<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
>
 <channel>
  <title>Vijesti</title>
  <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr</link>
  <description></description>
  <pubDate>Tue, 09 Jun 2026 09:08:11 +0200</pubDate>
  <generator>http://www.lifetype.net</generator>
    <item>
   <title>Zašto pjevamo pod tušem?</title>
   <description>
    &lt;p&gt;
1. Kupaonica je dovoljno mala i akustički pogodna prostorija
Ovo je tek djelomičan odgovor jer većina ljudi ne pjeva dok se če&amp;scaron;lja ili dok obavlja neke druge aktivnosti u istom prostoru. Ipak, zvuk je zaista bolji u kupaonici. Osim toga, bitna je i sama veličina prostorije. Kupaonica je dovoljno mala, a tu&amp;scaron;-kabina jo&amp;scaron; manja, pa je zvuk bogatiji, odnosno kvaliteta samog glasa je bolja.

&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. U kupaonici se osjećamo opu&amp;scaron;tenije i ugodnije
Topla voda, svjetlo, ugodni mirisi i osjećaj svježine i čistoće potpuno nas razoružaju. Za mnoge je ljude tu&amp;scaron;iranje u toploj vodi, posebno ako su neko vrijeme proveli na hladnoći, jedan od ugodnijih doživljaja u danu. Pod tu&amp;scaron;em opu&amp;scaron;taju i tijelo i um. Ta ugoda dovodi do osjećaja sreće, koji se često izražava pjevanjem. &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zanimljivosti/2012/02/17/zasto-pjevamo-pod-tusem</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zanimljivosti/2012/02/17/zasto-pjevamo-pod-tusem</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zanimljivosti/2012/02/17/zasto-pjevamo-pod-tusem</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Zanimljivosti</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 19:03:54 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Smiješni vicevi</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Rečenica na bosanskom:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Tri vje&amp;scaron;tice gledaju tri Swatch sata. Koja vje&amp;scaron;tica gleda koji Swatch sat?&amp;quot;
&lt;br /&gt;Na engleskom:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Three witches watch three Swatch watches.
&lt;br /&gt;Which witch watch which Swatch watch.&amp;quot;
	
&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bio Semir Osmanagić u Americi i oti&amp;scaron;ao kod Ciganke da mu čita dlan. Nakon sto je pogledala njegov dlan primjetila je na dlanu da linija srca, linija života i linija glave čine pravilan jednakostranični trougao i rekla:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Čini &amp;scaron;to ti srce kaže i živjet će&amp;scaron; hodajući visoko podignute glave.&amp;quot;
&lt;br /&gt;U tom trenutku Semir pomisli na ono &amp;scaron;to najvi&amp;scaron;e boli svakog bosanskog čovjeka u tuđini. &amp;quot;Bosna&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.filmovizija-x.com/vicevi.html&quot;&gt;Vicevi&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;


Oti&amp;scaron;ao bosanac u neku arapsku zemlju i tamo siluje neku djevojku. Kad na sudu mu govori sudija:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Jarane kod nas je zakon jasan, oko za oko zub za zub. Znaci ti si silovo nekog i tebe ce neko takođe isto.&amp;quot;
&lt;br /&gt;Kad u sudici ima i Amerikanac zato &amp;scaron;to je ubio nekakvo djete i njemu sudija kaže to isto znači ti si nekog ubio i ti će&amp;scaron; biti ubijen, takođe i jedan Rus je bio u sudnici ali on je ukrao ne&amp;scaron;to i sudija mu kaže:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Kod nas je striktan zakon &amp;scaron;to se tiče lopova&amp;quot;, mi lopovima odsjecamo desnu ruku. 
&lt;br /&gt;I tako vode njih trojicu da izvr&amp;scaron;e presudu, kad Bosanac konta da je vrag odnio &amp;scaron;alu, ovoga će ubit a ovome će desnu ruku odrezati pa potap&amp;scaron;a dželata po ramenu i kaže:
&lt;br /&gt;- &amp;quot;Jarane nemoj zaboraviti mene treba&amp;scaron; samo jebati.&amp;quot;
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vicevi/2012/02/17/smijesni-vicevi</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vicevi/2012/02/17/smijesni-vicevi</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/vicevi/2012/02/17/smijesni-vicevi</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Vicevi</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:59:05 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>21 Gram</title>
   <description>
    &lt;div id=&quot;__xclaimwords_wrapper&quot;&gt;&lt;p&gt;Alejandro Gonz&amp;aacute;lez I&amp;ntilde;&amp;aacute;rritu, redatelj
 filma Amores Perros (2000), snimio je novi film, 21 gram, dirljivu 
priču o nadi, ljudskosti i preživljavanju. To je priča o tri osobe čiji 
životi su se igrom slučaja isprepleli. Nijedan od likova neće ostati 
ista osoba jer će ih nova saznanja o ljubavi, vjeri, hrabrosti, krivnji i
 slučajnosti nepovratno promijeniti. Fakultetski profesor matematike Paul Rivers i njegova 
žena, engleska emigrantica Mary, žive između 
života i smrti. Ona se nada da će zanijeti umjetnom oplodnjom, a on, 
smrtno bolestan, čeka transplataciju srca. Cristina Peck, 
biv&amp;scaron;a narkomanka, sada je kućanica iz predgrađa, sretno udana za 
Michaela i majka dviju slatkih djevojčica. Biv&amp;scaron;i 
zatvorenik Jack Jordan&amp;nbsp; živi sa svojom ženom Marianne i s njihovo dvoje djece, poku&amp;scaron;avajući učvrstiti svoja 
kr&amp;scaron;ćanska uvjerenja i vjeru. Njihove sudbine će povezati tragična 
nesreća i splet okolnosti koji će im zauvijek promijeniti živote. Priča je ispričana nelinearnim i vrlo zanimljivim stilom. Nastajala 
je tri godine kao zajednički rad redatelja i scenariste. Publici je lako
 povezati događaje i pratiti tijek radnje. Na projektu su radili ljudi koji su već surađivali s Alejandro 
Gonz&amp;aacute;lez I&amp;ntilde;&amp;aacute;rrituom na filmu Amores Perros. Producentica 
Brigitte Broch i skladatelj Gustavo Santaolalla su od samog početka 
radili s Alejandrom na oba filma. Direktor fotografije Rodrigo Prieto 
snimao je, kako sam kaže, u apsolutno realističnom stilu. Gotovo svaka 
scena snimana je njegovom hand-held kamerom &amp;scaron;to omogućava reagiranje u 
momentu. Iako se uglavnom točno znalo &amp;scaron;to očekivati od glumaca, ipak se 
cijela ekipa trudila prepustiti se trenutku. Gotovo cijelo snimanje 
obavljeno je u Memphisu, iako u samom scenariju nije određen neki 
specifični grad jer su priču postavili tako da može biti primjenjena na 
cijeli svijet. Izabran je Memphis koji ekipu podsjeća na Latinsku 
Ameriku, u čijem se zraku čuje blues i osjeća snaga Mississipija. U kreativnom procesu svi su bili dobrodo&amp;scaron;li s vlastitim idejama, od 
glumaca, preko kostimografa i kamermana pa sve do redatelja. Ovo je film
 koji svakako morate pogledati. &lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/21-gram</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/21-gram</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/21-gram</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Filmovi</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:57:03 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>By Nightfall</title>
   <description>
    U novom romanu By Nightfall, smje&amp;scaron;tenom u artsy svijet umjetničkih galerija New Yorka, Michael Cunningham zanimljivo raspravlja o krizi srednjih godina, starenju te ljepoti, sugerirajući svojim čitateljima kako ljepota ima jedno znakovito svojstvo tjera promatrača da je pod svaku cijenu želi dodirnuti. Međutim, uz takvu se ljepotu nužno veže određena ambivalencija ona je, nažalost, također podvrgnuta prolaznosti te nas ostavlja s prisutnim saznanjem kako će joj jednom, ipak, morati doći kraj, čime roman, uz sav svoj fini humor, biva presvučen suptilnim velom melankolije. Filmovi - Ljepota južnoafričkoga filma&amp;scaron;a Olivera Hermanusa svakako ima dodirnih točaka s Cunninghamovim preokupacijama naime, u različitim medijima, razmatraju queer problematiku, bave se krizom srednjih godina te isprazno&amp;scaron;ću svakodnevnih banalnih životnih rituala. Cunninghamov glavni lik Peter te Hermanusov Fran&amp;ccedil;ois van Heerden približno su istih godina, ali s jednom bitnom razlikom, koja uvelike mijenja cijelu koncepciju odnosa prema, u slučaju razmatranoga filma već u naslovu naznačenoj ljepoti&amp;nbsp; različitih su dru&amp;scaron;tvenih backgroundova. Život u liberalnim, seksualno prosvijetljenim, također romantiziranim umjetničkim kružocima New Yorka nije jednak dru&amp;scaron;tvenoj stvarnosti u Južnoafričkoj Republici, napose provincijskim predjelima iz kojih glavni lik potječe. Objekt žudnje uvijek je unaprijed izgubljen objekt, tvrdi Lacan, a za razliku od Petera koji se pomalo miri s tim bolnim saznanjem, Fran&amp;ccedil;ois ne želi odstupiti jer tek počinje shvaćati kakav je život živio.

U Hermanusovu filmu ljepota nije provodan motiv, ona se prije svega doslovno manifestira u dvadettrogodi&amp;scaron;njem Christianu, sinu Fran&amp;ccedil;oisova prijatelja, koji svojom pojavom i pona&amp;scaron;anjem provocira naočigled stabilan životni status sredovječna mu&amp;scaron;karca koji je dotada&amp;scaron;nji život proveo u poricanju. Christian je kao lik krajnje objektiviziran, a redateljeva kamera, postavljena u perspektivu Fran&amp;ccedil;oisa, gotovo ga feti&amp;scaron;istički promatra. Često je prikazan lica u krupnom planu kako se smije&amp;scaron;i ili koketno izgovara svoje replike. Sveden je na svojevrsni totem, ideju ljepote, te ga kao takvoga vi&amp;scaron;e možemo pojmiti kao simbol, a ne lik u punom smislu riječi, odnosno katalizator koji dovodi do fatalnoga klimaksa. Ironično je kako upravo tijekom tog ceremonijala glavni lik upoznaje predmet svoje mračne žudnje tako &amp;scaron;to nas redatelj izravno uvodi u situaciju, na kraju koje nas upoznaje s konkretnim akterima priče.

Najbolji &lt;a href=&quot;http://www.filmovizija-x.com/&quot;&gt;filmovi&lt;/a&gt; i segmenti Ljepote svakako su prikazi ispraznih i neestetskih rituala svakodnevna života. Posebice je znakovit prizor u bračnome krevetu supružnika van Herdeen, često dan u srednjem planu iz gornjega rakursa, ponajprije jer se tijekom filma nekoliko puta ponavlja, čime se spomenuto ponavljanje semantizira &amp;ndash; posrijedi je najobičnija bračna rutina koja se vrti oko razgovora koji su varijacija na banalne probleme svakodnevnoga života. Prostorna komponenta filma tako biva efektno postavljena te predstavlja pozadinu za anksioznosti subjekta, s tim da je, treba istaknuti, autorov rukopis iznimno jednostavan, gotovo minimalistički.

Sekvenca u kojoj protagonist sudjeluje u tajnom grupnom seksualnom okupljanju sredovječnih mu&amp;scaron;karaca koji imaju obitelji i nisu pederi i ne spavaju s obojenima te se samo uz konzumaciju velikih količina alkohola mogu prepustiti svojoj pravoj prirodi, ne otkriva samo kompleksne mehanizme represije, nego akcentira i južnoafričku dru&amp;scaron;tvenu stvarnost te implicitno kritizira kulturno isticanje snažnoga maskuliniteta kao životnoga imperativa. Uostalom, protagonist u drugoj polovici filma oskvrnjuje svoju ljepotu tako &amp;scaron;to je odluči uzeti na silu, a u nemogućnosti da, zbog velike količine ispijena alkohola, ostvari namjere, poku&amp;scaron;ava masturbirati na krevetu pokraj njega, očito ponovno poku&amp;scaron;avajući potvrditi svoj maskulini status u trenutku kada ga je izdala vlastita mu&amp;scaron;kost.

Osim okruženjem, djelovanje mehanizama represije manifestira se i izbijanjem psihičkih simptoma jer Fran&amp;ccedil;ois ima problema s obuzdavanjem ljutnje pa često reagira vrlo burno, hladno se odnosi prema supruzi, a s mlađom kćerkom nikako ne može uspostaviti odgovarajuću komunikaciju. Dodu&amp;scaron;e, priča o mu&amp;scaron;karcu potisnute seksualnosti nije nikakva tematsko motivska novost na filmu pa njezino povezivanje s konkretnim prostorom, odnosno određenim dru&amp;scaron;tvom, svakako cijeloj situaciji treba pridodati elemente dru&amp;scaron;tvene relevantnosti, premda je u tom segmentu Hermanus ostao ponajvi&amp;scaron;e nedorečen, uz zavr&amp;scaron;nicu samoga filma, u kojoj Fran&amp;ccedil;ois promatra dvojicu mladića koji sjede pokraj njega u kafiću te izmjenjuju nježnosti, a koja u sebi ima vi&amp;scaron;e patosa nego &amp;scaron;to uistinu poentira njegov lik.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/generalna/2012/02/17/by-nightfall</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/generalna/2012/02/17/by-nightfall</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/generalna/2012/02/17/by-nightfall</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:51:55 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Land of Blood and Honey</title>
   <description>
    Europski dio turneje kojom promovira svoj redateljski prvijenac, a u sklopu koje će navratiti i do Zagreba, Angelina Jolie započela je na filmskom festivalu u Berlinu gdje je njezin film U zemlji krvi i meda prikazan kao posebna projekcija special screening. U zemlji krvi i meda, recimo to odmah na početku, film je autorice koja se potrudila dobro upoznati problematiku kojom se bavi, koja jasno i nedvosmisleno imenuje agresora i žrtvu, no nakon gledanja filma te&amp;scaron;ko je ne zaključiti da je Jolie zagrizla prevelik zalogaj te su joj se potkrale početničke pogre&amp;scaron;ke koje se ne bi očekivale od osobe koja s glumačke strane dobro poznaje filmski zanat. Posljedica je toga u konačnici izostanak onog &amp;scaron;to je za film u čijim je temeljima ljubavna tematika najvažnije &amp;ndash; uvjerljivosti osjećaja.
U zemlji krvi i meda. Angelina Jolie
Početničke gre&amp;scaron;ke odnose se prvenstveno na veće i manje scenarističke nelogičnosti. Primjerice, agresor će u prvom dijelu filma opljačkati galeriju odnoseći i okvire slika, a jedna od važnijih scena pri kraju filma odvija se u istom prostoru, u galeriji u kojoj, gle čuda, nedostaje tek poneka slika. Drugi primjer donosi emotivno jo&amp;scaron; razorniju pogre&amp;scaron;ku susjedi tuguju za djetetom koje je srbijanski vojnik bacio s vi&amp;scaron;emetarske visine kroz prozor, no nikome od njih nije palo na pamet da, kad su zločinci oti&amp;scaron;li, pojuri prema mali&amp;scaron;anovu tijelu i provjeri može li mu se slučajno pomoći. To valjda može napraviti samo majka jer je njezin krik filmski puno jezovitiji u zasnježenom, od ljudi ispražnjenom krajoliku no u stanu. Problematičnom se, bar kad je riječ o gledateljima koji razumiju jezik kojim se u filmu govori, pokazuje i povremena neusklađenost slike i tona, odnosno emocija koje se čitaju na licima glumaca i u njihovim replikama, ali ne i načinu na koji se te replike izgovaraju.
U zemlji krvi i meda. Angelina Jolie
Angelina Jolie scenu je očito ponavljala dok od glumaca nije dobila izraz lica koji je držala primjerenim značenju replika koje izgovaraju, no nepoznavanje jezika onemogućilo joj je uočavanje svih nijansi, odnosno izostanak emocije u glasu nekih glumaca. Onima koji ne razumiju jezik to dakako neće smetati, a kako je film navodno istovremeno snimljen u dvije jezične varijante, na bo&amp;scaron;njačkom i srpskom te na engleskom jeziku, u ovoj potonjoj verziji ti problemi zasigurno nisu prisutni. Najslabijom karikom glumačkog lanca u tom se kontekstu pokazala Vanessa Glodjo u ulozi Lejle, sestre glavne junakinje Ajle. Premda njezina uloga nije velika, prilično je značajna te je stoga tu slabost nemoguće ne uočiti.
U zemlji krvi i meda. Filmovizija - Angelina Jolie
Problemi počinju već i s naslovom. Med bi valjda trebao označavati slatkoću ljubavi, a krvi ima poprilično. U načelu zanimljivo, no u kontekstu filma neprimjereno jer meda ima pet kapi na početku filma i jo&amp;scaron; koja kasnije, dok je krvi. A tih pet predratnih minuta 1992. koje predstavljaju protagoniste zapravo su vrlo nespretno oblikovane. Ajla je slikarica, kasnije saznajemo da joj je jedna slika (portret sestre) izvje&amp;scaron;ena i u galeriji, &amp;scaron;to otvorenom ostavlja mogućnost da je riječ o akademski obrazovanoj umjetnici. Danijel je milicajac, no zar se to nije drukčije moglo objasniti/pokazati no tako da se na plesnjaku na kojem će sresti Ajlu pojavi u uniformi? Istina, nije mi poznato jesu li možda milicajci u Bosni prije zadnjeg rata i&amp;scaron;li u večernji izlazak u uniformi ili su jednostavno tijekom radnog vremena voljeli naći i vrijeme za opu&amp;scaron;tanje, no to je tek prva od konstrukcija koja računa na dobronamjernost gledatelja koji neće dublje ulaziti u analizu viđenog, jer će i tako nakon par pjesama benda i tijekom senti&amp;scaron;a uz &amp;scaron;aputanje na uho grunuti eksplozija koja ru&amp;scaron;i plesnjak i započinje rat. Izbor imena Danijel u kontekstu filma zasigurno nije slučajan, jer premda se ne radi o tipičnom srpskom imenu (kao &amp;scaron;to bi to bilo primjerice Jovan), isto ime nosi i anđeo koji je svojevoljno napustio nebo i oti&amp;scaron;ao na zemlju kako bi se mogao oženiti kćeri zemaljskom, a to je jednim dijelom i priča filma. &lt;a href=&quot;http://www.filmovizija-x.com/&quot;&gt;Filmovizija&lt;/a&gt; U zemlji krvi i meda očito želi gledatelje potaknuti da ne zaborave &amp;scaron;to se događalo u ratu u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini devedesetih i razmisle o tome, no istodobno kao da računa da neće razmisliti o detaljima filma nego o povijesti, &amp;scaron;to je, najblaže rečeno, apsurdno.
Zahvaljujući njezinu nastupu, film dobiva barem djelić prijeko potrebne topline i ljudskosti. Njezinu predratnu simpatiju Danijela korektno igra Goran Koastić, rođeni Sarajlija solidnog europskog filmskog pedigrea, no njegov je lik scenaristički grublje ocrtan (sin koji će napraviti gotovo sve da udovolji autoritarnom ocu nacionalistu, a ljubav prema ženi pogre&amp;scaron;ne krvi prva je stvar u životu u kojoj će mu se donekle suprotstaviti), &amp;scaron;to ima za posljedicu nerazrađenost pozadine nekih Danijelovih postupaka. Danijelova djelomična distanciranost i hladnoća prema Ajli mogu se opravdati željom da se zadrži autoritativan položaj pred podređenim mu suborcima, no onemogućuju stvaranje gledateljima uvjerljivog odnosa njega i Ajle, u čemu je i jedna od najvećih scenarističkih slabosti koju redateljica debitantica Angelina Jolie nije uspjela na pravi način razrije&amp;scaron;iti.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/land-of-blood-and-honey</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/land-of-blood-and-honey</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/filmovi/2012/02/17/land-of-blood-and-honey</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Filmovi</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:46:52 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Plastika je opasna</title>
   <description>
    Kalorična hrana, nutritivne male vrijednosti te premalo kretanja 
najče&amp;scaron;će se spominju kao glavni krivci epidemije pretilosti. No, čini se
 da bi na ovaj problem veliki utjecaj mogli imati i neki drugi faktori.
Kemikalija koja se na&amp;scaron;iroko koristi u industriji plastike već se 
duže vrijeme povezuje s oboljenjima od raka, a u Kanadi je čak 
obilježena kao toksična tvar. Ista kemikalija mogla bi, prema najnovijim
 istraživanjima, biti povezana i s prekomjernom težinom i &lt;strong&gt;&lt;/strong&gt;dijabetesom, istraživanje također potvrdilo da BPA utječe na gu&amp;scaron;teraču, 
organ koji stvara inzulin.
Ozlogla&amp;scaron;eni bisphenol A BPA koristi se u mnogim industrijama od 
gnojiva do plastičnih bočica za vodu. A ukoliko 
se stvara previ&amp;scaron;e inzulina, tijelo može postati &amp;#39;imuno&amp;#39; na njegovo 
djelovanje, zbog čega može doći do povećanja težine, ali i pojave 
dijabetesa tipa 2.
Prema novim podacima, čini se da čak i mala količina ove kemikalije 
uzrokuje otpu&amp;scaron;tanje gotovo dvostruko veće količine inzulina od potrebne 
za razgradnju unesene hrane.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zdravlje/2012/02/17/plastika-je-opasna</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zdravlje/2012/02/17/plastika-je-opasna</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/zdravlje/2012/02/17/plastika-je-opasna</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Zdravlje</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:40:02 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Oglašavanje na internetu uz seo optimizaciju</title>
   <description>
    U dana&amp;scaron;njem vremenu imate nekoliko mogućnosti kako ogla&amp;scaron;avati svoju tvrtku ili poduzeće. Trenutno najpopularniji način jest ogla&amp;scaron;avanje na internetu. Ogla&amp;scaron;avanje na internet nudi znatno veće mogućnosti naspram tradicionlanih medija, praćenje uspjeha je jedan od najvažnijih faktora. Naime, kada se gleda na dugoročne investicije prilikom ogla&amp;scaron;avanja onda je &lt;a href=&quot;http://www.oglasavanje-na-internetu.com/seo-optimizacija.html&quot;&gt;seo optimizacija&lt;/a&gt; jedan od najboljih opcija za ogla&amp;scaron;avanje na internetu. Cilj seo optimizacije jest va&amp;scaron;u web stranicu poziciionirati na sami vrh rezultatat tražilica. Uz seo optimizaciju možete ostvariti znatno bolje rezultate uz manje investicije. Dobra pozicija na tražilicama poput google-a će vam osigurati dovođenje novih klijenata i kupaca, pri čemu je seo optimizacija znatno povoljnija od standardnog ogla&amp;scaron;avanja na internetu. Seo je vrlo zahjtevan proces, ali ko ga radi kavlificirana tvrtka možete imati iznadprosječne rezultate kao povrat na va&amp;scaron;u investiciju.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/oglasavanje-na-internetu-uz-seo-optimizaciju</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/oglasavanje-na-internetu-uz-seo-optimizaciju</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/oglasavanje-na-internetu-uz-seo-optimizaciju</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Internet</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:32:05 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Inozemni dug</title>
   <description>
    U odnosu na kraj 2010. bruto inozemni dug se smanjio za oko 452 milijuna eura, odnosno za 1 posto. Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010.,dok su javni i financijski sektor smanjili stanje duga u promatranom razdoblju. Cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca se čak i blago smanjuje. S obzirom na pogor&amp;scaron;ane uvjete inozemnog financiranja poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem trži&amp;scaron;tu.

Vanjski dug javnog sektora na kraju je listopada iznosio 14,3 milijardi eura, &amp;scaron;to je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Pri tome inozemni dug države iznosi 6,9 milijardi eura, dok je inozemni dug javnih trgovačkih dru&amp;scaron;tava iznosio 5,8 milijardi eura, a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura te iznosi 1,4 milijarde eura.

Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, &amp;scaron;to je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. S obzirom na visoku averziju prema riziku, koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da analitičari ne očekuju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuju vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U prvoj polovini godine analitičari ne očekuju ni izlazak države na inozemna trži&amp;scaron;ta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/inozemni-dug</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/inozemni-dug</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/inozemni-dug</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Ekonomija</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:29:01 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Internet marketing u svijetu</title>
   <description>
    Internet marketing jest ogla&amp;scaron;avanje proizvoda i usluga putem ili ti pomoću Interneta.

Informatička era najbrže je rastući fenomen kojeg dru&amp;scaron;tvo poznaje u 21 stoljeću. Na Googleu se danas mjesečno obavlja vi&amp;scaron;e od 30 milijardi pretraživanja. Za doseg od 50 milijuna korisnika, radiju je trebalo 38, televiziji 13, Internetu 4, iPodu 3, a Facebooku samo 2 godine, živimo u eksponencijalnim vremenima.

Praćenje razvoja novih trendova iznimno je zahtjevan posao i jedan od ključnih faktora uspje&amp;scaron;ne online kampanje na internetu. &lt;a href=&quot;http://www.oglasavanje-na-internetu.com/internet-marketing.html&quot;&gt;Internet marketing&lt;/a&gt; ima nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne oblike marketinga. Ključna prednost je njegova daleko niža cijena, a potom dolazi mogućnost preciznog ciljanja željenih skupina te lako mjerljiv povrat na investiciju. Svakodnevno ogla&amp;scaron;ivač može pratiti sve relevantne statistike o posjetiteljima svoje internet stranice te kupcima pojedinog proizvoda ili usluge i puno vi&amp;scaron;e. U svakom trenutku je poznato da li se pojedina investicija isplati i na vrijeme je moguće prekinuti kampanje koje ne ostvaruju zadovoljavajući povrat ili poduzeti izmjene bilo koje vrste.

Internet kampanju moguće je pokrenuti u svega nekoliko sati, a rezultati su vidljivi gotovo trenutno nakon pokretanja. Udio internet ogla&amp;scaron;avanja us svijetu rapidno raste svake godine.
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/internet-marketing-u-svijetu</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/internet-marketing-u-svijetu</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/internet/2012/02/17/internet-marketing-u-svijetu</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Internet</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:24:53 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
    <item>
   <title>Kome se prodaje Mercator?</title>
   <description>
    &lt;span class=&quot;Normal&quot;&gt;Slovenski
 ministar za gospodarstvo Radovan Žerjav izjavio je da nije protiv 
prodaje Mercatora, ali ne Agrokoru koji je do sada davao najbolje 
ponude, nego nekoj velikoj europskoj trgovačkoj kompaniji kojoj bi 
najveći slovenski trgovački lanac mogao biti odskočna daska za 
osvajanje dobre pozicije u regiji i &amp;scaron;ire. Mercator je važno poduzeće u svojoj sredini, ali ne tvrdim da je za državu od strate&amp;scaron;kog
 značenja. Svjestan sam kako nema dovoljno domaćeg kapitala da bi ostao u
 slovenskim rukama, rekao je Žerjav. Nisam protiv prodaje Mercatora, ali mu treba naći pravog strate&amp;scaron;kog 
partnera. To je neko od velikih europskih trgovačkih poduzeća i ne 
vjerujem da netko od njih neće biti zainteresiran za Mercator kao mjesto
 s kojega bi osvojio poziciju na zapadnom Balkanu na području biv&amp;scaron;e Jugoslavije. Žerjav se nedavno u parlamentu izjasnio protiv prodaje Mercatora 
hrvatskom Agrokoru koji je na zadnjem međunarodnom tenderu dao ponudu od
 221 eura za Mercatorovu dionicu, znatno vi&amp;scaron;e od nekolicine financijskih
 fondova koji su na tenderu također konkurirali, ali je odbacio tvrdnje 
da ponovni neuspjeh prodaje slovenskog trgovačkog lanca baca vrlo tamnu 
sjenu na otvorenost Slovenije za strane investicije u Europi. Svi vlasnike Mercatorovih dionica ne bi trebala zanimati samo cijena nego i 
to tko je potencijalni novi vlasnik, koji su njegovi motivi i poslovna 
logika te kakva je financijska konstrukcija.&lt;/span&gt;
   </description>
   <link>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/kome-se-prodaje-mercator</link>
   <comments>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/kome-se-prodaje-mercator</comments>
   <guid>http://makifgr.blog.rs/blog/makifgr/ekonomija/2012/02/17/kome-se-prodaje-mercator</guid>
      <dc:creator>makifgr</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
      
    <category>Ekonomija</category>
         <pubDate>Fri, 17 Feb 2012 18:17:15 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=17829&amp;profile=rss20">Vijesti</source>
     </item>
   </channel>
</rss>