<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Hip -  Hop</title>
  <link>http://coja98.blog.rs/blog/coja98</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Hip Hop</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;font style=&quot;&quot; color=&quot;#000000&quot;&gt;&lt;b&gt;Хип хоп&lt;/b&gt; је врста музикa и поткултурa која је настала средином 1970их у Њујорку, у црначким четвртима Бронкса.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;font style=&quot;&quot; color=&quot;#000000&quot;&gt;Термин хип хоп (енгл. &lt;span lang=&quot;en&quot;&gt;&lt;i&gt;hip (hipper; hippest) + hop (hopped; hopping)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;) односи се на музичку форму (хип хоп музика), и културни покрет (хип хоп култура), који се претежно развијао унутар афричко-америчке урбане заједнице. Откако се први пут појавио у Њујорку 1970их
 година, хип хоп се развијао и обухватио не само реп музику, већ цео 
животни стил који се константно сједињавао са различитим елементима технологије, уметности и урбаног живота. Хип хоп садржи две основне компоненте: реповање (&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA&quot; title=&quot;Енглески језик&quot;&gt;енгл.&lt;/a&gt; &lt;span lang=&quot;en&quot;&gt;&lt;i&gt;MCing&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;, од &lt;i&gt;master of ceremonies&lt;/i&gt;) и диџејинг (&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA&quot; title=&quot;Енглески језик&quot;&gt;енгл.&lt;/a&gt; &lt;span lang=&quot;en&quot;&gt;&lt;i&gt;DJing&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;, од &lt;i&gt;disc jockey&lt;/i&gt;). Заједно са хип хоп плесом (углавном брејкденсинг) и урбаном уметношћу, тј. графитима,
 ово чини четири елемента хип хоп културног покрета чију су историју 
започели млади, углавном људи афричког порекла који су живели у &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Америци.&lt;/span&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://coja98.blog.rs/blog/coja98/generalna/2011/09/22/hip-hop2</link>
      <pubDate>, 22  2011 20:59:03 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Graffiti</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Grafiti&lt;/strong&gt; predstavljaju slanje poruke na javnim povr&amp;scaron;inama, u pisanoj ili likovnoj formi. Reč grafiti je nastala od italijanske reči &amp;quot;graffito&amp;quot; sto znači &amp;scaron;krabati, a koren vuče od stare grčke reči &amp;quot;graphein&amp;quot; koja znači pisati.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoje jo&amp;scaron; od &lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;stare Grčke&lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Rima&lt;/span&gt;, a savremena istorija grafita počela je &lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;1968&lt;/span&gt;. kada grafiti počinju da se javljaju po &lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;njujor&amp;scaron;kom metrou&lt;/span&gt;. Iako su za crtače i uživaoce grafiti umetničko delo, &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;Istorija:&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nastalo je u 60. tim godinama u Filadelfiji. Druge verzije govore o nastanku u vezi sa socijalnim nemirima u Francuskoj u Parizu. Početkom 70. tih godina je mladić koji se zvao Taki kod svog rada kao kurir počeo je pisati TAKI 183 (183 je bila ulica u kojoj je stanovao). On se ovoj zabavi posvetio sa velikim fantazmom i bio je primećen od Nujork Tajmsa koji mu je 1971. godine priredio razgovor koji je bio primećen i grafiti su se pro&amp;scaron;irili po Njujorku i posle po celom svetu.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U početku grafiti nikome nisu smetali ali kada su se grafiti pojavili i na instalacijama metroa tu su bili brisani. Grafiti zahtevaju svake godine milione dolara da bi bili izbrisani sa vagona i postajali su problem i sada su za to predviđene i represarije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ujedno se razvijaju i pozitivne mere saradnje i tako su za grafite predviđene posebne povr&amp;scaron;ine i organizovane su i natecanja i pregledi. Danas je moguće videti razne grafite ali najupotrebljavanija tehnika je pisanje sa sprejem.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Grafiti se mogu pisati samostalno ali nije neuobičajeno da se pi&amp;scaron;u u klanu (&amp;bdquo;crew&amp;ldquo;).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Black book (crna knjiga) sadrži skice crtača grafita ponekad i fotografije zavr&amp;scaron;enih dela (piece skraćeno od masterpiece - umetničko delo) i čuva se od policije jer se može upotrebiti kao dokaz na sudu. Stilovi su različiti, npr. Wild (divlji stil), Old school (stara &amp;scaron;kola), Anti itd..&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Postoje vi&amp;scaron;e formi grafita. Najjednostavniji je TAG koji predstavlja stilizovani potpis. Zatim sledi BOMBA grafit u dve boje koji se radi brzo najče&amp;scaron;će na zabranjenim mestima i na kraju PIECE, grafit koji sadrži prelaze boja, efekte, slike.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U&amp;nbsp;mnogim zemljama su zabranjeni zakonom i tretiraju se kao &lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;vandalizam&lt;/span&gt;.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color: #ff0000; font-size: xx-large&quot;&gt;GRAFFITI ISN&amp;#39;T CRIME&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://coja98.blog.rs/blog/coja98/generalna/2011/09/22/graffiti</link>
      <pubDate>, 22  2011 11:51:51 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Čestitamo!</title>
   <description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</description>
   <link>http://coja98.blog.rs/blog/coja98/generalna/2011/09/22/cestitamo</link>
      <pubDate>, 22  2011 11:46:05 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

