<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Republika Srpska</title>
  <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Dodik u Moskvi parafirao ugovor vrijedan preko 121 milion evra</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; &amp;ndash; Premijer Republike Srpske Milorad Dodik parafirao je u utorak u Moskvi sa prestavnicima firme &amp;quot;Zarubežnjef&amp;quot; &lt;strong&gt;Ugovor o prodaji Rafinerije nafte u Brodu, Rafinerije ulja u Modriči i banjalučkog &amp;ldquo;Petrola&amp;rdquo; vrijedan oko 121,2 miliona evra,&lt;/strong&gt; rekao je Nezavisnim novinama jedan od članova Vladine delegacije u Moskvi.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je dodao da će ceremonija progla&amp;scaron;enja Ugovora biće upriličena 2. februara u Banjaluci. Narodna skup&amp;scaron;tina RS je krajem pro&amp;scaron;le godine odobrila pregovore o privatizaciji tri preduzeća naftne industrije RS koje je vodila Vlada RS.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Prema protokolu koji su Vlada i &amp;quot;Zarubežnjeft&amp;quot; potpisali u avgustu pro&amp;scaron;le godine, ruska kompanija se obavezala da će za državni kapital rafinerija nafte i ulja te &amp;quot;Petrola&amp;quot;, platiti 121,2 miliona evra, &lt;strong&gt;dok bi ukupna vi&amp;scaron;egodi&amp;scaron;nja investicija u ta preduzeća i željezničku infrastrukturu iznosila 979 miliona evra.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Protokolom je predviđeno da se 80 odsto akcija Rafinerije nafte proda za 42 miliona evra, 75,6 odsto akcija u Rafineriji ulja Modriča za 67 miliona evra, dok bi 80 odsto akcija &amp;quot;Petrola&amp;quot; bilo prodato za 10 miliona evra.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Rusi su u protokolu, takođe, prihvatili da prerada sirove nafte o Rafineriji Brod dostigne 4,2 miliona tona godi&amp;scaron;nje, prerada ulja i maziva u Rafineriji ulja 130.000 tona godi&amp;scaron;nje, a plasman derivata preko &amp;quot;Petrola&amp;quot; minimalno 2.500 tona godi&amp;scaron;nje.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Zarubežnjeft&amp;quot; se obavezao i da izgradi prugu od Rafinerije u Brodu do Modriče i da je nakon izgradnje preda Vladi RS na kori&amp;scaron;tenje bez naknade. Vrijednost te investicije bila bi 59 miliona evra.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Iza cijelog projekta stala bi Vne&amp;scaron;ekonombank koja se obavezala da obezbijedi finansiranje svih investicija.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/26/dodik-u-moskvi-parafirao-ugovor-vrijedan-preko-121-milion-evra</link>
      <pubDate>, 26  2007 15:30:18 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vijeće Evrope pozdravilo predlog nezavisne Republike Srpske</title>
   <description>&lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;&lt;strong&gt; STRASBOURG&lt;/strong&gt; - Zastupnik Srbije u Vijeću Europe Ivica Dačić, predsjednik Socijalističke partije Srbije, jučer je tijekom rasprave o Rezoluciji Vijeća Europe o Kosovu ponovio tezu da bi nezavisnost Kosova značila i mogućnost otcjepljenja Republike Srpske od BiH. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;Ovo je za Dnevni avaz iz Strazbourga, gdje se ovih dana održava plenarna sjednica Parlamentarne skup&amp;scaron;tine Vijeća Europe, prenijela bh. zastupnica Azra Hadžiahmetović. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;- On je vrlo nadahnuto diskutirao u tonovima koji podsjećaju na 90-te. Postavio je pitanje &amp;scaron;to je preče, nepromjenjivost granica ili pravo na samoopredjeljenje. Ukoliko je ovo drugo, onda i Srbi iz BiH imaju pravo na otcjepljenje, kao i Katalonija, Sjeverna Irska i druge - rekla nam je Hadžiahmetović. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;&lt;strong&gt; Prema njenim riječima, Dačić je za svoju diskusiju bio nagrađen aplauzom u Vijeću Europe. &lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;- &lt;strong&gt;Dominirala su izlaganja Francuza, Rusa sa sličnim tonovima. Dačić je Kosovo prikazao u najcrnjem svjetlu, povezav&amp;scaron;i ga s kriminalom, drogom, bijelom Al-Qaidom&lt;/strong&gt; - kaže Hadžiahmetović. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;Ona je navela kako nije bilo mogućnosti da neko reagira na takve istupe zbog procedura Vijeća Europe koje to onemogućavaju na takvoj vrsti sjednice. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;Sama rezolucija koja je predložena Vijeću Europe navodila je uvjetnu nezavisnost Kosova kao realno rje&amp;scaron;enje, međutim na zahtjev voditelja izaslanstva Srbije Milo&amp;scaron;a Aligrudića i britanskog poslanika Davida Wilshire, ti dijelovi su izbačeni. &lt;br /&gt;  &lt;br /&gt;&lt;strong&gt; Kako su prenijele agencije, zastupnici su s 90 glasova prihvatili njihov zahtjev, dok je 64 glasalo protiv.&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/26/vijece-evrope-pozradvilo-predlog-nezavisne-republike-srpske</link>
      <pubDate>, 26  2007 13:30:57 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>”Interfinance” i ”Monet broker” dobile dozvolu</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Brokerske kuće &amp;quot;Monet broker&amp;quot; i &amp;quot;Interfinance&amp;quot; dobile su dozvolu za rad na trži&amp;scaron;tu kapitala Republike Srpske, potvrđeno je u Komisiji za hartije od vrijednosti RS (KHOV).&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; U &amp;quot;Interfinanceu&amp;quot;, jednoj od vodećih brokerskih kuća u Hrvatskoj, izrazili su zadovoljstvo prijemom u RS, ističući efikasnost KHOV, koja im je u veoma kratkom roku izdala potrebnu dozvolu.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Kako najavljuju, ovogodi&amp;scaron;nji cilj im je pozicioniranje među četiri vodeće brokerske kuće u RS po obimu prometa, a kasnije i zauzimanje liderske pozicije.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Trži&amp;scaron;te želimo osvajati stalnim nivoom vrhunskih usluga za veće investitore iz regiona i &amp;scaron;ire u čemu ćemo imati logističku podr&amp;scaron;ku matične kuće iz Zagreba&amp;quot;, kažu osnivači tog brokersko-dilerskog dru&amp;scaron;tva najavljujući da će na trži&amp;scaron;te kapitala RS dovesti inostrane institucionalne investitore s kojima rade u Hrvatskoj.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Kazali su da će &amp;scaron;irenje na područje FBiH zavisiti od mogućnosti trgovanja na Sarajevskoj berzi iz sjedi&amp;scaron;ta u Banjaluci.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;&lt;strong&gt; U Banjalučkoj berzi ocijenili su da otvaranje novih brokerskih kuća pokazuje povjerenje koje trži&amp;scaron;te kapitala RS uliva kod investitora, ističući da će to pobolj&amp;scaron;ati kvalitet usluga i dovesti do nižih cijena za klijente.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Novi investitori koji će doći s novim brokerskim kućama uticaće na povećanje likvidnosti hartija od vrijednosti kojima se trguje na ovom trži&amp;scaron;tu&amp;quot;, napomenuo je Darko Lakić, stručni saradnik u Banjalučkoj berzi.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;&lt;strong&gt; U RS sada dozvolu za rad ima 12 brokerskih kuća, dok u FBiH posluje 16.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/23/interfinance-i-monet-broker-dobile-dozvolu</link>
      <pubDate>, 23  2007 18:15:08 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Utvrđene prioritetne dionice za gradnju autoputeva</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Predstavnici Vlade RS i austrijske kompanije &amp;quot;Strabag&amp;quot; zavr&amp;scaron;ili su juče trodnevne razgovore o pripremama za izgradnju autoputeva i brzih cesta kroz RS, a utvrđene su prioritetne dionice za izgradnju, saop&amp;scaron;teno je juče iz Vlade RS.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza, kazao je da je zadovoljan tokom razgovora, dodajući da se radi tek o prvoj fazi pregovora i da će se morati obaviti jo&amp;scaron; nekoliko sastanaka kako bi se prvo do&amp;scaron;lo do predugovora, a kasnije i ugovora o izgradnji puteva.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;On je rekao da je sljedeći nastavak pregovora planiran za februar napominjući da obje strane žele da uđu u izuzetno vrijedan posao sa jasno definisanim ugovorom.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&amp;quot;Na trodnevnom sastanku je bilo riječi i o procjenama vrijednosti investicije, ali je jo&amp;scaron; rano govoriti o konkretnim ciframa&amp;quot;, kazao je Čubrilović.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Međutim, on je otkrio da su utvrđene prioritetne dionice za gradnju, obja&amp;scaron;njavajući da je to urađeno na osnovu već postojećih studija izvodljivosti i zavr&amp;scaron;enih projekata za pojedine putne pravce. &lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;quot;Planirano je da se u prvoj fazi gradi autoput Gradi&amp;scaron;ka - Banjaluka - Mrkonjić Grad - Kupres, te dionica autoputa od Prijedora do Bijeljine na relaciji Prijedor - Banjaluka - Doboj - &amp;Scaron;amac&amp;quot;&lt;/strong&gt;, precizirao je Čubrilović. &lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Prema njegovim riječima, okvirno je utvrđeno da prva faza izgradnje mreže autoputeva u dužini od 331 kilometar treba da počne polovinom ove godine, dok bi radovi trebalo da budu zavr&amp;scaron;eni u toku 2014. godine.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&amp;quot;Druga faza izgradnje autoputeva i brzih cesta trebalo bi da počne 2011. godine, a zavr&amp;scaron;etak radova planiran je u 2016. godini&amp;quot;, kaže Čubrilović ističući da vjeruje da, ukoliko ugovor sa &amp;quot;Strabagom&amp;quot; bude sklopljen do sredine godine, će svi ti okvirni rokovi biti i ispo&amp;scaron;tovani.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;On je istakao veoma korektan odnos Austrijanaca tokom pregovora.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Planirano je da novi sastanak delegacije Vlade Republike Srpske i predstavnika austrijske kompanije &amp;quot;Strabag&amp;quot; bude održan u Banjaluci u februaru, kada će biti nastavljeni razgovori o uslovima za potpisivanje predugovora o prvoj fazi izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Na trodnevnom sastanku u Banjaluci, sa delegacijom &amp;quot;Strabaga&amp;quot;, koju je predvodio Rudolf Krapf, direktor za investiciona ulaganja, razgovarali su predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović sa saradnicima.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/utvrdjene-prioritetne-dionice-za-gradnju-autoputeva</link>
      <pubDate>, 22  2007 21:58:21 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Mile Banika: RS sve atraktivnija za ulaganja</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Stupanjem novih zakona o porezu na dohodak i na plate RS će postati atraktivniji dio BiH za strana ulaganja, smatra Mile Banika, vr&amp;scaron;ilac dužnosti zamjenika direktora Poreske uprave RS.&lt;/p&gt;     	    	&lt;p&gt;Banika je nakon tribine na banjalučkom Pravnom fakultetu objasnio da u FBiH jo&amp;scaron; nije izvr&amp;scaron;ena reforma direktnih poreza i da je u tom entitetu porez na profit 30 odsto, dok u RS iznosi 10 odsto, &amp;scaron;to je ujedno i najniža stopa u Evropi.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;quot;Da je RS interesantnija investitorima potvrđuje i činjenica da firme iz Federacije sve če&amp;scaron;će otvaraju svoje poslovnice u RS&amp;quot;&lt;/strong&gt;, kazao je Banika, dodajući da je zahvaljujući sprovođenju &amp;quot;giljotine propisa&amp;quot; za registrovanje preduzeća u RS potreban samo jedan dan, &amp;scaron;to dodatno privlači privrednike.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Kao jednu od novina u zakonu Banika navodi mogućnost da se na međudržavnom nivou može dogovoriti niža poreska stopa, &amp;scaron;to je dodatni potencijal za Vladu pri ugovaranju određenih projekata.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;On je istakao da u novom zakonu za strane kompanije koje nisu registrovane u RS uvodi obavezu po odbitku na isplate, &amp;scaron;to dosad nije bilo obuhvaćeno oporezivanjem.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Prema njegovim riječima, na ovaj način će se spriječiti veliki odliv novca u inostranstvo za razne usluge, te će se po osnovu tih poreza sliti značajni prihodi u budžet RS.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;strong&gt;On je podsjetio da se od 1. januara najniža plata od 205 maraka neće oporezivati, dok će se četiri puta veće zarade oporezivati sa 10 odsto, a sve plate preko tog iznosa sa 15 odsto.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Banika je istakao da će poslodavci do kraja februara morati da prijave sve zaposlene sa svim podacima i da će od tog trenutka Poreska uprava voditi računa o svakom građaninu.&lt;/p&gt; &lt;div&gt; &lt;h2&gt;&lt;font size=&quot;1&quot;&gt;Manji porezi za stambene kredite&lt;/font&gt; &lt;/h2&gt; &lt;/div&gt; &lt;p&gt;Banika kaže da će novim zakonima biti smanjene poreske osnovice onima koji izdržavaju članove porodice, kao i onima koji otplaćuju stambene kredite.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;quot;Postoji mogućnost da na izdržavane članove porodice svaki građanin može da traži određeni odbitak, koji će mu na kraju godine biti vraćen&amp;quot;&lt;/strong&gt;, kazao je Banika, dodajući da će onima koji imaju stambene kredite moći umanjiti svoju poresku osnovicu za visinu tih kamata koje plaćaju.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/mile-banika-rs-sve-atraktivnija-za-ulaganja</link>
      <pubDate>, 22  2007 21:55:50 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Jelić predstavio potencijale RS</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Predsjednik RS Milan Jelić predstavio je potencijale koje RS ima u oblasti drvne industrije, vodoprivrede i poljoprivrede i pozvao delegaciju njemačke pokrajine Baden Virtemberga da posjeti RS i da se uvjeri u potencijale RS.&lt;/p&gt;     	    	&lt;p&gt;Jelić se drugog dana posjete Njemačkoj susreo s predsjednikom Poslovodstva za međunarodnu, privrednu i naučnu saradnju pokrajine Baden Virtemberg Mihaelom Hagenmajerom i predstavnicima elektroprivrede te pokrajine.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&amp;quot;Pokrajina Baden Virtemberg je vodeća u industrijskoj proizvodnji u nekoliko oblasti i ona je po pitanju izvoza i razvoja najuspje&amp;scaron;nija, ne samo u Njemačkoj već i Evropi. Dolazak njihove delegacije u Banjaluku mogao bi značiti i dogovor o određenim projektima&amp;quot;, kaže Jelić.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;On je njemačke sagovornike upoznao s prodajom &amp;quot;Telekoma Srpske&amp;quot;, naftne industrije, planiranom gradnjom autoputeva u RS i ugovorom koji je potpisan sa če&amp;scaron;kom elektroprivredom, koja je postala strate&amp;scaron;ki partner za izgradnju termoelekrane Gacko 2.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;Osim o privrednim temama, kazao je Jelić, razgovarano je i o saradnji pokrajine Baden Virtemberga i RS u oblasti obrazovanja.&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&amp;quot;U relativno kratkom periodu dostavićemo njemačkoj pokrajini određene prijedloge u vezi sa &amp;scaron;kolovanjem studenata iz RS u &amp;Scaron;tutgartu, najvećem gradu ove pokrajine&amp;quot;, kazao je Jelić.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/jelic-predstavio-potencijale-rs</link>
      <pubDate>, 22  2007 21:54:44 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>General Electric partner ŽRS</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; &amp;ndash; Vlada RS je zainteresovana da strate&amp;scaron;ki partner &amp;quot;Željeznica RS&amp;quot; postane američka kompanija &amp;quot;General Electric&amp;quot; (GE), izjavio je juče Milorad Dodik, premijer RS.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Dodik je kazao da je sastanak s predstavnicima jedne od najvećih svjetskih kompanija već zakazan, te da će se on obaviti 29. januara u Đenovi, gdje se nalazi sjedi&amp;scaron;te GE za Evropu.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On nije želio da otkriva &amp;scaron;ta će Vlada konkretno ponuditi &amp;quot;General Electricu&amp;quot;, &lt;strong&gt;ali ističući da Vlada RS želi kompletnu modernizaciju željeznice i uvođenje novih tehnologija u njeno upravljanje i poslovanje.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;General Electric&amp;quot; je mulitinacionalni američki tehnlo&amp;scaron;ki konglomerat sa sjedi&amp;scaron;tem u Njujorku.Prema navodima časopisa &amp;quot;Forbs&amp;quot; to je druga po veličini kompanija na svijetu. O kolikoj kompaniji se radi govori podatak da pro&amp;scaron;logodi&amp;scaron;nji poreski izvje&amp;scaron;taj GE imao 24.000 stranica teksta.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; GE kompanija &amp;quot;Transportej&amp;scaron;n sistem&amp;quot; se bavi proizvodnjom opreme za željezničku industriju. Ova kompanija je glavni proizvođač dizel lokomotiva na svijetu.Ona takođe proizvodi signalne željezničke uređaje, elektronske mreže za upravljanje željeznicom, kao i dijelove za lokomotive i željeznička kola. Glavni korisnici ove kompanije su američka željeznica &amp;quot;Amtrak&amp;quot; i kanadske željeznice &amp;quot;Via rail&amp;quot;, &amp;quot;West Coast Express&amp;quot; i &amp;quot;Canadian Pacific Railway&amp;quot;.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/general-electric-partner-zrs</link>
      <pubDate>, 22  2007 16:34:06 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Pantelija Dakić najuspješniji privrednik u 2006. godini</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BАNJА LUKА &lt;/strong&gt;- U Banjaluci su sinoć dodijeljena priznanja najuspje&amp;scaron;nijim privrednicima u BiH za 2006. godinu, u organizaciji Аgencije za izbor najmenadžera BiH i jugoistočne Evrope iz Zenice. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Priznanje za najuspje&amp;scaron;nijeg privrednika uručeno je generalnom direktoru &amp;quot;Elektroprivrede RS&amp;quot; Panteliji Dakiću&lt;/strong&gt;, te direktorima &amp;quot;Pivovare&amp;quot; Bihać Аdemu Ibrahimpa&amp;scaron;iću, &amp;quot;Mital rudnika&amp;quot; Prijedor Murijariju Mukerejeu, Fabrike glinice &amp;quot;Birač&amp;quot; Zvornik Аlniji Bruskoiene, te Tvornice cementa Kakanj Branimiru Muidži i &amp;quot;Željeznica FBiH&amp;quot; Narcisu Džumhuru. Nakon svečanosti dodjele priznanja, Dakić je rekao novinarima da zasluga za ovo priznanje pripada timu ljudi koji su radili s njim, dodajući da je &amp;quot;Elektroprivreda RS&amp;quot; bila u te&amp;scaron;koj situaciji, a da je trenutno veoma profitabilna firma koja bi trebalo da bude osnovni generator razvoja RS.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &amp;quot;Elektroprivreda sada može sopstvena sredstva da ulaže u razvoj novih energetskih objekata u RS&amp;quot;&lt;/strong&gt;, rekao je Dakić i naglasio da ulaganja u energetske objekte povlače za sobom razvoj i ostalih privrednih grana. Priznanja su dobili i privrednici iz oblasti malog, srednjeg i velikog biznisa u BiH. Specijalno priznanje Privredna ličnost BiH - za stvaranje ambijenta u podsticanju i razvoju biznisa i ekonomije u BiH dobili su ambasador Mađarske u BiH Imre Varga, član Predsjedni&amp;scaron;tva BiH Željko Kom&amp;scaron;ić i predsjednik Vlade RS Milorad Dodik. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Specijalna priznanja za doprinos ukupnom razvoju op&amp;scaron;tine, države, regije i za regionalnu saradnju uručena su načelniku op&amp;scaron;tine Novi Grad - Sarajevo Damiru Hadžiću, načelniku op&amp;scaron;tine Lakta&amp;scaron;i Milovanu Topoloviću i načelniku op&amp;scaron;tine Gračanica Nusretu Heliću. Specijalno priznanje Privredna ličnost BiH - za stvaranje ambijenta u podsticanju i razvoju biznisa i ekonomije u BiH, u oblasti informisanja, dobila je Nata&amp;scaron;a Te&amp;scaron;anović, Direktor Аlternativne televizije Banjaluka.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/pantelija-dakic-najuspjesniji-privrednik-u-2006.-godini</link>
      <pubDate>, 22  2007 16:22:20 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Preduzeće &quot;Elektroprivreda RS&quot; neće biti privatizovano</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BАNJА LUKА&lt;/strong&gt; - Predsjednik Vlade Republike Srpske RS Milorad Dodik prenio je danas predstavnicima američke kompanije &amp;quot;АES&amp;quot; da preduzeće &amp;quot;Elektroprivreda RS&amp;quot; neće biti privatizovano, bez obzira na ranije donesene akcione planove.&lt;/p&gt;&lt;p&gt; &amp;quot;Prenio sam predstavnicima američke kompanije `АES`, koji su se raspitivali o mogućoj privatizaciji preduzeća `Elektroprivreda RS`, da taj aranžman isključe, ali da možemo razgovarati o mogućnosti zajedničkog strate&amp;scaron;kog investiranja&amp;quot;, rekao je Dodik novinarima. On je istakao da sistem elektroprivrede izaziva veliku pažnju u RS, navodeći da je to jedan od najvažnijih resursa RS. Dodik je rekao da su predstavnici američke kompanije danas dobili prve informacije o &amp;quot;Elektroprivredi RS&amp;quot;, dok su razgovori o tome ranije obavljeni sa predstavnicima slovenačke i če&amp;scaron;ke elektroprivrede, a danas ili sutra biće obavljeni sa predstavnicima &amp;scaron;panske i ruske elektroprivrede. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;quot;Veoma pažljivo poku&amp;scaron;avamo da osmislimo strategiju koju jo&amp;scaron; nismo koncipirali, ali znamo globalne elemente&amp;quot;, rekao je Dodik. On je istakao da je način organizovanja preduzeća &amp;quot;Elektroprivreda RS&amp;quot; promijenjen, jer je dosada&amp;scaron;nja organizacija dovela do toga da ovo preduzeće 15 godina nije imalo nijednu investiciju, već samo tekuće održavanje. Dodik je naglasio da &amp;quot;Elektroprivredu RS&amp;quot; treba osposobiti tako da ona u narednim godinama bude značajan investicioni subjekt. &amp;quot;Formirali smo holding i u njemu koncentrisali rukovodnu, upravljačku i finansijsku funkciju&amp;quot;, rekao je Dodik i dodao da je Vlada RS dala nalog &amp;quot;Elektroprivredi RS&amp;quot; da u idućoj godini iz vlastitih sredstava prihoda i amortizacije obezbijedi investicije u RS od 100 miliona KM. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Premijer RS je istakao da će &amp;quot;Elektroprivreda RS&amp;quot; na taj način konačno početi ne&amp;scaron;to da gradi u zemlji u kojoj struja postaje jedno od najvažnijih roba u Evropi. Dodik je rekao da će se svijet i Evropa u narednim godinama suočiti sa nesta&amp;scaron;icama električne energije i da RS treba da iskoristi sve mogućnosti kako bi se za to pripremila i kako bi bila lider u regionu u proizvodnji i prometu električne energije. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;АMERIKАNCI ZАINTERESOVАNI ZА ULАGАNjА U ENERGETIKU U RS&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Predsjednik Vlade Republike Srpske RS Milorad Dodik upoznao je danas predstavnike američke kompanije &amp;quot;АES&amp;quot; sa energetskim potencijalima Srpske i zainteresovano&amp;scaron;ću kompanija iz okruženja za ulaganja u ovaj sektor, saop&amp;scaron;teno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javno&amp;scaron;ću. U saop&amp;scaron;tenju se ističe da su predstavnici američke kompanije iskazali zainteresovanost za kapacitete Rudnika i Termoelektrane Ugljevik i spremnost za ulaganja u oblast energetike u RS. Tokom sastanka Dodik je istakao značaj energetike za ukupan razvoj RS i dodao da Vlada RS planira izradu strategije upravljanja elektroenergetskim sektorom u RS. U razgovoru su učestvovali i ministar privrede, energetike i razvoja RS Rajko Ubiparip, direktor &amp;quot;Elektroprivrede RS&amp;quot; Pantelija Dakić i direktor RiTE Ugljevik Zoran Mićanović.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/preduzece-elektroprivreda-rs-nece-biti-privatizovano</link>
      <pubDate>, 22  2007 16:14:10 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Socijalna zaštita - iz budžeta izdvojeno 750,000 KM</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BАNJА LUKА&lt;/strong&gt; - Skup&amp;scaron;tina grada Banjaluka ove godine je za socijalnu za&amp;scaron;titu iz Budžeta izdvojila 750.000 KM od čega 352.000 KM za rad javnih kuhinja, dok je pro&amp;scaron;le godine za ove namjene bilo izdvojeno 290.000 KM.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Portparol Аdministrativne službe grada Milenko &amp;Scaron;ajić rekao je Srni da je osnovni razlog za&amp;scaron;to se nije ranije izdvajalo vi&amp;scaron;e novca za ove namjene nedostatak novca i dodao da &lt;strong&gt;grad pomaže i Centru za socijalni rad za koji je izdvojeno 3,5 miliona KM namijenjenih za pomoć pojedincima i neprofitabilnim organizacijama.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U Аdministrativnoj službi grada potvrđeno je da će javna kuhinja Crvenog krsta grada Banjaluka dobiti &lt;strong&gt;300.000 KM ili 50.000 KM vi&amp;scaron;e nego pro&amp;scaron;le godine&lt;/strong&gt;, dok je 34.000 KM namijenjeno &amp;quot;Merhametu&amp;quot; i 18.000 KM &amp;quot;Karitasu&amp;quot;. Javna kuhinja Crvenog krsta Banjaluka će i ove godine kao i prethodne dijeliti 400 obroka najugroženijim građanima, ali, kako ističu u Crvenom krstu, jo&amp;scaron; nije poznato da li će broj korisnika biti povećan.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/22/socijalna-zastita-iz-budzeta-izdvojeno-750-000-km</link>
      <pubDate>, 22  2007 16:09:54 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Batler - poslovno okruženje u BiH i dalje jako teško</title>
   <description>&lt;strong&gt; SARAJEVO&lt;/strong&gt; - Odlazeći zamjenik visokog predstavnika u BiH &lt;strong&gt;Lari Batler poručio je premijeru Miloradu Dodiku i vlastima u RS da nije dovoljno &amp;scaron;to je RS provela dobru ekonomsku reformu, privatizaciju i &amp;scaron;to se usredotočila na borbu protiv organizaovanog kriminala, nego je potrebno da svoj doprinos da izgradnji države BiH.&lt;br /&gt;&lt;/strong&gt; &lt;br /&gt; Batler smatra da je poslovno okruženje u BiH i dalje jako te&amp;scaron;ko i da ova zemlja nije mjesto gdje je firmama lako raditi. &lt;strong&gt;&amp;quot;Međutim, tu moram napraviti distinkciju i reći da je poslovno okruženje u FBiH grozno. Nije bilo reforme poreza na dohodak. Gotovo da je iz dana u dan sve gore&amp;quot;&lt;/strong&gt;, upozorio je Batler.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/21/batler-poslovno-okruzenje-u-bih-i-dalje-jako-tesko</link>
      <pubDate>, 21  2007 23:27:32 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>„Telekom Srbije“ kupio 65% državnog kapitala u „Telekomu Srpske“ za 646.000.000,00 evra</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - &amp;ldquo;Potpisivanje Ugovora o prodaji većinskog dijela kapitala &amp;#39;Telekoma Srpske&amp;#39; &amp;#39;Telekomu Srbije&amp;#39; predstavlja istorijski dan, jer smo uspjeli da zavr&amp;scaron;imo privatizaciju na op&amp;scaron;te dobro svih&amp;ldquo;, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik, na konferenciji za novinare, nakon potpsivanja Ugovora o kupoprodaji 65% državnog kapitala u AD &amp;bdquo;Telekom Srpske&amp;ldquo;.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Premijer Dodik je rekao da će Vlada Republike Srpske imati priliku da pokaže sposobnost za upravljanjem i ulaganjem i dodao da će sredstva dobijena od privatizacije &amp;bdquo;Telekoma Srpske&amp;ldquo;, u iznosu od 646.000.000,00 evra, biti uložena u nove projekte.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Premijer Dodik je reako da je namjera Vlade da napravi razvojni projekat Republike Srpske baziran na sredstvima od privatizacije, s ciljem da ljudima u čitavoj Republici Srpskoj omogući bolji život i razvoj Srpske.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Izražavajući zadovoljstvo činjenicom da su sve institucije u Republici Srpskoj podržale prodaju &amp;bdquo;Telekoma Srpske&amp;ldquo;, premijer Milorad Dodik je izrazio očekivanje da će ova telekomuinikaciona kompanija postati jedan od lidera na trži&amp;scaron;tu BiH.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;ldquo;Ovo je dokaz da je Republika Srpska na pravi način provela proces privatizacije bez ijedne mrlje, &amp;scaron;to će omogućiti da vrlo brzo pribavimo potrebne dozvole predviđene zakonom i novog vlasnika uvedemo u vlasni&amp;scaron;tvo preduzeća&amp;ldquo;, rekao je premijer Dodik.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Saradnja Republike Srpske i Srbije biće nastavljena, u skladu sa Sporazumom o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije i kroz izgradnju mosta kod Rače, kao i saradnju u oblasti zdravstva, obrazovanja i drugim oblastima, rekao je premijer Milorad Dodik.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Predsjednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko&amp;scaron;tunica rekao je da je potpsivanje dana&amp;scaron;njeg Ugovora najveća investicija jedne srpske firme koja pokazuje moć i snagu &amp;bdquo;Telekoma Srbije&amp;ldquo;, ali i oporavljanja privrede Srbije.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je naglasio da potpisani Ugovor predstavlja konkretan primjer realizacije Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Premijer Srbije Vojislav Ko&amp;scaron;tunica čestitao je &amp;bdquo;Telekomu Srbije&amp;ldquo; koji je pokazao da je regionalni lider u telekomunikacijama i čestitao Vladi Republike Srpske na transparentnom tenderu.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Direktor Direkcije za privatizaciju Republike Srpske Vladimir Mačkić rekao je da je potpisivanje Ugovora o kupoprodaji &amp;bdquo;Telekoma Srpske&amp;ldquo; kompaniji &amp;bdquo;Telekomu Srbije&amp;ldquo;, događaj za Republiku Srpsku i BiH od prvorazrednog značaja.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;ldquo;Potpuno smo sigurni da će, nakon potpisivanja ovog Ugovora, doći izvjesnija privredna i politička perspektiva za Republiku Srpsku i BiH&amp;ldquo;, rekao je Mačkić.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je istakao da je cjelokupan proces privatizacije &amp;bdquo;Telekoma Srpske&amp;ldquo; rađen u skladu sa zakonom o privatizaciji i pravilima tenderske prodaje, a u toku samog procesa nije bilo ni jednog postupka koji bi značio naru&amp;scaron;avanje javnosti i jednake dostupnosti svima.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Direktor &amp;bdquo;Telekoma Srbije&amp;ldquo; Dra&amp;scaron;ko Petrović rekao je da je ovaj posao koji je priveden kraju, podjednako koristan za Srbiju, Republiku Srpsku i cijelu BiH.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;ldquo;Mi već danas, nakon ovog potpisanog Ugovora, imamo vi&amp;scaron;e od 7,5 miliona korisnika fiksne i mobilne mreže, a cilj nam je da u sljedeće tri do četiri godine imamo preko deset miliona korisnika&amp;ldquo;, rekao je Petrović.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je naglasio da je ova investicija značajan faktor regionalnih i ekonomskih integracija zapadnog Balkana, imajući u vidu da će &amp;bdquo;Telekom Srbije&amp;ldquo; poslovati na prostorima čitave BiH.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/20/telekom-srbije-kupio-65-drzavnog-kapitala-u-telekomu-srpske-za-646.000.000-00-evra</link>
      <pubDate>, 20  2007 00:30:50 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Potpisan ugovor o izgradnji mosta u Rači</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i ministar za kapitane investicije Srbije Velimi Ilić potpisali su danas u Banjoj Luci ugovor o izgradnji mosta na Rači, čija je vrijednost 9.300.000,00 evra.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Nakon potpisivanja ugovora, ministar Nedeljko Čubrilović je rekao da se očekuje da će most, čija gradnja počinje u ponedjeljak, 22. januara, biti zavr&amp;scaron;en do kraja godine.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;ldquo;&lt;strong&gt;Za izgradnju ovakvog projekta, kao &amp;scaron;to je most na Rači, predviđeno je 330 dana.&lt;/strong&gt; Nadam se da ćemo jo&amp;scaron; u toku ove godine imati priliku da brže stižemo do Srbije&amp;ldquo;, naglasio je ministar Čubrilović.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;bdquo;Izgradnju mosta, koja počinje u ponedjeljak, finansiraće Vlada Srbije sredstvima iz Nacionalnog investiciong plana&amp;ldquo;, rekao je ministar za kapitane investicije Srbije Velimi Ilić.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je rekao da će most graditi preduzeće iz Srbije &amp;bdquo;Inter most&amp;ldquo; i dodao da će izgradnja mosta omogućiti pobolj&amp;scaron;anje i ubrzanje saobraćajnih veza Srbije i Republike Srpske na saobraćajnici koja je do sada imala velike zastoje.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Takođe, ministar Velimir Ilić je najavio da će Vlada Srbije investirati i u izgradnju mostova kod LJubovije i Bratunca kako bi veze Republike Srpske i Srbije bile jo&amp;scaron; bolje.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/20/potpisan-ugovor-o-izgradnji-mosta-u-raci</link>
      <pubDate>, 20  2007 00:28:40 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>EPS planira širenje u regionu</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJA LUKA &lt;/strong&gt;- Srpska elektroprivreda planira da kupi jednu hidroelektranu u regionu - Hidroelektranu Vi&amp;scaron;egrad vrednu oko 250 miliona evra. Pomoć u finansijskoj konsolidaciji EPS-a obećao i resorni ministar Radomir Naumov.&lt;br /&gt; Pored ove HE koja ima godi&amp;scaron;nju proizvodnju 900 miliona kWh, nakavljuje se i mogućnost zajedničke izgradnje HE Buk Bjela sa partnerima iz Republike Srpske.&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;Kupovinom jedne ili obe HE obezbedila bi se proizvodnja do dva miliona kWh, koji trenutno vrede 110 miliona evra.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/16/eps-planira-sirenje-u-regionu</link>
      <pubDate>, 16  2007 23:41:44 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Na Banjalučkoj berzi 844 nova strana investitora u 2006</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;BANJA LUKA&lt;/strong&gt; - Na trži&amp;scaron;te kapitala Republike Srpske (RS) pro&amp;scaron;le godine su stigla 844 investitora iz 23 države, čime se ukupan broj stranaca koji trguju na Banjalučkoj berzi povećao na 2.965, preliminarni su podaci Centralnog registra hartija od vrednosti RS.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Inostrani ulagači u srpskom entitetu Bosne i Hercegovine u 2006. godini su kupili akcije vredne 144,2 miliona KM (73,7 miliona evra) i prodali akcije za 84,6 miliona KM (43,3 miliona evra). Oni su kupovinama akcija ostvarili 38 odsto ukupnog prometa, a prodajama 22 odsto, prenele su banjalučke Nezavisne novine.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Značajno veća vrednost kupovine akcija u odnosu na prodaju pokazuje dugoročan pristup inostranih investitora&amp;quot;, ocenio je stručni saradnik Banjalučke berze Darko Lakić. Najveći promet su po tradiciji ostvarili investitori iz zemalja biv&amp;scaron;e Jugoslavije, predvođeni Slovencima koji su kupili akcije vredne 71,9 miliona KM (36,8 miliona evra) i tako ostvarili 49,8 odsto prometa stranih investitora na berzi.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Slede ih ulagači iz Hrvatske sa prometom od 31,9 miliona KM (16,3 miliona evra), Srbije i Crne Gore sa 14,5 miliona KM (7,4 miliona evra). Investitori sa Kipra su ostvarili promet od 6,6 miliona KM (3,4 miliona evra), Litvanije 5,7 miliona KM (2,9 miliona evra), &amp;Scaron;vajcarske 3,1 miliona KM (1,6 miliona evra), Lihten&amp;scaron;tajna 2,9 miliona KM (1,5 miliona evra) i Austrije dva miliona KM (milion evra).&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Pro&amp;scaron;le godine su se prvi put pojavili investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ukrajine i karipskih ostrva Turks i Caicos. Uz njih se mogu svrstati i državljani Andore i Albanije, koji su u Centralnom registru otvorili vlasničke račune, ali nisu trgovali na Banjalučkoj berzi. Direktor Centralnog registra Jasminka Đukić je ocenila da podaci o prometu inostranih investitora pokazuju da je RS prepoznata kao trži&amp;scaron;te koje donosi značajne prinose.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/16/na-banjaluckoj-berzi-844-nova-strana-investitora-u-2006</link>
      <pubDate>, 16  2007 23:39:47 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Na ljeto prvi letovi</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJALUKA &lt;/strong&gt;- Avioni avio-kompanije koju namjerava da formira Vlada RS mogli bi prve letove realizovati u ljeto 2007. godine, izjavio je juče Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Čubrilović je kazao da se intenzivno radi na tom projektu, najavljujući izradu studije koja će pokazati njegovu opravdanost. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;bdquo;Studija će pokazati koji tip i koliko aviona treba uzeti da bi kompanija uspje&amp;scaron;no radila&amp;rdquo;, kazao je Čubrilović, dodajući da će od toga zavisiti i da li će se avioni i oprema plaćati putem lizinga, kredita ili na neki drugi način. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Dejan Todorović, direktor Direkcije za civilni vazdu&amp;scaron;ni saobraćaj i jedan od inicijatora za formiranje avio-kompanije RS, kaže da se samo stvaranjem domaće avio-kompanije može razvijati vazdu&amp;scaron;ni saobraćaj u RS. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;bdquo;Kompanija bi u sastavu trebalo da ima najmanje dva aviona koji imaju između 30 i 50 sjedi&amp;scaron;ta&amp;rdquo;, kaže Todorović, dodajući da takve avione proizvodi francusko-italijanska kompanija ATR i kanadski &amp;bdquo;Bombardier&amp;rdquo;, te da takve letjelice ko&amp;scaron;taju između 14 i 15 miliona dolara. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Todorović napominje da to nisu jedini tro&amp;scaron;kovi pri formiranju kompanije, jer će se u nju morati zaposliti najmanje 50 radnika - pilota, kopilota, inženjera, dispečera i drugog pomoćnog osoblja. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;bdquo;Da bi kompanija uspje&amp;scaron;no radila neophodno je zaposliti vrhunski menadžment koji će je ustrojiti tako da bi uspje&amp;scaron;no poslovala&amp;rdquo;, kaže Todorović, obja&amp;scaron;njavajući da u oblasti vazduhoplovstva nijanse odlučuju da li će avio-kompanija uspje&amp;scaron;no poslovati ili će donositi velike gubitke. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; On je naveo da od dana dono&amp;scaron;enja odluke o formiranju avio-kompanije predstoji dugotrajna procedura za njenu registraciju i dobijanje dozvola za rad, koje u najboljem slučaju mogu biti okončane za &amp;scaron;est mjeseci. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;bdquo;JAT Airways&amp;rdquo; suspendovao Banjaluku zbog unutra&amp;scaron;njih problema &lt;br /&gt; Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, kaže da je jedini razlog za&amp;scaron;to &amp;bdquo;JAT Airways&amp;rdquo; jo&amp;scaron; ne leti iz Banjaluke zbog toga &amp;scaron;to su u toj kompaniji postojali određeni unutra&amp;scaron;nji problemi. &lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Čubrilović je podsjetio da je srbijanska kompanija na osnovu dogovora vlada RS i Srbije jesenas trebalo da počne s letovima iz Banjaluke. On je izrazio očekivanje da će u skorije vrijeme avioni &amp;bdquo;JAT Airwaysa&amp;rdquo;, ipak, poletjeti iz Banjaluke.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/10/na-ljeto-prvi-letovi</link>
      <pubDate>, 10  2007 21:48:27 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Na proljeće gradnja bar jednog autoputa</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJALUKA &lt;/strong&gt;- &lt;strong&gt;Vlada Republike Srpske želi da se već u proljeće otvore radovi na bar jednoj dionici mreže autoputeva&lt;/strong&gt;, na osnovu dogovora o zajedničkom ulasku u posao sa austrijskim građevinskim koncernom &amp;quot;Strabagom&amp;quot;, izjavio je Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza, poslije jučera&amp;scaron;njeg razgovora sa delegacijom &amp;quot;Strabaga&amp;quot;.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Čubrilović je sa Hajmom Obervinklerom, predstavnikom &amp;quot;Strabaga&amp;quot;, dogovorio da se 21. decembra u Banjaluci sastanu najvi&amp;scaron;e delegacije Vlade i austrijske firme, kako bi se usaglasili oko priprema za potpisivanje ugovora. Očekuje se da će na tom sastanku biti dogovoreno formiranje radnih grupa, koje bi radile na pripremi ugovora, odnosno na procjeni koji bi pravci bili isplativi. Stručnjaci ističu da je donja granica isplativosti za izgradnju autoputa dnevni prolaz najmanje 13.000 vozila.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Kako bismo u narednoj građevinskoj sezoni mogli da uđemo u radove, sa na&amp;scaron;e strane, moramo da ubrzamo rje&amp;scaron;avanje imovinsko-pravnih poslova, kako se ne bi kasnilo sa potpisivanjem ugovora sa Austrijancima&amp;quot;, rekao je Čubrilović.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Sa pripremom ugovora počelo se mjesec dana nakon &amp;scaron;to je Vlada sa &amp;quot;Strabagom&amp;quot; potpisala Memorandum o razumijevanju, kojim je predviđena izgradnja mreže autoputeva i brzih puteva. &lt;strong&gt;Procijenjena vrijednost investicije iznosi dvije milijarde evra.&lt;/strong&gt; Dvije strane namjeravaju da formiraju zajedničko preduzeće, u kojoj bi Austrijanci, s obzirom na količinu uloženog novca, imali većinski udio, kojem bi se povjerila izgradnja i kori&amp;scaron;tenje autoputeva, na osnovu koncesije, najvjerovatnije na 35 godina.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Pripremajući se za formiranje zajedničke kompanije Vlada je nedavno osnovala preduzeće &amp;quot;Autoputevi RS&amp;quot;. Prema Čubrilovićevim riječima, &lt;strong&gt;RS će u projektu učestvovati sa deset do maksimalno 30 odsto uloženog novca,&lt;/strong&gt; zavisno od vrijednosti projekta.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Vladimir Bojat, direktor Uprave za geodetske poslove RS, naglasio je da će oni, sa svoje strane, učiniti sve da se ubrza rje&amp;scaron;avanje imovinsko-pravnih pitanja, koja su, s obzirom na lo&amp;scaron;u praksu kod izgradnje autoputa Banjaluka - Gradi&amp;scaron;ka, rak-rana ovakvih projekata. On ističe da, ipak, treba pričekati da se stručnjaci usaglase oko toga koje će se dionice graditi, kako bi na osnovu definisanih projekta mogli ući u rje&amp;scaron;avanje imovinsko-pravnih pitanja.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Vjerujem da će nam u tome pomoći i novi zakon o eksproprijaciji, koji dosta olak&amp;scaron;ava proceduru&amp;quot;, rekao je Bojat.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Prema memorandumu sa &amp;quot;Strabagom&amp;quot;, predviđena je izgradnja i utvrđeni vremenski rokovi za autoput Gradi&amp;scaron;ka - Banjaluka - Mrkonjić Grad - &amp;Scaron;ipovo - Kupres, autoputa Prijedor - Banjaluka - Doboj - &amp;Scaron;amac - Bijeljina - granica sa Srbijom, te koridora 5c, na dionici koji prolazi kroz RS.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/10/na-proljece-gradnja-bar-jednog-autoputa</link>
      <pubDate>, 10  2007 21:48:24 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>RS inkasirala 29 miliona maraka</title>
   <description>&lt;strong&gt;BANJALUKA &lt;/strong&gt;- Direkcija za privatizaciju RS tokom pro&amp;scaron;le godine prodala je državni kapital u 21 preduzeću za ukupno 29,16 miliona KM, po čemu je ponijela epitet najuspje&amp;scaron;nije godine po ostvarenom prihodu od 2002. godine.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; S obzirom na to da Federalna agencija za privatizaciju u 2006. godini nije okončala nijedan postupak privatizacije, rezultati koje je ostvarila Direkcija za privatizaciju RS mogu se smatrati i ukupnim za BiH.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Statistika Direkcije za privatizaciju RS pokazuje da je prodajom preduzeća u 2006. godini prikupljeno 29.161.984 miliona KM, od čega je 28.189.916 KM plaćeno u ke&amp;scaron;u, a ostatak starom deviznom &amp;scaron;tednjom. U pro&amp;scaron;loj godini privatizovano je 11 strate&amp;scaron;kih preduzeća, sedam u kojima je državni kapital imao vrijednost veću od 300.000 KM i tri u kojima je kapital bio manji od 300.000 KM.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Ubjedljivo najvi&amp;scaron;e novca inkasirano je privatizacijom &amp;quot;Banjalučke pivare&amp;quot; - 23 miliona KM. Fabrika duvana Banjaluka prodata je za 2.077.000, za državni kapital &amp;scaron;amačke &amp;quot;Luke&amp;quot; dobijeno je 1,2 miliona KM, &amp;quot;Energoinvest - Rasklopne opreme&amp;quot; iz Istočnog Sarajeva 500.000 KM, &amp;quot;Jel&amp;scaron;ingrada&amp;quot; iz Prnjavora 435.000 KM, a za gradi&amp;scaron;ki &amp;quot;Jel&amp;scaron;ingrad&amp;quot; 352.049 KM.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; U Direkciji kažu da je već izvjesno da će od prodaje preduzeća u 2007. godini RS inkasirati znatno veći iznos, jer će tokom godine doći do finalizacije ranije započetnih privatizacija velikih privrednih sistema RS. Time bi 2007. godina mogla postati najuspje&amp;scaron;nija od početka procesa privatizacije. Osim potpisivanja ugovora za prodaju &amp;quot;Telekoma Srpske&amp;quot;, na osnovu čega će RS dobiti 646 miliona evra, ove godine je u planu prodaja Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, Rafinerije ulja u Modriči i banjalučkog &amp;quot;Petrola&amp;quot;, čime bi se u RS kroz plaćanje postrojenja i investicije u naredne četiri godine trebalo da slije dodatnih blizu milijardu evra. Takođe, velika je vjerovatnoća da će ove godine biti privatizovana Industrija alata Trebinje, &amp;scaron;to bi osim velike prodajne imalo veliki značaj i za oživljavanje istočne Hercegovine.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/10/rs-inkasirala-29-miliona-maraka</link>
      <pubDate>, 10  2007 21:46:38 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Haris Bašić: Investitori će se okretati RS</title>
   <description>SARAJEVO - Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Haris Ba&amp;scaron;ić ocijenio je juče da će najnovijim zakonskim rje&amp;scaron;enjima u RS, koja su u primjeni od ove godine, jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e biti pobolj&amp;scaron;an poslovni ambijent u tom entitetu.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &lt;strong&gt;On je izjavio da će se investitori, zbog olak&amp;scaron;anih uslova, sve vi&amp;scaron;e okretati ulaganju u RS, gdje su od 1. januara 2007. godine na snazi novi zakoni o porezu na dobit i o porezu na dohodak.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;U ovoj godini bićemo zemlja s najvi&amp;scaron;e stranih investicija u regionu, naročito ako budu realizovani privatizacioni procesi u Federaciji BiH&amp;quot;, procijenio je Ba&amp;scaron;ić i dodao da su strana ulaganja u BiH 2006. godine prema&amp;scaron;ila 1,1 milijardu evra.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; FIPA će, prema njegovim riječima, u 2007. godini poku&amp;scaron;ati da realizuje planiranu strategiju Savjeta ministara BiH, koja se, prije svega, odnosi na nastavak promotivne kampanje čiji je cilj popravljanje imidža BiH. Ba&amp;scaron;ić je dodao da će biti rađeno i na uspostavljanju fonda za podsticaj stranih investitora, kao i na uklanjanju barijera za njihov dolazak u smislu olak&amp;scaron;avanja procedura za registraciju.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &lt;strong&gt;&amp;quot;Naravno, poku&amp;scaron;aćemo da u FBiH konačno ujednačimo uslove poslovanja s uslovima kakvi su u RS&amp;quot;, naglasio je Ba&amp;scaron;ić.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Nakon promocije turističkih potencijala BiH na CNN-u, on je naveo da je BiH, prema analizama turističkih časopisa, postala treća najtraženija destinacija u Evropi, kao i da je konsultantska kuća koja procjenjuje rizik svrstala BiH u grupu zemalja sa srednjim rizikom za investiranje.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; &amp;quot;Ona slika ratnih de&amp;scaron;avanja u BiH blijedi i ljudi konačno počinju shvatati da u BiH mogu praviti dobar biznis. &lt;strong&gt;To se pokazalo i dolaskom stranih investitora u RS, čemu treba da teže i FBiH i Brčko distrikt&amp;quot;&lt;/strong&gt;, istakao je Ba&amp;scaron;ić i dodao da je potpisan ugovor s državnom televizijom Turske, koja uskoro treba da počne da emituje spotove o BiH.&lt;br /&gt; &lt;br /&gt; Urađena su i tri spota za trži&amp;scaron;te arapskog govornog područja, a u pripremi su spotovi za Rusiju i Kinu.</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2007/01/10/haris-basic-investitori-ce-se-okretati-rs</link>
      <pubDate>, 10  2007 21:44:47 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Privrednici razmišljaju o izmještanju preduzeća u RS</title>
   <description>&lt;font face=&quot;verdana,geneva&quot; size=&quot;1&quot;&gt;&lt;strong&gt;SARAJEVO &lt;/strong&gt;&lt;em&gt;- Direktor Fabrike pumpi i prečistača &amp;quot;Pobjeda&amp;quot; iz Te&amp;scaron;nja, Kasim Kotorić izjavio je FENI kako će menadžment ovog preduzeća sa 310 uposlenih, ozbiljno razmisliti o registraciji firme i premje&amp;scaron;tanju njenih pogona u jednu od susjednih općina u Republici Srpskoj.&lt;/em&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; &amp;quot;Ukoliko se ne promijeni sada&amp;scaron;nja politika, ne dođe do smanjenja poreza na dobit, odnosno njegovog izjednačavanja sa onim na teritoriji manjeg bh. entiteta, gdje su ta izdvajanja 10, a kod nas 30 posto, vjerovatno ćemo prvo prestati plaćati poreze državi. To je stav svih &amp;scaron;est udruženja privrednika iz Zeničko-dobojskog kantona&amp;quot;, kaže Kotorić.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Prema njegovim riječima, &amp;quot;Pobjeda&amp;quot; godi&amp;scaron;nje ostvari promet od 13 do 14 miliona KM i pod uvjetima poslovanja koji vladaju u RS-u, njeni godi&amp;scaron;nji prihodi bili bi veći za 600 do 700.000 KM.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Nema te firme koja se ne bi preselila u drugi entitet. U Te&amp;scaron;nju je već pet građevinskih i prijevozničkih preduzeća svoja sjedi&amp;scaron;ta registrovalo u Republici Srpskoj&amp;quot;, izjavio je Kotorić.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt; FENA&lt;/strong&gt;&lt;/font&gt;</description>
   <link>http://bsdpowa.blog.rs/blog/bsdpowa/generalna/2006/12/25/privrednici-razmisljaju-o-izmjestanju-preduzeca-u-rs</link>
      <pubDate>, 25  2006 23:02:46 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

