<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Vijesti</title>
  <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Inozemni dug</title>
   <description>U odnosu na kraj 2010. bruto inozemni dug se smanjio za oko 452 milijuna eura, odnosno za 1 posto. Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010.,dok su javni i financijski sektor smanjili stanje duga u promatranom razdoblju. Cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca se čak i blago smanjuje. S obzirom na pogor&amp;scaron;ane uvjete inozemnog financiranja poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem trži&amp;scaron;tu.

Vanjski dug javnog sektora na kraju je listopada iznosio 14,3 milijardi eura, &amp;scaron;to je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Pri tome inozemni dug države iznosi 6,9 milijardi eura, dok je inozemni dug javnih trgovačkih dru&amp;scaron;tava iznosio 5,8 milijardi eura, a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura te iznosi 1,4 milijarde eura.

Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, &amp;scaron;to je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. S obzirom na visoku averziju prema riziku, koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da analitičari ne očekuju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuju vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U prvoj polovini godine analitičari ne očekuju ni izlazak države na inozemna trži&amp;scaron;ta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.</description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/inozemni-dug</link>
      <pubDate>, 17  2012 18:29:01 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Kome se prodaje Mercator?</title>
   <description>&lt;span class=&quot;Normal&quot;&gt;Slovenski
 ministar za gospodarstvo Radovan Žerjav izjavio je da nije protiv 
prodaje Mercatora, ali ne Agrokoru koji je do sada davao najbolje 
ponude, nego nekoj velikoj europskoj trgovačkoj kompaniji kojoj bi 
najveći slovenski trgovački lanac mogao biti odskočna daska za 
osvajanje dobre pozicije u regiji i &amp;scaron;ire. Mercator je važno poduzeće u svojoj sredini, ali ne tvrdim da je za državu od strate&amp;scaron;kog
 značenja. Svjestan sam kako nema dovoljno domaćeg kapitala da bi ostao u
 slovenskim rukama, rekao je Žerjav. Nisam protiv prodaje Mercatora, ali mu treba naći pravog strate&amp;scaron;kog 
partnera. To je neko od velikih europskih trgovačkih poduzeća i ne 
vjerujem da netko od njih neće biti zainteresiran za Mercator kao mjesto
 s kojega bi osvojio poziciju na zapadnom Balkanu na području biv&amp;scaron;e Jugoslavije. Žerjav se nedavno u parlamentu izjasnio protiv prodaje Mercatora 
hrvatskom Agrokoru koji je na zadnjem međunarodnom tenderu dao ponudu od
 221 eura za Mercatorovu dionicu, znatno vi&amp;scaron;e od nekolicine financijskih
 fondova koji su na tenderu također konkurirali, ali je odbacio tvrdnje 
da ponovni neuspjeh prodaje slovenskog trgovačkog lanca baca vrlo tamnu 
sjenu na otvorenost Slovenije za strane investicije u Europi. Svi vlasnike Mercatorovih dionica ne bi trebala zanimati samo cijena nego i 
to tko je potencijalni novi vlasnik, koji su njegovi motivi i poslovna 
logika te kakva je financijska konstrukcija.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/kome-se-prodaje-mercator</link>
      <pubDate>, 17  2012 18:17:15 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

