvodi nova shvatanja vremena i
prostora.Po njemu su promene duzine i vremena realni fizicki procesi, koji
nastaju iskljucivo kao posledica samog kretanja, a ne kao posledica uticaja
nekakvog etra, koji uopste i ne postoji.Tako je ajnstajn negirao postojanje
etra i navodno dao odgovore na neka pitanja, koja su iskrsla posle Fizoovog i
Majkelsonovog opita.Na zalost njegova teorija nije dala prave odgovore.Pre bi
se moglo reci da su to bile obmane,kao sto se moze reci da je i str u sustini
jedan skup obmana.Ona je neuspeo pokusaj da se na osnovu poznatih teorijskih i
eksperimentalnih rezultata izgradi univerzalna teorija, koja bi, pre svega,
bila u skladu sa tim rezultatima. &lt;br /&gt;Navodni teorijski rezultati
str, koji su korektni, a do kojih se dolazi nekorektnim relativistickim
izvodjenjem jednacina, bili su poznati i pre pojave str.Oni se nalaze u
teorijama Lorenca (poduzna i poprecna masa elektrona), Poenkarea
(ejednakoemcenakvadrat ), Maksvela (impuls), Hevisajda i drugih. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Ajnstajnovo izlaganje u toj
teoriji je duboko smisljeno da obmane i u mnogome podseca na madjionicarsko
izlaganje.Tako, na primer, kada objasnjava stvari, koje su poznate i jasne i
srednjoskolcu, on je metodican, vrlo jasan i do detalja opsiran.Medjutim, kada
je u pitanju tekst u kojem je sadrzana obmana on je komplikovan, konfuzan,
nedorecen, nejasan i kratak ili vrlo opsiran.Ali, sa tom opsirnoscu on ne
pojasnjava ono sto je nejasno, vec ga jos vise komplikuje, tako da tekst cini
jos manje jasnim.Citalac na osnovu jasnog Ajnastajnovog izlaganja prihvata i
ono sto je nejasno, misleci da je i to tacno, a da ga on eto ne razume, ili da
bi mu trebalo dosta truda da ga razume. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Takodje, ne treba zaboraviti da je albert jedno
vreme radio u birou za prijavu pronalazaka i patenta. Prikladno, zar ne?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Sa obmanama je albert poceo vec u svom prvom radu o relativnosti,kod
odredjivanja jednovremenosti, na osnovu ocene &amp;quot;sinhronosti tikanja&amp;quot;
casovnika u miru i u kretajnu.To je prva, a istovremeno i kljucna obmana u str,
na osnovu koje su izgradjene i druge obmane.Na zalost ta obmana nije uocena pa
je postala cak i predmet ozbiljnih rasprava filozofa.Prva nedoslednost javlja
se takodje u istom tom radu o relativnosti, gde upotrebljava brzinu c+v, a
svojim postulatom tvrdi da nema vece brzine u prorodi od brzine svetlosti u
vakuumu.Nedoslednost je bitna odlika teorije relativiteta, mada ajnstajn tvrdi
da je teorija relativiteta teorija principa, to jest teorija
doslednosti.Dalje,cica albert izvodi transformaciju koordinata na veoma slozen,
konfuzan i vrlo nejasan nacin, gde takodje koristi izraze c+v i c-v. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Komplikovan nacin izvodjenja jednacina pruza velike
mogucnosti obmanjivanja citalaca.Tako, pomocu casovnika i kontrolom sinhronosti
njihovog &amp;quot;tikanja&amp;quot; u dva koordinatna sistema, koji se relativno
krecu, svetlosnog zraka i matematickih operacija ajnstajn je izveo transformaciju
koordinata i &amp;quot;dokazao&amp;quot; ne samo da postoji dilatacija vremena i
kontrakcija prostora u matematickom smislu, vec da su to i realni fizicki
procesi.Ali to je samo matematicka igra, koja nema veze sa nekim realnim
fizickim procesom.Zatim je izveo teoremu o sabiranju brzina, takodje na slozen
i dosta nejasan nacin. Da je izvedena jednostavno i razumljivo, bilo bi jasno
da se tu ne radi o sabiranju ili oduzimanju bilo kakvih brzina, vec da formule
te teoreme predstavljaju brzinu svetlosnog talasa u koordinatnom sistemu koji
miruje, kad je u pitanju zbir brzina, ili u koordinatnom sistemu koji se krece,
kad je u pitanju razlika brzina. Posto je transformacija koordinata izvedena uz
uslov da brzina rasprostiranja sfernog svetlosnog talasa bude u oba sistema
jednaka brzini svetlosti, stoga navodni zbir ili razlika brzina moraju biti
jednaki brzini svetlosti. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Kod izvodjenja jednacina
ajnstajn koristi izraze c+v i c-v i nikad ih ne zamenjuje sa c, iako svojom
teoremom o sabiranju brzina kaze da je zbir ili razlika brzine svetlosti i neke
druge brzine jednaka brzini svetlosti. Tako ajnstajn sam sebe osporava. Pomocu
ove teoreme on objasnjava rezultat Fizoovog opita, uporno tvrdeci da rezultat
tog opita potvrdjuje ispravnost teorije relativiteta i da nema druge teorije
koja ga moze objasniti.Pri tome svesno zanemaruje cinjenicu da su formule
njegove teoreme izvedene za slucaj vakuuma, a da se Fizoov opit izvodi u
vodi.Kao fizicar on to svakako zna, ali i pored toga, da bi dokazao ispravnost
svoje teorije, on formule, koje vaze za vakuum, koristi za slucaj vode, sto
mnogo govori o ispravnosti njegove teorije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Kod izvodjenja formula za
ugao aberacije i Doplerov efekat,albert na ravanski svetlosni talas primenjuje
transformaciju koordinata za sferni svetlosni talas, sto nije ispravno.Formula
za Doplerov efekat za slucaj kretanja izvora zracenja, koju daje albert, nije,
niti moze biti, izvedena relativistickim postupkom, sto takodje pokazuje nemoc
teorije relativiteta.Pored, toga po toj formuli frekvencija zracenja se
povecava pri udaljavaju izvora zracenja, a kao sto znamo to je suprotno od onog
sto se dogadja u prirodi.Po teoriji relativiteta, pored poduznog, postoji i
poprecni Doplerov efekat, sto nema veze sa realnoscu.Takodje je osporeno i
klasicno i relativisticko objasnjenje uzroka pojave aberacije i dato novo
objasnjenje koje se bazira na relativnom kretanju etra zemlje i etra
sunca.Posebno vazan deo str je deo koji se odnosi na masu i energiju tela i
njihovu uzajamnu vezu.Opste je misljenje da se teorija relativiteta na
najubedljivji nacin dokazala u ovoj oblasti. Medjutim,retki su uocili da se bas
u toj oblasti najbolje pokazala nemoc te teorije.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Ajnstajn je u svom prvom radu
pokusao na relativisticki nacin da izvede formulu za mase elektrona u kretanju,
kao i formulu koja odredjuje vezu mase i energije. U svom prvom radu,u
poglavlju pod naslvom &amp;quot;Dinamika (slabo ubrzanog) elektrona&amp;quot;, ajnstajn
je na nekorektan nacin, sa stanovista fizike, a i matematike izveo pogresnu
formulu za poprecnu masu elektrona i korektnu formulu za poduznu masu
elektrona.Pri izvodjenju formula za poduznu i poprecnu masu elektrona, koje su
zavisne od brzine, ajnstajn uzima da elektron i u kretanju ima samo jednu masu
i tretira je kao konstantnu velicinu.Primenjujuci transformaciju koordinata na
izraze za ubrzanje,on dobija formule za poduzno i poprecno ubrzanje, koje zatim
naziva formulama za poduznu i poprecnu masu.U toj neispravnoj matematickoj igri
pojam mase zamenjen je sa pojmom ubrzanja, koji sa stanovista fizike nemaju
niceg zajednickog.Pogresna formula za transverzalnu masu
elektrona,nekorektnosti u izvodjenju jednacina, uzimanje u obzir samo malih
(nerelativistickih) brzina u odnosu na brzinu svetlosti i poistovecenje pojma
mase sa pojmom ubrzanja su dokaz da se korektnim relativistickim postupkom ne
mogu izvesti formule za poduznu i poprecnu masu elektrona u kretanju.Promenu
mase elektrona u kretanju teorija relativiteta tretira iskljucvo kao posledicu
kretanja, a ne kao posledicu fizickog procesa prouzrokovanog kretanjem naelektrisanja,
pri cemu se generise elektromagnetsko polje, koje se, kao i masa, opire promeni
brzine elektrona.Na taj nacin ta teorija ignorise i sam pojam elektromagnetske
mase.S obzirom da se formule za poduznu i poprecnu masu elektrona ne mogu
izvesti ispravnim relativistickim postupkom, to se i formula za kineticku
energiju elektrona, kao i formule za prelaz energije u elektromagnetsku masu i
elektromagnetske mase u energiju, takodje ne mogu izvesti relativistickim
postupkom na korektan nacin. Zbog toga ih i ne treba tretirati kao
relativisticke niti ih treba dovoditi u vezu sa teorijom relativiteta.
Uostalom, formule za longitudinalnu i transverzalnu masu elektrona u kretanju,
koje pripisuju ajnstajnu, izveo je Lorenc pre pojave teorije relativiteta, a
pod pretpostavkom da se sferni oblik elektrona deformise pri kretanju zbog
uticaja etra.Formula za totalni prelaz mase u energiju i energije u masu nije
izvedena niti se moze izvesti korektnim relativistickim postupkom, pa prema
tome ni nju ne treba tretirati kao relativisticku niti je treba dovoditi u vezu
sa teorijom relativiteta.Tu formulu, u implicitnom obliku, prvi je izveo
Poenkare 1900. godine. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Dugo se smatralo da je 1905.
godine ajnstajn u celini izveo teoremu o inertnosti energije u radu pod nazivom
&amp;quot;Zavisi li inercija tela od energije sadrzane u njemu?&amp;quot;.Medjutim,
Ajvz je 1953. godine dokazao nekorektnost izvodjenja te teoreme. Opsteprihvaceno
je da je proces unistenja elektrona i pozitrona najubedljiviji primer totalnog
pretvaranja mase u energiju.U tom procesu celokupna masa elektrona, kao
materije i celokupna masa pozitrona, kao antimaterije, navodno se pretvara u
energiju gama zracenja.Nasuprot tome, kao najubedljiviji primer prelaska
energije u masu smatra se proces stvaranja parova elektron - pozitron pri
zracenju materije sa gama zracima cija je energija veca od 1,022 MeV.
Medjutim,pri sudaru elektrona i pozitrona ne dolazi do inistenja i pretvaranja
njihovih masa u gama zracenje, vec to gama zracenje, sa mesta njihovog sudara,
potice od kinetickih energija elektrona i pozitrona u trenutku njihovog
sudara.Iz toga proizilazi da pozitron nije antimaterija, odnosno antimaterija i
ne postoji, elektron i pozitron pri sudaru ne iscezavaju vec formiraju novu
neutralnu cesticu, da elektron i pozitron cine osnovu materije i da prilikom
zracenja materije sa gama zracima visokih energija dolazi do razbijanja veza
elektron - pozitron i stvaranja parova elektron - pozitron. Hevisajd je
korektno izveo formulu za uzajamnu vezu izmedju energije i mase elektrona u
mirovanju.Formula se odnosi na uzajamnu vezu izmedju energije elektromagnetskog
zracenja i elektromagnetske mase pripisane toj energiji. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;Da ima iole necega epohalnog
u str i otr albert bi dobio nobela za njih,ili makar za jednu od
njih.Ipak,nobelova komisija nije mogla da prihvati obmane i zablude,vec mu je
dodelila nobela za(precizna formulacija):Za otkrice zakona fotoelektricnog
efekta i za radove u oblasti teorijske fizike.A fotoefekat je otkrio Herc 1887,
Stoletov ga experimentalno dokazao 1888 i formulisao prvi zakon fotoefekta koji
glasi:Maksimalna fotoelektricna struja direktno je proporcionalna padajucem
snopu zrakova.On nije dobio nobela za to.Ali ajnstajn jeste za ovo(2. zakon
fotoefekta):Maksimalna energija fotoelektrona linearno zavisi od frekvencije
padajuce svetlosti i ne zavisi od njegovog intenziteta.Kakva genijalnost!?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/27/ignorance-isn-t-bliss</link>
      <pubDate>, 27  2007 18:18:47 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>INSIDE THE MACHINE...</title>
   <description>&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Sve aktivnosti ljudske masine se dele u cetiri precizno
definisane grupe, misaona, emocionalna, motoricka i instiktivna, od kojih svaku
kontrolise po jedan centar/um.Svaki fenomen, pojava, aktivnost u coveku, je
povezan sa nekom od ovih funkcija. &lt;span&gt;Ono
sto predstavlja teskocu za coveka je razlikovanje ovih funkcija&amp;hellip;covek ih nikada
ne koristi zajedno, uvek je jedna dominantna, ona u kojoj se covek trenutno
nalazi. Nekim ljudiam je tesko da shvate razliku izmedju misli i osecanja, dok
je drugima tesko da prave razliku izmedju oseta i osecanja, izmedju misli i
motorickog impulsa.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Covekova misaona
funkcija u najvecem broju slucaja uvek deluje sluzeci se poredjenjem.
Intelektualni zakljucci su uvek rezultat poredjenja&lt;span&gt;  &lt;/span&gt;2 ili vise utisaka. Osecanja i oseti&lt;span&gt;  &lt;/span&gt;ne rezonuju, ne porede, vec jednostavno
definisu dati utisak na osnovu njegovih osobina, po tome da li je prijatan ili
neprijatan, u ovom ili onom smislu, po boji, ukusu ili mirisi. Oseti tkdj. mogu
biti potpuno indiferentni &amp;ndash; ni topli ni hladni, ni prijatni ni neprijatni...npr....&amp;rsquo;beo
papir&amp;rsquo;....&amp;rsquo;crna olovka&amp;rsquo;. U dozivljaju belog ili crnog nema nicega ni prijatnog
ni neprijatnog. Ti oseti...tzv. &amp;lsquo;pet cula&amp;rsquo; su instiktivni. Osecajne funkcije
ili emocije su uvek prijatne ili neprijatne.....ne postoje indiferentna osecanja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ljudi se jako
razlikuju u pogledu oblika i nacina svog opazanja. Neki zapazaju prvenstveno
preko uma, drugi prvenstveno preko osecanja, treci prvenstveno preko oseta. A
neki preko sva tri zajedno...medjutim, takvi su retki.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ljudima
razlicitih kategorija i modela opazanja je veoma tesko, gotovo nemoguce da se
medjusobno razumeju, buduci da jednu istu stvar nazivaju razlicitim imenima, a
razlicite st5vari istim imenima. Naravno postoje i kombinacije..neko opaza
preko misli i oseta, drugi preko osecanja i misli itd...Ovaj ili onaj nacin
opazanja neposredno je vezan za ovaj ili onaj nacin reagovanja na spoljasnje
dogadjaje. Covek veoma cesto svoje misli ili intelektualna opazanja naziva
svojim osecanjima, svoja osecanja naziva svojim mislima, svoje osete svojim
mislima.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Da bi ciovek
mogao da nauci da razlikuje dejstvo ove cetriri osnovne funkcije, mora razumeti
da da svaka normalna psihicka funkcija predstavlja instrument saznanja. Uz
pomoc uma vidimo jedan aspekt stvari i dogadjaja, uz pomoc emocija drugi, uz
pomoc oseta treci. Najkompletnije znanje o nekoj stvari ili dogadjaju koje nam
je dostupno moze se steci samo ako ga istovremeno ispitamo umom, osetima i
osecanjima.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Ljudska masina bi
trebalo da bude u svakom trenutku bilo koje svoje aktivnosti, uravnotezena u
svim detaljima. Ali nazalost to nije slucaj....kod coveka jedan centar najcesce
obavlja funkciju drugog &amp;ndash; misaoni centar pokusava da oseca ili da se pretvara
da oseca, emocionalni centar pokusava da misli, ili motoricki centar pokusava
da misli i li oseca, Svaki centaqr ima svoje sopstveno pamcenj, sopstvene
asocijacije, sopstveno misljenjee. Posebno gledano svaki od 4 centara se
sastoji od tri dela &amp;ndash; intelektualnog, emocionalnog i motorickog. Ali o toj
strani svoje prirode covek jako malo zna. To je ono sto bi covek trebalo da
proucava kod sebe, rad svoja 4 centra, kao i njihovih saastavnih
delova...intelektualni deo misaonog centra, emocionalni deo misaonog centra,
motoricki deo misaonog centra...itd.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;U zivotu ima
situacija sa kojima npr. samo misaoni centar moze da izadje na kraj, i iz kojih
samo on moze pronaci izlaz. Ako u tom trenutku umesto njega pocne da radi
emotivni centar, to ce sve pokvariti, i rezultat nece biti kvalitetan. Kod
neuravnotezenog tipa coveka jedan centar stalno zamenjuje drugi i to je upravo
ono sto znaci biti neuravnotezen ili neurotican. Svaki centar nastoji da svoj
rad prenese na drugi centar, dok istovremeno pokusava da obavlja rad drugog
centra, za koji nije prilagodjen. Emotivni centar koji radi umesto misaonog
centra, unosi nepotrebnu nervozu, groznicavost i zurbu u situacije gde su od
sustinske vaznosti hladnokrvan sud i razmisljanje. Misaoni centar koji obavlja
posao emotivnog centra, unosi razmatranje u situacije koje zahtevaju brzu
odluku, te coveka cini nesposobnim da razlikuje osobitosti svog polozaja. Misao
je isuvise spora. Ona razvija izvestan plan aktivnosti i nastavlja&lt;span&gt;  &lt;/span&gt;da ga sprovodi cak iako su se okolnosti
izmenile. Pored toga,uplitanje misaonog centra u nekim situacijama podstice
potpuno pogresne ativnosti, obzirom da je ovaj centar potpuno nesposoban da
shvati nijanse i specificnosti mnogih dogadjaja.. Dogadjaji koji su za
motoricki i emocionalni centar potpuno razliciti, misaonom centru mogu
izgledati slicni. Um ne moze da razuume nijanse osecanja. To se jasno vidi ako
se pogleda kako jedan covek razmislja o osecanjima drugog = on sam nista ne
oseca, tako da za njega osecanja drugog ne postoje. Sit gladnome ne veruje.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Kakav god posao
covek da radi, dovoljno je da pokusa da svaki postupak izvede promisljeno,
sluzeci se umom i prateci svaki svoj pokret, i kvalitet njegovog rada ce se
odmah izmeniti. Ako kuca na tastaturi, njegovi prsti su potpuno pod kontrolom
motorickog centra. , sami pronalaze neophodna slova. Ali ako covek pokusa da se
pre svakog slova upita &amp;ndash; &amp;lsquo;gde je Z, gde je tacka, znak pitanja, kako se pise
ova rec&amp;rsquo;- odjednom pocinje da gresi i kuca veoma sporo...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Kada npr. motoricki
centar radi umesto misaonog centra, tada dolazi do mehanickog citanja,
mehanickog slusanja. Ovo se dogadja kada je pravac aktivnosti misaonog centra
zaokupljen necim drugim, a motoricki centar pokusava da zameni odsutni misaoni
centar. Ovo izuzetno lako prelazi u naviku, potom i navlaku, buduci da paznju
misaonog centra ne odvlaci neki koristan rad, misao ili razmisljanje, vec su
najcesce u pitanju, masta, sanjarenje i fantaziranje. Covekova masta je jedan
od osnovnih uzroka pogresnog rada centara. Svaki centar za sebe ima svoj
spostveni oblik sanjarenja i mastanja, ali i motoricki i emotivni centar po
pravilu uvek koriste misaoni centar, koji im se uvek stavlja na raspolaganje u
tu svrhu, obzirom da sanjarenje odgovara sklonostima misaonog centra. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Sklonost
sanjarenju delimicno potice od lenjosti misaonog centra, a delimicno od
tendencije emocionalnog i motorickog centra da sebi ponavljaju, ozivljavaju ili
obnavljaju iskustva, kako prijatna, tako i nepriajtna. Prijatno sanjarenje(iako
za coveka potpuno beskorisno) se moze razumeti, za njega se moze naci logicko
opravdanje. Sanjarenje neprijatnog tipa predstavlja potpuni apsurd, neprijatno
ssanjarenje je karakteristicno za neuravnotezeno stanje ljudske masine. I pored
toga ljudi 9/10 svog zivota provode upravo u takvim bolnim sanjarenjima., o
nesrecama koje mogu zadesiti njih i njihovu porodicu, o boestima kojim mogu da
se zatraze, o patnjama raznih vrsta... Mastanje i sanjarenje predstavljaju
primere pogresnog rada misaonog centra.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span&gt;Savremene ljude
krasi jedna karakteristika, a to je da su u stanju da misle govore i rade a da
toga uopste nisu svesni, dok pritom sebi pripisuju posedovanje kvalitetea pod
imenom svest, ali o tome nekom drugom prilikom...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;center&quot; class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;span&gt; &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/25/inside-the-machine...</link>
      <pubDate>, 25  2007 17:40:20 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>LET DEAD BURY THEIR DEAD</title>
   <description>&lt;p&gt;GIG&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Savremeni covek...i njegovo fizicko telo...predstavljaju obican automat koji zavisi samo od spoljnih uticaja. Sledece tri funkcije coveka u potpunosti zavise od spoljasnjih uticaja koje on prima &lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. zelje ili averzije, svako hocu, necu, volim, ne volim&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. Misljenje - zahvaljujuci spoljnim uticajima predstavlja iskljucivo mehanicki proces&lt;/p&gt;&lt;p&gt;3. Volja - u obicnom mehanickom coveku ne postoji volja, on ima samo zelje, a veca ili manja&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; trajnost zelja se naziva jacom ili slabijom voljom&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Nasuprot tome bi trebalo da stoji&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. Individualnost - koja dominira fizickim telom i njegovim zeljama i u stanju je da prevazidje otpor i neodlucnost fizickog tela&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. umesto mehanickog procesa misljenja tu je svest.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;3. Tu je i volja, u pravom smislu te reci, to nije volja koja je sastavljena od razlicitih i protivurecnih Ja, vec je to volja koja proizilazi iz svesti i nalazi se pod kontrolom individualnosti, tj. jedinstvenog i stalnog Ja.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoji jedno istocnjacko ucenje..........Zamislimo sud ili retortu ispunjenu prahom razlicitih metala. Ovi metali u prahu nisu ni na koji nacin medjusobno povezani. Svaka slucajna promena u polozaju retorte menja uzajamni raspored metala. Ako retortu protresemo ili je lupnemo par putaprstom, metalni prah koji je bio na vrhu moze da se pojavi na dnu ili u sredini, dok onaj sa dna moze da izadje na vrh. U polozaju metalnog praha nema niceg stalnog, a pod takvim uslovima ga ne moze ni biti. To je tacna slika naseg dusevnog zivota. Spoljasnji uticaji mogu svakog trenutka da izmene polozaj praha koji je na vrhu i da na njegovo mesto dovedu neki drugi prah. Medjusobni odnos metala u prahu koji se nalaze u stanju mehanicke smese nije moguce stabilizovati. Medjutim, metalni prah moze da se stopi u jedno, njegova priroda mu to omogucava. Da bi se ovo postiglo neophodno ja da se upali specijalna vatra ispod retorte, koja ce zagrevanjem i topljenjem konacno stopiti prah. Sadrzaj retorte ce postati nedeljiv...&amp;#39;&amp;#39;individualan&amp;#39;&amp;#39;. To je otprilike gruba slika formiranja jedinstvenog ja. Najveca teskoca se nalazi u izboru vatre. Vatra koja se treba koristiti je ona koja nastaje trenjem unutar coveka, trenjem koje nastaje kao borba &amp;#39;da&amp;#39; i &amp;#39;ne&amp;#39;. Ako covek popusta svim svojim zeljama ili ako im ugadja, u njemu nece biti nikakve unutrasnje borbe, nikakve vatre, koja bi zapocela proces.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ta covekova unutrasnja podeljenost je rezultat onoga sto mu je spoljna realnost naturila. Zbog toga svako od nas ima odredjeni repertoar uloga koje igra pod uobicajenim zivotnim okolnostima. Za svaki tip situacije&amp;nbsp; u kojima se tokom zivota nalazi covek ima po ulogu. Ali ako ga stavite na trenutak u drugacije okolnosti, covek nije vise u stanju da nadje odgovarajucu ulogu i na kratko &lt;strong&gt;postaje on sam.&lt;/strong&gt; Proucavanje uloga koje igramo tokom zivota predstavlja veoma koristan deo samospoznaje. Svako ima ogranicen repertoar uloga. Ako neko kaze &amp;#39;Ja&amp;#39; i &amp;#39;Marko Markovic&amp;#39; on nece videti celog sebe, buduci da ni Marko Markovic nije jedan nego je mnostvo- najmanje pet, sest...jedno ili dva Ja za porodicu, jedno ili dva Ja na poslu, jedno Ja za prijatelje u kafani, jedno Ja za fensi prijatelje, mozda cak i jedno Ja koje je zainteresovano za uzvisene ideje. Postoje i neka Ja koje na povrsinu izvlace toplota, Sunce, lepo vreme, potom neka Ja koje na povrsinu izvlace hladnoca, kisa, sneg, druge asocojacije, drugfa osecanja, druge aktivnosti. U coveku ne postoji nista sto je sposobno da kontrolise ova Ja, uglavnomn zato sto ih covek&amp;nbsp; i ne primecuje, covek stalno zivi u poslednjem Ja koje je trenutno na povrsini.&lt;/p&gt;&lt;p&gt; U razlicitim trenucima, covek se potpuno identifikuje sa nekim od tih Ja, i nije u stanju da razluci sebe od njega. Problem za coveka nastaje ako ga nesto izbaci iz koloseka, oseca se veoma nelagodno, i iz sve snage pokusava da se sto pre vrati nekoj od svojih uobicajenih uloga. Cim se vrati u uhodani kolosek, odmah sve tece glatko, a osecanja napetosti i neprijatnosti nestaju. Tako je u zivotu, ali ako covek zeli da radi na samospoznaji, on se mora pomiriti sa ovom neprijatnoscu i napetoscu, kao i sa osecajem neudobnosti i bespomocnosti. Kada covek ne igra nijednu od svojih uobicajenih uloga, ili kada ne moze da nadje odgovarajucu uloga u svom repertoaru, covek se oseca go. Hladno mu je, stidi se izeli da pobegne od svih. To je u slucaju da zeli miran zivot, zivot &amp;#39;mrtvog&amp;#39; coveka. Ako zeli da radi na sebi, covek mora da unisti svoj mir. Nije moguce istovremeno imati i jedno i drugo. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoje dve linije duz kojih se odvija covekov raqzvoj u ovoj realnosti - to su linija covekovog znanja i linija covekovog &lt;strong&gt;bica.&lt;/strong&gt; U opravilnom razvoju ove dve linije se razvijajju simultano paralelno, medjusobno su isprepletane i pomazu se.&amp;nbsp; Ako linija znanja suvise uznapreduje ispred linije bica, ili obrnuto, covekov razvoj ce krenuti pogresnim tokom i, pre ili kasnije, zastoj u razvoju je neminovan. Ljudi shvataju sta znaci &amp;#39;znanje&amp;#39;. I shvataju mogucnost razlicitih nivoa znjanja. Shvataju da znanje moze biti manje ili vece, tacnije jednog ili drugog kvaliteta. Medjutim, covek ne posmatra svoje znanje u odnosu na svoje bice. &amp;#39;Bice&amp;#39; za ljude predstavlja naprosto&amp;nbsp; &amp;#39;postojanje&amp;#39;, kome je suprotno &amp;#39;nepostojanje&amp;#39;. Ljudi ne shvataju da bice moze imati razlicite nivoe ili kategorije - bice mineraqla, bice biljaka, bice zivotinja, bice coveka...Situacija kod coveka je takva da se dva ljudska bica medjusobno mogu razlikovati vise nego bice minerala i bice zivotinje. To je upravo ono sto ljudi ne shvataju, kao sto ne shvataju da znanje direktno zavisi od bica, ovo poslednje ne da ne razumneju, vec ni ne zele da razumeju. U zapadnoj kulturi je potpuno normalno smatrati da covek moze posedovati veliko znanje, npr. sposoban naucnik, koji cini otkrica, unapredjuje nauku, a da istovremeno moze biti sebican, sitnicav, zajedljiv, tast, naivan, rasejan, zao,ljubomoran covek. A to je u stvari stanje njegovog bica. A ljudi ne smatraju da znanje ovog coveka ne zavisi od njegovog bica. Ljudi zapadne kulture veliku vrednost pridaju nivou covekovog znanja, dok uopste ne cene nivo covekovog bica i ne stide se genertalno niskog nivoa sopstvenog bica.&lt;br /&gt;Ako znanje daleko prednjaci pred bicem, znanje postaje teorijsko i apstraktno, neprimenljivo hna zivot, postaje cak i stetno, buduci, umesto da sluzi zivotu i pomaze ljudima da se bolje bore sa teskocama, ono moze dodatno zakomplikovati zivot masine/automata. To se desava iz razloga sto znanje koje nije u skladu sa bicem ne&amp;nbsp; moze biti dovoljno veliko za covekove istinske potrebe, odnosno, dovoljno prilagodjeno ovim potrebama. Ono ce UVEK predstavljati znanje o jednoj stavri spojeno sa neznanjem o drugoj stvari, znanje o detaljima bez znanja o &lt;strong&gt;celini&lt;/strong&gt;, znanje o formi bez znjanja o sustini.&lt;br /&gt;Ovakva premoc znanja nad bicem je zastupljena u savremenoj kulturi. Ideja o znacaju i vrednosti bica je potpuno zaboravljhena. A zaboravljeno je i da je nivo znanja odredjen nivoom bica. Mogucnosti znanja na datom nivou bica su odredjene i konacne. Unutar granica datog bica ne moze se promeniti KVALITET znanja, moguce je samo akumuliranje informacija jedne te iste prirode u vec poznatim i odredjenim granicama. Promena prirode i kvaliteta znanja je moguca samo sa promenom prirode bica.&lt;br /&gt;Najkarakteristicniju crtu nivoa na kojem se trenutno(zadnjih xxxx vekova, eona) nalazi nivo ljudskog bic, predstavlja vec spomenuto, odsustvo jedinstva unutar coveka, kao i potpuni nedostatak kvaliteta, koje covek sebi najvise voli da pripisuje - &amp;#39;jasna svest&amp;#39;, &amp;#39;slobodna volja&amp;#39; i &amp;#39;sposobnost delanja&amp;#39;. Glavna karaqkteristika bica savremenog coveka, koja objasnjava sve ono drugo sto u coveku nedostaje je &lt;strong&gt;san&lt;/strong&gt;. Savremeni covek zivi u snu, radja se i umire u snu. Kakvim znanjem moze raspolagati covek koji spava?... licnost koja spava, zarobljena u snu...?&lt;br /&gt;Spoljasnji aspekt ljudskog bica ima mnogo razlivcitih strana - aktivnost/pasivnost, istinoljubivost/sklonost laganju, iskrenost/neiskrenost, hrabrost/kukavicluk, samokontrolu/neobuzdanost, razdrazljivost, egoizam, spremnost na zrtvu, ponos, tastinu, uobrazenost, vrednocu, lenjost, moralnost, porocnost...Ali to je sve to u coveku &lt;strong&gt;mehanicko.&lt;br /&gt;&lt;/strong&gt;Ako laze, znaci da ne moze da ne laze, ako govori istinu znaci da mora da govori istinu, i tako je u svemu. Sve se to coveku desava, on to ne moze da izmeni, bilo u sebi, bilo van sebe. &lt;br /&gt;Naravno, postoje ogranicenja i granice. Generalno gledano, bice savremenog coveka je u uzasno losem stanju, uzasno je loseg kvaliteta. Naravno da postoji broj ljudi cije se bice jos moze promeniti, ti ljudi su jako srecni...Ali postoje ljudi cije je bice potpuno obolelo, polomljene masine sa kojima se nista ne moze uciniti. Ako o tome razmislite, shvaticete zbog cega je samo odredjeni broj ljudi u stanju da primi istinsko znanje. kod ostalih to onemugacavanjihovo bice, tj. njegovo stanje.&lt;br /&gt;U odnosu znanja i bica najvaznija je njihova ravnoteza, odvojen razvoj jednog ili drugog je nepovoljan. Ako znanje prevagne nad bicem - covek zna ali nema moc da dela, obrnuto, ako bice prevagne nad znanjem, covek ima moc da dela, ali ne zna sta da radi. Bice koje je stekao nema cilj.&lt;br /&gt;U istoriji covecanstva poznati su mnogi primeri nestanka citavih civilizacija zbog toga sto je znanje prevagnulo nad bicem ili bice nad znanjem. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/24/let-dead-bury-their-dead</link>
      <pubDate>, 24  2007 14:16:37 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>DIVINE</title>
   <description>&lt;p&gt;Postoji jedna stara izreka koja kaze: savrsen rob je onaj koji misli i govori - ja nisam rob. Ili, riba u vodi ne moze videti pticu na nebu. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Sve pojave ili dogadjaji, bili oni na celijskom ili kosmickom nivou, se uvek ispoljavaju kao rezultat dejstva tri sile. Dve sile ne mogu proizvesti nikakav fenomen, niti efekat. Da bi se nesto dogodilo ili odvijalo uvek mora biti prisutna i treca sila. Covek je, medjutim, i pored svih cinjenica koje mu nedvosmisleno ukazuju na postojanje trece sile, zarobljen u dualistickoj realnosti, sve mu se svodi na crno ili belo, sva covekova razmatranja se svode na ili... ili.... a rukovodioci planete su mu&amp;nbsp; ostavili vise nego jasne tragove, cak i u sredstvu za do sada najmasovnije porobljavanje, religiji, - sveto trojstvo, bili to otac, sin i sveti duh....brama, vishnu i shiva... &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Npr, po pitanju zaceca, covek je naveden da veruje da spermatozoid oplodi jajnu celiju gde se kao proizvod dobija oplodjena jajna celija. Ali niko coveku nece reci da je prilikom zaceca uvek tu prisutna i ,recimo, energija koja prozima Sve sto postoji, neka vrsta univerzalnog uma, koji je svuda i prodire svuda, koji daje pocetni impuls, ili balansirajuci impuls, koji ce omoguciti da do zaceca uopste dodje. Kada se beba rodi, na scenu stupa dusha (ne u crkvenom smislu). Dusha nije deo nas, mi smo dusha, dusha je nase bice. Ona je jedinstvena, i treba da ostane takva, ali u interakciji sa fizickim telom ona postaje mnostvo. Nase fizicko telo, koje se nalazi u zatvoru zvanom Zemlja, je samo vozilo za dusu, tj. za nas. Spareni zajedno, dusha i fizicko telo predstavljaju ono sto nazivamo ljudsko bice. Prva stvar koju beba uradi po izlasku iz majcinog stomaka je plakanje. Dusha place jer je ocajna sto se ponovo reinkarnirala u ovoj fizickoj realnosti, sto je slucaj sa velikom vecinom, ili place zato sto je postala svesna gde se obrela i nalazi se u stanju neverice jer je po prvi put stigla u ovu fizicku oblast, sto je slucaj sa manjinom dusha. Preciznije receno, dusha ne place, jer je njoj nepoznata ova funkcija u njenom izvornom stanju, plac nastaje kao posledica impulsa koje dusha daje telu.&amp;nbsp; Beba place &amp;#39;&amp;#39;bez razloga&amp;#39;&amp;#39; danima, nedeljama, mesecima...a onda u jednom trenutku taj prvobitni plac nestaje, na scenu stupa druga vrsta placa, sto mogu potvrditi svi koji su roditelji. Kada dodje do tog prelaza, to je trenutak kada je ljudsko bice zaista rodjeno, dusha je izgubila svoju svest, zaboravila je ko je , sta je , gde se nalazi i zasto je tu. Iako zvuci nepojmljivo, upravo su tek rodjene bebe najsvesnije toga ko su, sta su i gde su, samo ih mi posmatramo kao bica koja tek treba da uce i nauce. Dusa zaboravlja na svoju svest putem prirodnih uticaja prouzrokovanih okolinom u kojoj se nalazi, putem roditeljskog uticaja, a sve je to dobrano potpomognuto( u novije doba) i medikalizacijom malih beba. Neke dushe zaboravljaju brze, neke sporije. Period, u kojem dusha jos nije zaboravila ko je i sta je, je najbitniji za bebu. U tom periodu svesnosti dushe, bebu treba &amp;#39;&amp;#39;tesiti&amp;#39;&amp;#39; sto je vise moguce, stavljati joj do znanja da u sebi sadrzi sve sto je neophodno da se vrati tamo gde pripada(naravno ne postoji jedan univerzalan nacin primenljiv na sve, to ide od bebe do bebe, od roditelja do roditelja). To ce u kasnijem zivotu deteta imati znacaj koji ce na dete podsvesno uticati tokom celog njegovog zivota. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Vreme rodjenja je za sve nas unapred odredjeno, kao i vreme prelaska(ili kako ljudi vole da kazu - smrti). Takodje su unapred odredjeni okolina, roditelji, okolnosti rodjenja...nista nije slucajno (tacnije jeste slucajno, ali samo u svetu poludelih mashina). Najveci deo detetovog zivota ce biti baziran na njegovoj, nazovimo to ovom prilikom, slobodnoj volji, a sve ce to imati jako malo veze sa roditeljima. Roditelji su bitni, i mogu da urade nesto korisno, samo u prvih 12-13 godina detetovog zivota (petar pan). Za vreme puberteta deca seku odredjene veze koje su do tada postojale, i polako pocinju da postaju odgovorna za svoje akcije i postupke, uz pomoc slobodne volje ce odrediti kakav zivot zele da vode, kakav kvalitet zivota zele da imaju. Cak i odredjuju nacin njihovog prelaska(smrti) putem izbora koje tokom svog zivota prave. Jedino ne mogu odrediti vreme prelaska. Kada postajemo roditelji, dodeljuju nam se odredjeni novi kvaliteti, koje do tada nismo imali, a koji se ticu odgoja dece. Te kvalitete treba slusati, ranije ih nismo posedovali. Svako dete je drugacije, drugacije reaguje, ali ono sto je bitno za dete, i za roditelje, je to da detetu treba staviti do znanja(suptilno) da postoji daleko vise od onoga sto trenutno dozivljava, i sto ce kada bude odraslo dozivljavati. Ukoliko im se ovo predstavi na pravilan nacin( usmeravanjem), deca ce poceti u jednom trenutku sama za sebe da traze, sto je i svrha. Ako im sve pokazete i prikazete na ocigledan nacin, kroz prizmu sopstvenih shvatanja, necete postici nista, samo cete postici suprotno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Dete ce, zbog postojanja vestackih i mehanickih zakona, biti izlozeno manipulaciji kroz obrazovanje, ali sansa da se ovo ponisti se javlja posle puberteta. Naravno, sanse za ponistavanje te manipulacije postoje i u kasnijem zivotu, samo sto ih je teze sprovesti u delo.&amp;nbsp; Roditelji ne mogu da sprece manipulaciju. Niti mogu da zapocnu &amp;#39;&amp;#39;budjenje&amp;#39;&amp;#39;. To je na detetu, to je detetova duznost da uradi. Roditelji samo obezbedjuju alat i sredstva za to. Univerzalni um prodire kroz nasu decu stalno, u svakom trenutku i svakom nivou, tako da nasa deca imaju mogucnost da se probude u svakom trenutku. To je na njima, ne na roditeljima. Najvaznija pitanja su - spoznati sebe, ko smo i sta smo, kao i gde se nalazimo. To je zadatak koji sami treba da uradimo. Ukoliko dobijemo tacne odgovore na ova pitanja od nekog drugog, ti odgovori ce biti potpuno beznacajni, jer nece biti primljeni i primenjeni na nacin na koji bi bili primljeni i primenjeni ukoliko sami dodjemo do tih odgovora. Ako uspemo da sami nadjemo odgovore na ta pitanja, uradili smo jednu veliku stvar u pogledu nas samih, tada imamo velike sanse da na pravi nacin napustimo ovaj zatvor, test, eksperiment pod imenom Zemlja. Taj beg iz ovog zatvora je zadatak koji ima dusha, tj. mi. Posledice koje proisticu iz tog zadatka su ili uspeh - prelaz na sledeci nivo ili poraz/neuspeh - reinkarnacija(pa sve ispocetka). Masovni prelaz ne postoji, niti je moguc...to se odvija u jedan po jedan maniru. Uz pomoc sredstava i alata koji su nam dati u okviru ovog zatvora mi mozemo ostvariti prelaz na dalje, jer je to i poenta. Ukoliko izvrsimo uspesno taj zadatak, potrebe za reinkarnacijom nece biti, nece biti potrebe da iskusavamo razlicite nivoe zivota na Zemlji, jer su oni sami po sebi uglavnom beznacajni i besmisleni za kompletno iskustvo namenjeno dushama, tj. nama.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/16/divine</link>
      <pubDate>, 16  2007 13:03:01 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Proslo je otprilike  31.827.999 SEKUNDI na blog.co.yu...</title>
   <description>Svim blogerima i blogerkama, da ne kazu nesto posle ovi sa blje92, zelim da, u narednih godinu~milion godina, budu zdravi, pravi i svesni. Sve lepo dolazi posle toga. Dozvolite sebi da uzivate u zivotu, ne pridajte znacaj gomili gluposti i sitnica za koje mislite da su velike i nepremostive. Nemojte se deliti medju sobom. Makar jednom nedeljno se izvucite iz smoga i garezi i idite negde u prirodu...ostvarite kontakt sa Prirodom.</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/09/proslo-je-otprilike-31.827.999-sekundi-na-blog.co.yu...</link>
      <pubDate>, 09  2007 13:25:45 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ONI VIŠE NISU SA NAMA...</title>
   <description>&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mart 1982: Profesor Keith
Bowden, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Naucnik i programer sa
Essex Univerziteta, zaposlen u korporaciji Marconi, strucnjak za
super-kompjutere i kompjuterski upravljane letelice. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok smrti: Gadna saobracajka, probio je duplu ogradu i sleteo, i zabio
se u sine na nekoj staroj pruzi. Policija je tvrdila da je bio u alkoholisanom
stanju, dok su porodica i prijatelji tvrdili da uopste nije pio alkohol. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 1983: Porucnik Anthony Godley, 49 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Glavni lik u Work Study Unit na Kraljevskom koledzu vojnih nauka. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok smrti: Misteriozno je nestao u&amp;nbsp; aprilu 1983 bez ikakvog
objasnjenja. Telo nikada nije pronadjeno, vodi se kao mrtav. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mart 1985: Roger Hill, 49 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Projektant i dizajner radara u Marconi-ju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: samoubistvo.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar, 1985: Jonathan
Wash, 29 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za digitalne
komunikacije koji je radio u&amp;nbsp; GEC-ovom i British Telekom-ovom centru za
tajna istrazivanja u mestu Martlesham Heath, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Suffolk&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok smrti: Smrt je nastupila usled pada iz hotelske sobe u Abidzanu, u
Africi. Tada je bio zaposlen u British Telekomu. Pre svoje smrti prijateljima
je stalno govorio kako misli da mu je zivot u opasnosti. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Avgust 1986: Vimal Dajibhai, 24 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzenjer softvera u Marconi-ju, kreirao je kontrolne sisteme test
kompjutera za Tigerfish and Stingray torpeda u Marconi Underwater Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Pad sa 74 metra visokog Clifton Suspension mosta u&amp;nbsp;
Bristolu. U policijskom izvestaju stoji da jmu je nadjen ubod od igle na levoj
butini. Smrt se desila u poslednjoj nedelji njegovog rada u Marconi-ju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Oktobar 1986: Arshad Sharif, 26 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Radio je za P;lessey Defence Systems i British Aerospace na sistemima za
otkrivanje podmornica putem satelita. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: U svojim kolima se vezao kanapom oko vrata, a drugi kraj
kanapa je zavezao za drvo, a onda pritisnuo gas do daske. Zvanicna verzija -
samoubistvo.... &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar 1987: Richard Pugh, 37 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za digitalne kominikacije i kompjuterski konsultant u
britanskom ministarstrvu odbrane. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Nadjen mrtav u svom stanu vezanih nogu sa najlonskom kesom
na glavi i kanapom cetiri puta obmotanom oko vrata. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar 1987: Dr. John Brittan, 52 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Naucnik, prvo angazovan na top secret istrazivanjima u kraljevskom
koledzu za vojne nauke, a posle je radio za ministarstvo odbrane u istrazivackom
centru &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok smrti: Trovanje ugljen monoksidom u svojoj garazi, ubrzo nakon sto
se vratio iz USA sa jednog poslovnog puta.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 1987: David Skeels, 43 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzenjer u Marconiju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Kao i prethodni, trovanje ugljen monoksidom, nadjen u kolima
sa crevom spojenim na auspuh.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 1987: Victor Moore,
46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzinjer dizajna u Marconi
Space and Defence Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Overio se od heroina. Zvanican zakljucak - samoubistvo. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 1987: Peter Peapell, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Naucnik u kraljevskom koledzu za vojne nauke. Radio je na testovima
otpornosti titanijuma na eksplozive i na koriscenju kompjuterske analize za
registrovanje signala iz metala. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Nadjen mrtav u svojoj garazi...pogadjate....trovanje ugljen
monoksidom. A nadjen je kako lezi sa glavom kod auspuha, kola su bila upaljena.
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 1987: George Kountis &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Analiticar sistema u
Bristol Polytechnic. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Udavio se
zajedno sa Shani Warren posle saobracajke u kojoj su im kola sletela sa puta i
upala u reku &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mersey&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 1987: Shani Warren, 26
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Licni asistent u kompaniji
Micro Scope, koju je preuzeo GEC Marconi 4 nedelje posle njihove smrti..&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Nadjena je u kolima sa vezanim rukama na ledjima.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 1987: Stuart Gooding, 23 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Postdiplomac na&amp;nbsp; kraljevskom koledzu vojnih nauka. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: Fatalna saobracajka dok je bio na odmoru na Kipru. Nedelju
dana posle gorespomenutog para koji je zavrsio u reci.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 24, 1987: Mark Wisner, 24 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Inzenjer softvera u ministarstvu opdbrane. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok smrti -Nadjen mrtav u kuci koju je delio sa jos dva cimera. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Nadjen je sa najlonom na
glavi, potpuno oblepljenom lepljivom trakom.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj 1987: David Sands, 37 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Glavni naucnik u Easams of Camberleycerki kompaniji Marconi-ja. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti; Saobracajka u kojoj je usred voznje naglo napravio
polukruzno skretanje probio dve bankine i zakucao se u napustenu
kafeteriju.Imao je vezan pojas, a u kolima je nadjeno i nekoliko kanistera sa
benzinm. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj 1987: Michael Baker, 22 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za digitalne komunikacije u Plessey Defence Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzroki smrti - saobracajka, kolima je udario banderu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 1987: Jennings, Frank, 60. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzenjer elektronskog ooruzja u Plessey Defence Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti - srcani udar, bez dalje istrage.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar 1988: Russell Smith,
23 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Laboratorijski tehnicar u
Atomic Energy Research Establishment u Harwell-u, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Essex&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti - pad sa
litice, zajkl;juceno kao samoubistvo. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mary 1988: Trevor Knight, 52
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Kompjuterski inzenjer u
Marconi Space and Defence Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti: trovanje
ugljen monoksidom...u kolima...sa crevom prikacenim na auspuh...doduse nasli su
3 oprostajne poruke. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Avgust 1988: Alistair
Beckham, 50 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzenjer softvera u
Plessey Defence Systems. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok - elektrokucija, nadjen je u bastenskoj kucici sa sve prikacenim
zicama na telu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Avgust 1988: Peter Ferry, 60 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-&amp;nbsp; Neki vojni cin u penziji i direktor marketinga u Marconi-ju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - elektrokucija, nadjen u kompanijinom stanu sa elektrodama u
ustima. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Septembar 1988: Andrew Hall,
33 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Inzenjer u British
Aerospace. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok -&amp;nbsp; sad vec
mnogo popularno trovanje ugljen monoksidom sa crevom povezanim na auspuh i
sprovedenim u kola. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;I opet je zvanicno proglaseno samoubistvo. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Sad malo prirodnjaci...&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Dr. C. Bruton &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Naucnik koji je pronasao jos jednu vrstu Krojcfeld-Jakobove
bolesti.&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - saobracajka, i to jako sumnjiva. ubijen je neposredno pred
objavljivanje svog rada o novoj vrsti KJ bolesti. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;1994&amp;nbsp; Dr. Jawad Al Aubaidi &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Veterinar, specijalista za mikoplazmu , osamdesetih je radio dosta
istrazivanja sa razlicitim vrstama mikoplazmi. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - u rodnom Iraku, dok je menjao gumu na kolima udario ga je kamion.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;1996: Tsunao Saitoh, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Vodeci strucnjak i istrazivac za Alchajmerovu bolest &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - Ubijen je sa 13-togodisnjom cerkom u gradu La Jolla u kaliiforniji.
Reuters je ovaj slucaj opisao kao delo profesionalaca. Ubijen je u kolima,
cerka je pokusala da pobegne, ali su i nju ubili ispred kola. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 1997: Sidney Harshman, 67 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Profesor mikrobiologije i imunologije - vodeci svetski ekspert za
stafilokokne alfa toksine.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Uzrok - naglo pogorsanje stanja i komplikacije usled dijabetesa.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jul 1998: Elizabeth A. Rich,
M.D., 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Profesor saradnik, sa
mandatom u plucnom odseku u Department of Medicine at CWRU i University
Hospitals of &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Cleveland&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;.&amp;nbsp; Bila je i clan izvrsnog komiteta u Centru za
AIDS istrazivanja i rukovodila je biosafety level 3 facility(specijalizovana
laboratorija u kojoj se radi sa HIV-om, virulentnim TB bacterijama, i jos nekim
infektivnim agensima). &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - poginula u saobracajki dok je isla u posetu porodici u Tenesi. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Septembar 1998: Jonathan Mann, 51 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Direktor osnivac globalnog AIDS programa u svtskoj zdravstvenoj
organizaciji i osnivac proekta SIDA u Zairu, najobuhvatnije AIDS istrazivanje u
Africi osamdesetih.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok -&amp;nbsp; Poginuo u avionskoj nesreci u Kanadi , Swissair, let br.
111. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jul 2000: Mike Thomas, 35 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Mikrobiolog u &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Crestwood&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Medical&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Center&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt; u Huntsville-u. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok : Umro pod
nerazjasnjenim okolnostima, 3 dana posto je vrsio ispitivanja uzoraka tkiva
12-togodisnje devojcice koja je imala meningitis i prezivela. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 2000: Linda Reese, 52 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Mikrobiolog sa specijalizacijom za zrtve meningitisa. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok: Smrt pod nepoznatim okolnostima, maltene identicna gorepomenutoj,
samo je u pitanju bila 19-togodisnja devojka. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj 2001: Profesor Janusz Jeljaszewicz &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za stafilokoke i stafilokokne infeckije. Njegovo glavno otkrice
su bile bioloske osobine i mehanizmi dejstva stafilkoknih toksina. Pored toga,
istrazivao je imunomodulatorne osobine i eksperimentalne tretmane tumora pomocu
bakterije Propionibacterium. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Sada ide pakleni novembar 2001....cistka posle 11.9....&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2001: Yaacov Matzner, 54 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Dekan na Hebrew University - Hadassah Medical School u Jerusalemu i
predsedavajuci u izraelskom Society of Hematology and Blood Transfusions. Jedan
od vodecih svetskih stgrucnjaka za bolesti krvi. Radio je na proucavanju
normalnih fizioloskih funkcija amiloida A, proteina kojeg ima u visokim
koncentracijama kod obolelih od raka krvi. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok - Profesori Yaacov Matzner i Amiram Eldor su se vracali avionom iz
Svajcarske za Izrael. Avion se srusio u sumu nadomak mesta sletanja.. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2001: Professor Amiram Eldor, 59 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Direktor hematoloskog instituta u tel avivu, Ichilov Hospital i godinama
je radio u Hadassah-University Hospital, na odsekku za hematologiju. Svetski
priznat i poznat ekspert na polju zgrusavanja krvi ,posebno kod zena koje su
imale vise pobacaja, i bio je clan naucnog tima koji je otkrio, u pljuvacki
pijavica 8 novih jedinjenja protiv zgrusavanja krvi. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2001: Jeffrey Paris Wall, 41 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak biomedicine i specijalista za patente i intelektualnu svojinu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok - Telo mu je nadjeno na parkingu u blizini njregove kancelarije.
Uzrok smrti - otvoreno... &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2001: Don C. Wiley, 57 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Najistaknutiji mikrobiolog u USA, sa Howard Hughes Medical Institute na
Harvardu. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Strucnjak
za imune odgovore naseg tela na ozbiljne virusne napade &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - policija je na mostu nasla napustena rentakar kola, iznajmljena
na njegovo ime. Njegovo telo je nadjeno mesec dana kasnije na obali reke
misisipi. Slucaj je proglasen samoubistvom.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2001: Vladimir Pasechnik, 64 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Mikrobiolog svetske klase pobegao je u englesku 1989, u rusiji je igrao
je glavnu ulogu u kreiranju bioloskog oruzja i provalio je kako modifikovati
projektile da bi se u njih mogli smestiti bioloski agensi koji bi izazvali
masovnu destrukciju. U engleskoj je osnovao Regma Biotechnologies kompaniju, i
laboratoriju u Porton Down-u, za proucavanje odbrane od hemijskio bioloskih
oruzja. Regma radi za USA na projektu dijagnoze i terapeutskih tretmana
antraksa . &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok - patolog koji je radio obdukciju je radio za britansku tajnu
sluzbu, i kao zvanican uzrok je naveo srcani udar. Detalji smrtovnice nikada
nisu objavljeni, iako su porodica, prijatelji i lekar uporno tvrdili da je bio
odlicnog zdravlja. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 2001: Robert M. Schwartz, 57 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za opatogene mikroorganizma i za Sekvenciranje DNK. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Suosnivac je Virginia Biotechnology Association, i
izvrsni direktor Research and Development u Virginia&amp;acute;s Center for Innovative
Technology. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok smrti - isecen i
izboden nekom vrstom maca. Njegova cerka koja se deklarise kao paganska visoka
svestenica i jos nekoliko njenih sledbenika su optuzeni za ubistvo. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 2001: Nguyen Van
Set, 44 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za bolesti
zivotinja u Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok&amp;nbsp; - umro u nesreci koja se dogodila u laboratoriji u kojoj je
radio, doslo je do eksplozije. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar 2002: Ivan Glebov i Alexi Brushlinski. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Obojica mikrobiolozi, clanovi ruske akademije nauka.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - Glebova je ubila neka ulicna banda a Brushlinski je ubijen u
moskvi od&amp;nbsp; strane nepoznatog napadaca.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 2002: Victor Korshunov, 56 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za crevne bakterije, speciojalista za decije slucajeve. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - dok je isao svojoj kuci, nepoznati napadac ga je udario u glavu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 2002: Ian Langford, 40 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za rizike i bolesti nastalih usled zagadjenja okoline. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-- Uzrok - nadjen mrtav u ssvojoj kuci, go od pojasa na dole, ugusen ispod
stolice. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar 2002: Tanya Holzmayer, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Ruskinja, mikrobiolog, presla je 1989 u USA, istrazivala je strukture
ljudske celije, koje najbolje reaguju na lek. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok - ubio je kolega mikrobiolog Guyang Huang. Pucao je u nju 7 puta,
kada je otvorila vrata dostavljacu pice, a onda je i sebi svirnuo metak u celo.
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Februar Guyang Huang, 38 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak mikrobiologije, uzrok je gore opisan &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mart 2002: David Wynn-Williams, 55 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Ugledni astrobiolog u British Antarctic Survey, izucavao je osobine i
navike mikroba koji bi mogli da prezive u svemiru. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - udarila ga kola dok je dzogirao (pa posle pricaju da je dzoging
zdrav) &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Mart 2002: Steven Mostow, 63 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Poznat kao &amp;#39;&amp;#39;Dr. Flu&amp;quot; , priznati strucnjak u tretiranju influence, i
vodeci strucnjak za bioterorizam u Colorado Health Sciences Centre. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - u blizini Denvera se srusio avion kojim je pilotirao. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2002: Benito Que, 52 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Strucnjak za infektivne bolesti i celijsku biologiju u Miami Medical
School &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - dok je radio u svojoj laboratoriji primio je telefonski poziv,
nakon kojr=eg je napustio laboratoriju i otisao negde. Kasnije je nadjen mratv
na parkingu u blizini. Zvanicna prica je da su ga pretukli neki lopovi
bejzbolkama, da je bio u nesvesti, a potom umro od srca. Porodici je zvanicno
urucen dokument na kojem stoji da je umro prirodnom smrcu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;April 2003: Carlo Urbani, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Italijanski epidemiolog,strucnjak za infektivne bolesti. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Uzrok umro u bangkoku od SARS-a (severe acute respiratory syndrome)- ironija
- od bolesti u cijoj identifikaciji je on igrao glavnu ulogu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 2003: Dr. Leland Rickman , 47 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Strucnjak za infektivne bolesti &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok smrti - Bio je u drzavi Lesoto sa Dr. Chris Mathews-om direktorom
Owen Clinic for AIDS patients. Dr. Rikman se u jednom trenutku pozalio da ga
boli glava i otisao je u sobu da prilegne. kako ga nije bilo, metjuz je otisao
a ga potrazi i nasao ga je mrtvog u krevetu. Slucaj nikada nijew rasvetljen do
kraja. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jul 2003: Dr. David Kelly, 59 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Specijalista za oruzje u bioloskom ratu, takodje strucnjak za DNK
sekvenciranje bio je sef odseka mikrobiologije u Porton Down-u i radio je sa
dva vec spomenuta americka naucnika, Benito Que, 52, i Don Wiley, 57. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Osnovao je&amp;nbsp; sa Vladimirom Pasecnikom&amp;nbsp; Regma Biotechnologies&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Uzrok - Nadjen je mrtav sa isecenim zglobovima u posumljenoj oblasti u
blizini njegovog imanja. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Oktobar 2003: Michael Perich, 46 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Profesor, entomolog koji je bio u timu koji se borio protiv sirenja
virusa West Nile. Radio je istrazivanja u&amp;nbsp; East Baton Rouge Parish
Mosquito Control i Rodent Abatement District sa ciljem da otkrije da li komarci
u toj oblasti nose virus West Nile. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - saobracajka, zavrsio je u reci, udavio se, bio je vezan pojasom. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2003: Robert Leslie Burghoff, 45 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak mikrobiolog, koji je izucavao neke vrste virusa koji su nadjeni
na brodovima krstaricama. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - setao se trotoarom ka kuci i udario ga je kombi, u fazonu hit and
run. Umro dan kasnije u bolnici. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 2003: Robert Aranosia, 61 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Glavni patolog Oakland okruga&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Uzrok -&amp;nbsp; opet...kola...probijena ograd....let u reku....davljenje &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar 2004: Dr. Michael Patrick Kiley, 62 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Svetski priznat strucnjak za&amp;nbsp; Ebolu i bolest ludih krava. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-uzrok - zvanicno - srcani udar , detalji iz smrtovnice nisu javno
objavljeni&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj 2004: William T.
McGuire, 39 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Profesor na New Jersey
Univerzitetu ,&amp;nbsp; glavni programer-analiticar u New Jersey Institute of
Technology in &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Newark&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok smrti - telo mu je pronadjeno u 3 kofera koja su plutala u
Chesapeake zalivu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj 2004: Dr. Eugene F. Mallove, 56 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za hladnu fuziju. Neposredno pred smrt je objavio javni rad u
kojem je opisao svoja i dostignuca svog tima na polju istrazivanja slobodne
energije. Izjavio kako smo na pragu toga da stvorimo uredjaj koji ce
proizvoditi slobodnu energiju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - umro od povreda zadobijenih u navodnoj pljacki.. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Maj&amp;nbsp; 2004: Antonina Presnyakova &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak za bioloska oruzja&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok smrti - umrl nakon sto se &amp;#39;&amp;#39;slucajno&amp;#39;&amp;#39; ubola iglom zarazenom sa
virusom ebole. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 2004: Dr. John Badwey 54
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Biohemicar na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Harvard&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Medical&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;School&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;, specijalista za infektivne bolesti. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Iznenada su mu se pojavili simptomi slicni upali pluca, i umro je posle
dve nedelje. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 2004: Dr. Assefa Tulu, 45 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Epidemiolog,&amp;nbsp; dizajnirao je sistem za otkrivanje bioteroristickog
napada virusimaili bakterijama. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - nadjen mrtav za stolom u kancelariji - srcani udar, detalji
smrtovnice nikada objavljeni. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 2004: Dr Paul Norman, 52 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;-Glavni naucnik za hemijsku i biolosku odbranu u laboratoriji ministarstva
odbrane(UK) Porton Down. Putovao je po svetu i drzao predavanja na temu oruzja
za masovno unistenje. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - pad aviona cesna 226 , neposredno po uzletanju, poginula mu je i
cerka tom prilikom, kao i instruktor padobranstva(podlegao povredama nedelju
dana kasnije u bolnici)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jun 2004: John Mullen, 67 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Strucnjak na polju nuklearnih istrazivanja u McDonnell Douglas. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;uzrok - otrovan velikom kolicinom arsenika. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Jul 2004: Stephen Tabet, 42 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Epidemiolog na Washington unioverzitetu. Svetski poznat HIV doktor i
istrazivac koji je radio sa AIDS obolelima sa ciljem usavrsavanja vakcine. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Uzrok - umro iznenada od nepoznatre bolesti &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Avgust 2004: Profesor John Clark &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Direktor naucne laboratorije koja je kreirala ovcu Doli. Bio je i rukovodeci
na Roslin Institutu jednim od svetskih vodecih centara za istrazivanja na polju
zivotinjske biotehnologije. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - nadjen obesen u vikendici. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Septembar 2004: Mohammed
Toki Hussein al-Talakani &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Iracki nuklearni naucnik. Strucnjak na tom polju od 1984. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - ubijen u Mahmudzi. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Novembar 2004: John R. La Montagne &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Glavni u US Infectious
Diseases odeljenju. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- umro na putovanju po meksiku, uzrok nikada nije naveden. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Decembar 2004: Taleb Ibrahim al-Daher &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Iracki nuklearni naucnik &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok ubijen od strane nepoznatlog napadaca, dok je isao na posao.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;Januar&amp;nbsp; 2005: Jeong H. Im, 72 &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- Penzionisao se kao profesor asistent na Univerzitetu Missouri-Columbia.
Primarno je bio hemicar proteina, tacnije strucnjak za hemiju proteina. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;- uzrok - pronadjen u gepeku svog auta, izboden nozem.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/11/03/oni-vise-nisu-sa-nama...</link>
      <pubDate>, 03  2007 12:26:16 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>AL, 13, 26.9815386, orbite 2-8-3</title>
   <description>&lt;p&gt;Aluminijum je najprisutniji metal na planeti Zemlji. Ima ga u tlu, vodi i vazduhu. Njegova fizicka i hemijska svojstva ga cine pogodnim za siroku upotrebu - u industriji hrane, lekova, kozmetike, zatim kuhinjskog pribora, cuvene aluminijumske folije, za tretiranje pijace vode (kao koagulans)...aluminijumski prozori vrata....aluminijumsko ovo, aluminijumsko ono.&amp;nbsp; Obzirom na sveprisutnost aluminijuma i nasu nemogucnost da ga se otarasimo iz nase bliske okoline, naucnici su potrosili i proveli dosta vremena proucavajuci aluminijum i njegov uticaj na okolinu i zivi svet.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kao proizvod proucavanja su proistekle tone i tone papira, dokumenata, koji sa raznih strana posmatraju temu aluminijuma i njegovog uticaja na zivi svet. Mainstream naucnici nisu i ne provode puno vremena na temi aluminijuma, obzirom da je americka FDA(food and drug administration) klasifikovala aluminijum kao GRAS(ne, nije dzidza) - Generally Regarded As Safe. Znaci, drugi su u nase ime odlucili da je nesto safe - i to ga automatski cini safe, jer dolazi od autoriteta. Druga vrsta naucnika, oni zdravorazumni, nisu poklekli i pali na sarm slave i zastupljenosti po medijima. Oni su radili svoje, a sad, sto se o tome ne prica na sve strane, to vec nije njihov problem. Onima koji su se odvazili da prkose &amp;#39;&amp;#39;istinama&amp;#39;&amp;#39; iz realnosti, kreatori realnosti na razne nacine stavljaju do znanja da to nije njihov problem. Jedan od tih nacina trenutno obradjujem, a pisacu o tome u nekom od sledecih tekstova...da se vratim na aluminijum...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoji zaista impozantan broj studija koje se ticu uticaja aluminijuma na ljudsko zdravlje. Ove studije su odavno pokazale vezu izmedju unosenja aluminijuma i neuroloske demencije kod bubreznih bolesnika,&amp;nbsp; a&amp;nbsp; studije novijeg datuma(iz zadnjih 10-15 godina, inace period kada se &amp;#39;&amp;#39;zvanicno&amp;#39;&amp;#39; prestalo sa posmatranjem Al kao toksicnog) pokazuju&amp;nbsp; los uticaj&amp;nbsp; aluminijuma na ljudsko zdravlje, posebno naglasavajuci njegovo ucesce kod Alchajmerove bolesti, Parkinsonove bolesti i amiotropne lateralne skleroze (Lu Gerigova bolest). Izvesni deo naucne i sire javnosti, ukazuje na moguce stetne efekte na bebe koje piju formulu koja sadrzi aluminijum.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kako smo izlozeni aluminijumu? Hrana na prvom mestu. Dosta hrane po defaultu sadrzi aluminijum,ali u jako niskim koncentracijama, koje covekovo telo(u zavisnosti od stanja) efikasno neutralise. Unos aluminijuma preko hrane(solo) u proseku, za odrasle je do 8 mg, za decu manje oko 1mg. Medjutim, problem se nalazi u tome sto se koncentracija aluminijuma u nasem telu povecava koriscenjem svih aluminijumskih fora i fazona - kuhinjski pribor, alu folije, aditivi u hrani (npr. natrijum aluminijum fosfat u mleku i mlecnim proizvodima, slatkisima, picima). Takodje uzmite u obzir i svu alu ambalazu u kojoj se nalaze razni prehrambeni proizvodi( a sve to da bi ostali &amp;#39;&amp;#39;svezi&amp;#39;&amp;#39;).&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kada se latite lekova, pogotovo aspirina, znajte da i on sadrzi aluminijum, jer se u jednoj fazi dobijanja aspirina(acetilsalicilne kiseline) koristi aluminijum III hidroksid( Al(OH)&lt;span style=&quot;font-size: xx-small&quot;&gt;3 &lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;). &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Grupa lekova pod imenom antacidi sadrze takodje aluminijum III hidroksid, i to u znacajnim kolicinama. Antacidi su bazna jedinjenja koja se koriste za neutralizaciju zeludacne kiseline, samim tim regulisu kiselost stomacne sredine. Prema podacima WHO, procenjeno je da ljudi koji redovno koriste lekove sa aluminjumom dnevno unose do 5 grama! aluminijuma u sebe.&amp;nbsp; Aluminijum sulfat (alum) se koristi za tretiranje pijace vode kako bi se iz vode odstranili opasni vodeni mikroorganizmi i ostale cestice i necistoce iz vode. Alum te mikroorganizme, cestice i necistoce skuplja u vece grudvice(koagulise ih), pa one lako mogu biti odstranjene iz vode filtracijom ili sedimentacijom. A aluminijum se, eto, zadrzava u vodi (cini 5% ukupnog dnevnog unosa). U vazduhu, nezagadjenom, aluminijum je prisutan u maloj koncentraciji - unos Al iz nezagadjenog vazduha je oko 4 mikrograma dnevno. U industrijskim zonama, ta kolicina ide do 100 mikrograma dnevno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bitna stvar, koju nikako ne treba zaboraviti je da aluminijum prilicno tesko prodire u odredjena tkiva naseg tela. Ali postoje cinioci koji znatno olaksavaju ulazak aluminijuma u celije naseg tela. Najvazniji cinilac je Fluor. Tacka topljenja Al je oko 1800 celzijusa, koriscenjem fluora tacka se obara na oko 800 celzijusa...tako da gde god ima vestackog aluminijuma tu je prisutan i fluor( a detaljnije o fluoru imate ovde:&amp;nbsp;&amp;nbsp; http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/zdravlje/2007/07/22/fluor2)&amp;nbsp;  &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Da ne bih sada davio sa nabrajanjem stetnih efekata aluminijuma i kakva cuda cini u nasem telu, koga interesuje ima u National Library of Medicine preko 2000 referenci (naravno te reference su i te kako filtrirane, obzirom da je do 1936. godine postojalo preko 7000 referenci o stetnosti i toksicnosti Al). Ja sam samo nabrojao par, da steknete uvid dje aluminijum udara&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; ( uglavnom je sve sa prefiksom neuro). Za kraj bih citirao Dr. Harvey Wiley-a iz njegove knjige &amp;#39;&amp;#39;History of crime against the Food Laws&amp;#39;&amp;#39; (1929) u kojoj je ukazazo na korupciju u FDA po pitanju hrane i regulative koja se hrane tice. Inace dr. Wiley je bio inicijator tzv. Pure Food Law, a pored toga bio je i direktor FDA do 1912, kada je napustio sve to, sa gadjenjem, i resio da se posveti edukaciji javnosti o toj temi u pravom smeru. Dakle evo kratkog odlomka:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;#39;&amp;#39; From the earliest days of food regulation, the use of alum (aluminum sulphate) 
in foods has been condemned. It is universally acknowledged as a poison in all 
countries. If the Bureau of Chemistry had been permitted to enforce the law, 
no food product in the country would have any trace of , any aluminum. No soft drink would contain caffeine or hebromin; no bleached flour 
would be in interstate commerce. Our food and drugs would be wholly without 
adulteration ... and the health of our people would be vastly improved and their 
life greatly extended.&amp;#39;&amp;#39;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/28/al-13-26.9815386-orbite-2-8-3</link>
      <pubDate>, 28  2007 00:25:12 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>CODEX ALIMENTARIUS</title>
   <description>&lt;p&gt;Ljudi mogu biti drzani pod kontrolom na razne nacine. Koji nacin masovne kontrole ljudi je najefikasniji?................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;................................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;...............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;.............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;..............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;....................................i dalje ne znate?...................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;.............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;.............................................................................................................................&lt;/p&gt;&lt;p&gt;.................................pa da...................hrana..........ko kontrolise i utice na to sta ljudi jedu, taj kontrolise ljude.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Sta je CODEX ALIMENTARIUS(ponekada samo kodeks)? Moramo od pocetka...posle II sv. rata se odrzao nirnberski proces, gde se sudilo nacistima za pocinjene zlocine. Ogroman industrijski gigant I.G. Farbenindustrie AG, tacnije njegov predsednik Herman Shmic je takodje bio medju optuzenima, jer je IG Farben pravio skoro sve sto je hitlerovoj nemackoj trebalo, armature, celik, municiju, gas Zyklon B, hemikalije, lekove, farbe. Nije vise nikakva nepoznanica cinjenica da je IG Farben bio direktno finansiran sa Volstrita. Da nastavim...bez digresije, ako je moguce...herman smic je proveo neko vreme u zatvoru posle sudjenja, to mu je dalo vremena za razmisljanje. Kada je izasao iz zatvora, otisao je da se vidi sa svojim starim prijateljima, koji su u medjuvremenu osnovali UN. U jednom od casual razgovora, on im je napomenuo njegova razmisljanja iz zatvora - ko kontrolise hranu, taj kontrolise svet, ako preuzmemo hranu globalno, tada cemo imati i globalnu moc. Njegovim prijateljima iz UN su se te ideje jako svidele i tako oni stvorise Trgovinsku Komisiju (trgovinska, znaci pare i profit su u pitanju), koju su nazvali Komisija Codex Alimentarius. Po stvaranju te komisije, 1962. godine, herman i prijatelji su sebi postavili sebi tezak i dugorocan izazov - globalna implementacija kodeksa koja ce se primenjivati od 31.decembra 2009 godine. Codex Alimentarius je skup pravila, regulativa, propisa, standarda i preporuka koja se ticu hrane. Komisija Codex Alimentarius je ogromna birokratska grozota koju za sada cini 27 komiteta za sva pitanja hrane i ishrane: za ribe i ribarstvo, masti i ulja, voce i povrce, orasaste plodove, zitarice, hranu i ishranu za posebne upotrebe... Kodeks je do sada postavio oko 4 000 regulativa i standarda u ishrani - bukvalno za sve sto vam se legalno moze staviti u usta, sa jednim izuzetkom, a ovo je jako vazno - lekova. Lekovi ne ulaze pod okrilje kodeksa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Da bi slika bila potpunija....kodeks se ne spominje prvi put 1962-ge, istorija mu je malo starija....naime, u Austrougarskom carstvu&amp;nbsp; se prvi put pojavila potreba drzave da preko sudova bude nadlezna u sporovima koji se ticu hrane. Napravili su skup pravila i regulativa koje ce sud sprovoditi. Tako je sve pocelo...dali su mu ime Codex Alimentarius, i sproveden je 1893. godine i trajao je do pocetka I sv. rata,odn. do pada carstva.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Komisiju CA vode WHO(world health organization) i FAO(food and agricultural organization). Oni su mama i tata komisije CA, mama i tata koji bi trebalo da se bave ishranom i zdravljem stanovnistva, a ne nekakvim komisijama. Proces izgleda otprilike ovako: komiteti donose ogroman broj pravila, standarda, regulativa, smernica, koji moraju proci kroz osam faza. Kada prodju poslednju fazu u administrativnom procesu, nazvanu &amp;#39;step 8&amp;#39;, ta dokumenta(pravila i regulative) dospevaju u komisiju CA na ratifikaciju. Ovde negde treba u pricu uvesti WTO/STO - svetsku trgovinsku organizaciju. Kakve sad oni veze imaju?.....skoro sve. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;STO je osnovana 1994. godine. Pre osnivanja, njeni osnivaci su se nevino ceskali po glavi pitajuci se : kako cemo resavati trgovinske probleme po pitanju hrane? I onda se neko volsebno dosetio: hej, zasto ne bi uzeli Codex Alimentarius? I tako, STO je uzela CA kao osnovni regulatorni skup pravila/zakona po pitanju hrane i svega sto se nje tice. SVE drzave clanice STO ga se &lt;strong&gt;moraju&lt;/strong&gt;(uprkos zvanicnoj propagandi) pridrzavati. Sve drzave clanice STO treba da se &amp;#39;&amp;#39;harmonizuju&amp;#39;&amp;#39; sa pravilima CA. Veliki korak ka globalnoj implementaciji, nema sta.&amp;nbsp; Ovde treba napomenuti da npr., ako su dve drzave u sudskom sporu, jedna od njih je usaglasena sa kodeksom, a druga nije, slucaj dobija drzava usaglasena sa kodeksom, bez obzira na temu i sadrzinu slucaja. CA je postao izuzetno mocno oruzje u jednoj ogromnoj ekonomskoj bitci - svaka drzava u svetu se takmici da uradi sta? Da bude usaglasena sa kodeksom.&amp;nbsp; Mislim da smo se mi 2005-te usaglasili sa kodeksom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ono sto je u ovoj prici vazno je sledece - ne znam koliko ste to primetili, ali u zadnjih par godina je sve cesca i intenzivnija pojava &amp;#39;&amp;#39;naucnih&amp;#39;&amp;#39; radova, tekstova u &amp;#39;&amp;#39;strucnim&amp;#39;&amp;#39; casopisima, a potom i casopisima koje cita sira javnost, u kojima govore o stetnom delovanju vitamina i minerala. Vitamin A radi ovo stetno, vitamin E radi ono stetno, vitamin C ne radi kao sto se mislilo... sada dolazi vazna stvar...4.7.2006 komisija CA je ratifikovala tzv. Vitamin and Mineral Guidline. Dovoljno je reci da guideline-u gorespomenuti &amp;#39;&amp;#39;naucni&amp;#39;&amp;#39; i &amp;#39;&amp;#39;strucni&amp;#39;&amp;#39; tekstovi samo prave cvrst temelj i daju mu buducu &amp;#39;&amp;#39;naucnu&amp;#39;&amp;#39; potporu. Neka moja pretpostavka je da u skorijoj buducnosti mozemo ocekivati situaciju gde ce vitamini biti zabranjeni, moci ce samo da se dobiju na recept, i to oni sinteticki... &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/21/codex-alimentarius</link>
      <pubDate>, 21  2007 03:37:47 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>BIO JEDNOM JEDAN...</title>
   <description>&lt;p&gt;...mladic, decak u pubertetu, koji je sa svojih 13 godina otisao na putovanja po Egiptu i Indiji, usput se iskolovao, kod raznih vrsnih ucitelja, da bi se sa 30 godina vratio, noseci ime, tacnije titulu - hrist. Hrist,hristos, hrestos...grcki je prevod
hebrejske reci mesija koje u nasem jeziku znaci pomazani. Mesija se prepoznavao
po tome sto je morao da prodje kroz ritual (po)mazanja, svetim uljem za
pomazanje, koje je bilo zabranjeno po ustolicavanju hebrejskih svestenika i
kraljeva. Ako Isus nije prosao kroz ovakav ritual, on nikako nije mogao biti
mesija odn. hrist. Titula hrista, tj. mesije je dosta starija od hriscanstva, obzirom da su
svi stari hebrejski kraljevi nosili tu titulu, kao i jos gomila raznih
bozanstava: Adonis,Oziris,Atis,Tamuz...&lt;br /&gt;Da vidimo recept za spravljanje svetog ulja za pomazanje, koji imamo
zabelezen u starom zavetu: u 6.5 litara maslinovog ulja doda se izvesna kolicina zacina i
lekovitog bilja, i glavni sastojak - pola kile cvetova biljke koja se
na hebrejskom zove kaneh-bos&lt;strong&gt;m&lt;/strong&gt;(tako stoji u bibliji). &lt;strong&gt;m&lt;/strong&gt; na kraju reci u hebrejskom oznacava mnozinu,a
jednina je kaneh-bos, sto neodoljivo podseca (a tu je i etimologija) na...kana-bis. Cesto se ova rec po zapadnjackim
biblijama pogresno prevodi kao kalamus, a pod njom se podrazumeva biljka idjirot - acorus calamus, koji takodje ima special effects na coveka, ali sadrzi daleko vise toksicnih supstanci. Pocev od Mojsija pa na dalje, sveto ulje za pomazanje se
koristilo od strane raznih svestenstava da bi primili &amp;quot;otkrovenja od
boga&amp;quot;. Po padu jevrejskog kraljevstva, i svih zala koja su se desila
potom, kanabisovo sveto ulje bilo je zabranjeno, a zabrana objasnjena povezanoscu
sa paganstvom. Ipak,neke sekte su nastavile sa praksom (po)mazanja, mirno
iscekujuci povratak kralja-mesije iz loze davidove. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Isus je bio jedan od prvih
koji su prekrsili starozavetne tabue o upotrebi kanabisovog ulja, tako sto ga je
koristio u svojim obredima, da leci bolesne i povredjene. Najveca je verovatnoca
da isus nije rodjen kao mesija(kao sto impliciraju Mateja i Luka), vec da je
titulu stekao kroz obred &amp;quot;krstenja&amp;quot;, koji je izveo Jovan. Takodje je
interesantno sto se Markovo i Jovanovo jevanjdjelje svojim vecim delom bave
Isusovom karijerom posle &amp;quot;krstenja&amp;quot;, a upadljivo je odsustvo virgin-birth
mitologije. Po krstenju, izlazeci iz vode, Isus je video nebo, kako se otvara, potom
i glas koji progovara...a takvo nesto se moze pripisati samo intenzivnom
psiholoskom dozivljaju, tesko da se nesto takvo desava od obicnog potapanja u vodu. Interesantno je i to sto je samo on, Isus, video to i cuo, niko drugi.&lt;br /&gt;
Opstepoznata stvar je da su Jevreji iz predhriscanskog perioda koristili
kanabis, u medicinske svrhe, a iskopine iz arheoloskog nalazista Bet Shemesh, u
blizini Jerusalema, su dale odgovor i do kada je kanabis na tom podrucju
koriscen, a to je do cetvrtog veka nase ere.&lt;br /&gt;
Za one koji ne znaju, termin hriscanin odn hriscanstvo, u prvih 300 godina po
hristovom rodjenju, se koristio da bi se oznacila gomila raznih sekti i tone i
tone raznih dokumenata, spisa i zapisa. Zatim se desava da oni, koji su prvo
ubijali i proterivali hriscane, na neki volseban nacin gutaju i prihvataju
hriscanstvo, koje ubrzo postaje oficijelna religija.&lt;br /&gt;
U nameri da se nova religija sto bolje utka u masu, novoformirana rimska katolicka
crkva odrzava brojne sabore i sl, na kojima ne samo da zabranjuju paganstvo, vec
i hriscanske sekte koje veruju i vide stvari drugacije, i na kraju mnogobrojne, razne
dokumente prikupljene sa svih strana, cenzurise i edituje, i ono sto je proizaslo
iz toga je jedna tanana knjizica,nazvana novi zavet. U to vreme gnosticki hriscani, inace obelezeni kao jeres,
sakrivaju svoje spise, zapise, dokumente kako znaju i umeju, a zahvaljujuci tom
njihovom cinu, u proslom veku je pronadjena gomila hriscanskih dokumenata nazvanu
Nag Hamadi biblioteka, nazvanu po egipatskoj oblasti u kojoj je bilo arheolosko
nalaziste. Po objavljivanju ovog otkrica, jako malo toga je u javnost izaslo o
gnostickim &amp;quot;jevandjeljima&amp;quot; (i to malo je fragmentirano), naravno
objavljeno je, na sve strane, milijardu polemika i debata protiv gnostika i cele
price, od strane katolicke crkve.&lt;br /&gt;Bilo bi najlogicnije da gnosticka dokumenta nisu manje
tacna,ili netacna,u odnosu na novozavetnu pricu. Kad se malo dublje zagrebe u
opsteprihvacenu pricu, mi vidimo da nemamo nikakvih istorijskih dokaza za Isusa, a
Nag Hamadi nas, makar malo, priblizava &amp;quot;istorijskom&amp;quot; Isusu...Ko moze da
tvrdi i dokaze da Isus nije bio lik koji je propovedao prosvetljenje kroz
rituale koji ukljucuju &amp;quot;magicne&amp;quot; biljke, sto je mnogo vise analogno sa
indijskom Shivom, ili cak grckim Dionisom, nego sa slikom poboznog askete, koja
nam stize iz novog zaveta?&lt;br /&gt;
Ono sto se u slengu zove high ili stoned, u predhriscanskom periodu se zvalo
&amp;quot;possessed by the Spirit of the Lord&amp;quot;.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/18/bio-jednom-jedan...</link>
      <pubDate>, 18  2007 01:59:34 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ABECEDA svih NAS...prevod, da tako kazem</title>
   <description>&lt;h3 class=&quot;title&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/h3&gt;&lt;p&gt;A - ANZILLU&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; preziranje, gnusanje, odvratnost &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;B - BUZUR&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;  -&amp;nbsp;&amp;nbsp; bog koji otkriva tajne &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;C - CACAMA&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; amen&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;D - DINGIR XUL&amp;nbsp; - zli bog&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;E - ENKI&amp;nbsp;&amp;nbsp; - gospodar Zemlje&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;F - FARRAQUM&amp;nbsp; -&amp;nbsp; lopov&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;G - GUDDANA&amp;nbsp;&amp;nbsp; - napadac&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;H - HEBAT&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; dama neba&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;I - IDIMMU/IGIGI&amp;nbsp; -&amp;nbsp; demon/oni koji vide i posmatraju&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;J - JILAT &amp;nbsp;&amp;nbsp; - &amp;nbsp; vrhovni &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;K - KASHSHAPTU&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; vestica&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;L - LALARTU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; fantom&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;M - MAGAN&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Egipat, sjaj metala&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;N - NERGAL&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; Veliki Posmatrac (aka veliki brat)&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;O - OKALU&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; jesti&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;P - PAGRU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; lesh&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Q - QUPPU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; kavez&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;R - RIKISTU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; - ugovor&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;S - SHIIMTI&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; kuca u koju je udahnut Vetar Zivota&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;T - TIAMAT&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; boginja okeana, okean(tiamatu), zenski element u sumerskoj prici (iz prvobitnog haosa su nastali Absu(Ap&amp;#39;sou) i&amp;nbsp; Tiamat(muski i zenski element) &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U - URUKU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; larva&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;V - VERUMMA&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; uspostavljen&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;W - WU&amp;#39; &amp;#39;URU&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; poruka&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;X - XALAKTU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; pravac&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Y - YMANU&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp; broj(ati)&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Z - ZIKIA&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; -&amp;nbsp;&amp;nbsp; zivot Zemlje i Vode&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/17/abeceda-svih-nas...prevod-da-tako-kazem</link>
      <pubDate>, 17  2007 12:16:22 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ABECEDA svih NAS</title>
   <description>&lt;p&gt;A - ANZILLU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;B - BUZUR&lt;/p&gt;&lt;p&gt;C - CACAMA&lt;/p&gt;&lt;p&gt;D - DINGIR XUL&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;E - ENKI&lt;/p&gt;&lt;p&gt;F - FARRAQUM&lt;/p&gt;&lt;p&gt;G - GUDDANA&lt;/p&gt;&lt;p&gt;H - HEBAT&lt;/p&gt;&lt;p&gt;I - IDIMMU, IGIGI&lt;/p&gt;&lt;p&gt;J - JILAT&lt;/p&gt;&lt;p&gt;K - KASHSHAPTU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;L - LALARTU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;M - MAGAN&lt;/p&gt;&lt;p&gt;N - NERGAL&lt;/p&gt;&lt;p&gt;O - OKALU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;P - PAGRU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Q - QUPPU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;R - RIKISTU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;S - SHIIMTI&lt;/p&gt;&lt;p&gt;T - TIAMAT&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U - URUKU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;V - VERUMMA&lt;/p&gt;&lt;p&gt;W - WU&amp;#39; &amp;#39;URU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;X - XALAKTU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Y - YMANU&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Z - ZIKIA&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/16/abeceda-svih-nas</link>
      <pubDate>, 16  2007 14:24:09 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>NON OMNIS MORIAR</title>
   <description>&lt;p&gt;..., a ta slika je tuzna, jadna, ocajna. Ljudi zive svoje zivote utopljeni u svakodnevne interese, svakodnevne brige...retki uspevaju da vide bilo sta sto je makar malo iznad materijalnog nivoa njihovog zivota. Zato su ljudi bili i ostali varvari. Zive zarad profita koji ce im omoguciti zadovoljavanje apetita, koji su iz dana u dan sve veci. I doterali su dotle da se sve svodi na pare. A &amp;#39;oce s punim pravom da nose ime civilizacija. Tesko, pre ce biti da su u pitanju civilizovani varvari. Nasa civilizacija je izbledela, potpuno utopljena u cist varvarizam. Svi novi, &amp;#39;&amp;#39;cyber&amp;#39;&amp;#39; izumi, tehnologije, sredstva komunikacije, sredstva za obuzdavanje i borbu protiv Prirode, sve to jos vise snizava ionako nizak nivo nase civilizacije, a daje prednost annihilatorima. Doduse oni prednost imaju jos odavno...stvorili su takavu postavku sveta da se principi civilizacije i varvarstva moraju razvijati zajedno, rame uz rame. Svaka kultura tj. civilizacija se uzdize i pada. Razlog tome je istovremeno postojanje varvarstva. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kada nova kultura/civilizacija pocinje da se uzdize, pocetni impuls uvek potice od nekog uskog kruga ljudi koji postavljaju bazu za buducu civilizaciju. Kultura se u tu civilizaciju najcesce uvodi nasilno, ognjem i macem, drugog nacina za divljake nema. Kasnije, prinicip civilizacije se sve vise razvija, i postepeno nastaju razliciti vidovi spoznaje sveta koji nas okruzuje - religija, fiilozofija, umetnost, nauka, a takodje se razvijaju i odredjeni oblici drustvenog zivota, u kojima se nalazi jedina i prividna sloboda coveka. Medjutim, sa pocetkom civilizacije pocinje i varvarstvo, koje se sastoji iz principa nasilja i unistenja, koji u civilizaciji ne postoje, niti se mogu naci. Divljaci su ubijali toljagom, danasnji &amp;#39;&amp;#39;civilizovani&amp;#39;&amp;#39; covek ima na raspolaganju arsenal oruzja, koje predstavlja samo improved varijantu toljage. A od nje se razlikuju samo po moci svog dejstva. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Naravno, kultura tezi ka utvrdjivanju granice izmedju nje i varvarstva, pa je iz tog razloga ispoljavanje varvarstva, nazvano zlocin, kriminal, a izvrsioci- zlocinci ili kriminalci. E, tu je bacena prasina u oci malom coveku...ti zlocini predstavljaju rusenje i krsenje postojecih zakona, a upraqvo ti postojeci zakoni su ispoljavanje varvarstva i nasilja. Osnovni razlog varvarstva lezi u samom coveku, jer su mu usadjeni principi koji razvijaju varvarstvo. Mnogo je i primera gde su civilizacije unistavane sopstvenim varvarstvom. Razlog tome lezi upravo u cinjenici da su mnoge civilizacije kroz istoriju, a pogotovo ova nasa, odgajile neke oblike varvarstva radi sopstvene zastite, izolacije - vojska, policija, pa tu onda ide uspostavljanje vojne psihologije, jer ljudi vole da budu poslusni, uzivaju u poslusnosti, ako covek prestane da slusa jednu silu, on odmah trazi drugu koju ce da slusa. Svi oblici koje je stvorila civilizacija prolaze kroz proces promene i moraju se prilagoditi novom poretku stvari, tj. varvarstvu.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Danasnja demokratska vladavina se odavno pretvorila u despotizam, nauka koja je pretvorena u tehniku i tehnologiju sluzi samo za unistavanje, rusenje i istrebljivanje, a umetnost je degeneracijom postala nista drugo nego odlicno sredstvo za odrzavanje masa na nivou imbecila. Sve tekovine civilizacije koje nisu u sluzbi varvarstva se vise ne priznaju, niti imaju bilo kakvu vaznost. Covecanstvo sve vise upada u zamku, iz koje ce se vremenom tesko izvuci. Varvarstvo je odavno na delu, polako ali sigurno je unistilo nasu civilizaciju, na pragu smo nove civilizacije, nove kulture, samim tim i nove religije, nauke, filozofije i umetnosti... i kako da opet verujemo njihovim tvorcima...based on what? Da su sada stvarno u pravu... puj pike ovo staro vise ne vazi, sad je novo u modi...idemo...scena 1, prvi kadar...novi program moze da pocne.....pocinje......poceo.............................a obzirom na antropocentricnost covecanstva, annihilatorima nece biti tesko da stvore novu etiketu i problem - antialienizam, a potom i kazne za isti...............aha ti si protiv aliena - optuzen si za sirenje medjuplanetarne i medjugalakticke mrzenje i netrpeljivosti...i tako iznova...maltretiranje malog coveka, kojem je potpuno odstranjena cak i pomisao da je on veliko i snazno bice sposbno za daleko vece izazove od pukog zadovoljavanja svojih potreba za materijalnim. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/10/07/non-omnis-moriar</link>
      <pubDate>, 07  2007 01:44:00 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>RES IPSA LOQUITUR</title>
   <description>&lt;p&gt;Kao sto smo prethodno spomenuli, male masine su sibane raznim programima tokom osnovne skole, i kao proizvod toga nastaje neka, recimo osnova, baza, buduce licnosti. Ubacuju se u glave malih masina osnovne postavke sveta u kojem zivimo, i one kao takve bivaju prihvacene u ogromnoj meri kao istinite, retko kome pada napamet da decu mozda lazu jos od starta(iskreno, to rade i roditelji, ali nesvesno), ovo sa osnovnom skolom je forced, obavezno. Dete mora da prodje kroz dril, gde ce na razne uciti kako da se adaptira u realnost koja mu je od malih nogu prezentovana kao jedina postojeca. I sta dete da radi, mora da se uklopi htelo ono ili ne, to se od njega &lt;strong&gt;ocekuje&lt;/strong&gt;. Takodje se od njega, i to sa punim pravom, ocekuje da sto bolje prihvati ponudjene mu programe, to se cak i ocenjuje, a na osnovu toga se od samog pocetka deca dele, na dobre i lose djake, dobru i losu decu...podele...postoje tu samo da bi konstantno ruinirale covecanstvo, a forsiraju se od malih nogu, na razne nacine.&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Decu od malih nogu, polako ali sigurno, uce istoriji sveta u kojem zivimo. Deca na osnovu istorije sklapaju neku svoju sliku sveta u kojem zive. Najkatastrofalnijni ucinak, po decu, ima deo slike sveta u kojem zive koji se tice ratova i ratovanja. Decu od malih nogu uce da potpuno racionalizuju ratove i ratovanje, dajuci im &amp;#39;&amp;#39;opravdane&amp;#39;&amp;#39; razloge za ratove, sto cini da deca sticu predstavu da su ratovi sastavni i neotudjivi deo covecanstva. Da stvar bude gora ratovi su predstavljeni uvek kao sukob dve strane. A u skoli, taman posla da im kazu, da u &lt;strong&gt;svakom ratu&lt;/strong&gt; postoji i treca strana, najcesce ona koja izvlaci korist. Kasnije tokom programiranja, deci ratovi dobijaju puniji smisao, uvodjenjem programa nastalih na osnovu darvinovih pretpostavki o opstanku jaceg. Darvina ne mozemo kriviti, mora se uzeti u obzir tadasnji naucni mindset, kao i okolnosti koje su okruzivale ceo trip sa Darvinom. Covek je imao teolosko obrazovanje, na put u istrazivanje nepoznatog sa sobom je poneo knjigu koju je napravio neki eminentni geolog tog vremena, imena mu se zaista ne secam, a u knjizi su bili crtezi i opisi svih slojeva Zemlje dotada poznatih nauci. To je sve...sve ostalo su samo &lt;strong&gt;pretpostavke&lt;/strong&gt;, i sam Darvin je to napomenuo u svojoj knjizi &amp;#39;poreklo vrsta&amp;#39;, da su to samo pretpostavke, a najzasluzniji za implementaciju darvinovih pretpostavki je Herbert Spenser...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Putem biologije detetu se usmerava paznja iskljucivo na nase fizicko telo, kost i meso, i kada se na to doda zvanicna medicina koja coveka tretira samo kao fizicko telo, eto nama jos jedne pogresne slike o coveku. Sa druge strane, tu je crkva koja samo propagira duh, dok je potpuno protiv pleasures of the flesh. Tako da opet imamo jednu bas prikladnu podelu, malo globalniju, a prostu...neverovatno, ako ne verujes u evoluciju =&amp;gt; ti si kreacionista. Opcija br.3 nije dozvoljena na trenutnom nivou uma covecanstva, putem skola se nastojiti odstraniti covekova pomisao da mozda nije sve crno belo, da mozda svet ima nijansi koliko se moze napraviti od dve boje, a to je mnogo, da ne kazem beskonacno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Matematiku ne treba posebno spominjati obzirom da je to igrica napravljena u youlittlemotherfucker fazonu, tj. moze se primeniti na sve sto covekov um moze da percipira. Stalno se menja, izmenjuje, skracuje, dodaje, oduzima, prepravlja, adaptira, izmislja, kako bi se efikasno primenila za objasnjenje odredjenog problema.A prodaju je kao egzaktnu nauku...uzas. Programu fizike, sa sve sedim i kosatim cicom prevarantom, treba odati cast, jer je dosta uspesno doprineo stvaranju odredjene slike sveta u kojem zivimo. Samo je steta sto je ta slika neispravna i odvela na pogresne puteve mase mladih i perspektivnih naucnika, koji su samo nastavili da ponavljaju ono cemu su nauceni. Doduse ima i onih koji su se &amp;#39;&amp;#39;osmelili&amp;#39;&amp;#39; pa tvrde da oni bolje razumeju ajnstajnove teorije od njega samog, zatim onih koji tvrde da cak iako postoje vanzemaljci, oni se ne ponasaju po nasoj fizici, i zbog toga nam ne mogu ni prici.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tokom osmogodisnjeg programiranja uspesnim malim masinama se pruza prilika da ucestvuju u raznim takmicenjima malih masina, gde one pokazuju u kojoj meri se koja programirala, u kojoj meri su programi uspesno implementirani. Tokom kasnijeg skolovanja, od takvih masina najcesce postaju jos bolje i jos dublje programirane masine, koje kasnije u zivotu postaju ono sto u ovoj realnosti nazivaju naucnicima. I noseci bozanski oreol, na krilima sveznanja, oni su tu da nam i dalje odrzavaju sliku sveta koja odgovara annihilatorima ove planete...  &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/08/27/res-ipsa-loquitur</link>
      <pubDate>, 27  2007 23:42:50 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>IN THE ABSENCE OF LIGHT...DARKNESS PREVAILS...</title>
   <description>&lt;h3 class=&quot;title&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small&quot;&gt;...or how little wonders turn into little machines&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;&lt;p&gt;Stali smo kod Instituta za Pretprogramiranje (aka osnovna skola), odatle cemo i nastaviti. Kada malo cudo dodje u period zivota, u kojem bi trebalo da pocnu da mu se&amp;nbsp;otkrivaju sva&amp;nbsp;njegova&amp;nbsp;svojstva i karakteristike&amp;nbsp;koja ga cine cudom, ono silom biva izbaceno s pravog zivotnog&amp;nbsp;koloseka, ulazeci na slepi kolosek, koji su im zakonski odredili annihilatori ove planete. Malo cudo biva ubaceno u jednu, za njega potpuno novu, realnost. Zadatak malog cuda, a od njega se&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane roditelja&amp;nbsp;i okoline&amp;nbsp;drugo i ne&amp;nbsp;ocekuje, je da se sto bolje uklopi u tu, za malo cudo novu, realnost&amp;nbsp;pod sifrovanim imenom -&amp;nbsp;skola. Ta realnost se malom cudu namece kao neizbezna, i&amp;nbsp;htelo ono ili ne, mora da ide u skolu. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Roditelji su presrecni ako je&amp;nbsp;njihovo dete odlican djak, ako ima odlicne ocene, tj. ako je odlicno prihvatilo i odlicno se uklopilo u realnost. Sto je bolja adaptacija na razne programe i algoritme ponasanja Instituta za Pretprogramiranje, to je veci broj malih&amp;nbsp;cuda koja ce postati male&amp;nbsp;masine. Masine koje ce za ubuduce prihvatiti samo jedan jedini&amp;nbsp;nacin sticanja znanja - a to je&amp;nbsp;preko odredjenih&amp;nbsp;vrsta masina&amp;nbsp; programiranih za prodaju, instalaciju i dalje&amp;nbsp;odrzavanje&amp;nbsp;softvera, na ovoj planeti znanih pod pseudonimima vaspitaci/ucitelji/nastavnici/profesori.&amp;nbsp;Posebno je interesantan nacin potvrdjivanja da masina postaje masina - po zavrsenoj instalaciji programa, od masine se ocekuje da sve vreme&amp;nbsp;proucava i procesira program, da bi potom masina bila izlozena procesu ispitivanja, ne bi li programeri utvrdili u kojoj meri je programiranje uspelo. Podlo i lukavo, maloj masini je vestacki nametnut osecaj srece i zadovoljstva, ukoliko je dobro prosla u procesu ispitivanja, ili&amp;nbsp;preciznije receno, u prihvatanju i besmislenom i besomucnom&amp;nbsp;ponavljanju&amp;nbsp;&amp;#39;&amp;#39;znanja&amp;#39;&amp;#39;&amp;nbsp;koja je neko odredio da budu prava, istinita i jedina. Pride uz to idu i nametnuti nacini razmisljanja, koji u najvecoj meri onemogucavaju malu masinu&amp;nbsp;da buduca znanja prihvata bilo kako drugacije osim preko autoriteta, koji su opet nametnuti kao autoriteti, a u stvari to su samo masine koje su tokom svog zivota&amp;nbsp;pokazale najveci stepen efikasnosti u prihvatanju, primeni i daljoj implementaciji programa, jedinih istinitih.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ukoliko malo cudo konstantno&amp;nbsp;ostane pod vodjstvom&amp;nbsp;vestacki nametnutog dualistickog uma, tesko da ce kasnije u zivotu izbeci potpunu programiranost, kao i male sanse za deprogramiranje. Deprogramiranje je za masinu uzasan proces. Ako vatrenoj pristalici(masini) neke od zvanicnih &amp;#39;&amp;#39;naucnih&amp;#39;&amp;#39; teorija predstavite neoborive dokaze da je njihova vera, pardon, teorija pogresna i neodrziva, a pri tome u masini su&amp;nbsp;nekim slucajem&amp;nbsp;ostale dve funkcionalne spojene nervne celije u mozgu, tada cete dobiti situaciju u kojoj ce masina pristati da odbaci svoj program, ali ce gotovo istog momenta traziti zamenu tj. drugi program, kojim ce popuniti rupu&amp;nbsp;nastalu odbacivanjem tj uninstaliranjem prethodnog programa.&amp;nbsp;I to je taj zacarani krug u koji se mala masina ubacuje uspostavljanjem puta prenosenja i primanja znanja: profesor - ucenik. Na konkretnom primeru - ako evolucionisti neoborivo dokazes da je teorija evolucije samo jedna fantazmagorija, on ce istog trenutka traziti od tebe tvoj&amp;nbsp;odgovor, odn. teoriju kako je nastao covek. Jer upravo mu u tom trenutku treba &amp;#39;&amp;#39;profesor&amp;#39;&amp;#39;, koji ce&amp;nbsp;da mu sve da preradjeno i&amp;nbsp;sazvakano na tanjiru,&amp;nbsp;u digest varijanti, onako kako je masina naucena da prima znanja&amp;nbsp;tokom celog skolovanja. Taman posla da se kod masine javi impuls da uradi nesto sama, na svoju ruku, da ponovo ucini prohodnim svoje odavno zakrzljale delove&amp;nbsp;mreze neurona. Da bezobrazluk bude jos veci, annihilatori nam direktno trljaju tu cinjenicu&amp;nbsp;na nos - zvanicna&amp;nbsp;nauka kaze&amp;nbsp;da koristimo 4 -&amp;nbsp;10% svog mozdanog potencijala. Geneticari kazu da koristimo samo 5%&amp;nbsp;nase DNK, dok preostalih 95% nazivaju junk DNK.&amp;nbsp;Dovoljna je bila&amp;nbsp;etiketa &amp;#39;junk&amp;#39;&amp;nbsp;, da svima koji proucavaju DNK paznja bude usmerena samo na tih&amp;nbsp;5%, dok je ostalih 95% u vecini slucajeva&amp;nbsp;zanemareno. Isto je i sa (ne)iskoriscenoscu mozga, tj. njegovog potencijala. Posmatramo izucavamo i proucavamo samo jedan delic cele slike koju nam nas mozak pod pravilnim okolnostima moze pruziti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;P.S. Da se razumemo, skole &lt;strong&gt;jesu&lt;/strong&gt; neophodne, ali sa ovakvim gradivom i sistemom prenosenja i prihvatanja znanja, kao i slikom koja proistice iz svega toga -&amp;nbsp;&lt;strong&gt;nikako.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/07/31/in-the-absence-of-light...darkness-prevails...</link>
      <pubDate>, 31  2007 02:32:59 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>...AND NOW SOMETHING COMPLETELY DIFFERENT</title>
   <description>&lt;p&gt;Vreme je za predah i malo zabave, pa se mozemo igrati, recimo, brojki i slova.&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 0in 0in 12pt&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;SIMBOLOGIJA BROJA 11 &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 0in 0in 12pt&quot;&gt;Prosto je neverovatno da i dalje ima ljudi koji veruju da su bliznakinje srusili radikalni Muslimani, koji su zavarali odbrambeni USA sistem vredan stotine milijardi dolara i sa plasticnim nozevima i perorezima(zvanicna verzija) uspeli da preotmu putnicke avione.&lt;/p&gt;&lt;span&gt;Ovo je malo statistike povezane sa brojem 11 i njegovom simbologijom.&lt;/span&gt; &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 0in 0in 12pt&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;1) New York City ima 11 slova&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2) Afghanistan ima 11 slova.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;3) Ramsin Yuseb (terorista koji je pretio da će sru&amp;scaron;iti Twin&lt;br /&gt;Towers 1993) ima 11 slova.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;4) George W Bush ima 11 slova.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;Ovo može biti čista slučajnost, ali idemo dalje:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1) New York je 11-ta država.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2) Prvi avion koji je udario u Twin Towers, koje inace predstavljaju broj 11, je bio let br. 11.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;3) Let br. 11 je imao 92 putnika. &lt;span&gt;9 + 2 = 11&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;4) Let br. 77 koji je udario u Pentagon, je imao 65 putnika.&lt;br /&gt;6+5 = 11&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;5) Tragedija se dogodila 11.septembra. &lt;/span&gt;9 +1+1=11&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;6) U USA imas sluzbu 911. &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;9 + 1 + 1 = 11.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Slucajnost i dalje..?! &lt;span&gt;Ma, nastavljamo:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1) Po zvanicnoj verziji price ukupan broj poginulih u otetim avionima je 254. &lt;/span&gt;2 + 5 + 4 = 11.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;2) 11. septembar je 254-ti dan u godini. Opet 2 + 5 + 4=11.(a posle njega ostaje jos 1&lt;strong&gt;11&lt;/strong&gt; dana u godini)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;3) Bombaski napad u Madridu se desio 11/3/2004. &lt;/span&gt;1 + 1 + 3 + 2 + 4 =11.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;4) Tragedija u Madridu se dogodila tacno 911 dana posle 11. septembra 2001.&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;margin: 0in 0in 12pt&quot;&gt;Stvari postaju jos cudnije:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span&gt;11. septembra 1941 je bila ceremonija povodom postavljanja temelja za Pentagon.(sta se desilo na 60-to godisnjicu tog datuma?)&lt;/span&gt;11.septembra 1991 god. Dzordz Bus stariji je na svom predsednickom govoru prvi put javno izgovorio : &amp;lsquo;&amp;rsquo;it&amp;rsquo;s more than new ide&lt;span&gt;a, it&amp;rsquo;s a big idea...it&amp;rsquo;s NEW WORLD ORDER)-sta se desilo na 10-to godisnjicu tog govora?&lt;/span&gt;&lt;span&gt;11.septembra 1994 god. mali avion tipa cesna(bespilotna letelica) je udario u Belu kucu. Sta se desilo na sedmogodisnjicu tog dogadjaja?&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Kada zbrojite godisnjice 60+10+7=77, ma sve slucajnost do slucajnosti...(Kada pogledate pun krug od 360 stepeni i brojeve od 1-12, 360 jedino nije deljivo sa 7 i 11, ali to su vec neke druge price)&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;Najprepoznatljiviji simbol US, posle njihove zastave,&lt;br /&gt;je orao.Sledeci stih je iz Kurana(ostavljam ga na engleskom):&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;rdquo;For it is written that a son of Arabia would awaken a fearsome Eagle.&lt;br /&gt;The wrath of the Eagle would be felt throughout the lands of Allah&lt;br /&gt;and lo, while some of the people trembled in despair still more rejoiced:&lt;br /&gt;for the wrath of the Eagle cleansed the lands of Allah and there was peace.&amp;rdquo;&lt;br /&gt;Ovaj stih u Kuranu se nalazi pod brojem 9.11.&lt;br /&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Za kraj, otvorite Microsoft Word i uradite sledece:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1. &lt;span&gt;Ukljuci caps lock i otkucaj Q33 NY. Ovo je sifra leta prvog aviona koji je udario u bliznakinje.&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;2. Udri highlight na Q33 NY.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;3. Promeni velicinu fonta na 72 ili vecu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;4. Promeni vrstu fonta na WINGDINGS&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;5. Et&amp;hellip; voila.&lt;/span&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/07/21/...and-now-something-completely-different</link>
      <pubDate>, 21  2007 02:33:33 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>DOMINATRIX</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;Kada zivotna&amp;nbsp;energija&amp;nbsp;zauzme telo majusne buduce masine, tada dolazi do izvesnih promena sa tom energijom. Prva manifestacija promene u frekvenciji&amp;nbsp;zivotne energije se ogleda u placu majusnih buducih&amp;nbsp; masina. Zasto bebe zaplacu na rodjenju? Zato sto se&amp;nbsp;energija, koja je upravo naselila telo, neizbezno&amp;nbsp;suocava sa onim sto se na ovoj planeti naziva &amp;#39;realnost&amp;#39;, i kada uvidi(energija) gde je dospela, nista drugo joj ne preostaje nego da zaplace. Posle prvobitnog shoka, sledi period hibernacije koji traje 12-24h, gde zivotna&amp;nbsp;energija sumira prvostecene utiske i&amp;nbsp;adaptira svoju frekvenciju na frekvenciju okoline. U zavisnosti od ispravnosti frekvencija okoline, majusna beba ce poceti da raste kao masina ili, sto je jako retko, kao covek. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;Priznacete, sanse da raste kao covek su jako male, obzirom da su prve prepreke na koje mala beba nailazi ujedno najkrupnije i najfatalnije. Kreatori realnosti na ovoj planeti su osmislili da prva stvar koju ce beba iskusiti posle mleka bude vakcinacija. Podlo, bezobrazno i krajnje dripacki, obzirom da je zakonski obavezno. Posle toga, ako beba ima srece da prezivi posledice vakcinacije, sledi lagano ali sigurno uvodjenje male bebe/energije u realnost koju su njeni roditelji prihvatili kao jedinu i istinitu. Ono sto mala beba oseca, misli i&amp;nbsp;zeli se u potpunosti podredjuje realnosti u kojoj ta beba ubuduce treba da zivi. Tu su najpre saveti svestenika u belom, kako treba odgajati &amp;#39;&amp;#39;zdravu&amp;#39;&amp;#39; bebu. Kada bi ti saveti zaista isli u pravcu stvaranja zdravog ljudskog bica, onda svestenici u belom ne bi imali posla, a jos manje njihovi tutori, farmaceutske kompanije. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;Kada bebi pocnu da rastu zubici, automatski, poput paljenja semafora, slede naredbe - fluor, dajte deci fluor, za njihove zubice, a pri tome nece da spomenu sta biva sa mozgicima. Industrijski procesiranu hranu i aditive necu ni da spominjem, nekadasnja tradicija voca i povrca sve vise iscezava(doduse i tu su se annihilatori zesce potrudili da upropaste sve sa pesticidima, insekticidima, herbicidima). Deci daju sve vise i vise vestacke hrane,&amp;nbsp;deca polako ali sigurno&amp;nbsp;propadaju(al&amp;#39; ne treba da brinu, tu su svestenici u belom!?!?!), roditelji im kreiraju realnost dezinformacijama, na osnovu kojih su i njihovi roditelji kreirali njihovu realnost, i tako sve u krug. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;I onda dolazi navodno&amp;nbsp;najznacajniji dogadjaj u dotadasnjem&amp;nbsp;zivotu male, donekle vec formirane, masine. Polazak u ustanovu, koju na ovoj planeti nazivaju osnovna skola. Pravilno bi bilo tu ustanovu nazvati Institut za Pretprogramiranje. Uzasi koji zadese malu buducu masinu u ovom Institutu ostavljaju, u najvecem broju slucaja, neizbrisiv trag i posledice koje ce masinu pratiti do kraja zivota. Najstetnija posledica po masinu je ta sto se do kraja zivota konstantno&amp;nbsp;odrzava uverenje da u skolama uce sve onako kako jeste, da u skolama ne lazu, da nam u skolama pruzaju istine i istinite informacije... A manje vise svi podsvesno znamo da je to daleko od istine. Institut za Pretprogramiranje sluzi, i uvek je sluzio, za oblikovanje buducih masina, kako bi one ispale kao proizvod pogodan za dalje programiranje i instalacije vecih, jacih i boljih programa, nazalost potpuno laznih, neispravnih, na trenutke idiotskih. Kako skolovanje, odnosno programiranje, tece, kasnije je&amp;nbsp;sve teze deprogramirati masinu, a&amp;nbsp;najvise zbog samog odbijanja masine da se podvrgne procesu deprogramiranja...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/07/19/dominatrix</link>
      <pubDate>, 19  2007 13:10:18 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>DOMINIATROS</title>
   <description>&lt;span&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Intersantna stvar koju sam primetio na ovoj&amp;nbsp;planeti je ta da su se za zdravlje &amp;#39;&amp;#39;ljudi&amp;#39;&amp;#39;, kroz razlicite&amp;nbsp;epohe, brinuli razliciti ljudi.&amp;nbsp;Ovi sto se brinu zadnjih 150 godina, kao pojava, su nesto najgore sto se moglo desiti coveku&amp;nbsp;na putu ka spoznaji samog sebe. Zdravlje ogromnog broja masina je u rukama sarlatana koji sebe zovu doktorima, lekarima i&amp;nbsp;naucnicima, a ono sto propovedaju zovu naukom. Moderna medicina nije nauka, moderni lekari i istrazivaci nisu naucnici. Oni koriste naucne metode, tehnike i tehnologije, ali ih to nijednog trenutka ni najmanje&amp;nbsp;ne cini naucnicima. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Osnove modernog medicinskog misljenja u 20. veku cini Kartezijski princip koji kaze da iako su um i telo povezani, oni sustinski&amp;nbsp;predstavljaju dva odvojena entiteta, i od ta dva entiteta, lekari su uzeli da posmatraju i tretiraju samo jedan - covekovo telo. Energija koja vodi i vozi to telo nije vazna, ne uzima se u obzir. A primarna je stvar ta, da kada energija ne funkcionise dobro, kada ima smetnje, onda ni covekovo telo ne reaguje i ne ponasa se normalno. Ali ne, za doktore je&amp;nbsp;vazno da&amp;nbsp;imaju laboratorijske&amp;nbsp;testove, na&amp;nbsp;hiljade njih, a onda veruju da se ponasaju naucno&amp;nbsp;tretiranjem abnormalnosti, posledica&amp;nbsp;i simptoma bolesti. Kada se pacijent zali na bolove, doktor ga salje na testove da utvrde odakle dolazi bol, ali sam bol ne tretiraju jer bi to uticalo na rezultate testova. Kada utvrde, potom idu jedine&amp;nbsp;2(!?!?!?!?!) stvari koje lekare nauce za deceniju skolovanja - prepisivanje otrova(&amp;#39;&amp;#39;leka&amp;#39;&amp;#39;) ili&amp;nbsp;pod noz. Nema trece. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Doktori i lekari, inace, baziraju svoja misljenja&amp;nbsp;i zakljucke na subjektivnim posmatranjima i zeljenim ocekivanjima, koja su uglavnom bazirana na netacnim istorijskim perspektivama i eksperimentalnim iskustvima sa pripadnicima drugih vrsta. Greska se gradi na gresci, nedokazane teorije se koriste kao gradivni blokovi za nove teorije i ideje. Ako bi zaista zeleli da sebi prisiju pridev &amp;#39;&amp;#39;naucni&amp;#39;&amp;#39;, doktori bi trebalo da podvrgnu njihova licna misljenja nepristrasnom znanju stecenom analizom, eksperimentom i na kraju sintezom. Medjutim, ako bi doktori uradili to, izgubili bi na svojoj, oduvek prisutnoj, misticnosti i autoritetu, koji su tradicionalni(mozda i jedini)&amp;nbsp;deo doktorovog naoruzanja. Postali bi tehnicki orijentisani, i izgubili bi svoje &amp;#39;bozanske&amp;#39; moci. Doktori koriste izvestaje pojedinacnih slucajeva kao dokaze, putokaze i opravdanje njihovih metoda. Oni priznaju da je svaka masina razlicita, ali bez obzira na to, oni prepisuju isti lek za hiljade i hiljade masina,&amp;nbsp;na osnovu zakljucaka donetih iz pojedinacnih slucajeva objavljenih u medicinskim zurnalima, izvestajima...pa na sve to dodajte snaznu tendenciju lekara da cesto koriste sopstvene interpretacije ponudjene im statistike.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Nikakva tajna nije da najveci deo savremenih&amp;nbsp;medicinskih istrazivanja sponzorisu, finansiraju, ispituju i&amp;nbsp;odobravaju&amp;nbsp;farmaceutske korporacije. Ovakve vrste istrazivanja stvorene su, prosto da bi se pronasli dokazi da novi proizvod ima komercijalnu vrednost. Institucije koje preispituju takve dokaze nisu uopste potreseni pravim dokazima, vec traze zakljucke koji bi im omogucili da sto bolje prodaju svoj novi proizvod, kao i da dobiju sto povoljnije kritike. Problem savremene medicine je taj sto se&amp;nbsp;medicinska obuka prevashodno bazira i oslanja na izjave i misljenja, dok su prava&amp;nbsp;istrazivanja i naucna iskustva daleko manje prisutna tokom obuke. Veliki deo medicine cini pojam i postojanje&amp;nbsp; autoriteta, kao neprikosnovenog cuvara jedne jedine istine, koja se prenosi generacijama, decenijama. Na medicinskim fakultetima studenti su bombardovani gomilom informacija, sto im bitno uskracuje vreme koje bi posvetili proveravanju istinitosti i verodostojnosti tih&amp;nbsp;informacija. Ne, lakse je slepo verovati autoritetu, slepo pratiti zakljucke donesene u &amp;#39;&amp;#39;kredibilnim&amp;#39;&amp;#39; medicinskim zurnalima i ostaloj literaturi, koja je&amp;nbsp;prezentovana kao jedina ispravna, sve ostalo je pseudonauka. Vremenom se uvodi sve viise lekova, tretmana, tehnika i tehnologija, koje se prihvataju bez ikakvog naucnog dokaza, a lekari pritome nemaju pojma o dugorocnim posledicama. Umesto eksperimenata, potom praktikovanja&amp;nbsp;proverenih i isprobanih tehnika, moderni lekari (nesvesno)&amp;nbsp;koriste hiljade svojih pacijenata&amp;nbsp;kao zamorcice u jednom masivnom globalnom eksperimentu. Nedostatak naucnih dokaza koji opravdavaju zvanicnu medicinsku praksu je prisutan u svim delovima medicine. Uz malo izuzetaka, u zvanicnoj medicini ne postoji nikakva izvesnost. Sta ce pacijent dobiti, mnogo vise zavisi od puke srece i doktorovih pretpostavki i predrasuda, nego sto zavisi od same nauke i naucnih dokaza.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;U ovo suludo vreme kao zdravstvene autoritete imamo&amp;nbsp;masine koje miksuju srednjevekovno znanje sa spravicama 21. veka, ubedjujuci na taj nacin preostale masine kako medicina napreduje. Do ovog trenutka, necega sto se&amp;nbsp;na ovoj planeti&amp;nbsp;naziva sadasnjost, velika vecina doktora /&amp;nbsp;lekara je postala nista vise nego obican&amp;nbsp;link, koji povezuje potrosace sa farmaceutskim kompanijama. Savremene doktore ne interesuje zdravlje, oni su se skoncentrisali na bolesti, tacnije, iskljucivo na tretiranje posledica bolesti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Zdravstveni sistem ne bi trebalo da se zove tako, vec Sistem Bolesti, nadlezno ministarstvo bi bilo Ministarstvo Bolesti, ministar bi bio ministar bolesti...Ukratko receno, medicina bolesti je usredsredjena iskljucivo na bolesti, ne na zdravlje, masinu posmatra samo kao fizicko&amp;nbsp;telo, tretira simptome umesto uzroka, drzi pacijente zavisnim,&amp;nbsp;u mraku neznanja i neodredjenosti, i za kraj - podstice potrosacki mentalitet.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Arial&quot;&gt;Najveci uzas covekov na ovoj planeti predstavlja cinjenica da je zadnjih&amp;nbsp;150 godina skoro svaka jedinka, zakonski obavezno, serijski&amp;nbsp;izlozena gomili, telu potpuno stranih, stetnih&amp;nbsp;i nepotrebnih, toksicnih supstanci, koje konvencionalna medicina naziva vakcina odn. vakcinisanje. Majusne masine pocinju da&amp;nbsp;dobijaju svoja zakonski obavezna&amp;nbsp;sledovanja izmedju 2. i 4. meseca fizickog&amp;nbsp;zivota na ovoj planeti. Na samom pocetku svog fizickog zivota na ovoj planeti, majusnoj masini masakriraju zivotnu energiju dajuci joj zive viruse da se bori sa njima, a navodno, to ce masine za ubuduce&amp;nbsp;potpuno &amp;#39;&amp;#39;zastititi&amp;#39;&amp;#39;. Kakav podli potez annihilatora ove planete - sasecanje u samom&amp;nbsp;korenu (ali ne i potpuno)&amp;nbsp; mogucnosti da covek sebe&amp;nbsp;spozna na pravi nacin, kao i da spozna i poveze se sa svojom zivotnom energijom. Kada se maleno ljudsko bice jednom zarazi sa stranim supstancama, najvece su sanse da se tada&amp;nbsp;stvorila jako&amp;nbsp;pogodna podloga za kasniji razvitak citavog spektra raznih&amp;nbsp;bolesti, koje ce naravno potom biti&amp;nbsp;tretirane hemikalijama i otrovima&amp;nbsp;preporucenim i prepisanim od strane svestenika u belom...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/07/16/dominiatros</link>
      <pubDate>, 16  2007 02:49:08 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>ODYSSEY OF THE MIND</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;Eliminicaijom svega sto je coveka nekada cinilo covekom, annihilatori su napravili sebi mesta za velike i&amp;nbsp;brojne experimente. Jedan od vecih experimenata&amp;nbsp;je poceo da se odvija pre vise od 100 zemaljskih godina, kada su annihilatori implementirali, na globalnom nivou, celokupnu postavku realnosti za period koji &amp;#39;&amp;#39;ljudi&amp;#39;&amp;#39; zovu 20. vek. Sa nevericom stojim i posmatram kako stado blene i oberucke&amp;nbsp;prihvata sve sto mu se nudi.&amp;nbsp;Jos daaavno&amp;nbsp;annihilatori ubedise stado kako su oduvek postojali vladari i potcinjeni, pa im sa te strane nije bilo tesko da kasnije proture koji god oblik vladavine su zeleli. Na pocetku 20. veka ljudima ponudise komunizam kao brand new product na polju politike. Utopise celo covecanstvo u more nove verzije&amp;nbsp;idiotizma, dadose im oruzje u ruke, sve zajedno sa starom ali efikasnom krilaticom - ako nisi sa nama, onda si protiv nas. Za one, &amp;#39;malo sofisticiranije&amp;#39;, annihilatori su u svojoj kuhinji spremili, vec spomenutog prevaranta sa biroa za patente, kao neprikosnovenog autoriteta za polje fizike. Njegove teorije i njegov rad su postali svetinja u koju niko ne sme da dira. I koliko god su te teorije i rad bili van svake pameti, to vise nije bilo vazno, nauka je dobila svog novog boga, novi totem, novi predmet obozavanja. Kritikama vise nije bilo mesta...razum je ponovo izgubio bitku. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;Za objasnjenje nevidljive prirode covekove, i njenog ponasanja, annihilatori uzese lik i delo jos jednog prevaranta, kojeg proglasise za vrhovnog komandanta novostvorenog&amp;nbsp;dela nauke&amp;nbsp;znanog pod imenom psihologija. Iako je psihologija vekovima obitavala pod okriljem filozofije, annihilatori su resili da po ko zna koji put upotrebe onu staru podeli pa vladaj, i tako podelise filozofiju, iz nje izvukose psihologiju kao posebnu nauku, i na sve to proglasise&amp;nbsp; glavne uzroke&amp;nbsp;problema covekovih - seksualni problemi. Papazjanija zvana 20. vek je mogla da pocne. Krv, smrt, krv, smrt, smrt, smrt, krv... glavna obelezja 20. veka...ma cekaj nesto tu ne stima...a da, to su glavna obelezja istorije covecanstva, ne samo 20. veka. &amp;#39;&amp;#39;Ljudima&amp;#39;&amp;#39; su davali predaha cisto da uzmu vazduha, da se&amp;nbsp;brojcano oporave, pa onda opet u pokolj.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;Tako je stado zvano covecanstvo potpuno izgubilo bilo kakvu dodirnu tacku sa svojom sustinom postojanja. Covecanstvo je postalo baterija, koju koriste kada hoce i kako hoce, dovoljan je klik misa ili pritisak dugmeta. A nekada&amp;nbsp;nije bilo tako. Niti je ikada trebalo da bude tako. A opet, jeste tako. Dokle? Misljenja sam&amp;nbsp;da ce jos dugo trajati kolektivna ispranost mozga stada bio-robota, sve dok se nesto sustinski ne promeni. Sustinske promene, neophodne za vracanje stada na pravi put, su sveobuhvatne. Kako tehnologija &amp;#39;&amp;#39;napreduje&amp;#39;&amp;#39;(glupi glupi beli covek) sve je teze primenjivati stare metode vracanja na put. Novi stvari su igri. I to opasne.&amp;nbsp;Stvari, koje se zestoko igraju sa ljudskim masinama i njihovom srzi. Na ovoj planeti te stvari&amp;nbsp;zovu zajednickim imenom hemija. Hemija je u stanju da sredi bio-kompjuter tako da mu vise niko i nista ne moze pomoci. Takvim stvarima &amp;#39;&amp;#39;covek&amp;#39;&amp;#39; treba prvo da stane na put.&amp;nbsp;Bilo kakvo operativno &amp;#39;&amp;#39;razmisljanje&amp;#39;&amp;#39; je nemoguce ukoliko je bio-kompjuter pod vodjstvom hemikalija. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;Znali su to annihilatori, i poceli obilato da koriste. Znaju da je ljudska masina izuzetno mocan instrument kada sve energije funkcionisu besprekorno. Ali, ako se poigras malo sa tim energijama, dobijes proizvod podlozan manipulaciji i&amp;nbsp;kontroli. Kada sam uvideo sta annihilatori spremaju&amp;nbsp;za stado zvano covecanstvo,&amp;nbsp;resio sam da deo svog vremena provedenog na ovoj sada vec usranoj planeti, posvetim borbi protiv uportebe vestackih i potpuno nepotrebnih hemikalija&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;&amp;nbsp;na bilo kom nivou covekove masine. Zadatak opet tezak. Sada &amp;#39;&amp;#39;covek&amp;#39;&amp;#39; uveliko veruje da bez tih hemikalija ne moze da zivi(maslo annihilatora), a onoga ko mu kaze da moze, smatra neprijateljem u najmanju ruku. Zato je neophodno prilagoditi pristup &amp;#39;&amp;#39;savremenom&amp;#39;&amp;#39; &amp;#39;&amp;#39;coveku&amp;#39;&amp;#39; kao i njegovom &amp;#39;&amp;#39;savremenom&amp;#39;&amp;#39; poimanju realnosti. Pronaci pristup ka odavno skrivenom, zaboravljenom i jedinom preostalom zrnu zdravog razuma. I zatim odigrati na tu kartu. Drugacije se&amp;nbsp;ne moze nista postici. Sve ostalo spada u domen primene fizicke sile i ponovnog ispiranja mozga.&amp;nbsp;Priznacete da potonje nikada dosada nije dalo rezultate,&amp;nbsp;za coveka pozitivne. Pronalazenje zrna zdravog razuma kod coveka masine je tricky stuff, jer se lako moze desiti da ga covek masina vise ne poseduje, sto samo pronalazenje cini prilicno besmislenim. No, ne treba se predavati, i utopiti u more ljudskih masina...masine je neophodno podsetiti, i konstantno ih podsecati&amp;nbsp;odakle dolaze i&amp;nbsp;sa cime su bili u interakciji pre dolaska annihilatora... &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/06/27/odyssey-of-the-mind</link>
      <pubDate>, 27  2007 08:33:07 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>MANIPULATE/ELIMINATE</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: arial,helvetica,sans-serif&quot;&gt;Stajao sam po strani i posmatrao... nisam imao dozvolu za direktno uplitanje, ali sam se grozio i jezio, sve sto je bilo potrebno je da se coveku proturi&amp;nbsp;ideja o njegovoj, rodjenjem stecenoj,&amp;nbsp;gresnosti. Tako mala akcija, a posledica neizbrisiva -upropastise covecanstvo zauvek. Zatvor, mentalni. I tako par hiljada godina. Dovoljno dugo&amp;nbsp;da se mreza neurona u mozgu svede na 3-4% svog pocetnog kapaciteta. Kada je ta akcija uspesno privedena kraju, taman sam pomislio - e sada je bilo dosta, sada ljudi imaju sansu i&amp;nbsp;treba da ponovo postanu ljudi, da se isprave neke slucajne i namerne greske. Al&amp;#39; ne lezi vraze, annihilatori covecanstva ponudise bio-robotima nesto, na trzistu sasvim novo. Nauka. Ovi do sada nista nisu znali, samo su slepo&amp;nbsp;verovali, a&amp;nbsp;oni sada nude znanje, naucne odgovore na pitanja koja su milenijumima mucile coveka. I tu podelise opredeljenje covekovo, ili si A ili si B. Niko nece ni da spomene da mozda&amp;nbsp;postoji i C. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;U okviru &amp;#39;&amp;#39;nauke&amp;#39;&amp;#39; koju su annihilatori poceli lagano ali sigurno da implementiraju, bitno mesto ja zauzela jedna sasvim bezazlena, zdravom umu nedopustiva, pricica o poreklu covekovom. Zaoduh gleda i ne veruje, taman kada je covek stekao sansu za deprogramiranje, stize novi program, jos ubitacniji nego prethodni. Seme je zasejano, preostalo je samo da se &amp;#39;&amp;#39;ljudi&amp;#39;&amp;#39; prime. I primaju se i&amp;nbsp;dan danas na gluposti od&amp;nbsp;pre 150 godina. Za neverovanje je i cinjenica da za 150 godina nisu uspeli da odmaknu ni milimetar(sta je to milimetar?) od glavne price. Ukopali su se toliko duboko da vise nisu u stanju&amp;nbsp;da vide izvan svog rova. Njihova istina uskoro&amp;nbsp;postaje &amp;#39;&amp;#39;jedina&amp;#39;&amp;#39; istina. Svi koji tvrde suprotno automatski postaju jeretici (sto to poznato zvuci, odakle li je taj recept preuzet?).&amp;nbsp;Sablon annihilatora je postavljen, preostaje im samo da ubace elemente i slika koju neko naziva realnoscu je gotova. Kako je covecanstvo polako ali sigurno prihvatalo fantazmagoriju o svom nastanku, tako su annihilatori poceli da ubacuju jos prica i pricica pod imenom &amp;#39;naucne teorije&amp;#39;, koje objasnjavaju ostale aspekte sveta i univerzuma. Uzese nekog coveka, prevaranta koji je radio u birou za prijavu patenata, cija je&amp;nbsp;licnost nosila inicijale A.A (anonimni alkoholicar), i postavise njega i njegove teorije na najvisi vrh nauke, koji nikada vise ne sme da se dira, samo sme da se sledi. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;I tako mali covek nash, upade u realnost koju mu je neko stvorio, i poce da zivi u toj realnosti prihvatajuci je kao jednu jedinu i&amp;nbsp;istinitu. Svi koji kazu drugacije, sa njima nesto nije u redu. Kako se postaviti prema njima, kako procesirati stvari koje pricaju oni koji misle drugacije? Annihilatori su znali za foru, podeli pa vladaj. Posavetovali su svoje verno&amp;nbsp;stado,&amp;nbsp;a to se zestoko&amp;nbsp;primilo, da je najbolje da sagovornika na pocetku razgovora etiketiras, smestis ga u neki kosh, i onda posmatras sve pojmove i&amp;nbsp;stvari kroz te prizme i predrasude. Lepo, nema sta. Zdrav razum se odmah iskljucuje, komunikacija se svodi na puke asocijacije. Uzas. Ponekad sam se do te mere identifikovao sa ovim telom koje zauzimam, da sam mogao sasvim lepo da uvidim sa kojim problemima se susrece stado bio-robota na svom putu kroz zivot.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;I moram priznati bio-robotima&amp;nbsp;nije lako... najlakse je onima koji su se potpuno&amp;nbsp;prepustili programiranju, koji u sebi nisu zadrzali niti jednu osobinu ili kvalitet&amp;nbsp;koji ih moze povezati sa pojmom covek / ljudi.&amp;nbsp;Onima kojima je ostalo po koje zrno zdravog razuma je teze, jer zdravorazumne informacije destabilizuju i&amp;nbsp;razbijaju&amp;nbsp;programe i predrasude, pa se stvara unutrasnji tornado koji se na neki prikladan nacin&amp;nbsp;mora odmah smiriti. A to se postize etiketiranjem. Lakse je da nekom lupis etiketu, pa sve sto taj kaze se posmatra kroz tu etiketu, a nikada se ne posmatra sustina onoga&amp;nbsp;ono sto je receno. I tako vec&amp;nbsp;pet -ses&amp;#39;&amp;nbsp;vekova, teme su nebitne, bitno je etiketiranje...kao rezultat takve manipulacije proistice eliminacija. Eliminacija svega sto je coveka nekada cinilo covekom.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Arial&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://zaoduh.blog.rs/blog/zaoduh/generalna/2007/06/21/manipulate-eliminate</link>
      <pubDate>, 21  2007 09:22:47 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

