<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=12677&amp;profile=rss10">
  <title>KAKO PREVAZIĆI KLIMAKS</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902</link>
  <description>&lt;p&gt;Razmjenimo mišljenja...&lt;/p&gt;
</description>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
  <dc:date>2026-08-20T17:06:43Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/psiholoske-promene" />
       <rdf:li rdf:resource="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/seksualnost-i-menopauza" />
       <rdf:li rdf:resource="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/menopauza" />
       <rdf:li rdf:resource="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/kriza-srednjih-godina" />
       <rdf:li rdf:resource="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/cestitamo" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/psiholoske-promene">
  <title>Psiholoske promene</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/psiholoske-promene</link>
  <dc:description>&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 11px; line-height: 14px; font-family: tahoma, sans-serif; color: #343437&quot;&gt;&lt;strong&gt;Psiholoske promene&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;&lt;/strong&gt;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Psiholoski problemi menopauze ukljucuju depresiju, iritabilnost, anksioznost, nervozu, napade placa, nemogucnost koncentracije i osecaj gusenja. Psiholozi B. Neugarten i R. Kraines proucavale su simptome menju zenama u razlicitim starosnim grupama. Pronasle su da su adolescentkinje i zene u menopauzi prijavile najveci broj simptoma. Medju adolescentkinjama je najcesci problem bila je tenzija, dok su medju zenama u menopauzi bili naleti vrucine. Zene u menopauzi pokazale su povecanje u samo pet kateogorija psiholoskih simptoma: glavobolja, iritabilnost, nervoza, osecaj tuge, i osecaj gusenja. Poteskoce u menopauzi jedni tumace biologijom, hormonima, a drugi kulturom i postavljenim ocekivanjima. Iz bioloske perspektive simptomi menopauze pojavljuju se kao posledica hormonskog stanja, nizeg nivoa estrogena ili hormonske neravnoteze. Sa druge strane, postoji jaka kulturalna predrasuda prema ponasanju u menopauzi. Tako da se svako drugacije ponasanje pripisuje tome. Takodje postoji kulturalni stereotip o &amp;quot;sindromu napustenog gnezda&amp;quot; - deca napustaju dom i uloga majke se zavrsila tako da zene postaju depresivne.&amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Kakva su vasa iskustva? Iskustva vasih majki? Da li ste zapazile pomenute psiholoske promene i koliko su (bile) izrazene?&lt;/span&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2010-12-26T00:42:17Z</dc:date>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/seksualnost-i-menopauza">
  <title>Seksualnost i menopauza</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/seksualnost-i-menopauza</link>
  <dc:description>&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 11px; line-height: 14px; font-family: tahoma, sans-serif; color: #343437&quot;&gt;&lt;strong&gt;Seksualnost i menopauza&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Za vreme klimaksa fizicke promene se dogadjaju i u vagini. Nedostatak estrogena izaziva da vagina postaje manje kisela, sto je cini podloznijom infekcijama. Estrogen je takodje odgovoran za odrzanje sluzavosti membrana vaginalnih zidova. Sa opadanjem estrogena javlja se i opadanje vaginalne lubrikacije za vreme uzbudjenja, i vaginalni zidovi postaju manje elasticni. Obe ove stvari mogu penilno-vaginalni odnos uciniti bolnim za zenu. Nekoliko lekova postoji, ukljucujuci estrogensku terapiju i koriscenje vestackih lubrikanata. Na zalost, neke zene ne komuniciraju sa svojim partnerima o ovoj neugodnosti niti odlaze kod lekar, umesto toga pate tiho i stvaraju averziju prema seksu. Seks istrazivac Morokoff (1988) nakon revizije istrazivanja zenske seksualnosti za vreme i nakon menopauze dosao je do sledecih zakljucaka:&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;1. Vecina zena nastavlja da ima seksualne odnose i uziva u njima i za vreme i nakon menopauze.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;2. Postoji odredjeno opadanje u seksualnom funkcionisanju, u proseku, za vreme menopauze a narocito nakon poslednjeg perioda.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;3. Estrogen moze biti povezan sa opadanjem seksualnog funkcionisanja, iako nije tacno jasno kako se efekat dogadja.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;4. Testosteron je takodje vazan, i zensko seksualno funkcionisanje takodje moze opasti ako je nivo testosterona smanjen, npr. ako su jajnici uklonjeni.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2010-12-26T00:35:55Z</dc:date>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/menopauza">
  <title>Menopauza</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/26/menopauza</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 11px; line-height: 14px; font-family: tahoma, sans-serif; color: #343437&quot;&gt;&lt;strong&gt;Menopauza&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 11px; line-height: 14px; font-family: tahoma, sans-serif; color: #343437&quot;&gt;Menopauza, cesto nazvana i klimaks, je period koji traje od 15 do 20 godina (od oko 45 godine do 60) u kome zensko telo prolazi kroz tranziciju od sposobnosti za reprodukciju do nesposobnosti za istu. Klimaks je posebno oznacen opadanjem funkcija jajnika. Medjutim klimaktericne promene se dogadjaju u mnogim drugim telesnim tkivima i sistemima. Menopauza odnosi se na jedan specifican dogadjaj u ovom procesu - prekid menstruacije. Ovo se u proseku dogadja za vreme dvogodisnjeg perioda koji pocinje oko 47 godine.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Bioloski, iako zena stari, hipofiza nastavlja normalnu proizvodnju FSH i LH. Medjutim, jajnici stare i postaju manje sposobni da odgovore na hormone hipofize. Tako je glavna bioloska promena za vreme klimaksa starenje jajnika sa propratnim opadanjem proizvodnje njihovih glavnih podukata: jaja i seksualnih hormona estrogena i progesterona. Jajnici dakle postaju manje sposobni da odgovore na FSH i da stvore jaje i osobode ga. Hormonalne promene u menopauzi ukljucuju opadanje nivoa estrogena i progesterona i hormonsku neuravnotezenost.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Fizicki simptomi menopauze ukljucuju &amp;quot;nalete vrucine&amp;quot;, glavobolje, vrtoglavice, drhtavicu, i bolove u zglobovima. Dugorocni efekat opadanja nivoa estrogena je osteoporoza (porozne i krte kosti).&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Nalet vrucine je verovatno najpoznatiji simptom. Opisan je kao iznenadni talas vrucine iz stomaka na gore. Zena moze pocrveneti i preznojiti se, kada nalet prodje moze se osecati jeza i drhtavica. Naleti mogu trajati od nekoliko sekundi do pola sata i mogu se dogadjati nekoliko ili mnogo puta dnevno. Takodje se mogu dogadjati i nocu izazivajuci nesanicu.&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;U istrazivanju sprovedenom sa 638 zena od 45 do 50 godine, sprovedenom u Londonu sezdesetih, 30 do 50 procenata zena prijavile su da su imale vrtoglavicu, nesanicu, depresiju, drhtavicu, glavobolju. Oko 50 procenata je imalo nalete vrucine, a polovina tih zena rekle su da su bili veoma neugodni (McKinlay i Jeffreys, 1974).&amp;nbsp;&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;Neugodnosti menopauze lece se estrogenskom terapijom obavezno pod nadzorom lekara.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px&quot; /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2010-12-26T00:18:30Z</dc:date>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/kriza-srednjih-godina">
  <title>Kriza srednjih godina</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/kriza-srednjih-godina</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;background-color: #ffffff&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;background-color: #ffffff&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 16px; font-family: Georgia, &#039;Times New Roman&#039;, serif; color: #666666&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;background-color: #ffffff&quot;&gt;Kako da... ...u svakodnevnoj borbi sa svakodnevicom ostanemo zdravi. Ili kako da, bez obzira na mehanizme bega koje smo, svako za sebe i svako na svoj nacin, izgradili ostanemo produktivni za sebe i za svoje najblize. Ako preteramo u borbi sa svakodnevicom, istrosicemo se prebrzo. Ukoliko zaglibimo u begu... nismo produktivni...&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; font-weight: bold; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif&quot;&gt;Kriza srednjih godina jedan je od najče&amp;scaron;ćih razloga za prevaru, bar kada su mu&amp;scaron;karci u pitanju. Psiholozi ovu pojavu obja&amp;scaron;njavaju činjenicom da u tom dobu pripadnici jačeg pola shvataju da se pozdravljaju od mladosti, a i opada im polna moć.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Sigurno ste do sada bar jednom čuli priču o mu&amp;scaron;karcu koji je u 40. godini života odlučio da vi&amp;scaron;e ne robuje dosadnim porodičnim navikama, ostavi ženu zbog mnogo mlađe, i počne život ispočetka.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;U poslednje vreme sve je vi&amp;scaron;e istraživanja upravo na ovu temu, a stručnjaci uporno tragaju za saznanjima koja opravdavaju promenu pona&amp;scaron;anja u ovoj životnoj dobi. Međutim, pogre&amp;scaron;no je mi&amp;scaron;ljenje da kriza srednjih godina pogađa samo mu&amp;scaron;karce, jer se i kod žena u srednjoj dobi javljaju isti simptomi. A kako psiholozi kažu, najče&amp;scaron;će se osete između 40. i 50, ali mogu početi i već od 35. godine.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;&lt;strong&gt;ŽENE TE&amp;Scaron;KO PRIHVATAJU STARENJE&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;&lt;br /&gt;Sve je vi&amp;scaron;e žena koje se u srednjoj dobi te&amp;scaron;ko prihvataju znakove starenja na svojoj koži. Zbog toga su spremne da isprobaju sve najnovije tehnike ulep&amp;scaron;avanja i podlmađivanja. Stručnjaci smatraju da osim toga &amp;scaron;to im te&amp;scaron;ko pada odraz u ogledalu, one se pla&amp;scaron;e da zbog fizičkih promena ne izgube i bračnog partnera, koji bi mogao da nađe mlađu, zgodniju i lep&amp;scaron;u. I estetski hirurzi potvtrđuju činjenicu da je sve vi&amp;scaron;e klijentkinja koje u ovoj životnoj dobi dolazi na zatezanje lica, terapiju botoksa, podizanje kapaka i liposukciju, ne bi li svom partneru dokazale da su jo&amp;scaron; uvek zavodljive i vredne truda.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;&lt;strong&gt;PREVARE ZBOG MU&amp;Scaron;KOSTI&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;font-size: 14px; line-height: 22px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;&lt;br /&gt;Mnogo je mu&amp;scaron;karaca koji za 20 godina braka nisu ni pomi&amp;scaron;ljali na prevaru, a onda su se sa ovim isku&amp;scaron;enjem suočili u srednjim godinama, tvrde stručnjaci. Kriza srednjih godina jedan je od najče&amp;scaron;ćih razloga za prevaru, bar kada su mu&amp;scaron;karci u pitanju. Psiholozi ovu pojavu obja&amp;scaron;njavaju činjenicom da u određenoj životnoj dobi pripadnici jačeg pola polako shvataju da se pozdravljaju od mladosti, a i često se počinju susretati sa opadanjem polne moći. Kako bi pozitivno uticali na svoju psihu, povratili samopouzdanje i mu&amp;scaron;kost, oni traže potvrdu u mlađoj ženi.&lt;/span&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2010-12-25T22:42:12Z</dc:date>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/cestitamo">
  <title>Čestitamo!</title>
  <link>http://snezana0902.blog.rs/blog/snezana0902/generalna/2010/12/25/cestitamo</link>
  <dc:description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2010-12-25T22:35:27Z</dc:date>
    <dc:creator>snezana0902</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>