<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Vijesti</title>
  <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Skupa slika</title>
   <description>U četvrtak se u osam svjetskih gradova otvara velika izložba djela britanskog umjetnika Damiena Hirsta, odnosno njegovih točaka. Naime, Hirst će u galerijama Gagosian izložiti vi&amp;scaron;e od 1.500 točaka koje je počeo slikati prije 25 godina. Točke, odnosno slike točaka, bit će izložene u galerijama Gagosian u New Yorku, Londonu, Parizu, Los Angelesu, Rimu, Ateni, Ženevi i Hong Kongu. Riječ je o oko 300 slika, od kojih će njih 100 biti ponuđeno na prodaju. Slike variraju u veličini, od malih koje stanu pod ruku do onih vi&amp;scaron;emetarskih dimenzija, a same točke su različitih veličina. Posebnost djela ističe se i u tome &amp;scaron;to se na nijednoj slici ne ponavljaju iste boje. Sam Hirst je na najavi izložbe u New Yorku priznao da je sam naslikao jako malo točaka, te da su većinu naslikali njegovi asistenti. U galeriji Gagosian nisu htjeli reći kakve će cijene biti ponuđene, ali kao podsjetnik treba reći da su na aukcijama slike točaka dostizale cijene od 1,8 milijuna dolara. I dok Guardian prilično op&amp;scaron;irno i entuzijastično najavljuje ovu Hirstovu izložbu, američki Forbes je zauzeo malo kritičniji stav: Istina je, ne mogu si pomoći a da se ne sjetim majčinog komentara, kada je, kao vlasnica galerije u New Yorku prvi put posjetila Hirstov studio u Londonu 1988. godine. Taj tip jednostavno ne zna slikati, kazala je. Ali čovječe, barem zna senzacionalizirati. Očito, to je sve &amp;scaron;to je potrebno, napisala je Abigail R. Esman za Forbes.</description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vijesti/2012/01/19/skupa-slika</link>
      <pubDate>, 19  2012 04:24:07 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Računalo predviđa zločin</title>
   <description>Prema sličnom scenariju napravljen je i film &amp;#39;Minority Report&amp;#39; u kojem policija uhićuje kriminalce i prije nego &amp;scaron;to počine zločin, no policija u Los Angelesu ne povodi se za znanstvenom fantastikom već svojim metodama ostvaruje konkretne rezultate. Policija iz Los Angelesa u SAD-u počela se koristiti statističkim analizama i matematičkim formulama koje unosi u računalo kako bi na taj način predvidjeli zločine i reagirali na vrijeme. Prema sličnom scenariju napravljen je i film &amp;#39;Minority Report&amp;#39; u kojem policija uhićuje kriminalce i prije nego &amp;scaron;to počine zločin, no policija u Los Angelesu ne povodi se za znanstvenom fantastikom već svojim metodama ostvaruje konkretne rezultate, pi&amp;scaron;e Independent. Čovjek koji stoji iza ovog projekta je inspektor Sean Malinowski, a formula je razvijena u suradnji sa stručnjacima sa sveučili&amp;scaron;ta UCLA. Složena matematička formula nastala je proučavanjem statističkih podataka iz ranijih godina te pronalaskom skrivenih uzoraka koji se ponavljaju. Računalo tako na temelju podataka previđa da će se na određeni dan u određenom dijelu grada ukrasti auto ili provaliti u kuću. Policajci svakoga jutra primaju izvje&amp;scaron;ća s analizama i predviđanjima računala te obilaze dijelove grada u kojima se zločin treba dogoditi. Pomoću te formule zločin je smanjen za čak 25 posto. No, ta formula se za sada primjenjuje samo na određenom dijelu grada, a nakon ovako uspje&amp;scaron;nih rezultata počet će se koristiti i u ostatku Los Angelesa.</description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vijesti/2012/01/19/racunalo-predvidja-zlocin</link>
      <pubDate>, 19  2012 04:22:39 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Rušenje eurozone započinje</title>
   <description>&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Pompozno najavljen kao kataklizma i konačni udarac za &amp;quot;euro priču&amp;quot;, val ru&amp;scaron;enja kreditnih rejtinga po eurozoni u režiji bonitetne agencije Standard &amp;amp; Poor&amp;#39;s ipak nije rezultirao krahom na europskim burzama.

Mali pad je zabilježen, ali daleko od katastrofe koja se i&amp;scaron;čekivala tijekom vikenda. Obja&amp;scaron;njenje za tako mlaku reakciju trži&amp;scaron;ta na S&amp;amp;P-jev teror mnogi analitičari nalaze u shvaćanju da su bonitetne agencije izgubile svoj ugled i utjecaj, odnosno sposobnost pravovremenog reagiranje na globalne financijske tijekove.


&amp;quot;To je jasna poruka da nitko ne bi treba obraćati pažnju na ono &amp;scaron;to rade bonitetne agencije. Sve &amp;scaron;to su napravile u zadnjih 15-20 godina bilo je pogre&amp;scaron;no. Ja znam da te agencije moraju ne&amp;scaron;to procjenjivati, ali njihova saznanja za nikoga nisu novost&amp;quot;, kazao je za RT financijski analitičar Jim Rodgers.

Osim otkrivanja &amp;quot;tople vode&amp;quot;, S&amp;amp;P je ovim potapanjem eurozone otkrio i svoje istinsko lice koje je, smatra analitičar F. William Engdahl, prilično pristrano.

&amp;quot;S&amp;amp;P je odigrao prilično očiglednu i agresivnu ulogu u čitavoj eskalaciji europske krize jo&amp;scaron; od prosinca 2009. godine. Ljudi su se već polako navikli na njihove poteze i ako će netko na kraju biti na gubitku, to će biti kredibilitet institucija poput S&amp;amp;P-a i Moodys&amp;#39;a, koji će biti promatrani kao politički agenti&amp;quot;, kazao je Engdahl za RT.


On smatra kako je u Europi sve izraženije mi&amp;scaron;ljenje da relevantne bonitetne agencije, koje mahom imaju sjedi&amp;scaron;te u SAD-u, igraju političku ulogu po nalogu američkih vlasti. &amp;quot;Previ&amp;scaron;e smo puta imali priliku vidjeti situaciju u kojoj bonitetne agencije zažmire na jedno oko kada su u pitanju banke s Wall Streeta, takozvani Bogovi novca. S druge strane, kada su u pitanju europske banke, institucije i države one postaju mnogo agresivnije &amp;scaron;to navodi na zaključak da su one samo produžetak američkog političkog aparata&amp;quot;, smatra Engdahl.

Slično misli i Rodgers: &amp;quot;Do prije nekoliko mjeseci SAD su jo&amp;scaron; uvijek kod tih agencija uživale savr&amp;scaron;eni AAA rejting. Riječ je o najzaduženijoj državi u povijesti čovječanstva, &amp;scaron;to znači da je održavanje njihovog rejtinga bio veliki apsurd. Kada je u pitanju Europa, nisu toliko dugo čekali.&amp;quot;
 

Da ne&amp;scaron;to u tom pogledu treba mijenjati shvatio je i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, koji je jučer pozvao na stvaranje europskih bonitetnih agencija, koje bi trebale biti realnije u igranju uloge financijskog korektora u Europi.

&amp;quot;Hoće li nove bonitetne agencije imati sjedi&amp;scaron;te u Europi ili Australiji, Rusiji i Americi nije uopće bitno. Važno je samo da to bude institucija koja će biti sposobna pravovremeno procijeniti nečiju solventnost. Bitne su samo kompetencija i politička nezavisnost&amp;quot;, prokomentirao je Rodgers ideju njemačkog ministra.


Pritom je ponudio i svoje mi&amp;scaron;ljenje o tome kako se Europa može izvući iz krize. &amp;quot;Najbolji način je taj da sve one koji su napravili gre&amp;scaron;ke pustite da za te gre&amp;scaron;ke i plate. Ljudi koji su krivo uložili neka bankrotiraju, banke koje su se neuspje&amp;scaron;no kockale neka propadnu, a ljudi koji su svoje novce držali u takvim bankama neka se pomire s gubicima i počnu iznova&amp;quot;, predlaže Rodgers.

&amp;quot;Trenutno se čini kako će samo neki u Europi morati prihvatiti gubitke i krenuti dalje, a to nije dovoljno. Političari rade polovična rje&amp;scaron;enja jer se nadaju kako će izgurati jo&amp;scaron; mandat ili dva i onda će sve biti OK. Ali to neće rije&amp;scaron;iti problem, nego ga samo odgoditi. A onda ćemo svi tresnuti&amp;quot;, zaključuje Rodgers.&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vijesti/2012/01/16/rusenje-eurozone-zapocinje</link>
      <pubDate>, 16  2012 23:56:43 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

