<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=1882&amp;profile=rss10">
  <title>Mikkie 89</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89</link>
  <description></description>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
  <dc:date>2026-06-09T20:14:55Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/11/volt-dizni" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/ricard-brenson-samo-obican-zivot" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/nelson-mendela-zvezda-socijalne-inteligencije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/filozofija/2007/11/07/da-li-sudbina-bira-coveka-ili-covek-sudbinu" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/pozitivna-energija/2007/11/07/keks..." />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-zele-samo-jednu-stvar" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-pocinju-vezu-a-zene-zavrsavaju" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/kako-zene-i-muskarci-slusaju" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-zene-traze-u-muskarcima-...sta-muskarci-misle-o-tome" />
       <rdf:li rdf:resource="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-muskarci-traze-u-zenama-sta-zene-misle-o-tome..." />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/11/volt-dizni">
  <title>Volt Dizni</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/11/volt-dizni</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;
		100 godina od rođenja Volta Diznija, oca globalizacije: &lt;span class=&quot;heading1&quot;&gt;&lt;strong&gt;Veliki mali mi&amp;scaron;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;quot;Samo se nadam da nikada nećemo izgubiti iz vida jednu stvar... sve je počelo od mi&amp;scaron;a&amp;quot;, Volt Dizni, 1954. godine&amp;#39;&amp;#39;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Zvanično se vodi da je 15. decembra 1966. godine, deset dana posle svog
65. rođendana, Volter Ilaja Dizni privremeno napustio planetarnu scenu
ostavljajući za sobom stotine hiljada zaposlenih u svom preduzeću da
nastavljaju njegovo delo. Naime, ovaj čovek prvi je Zemljanin koji
biolo&amp;scaron;ki nikada nije umro. Kada mu je krajem 1966. godine ustanovljeno
zloćudno oboljenje pluća, hirurzi su mu zahvatom odstranili tumor,
zalečili ga i otpustili kući. Posle nekoliko nedelja Dizni je obi&amp;scaron;ao
postrojenja svoje fabrike snova, pozdravio se sa najbližim saradnicima
i vratio u bolnicu. U jutarnjim satima tog 15. decembra 1966. godine u
Državnoj bolnici u Berbanku, predgrađu Los Anđelesa, hladnoća tečnog
azota zamrzla je sve životne sokove i zaustavila srce najpoznatijeg
čoveka na svetu.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Zamisao da jednoga dana, kada nauka nadvlada rak i kada bude moguće
oživljavanje hiberniranog tela, veliki Volt ponovo kroči na pločnike
svog carstva, svojstvena je samo njemu. Svojstvena i moguća. Dizni je
bez sumnje toga bio svestan. Kada je odlazio, ostavio je sve u
najboljem redu. I danas je to tako, bar ako je suditi po goloj
godi&amp;scaron;njoj plati od 100 miliona dolara koju prima Majkl Ajzner (59), već
17 godina uspe&amp;scaron;an čuvar Diznijeve fotelje u preduzeću.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
&amp;quot;Ni&amp;scaron;ta ne mora da umre&amp;quot;, reči su Volta Diznija upućene Reju Bredberiju,
čuvenom piscu naučne fantastike, reči koje će ovaj obelodaniti 20
godina kasnije u jednom eseju posvećenom starom drugaru Voltu, a
povodom 60. rođendana najpoznatijeg Diznijevog deteta Mikija Mausa. Na
&amp;scaron;ta je tačno Volt mislio nije poznato ni Bredberiju, ali ako je to bila
poruka i čovečanstvu, onda su to bile najrevolucionarnije reči ovog
čoveka. Dizni je inače u političkom smislu bio verovatno jedan od
najvećih oportunista u istoriji na&amp;scaron;e civilizacije; njegov &amp;quot;hod po
mukama&amp;quot; bio je hod američke unutra&amp;scaron;nje i spoljne politike.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Volt Dizni tvorac je prve globalne robne marke u istoriji koju je za
ovih 70 godina prodao u vi&amp;scaron;e primeraka nego Crkva Bibliju od Gutenberga
do danas. Dizni je pokazao da granice ne postoje, ni državne, ni
verske, kulturolo&amp;scaron;ke, rasne, prirodne... njegovim sunarodnicima ostalo
je samo da posao održe i dokrajče. Momčilo Jojić, novinar &amp;quot;Politike&amp;quot;, o
kome će jo&amp;scaron; biti reči pisao je o tome 1939. godine &amp;ndash; &amp;quot;... Mali Miki,
bistro, po&amp;scaron;teno, veselo, dovitljivo, hrabro, &amp;scaron;aljivo, &amp;scaron;eretsko
stvorenje, jedini je valjda sin na svetu koji je svom ocu stvorio i
zaradio grdne milione i učinio ga slavnim &amp;scaron;irom sveta. Volt Dizni je
stvorio Mikija &amp;ndash; Miki je učinio bogatim svoga roditelja Volta, doneo mu
mnogo miliona dolara, privukao u njegovu kuću mnogobrojnu družinu
nesta&amp;scaron;nih drugara, od čijih nesta&amp;scaron;luka odzvanja smeh ispod Tibeta i
Kopaonika, Stenovitih planina i Urala. Miki Maus je dobar sin...&amp;quot;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
&lt;strong&gt;32&lt;/strong&gt; + &lt;strong&gt;7&lt;/strong&gt;: Istinita priča o Dizniju i njegovom životu već je
poodavno toliko ve&amp;scaron;to izromansirana dokumentima, podacima i činjenicama
pa je zapravo tako i razvijena po najosunčanijim predelima američkog
sna. Zna se tačno koliko je Volt zaradio od svakog svog filma, prvih
kai&amp;scaron;eva i tabli stripa da je prve pristigle honorare tro&amp;scaron;io na plaćanje
kirije i dokupljivanje opreme... i tako do kraja priče. Sve to, razume
se, nije ni važno, po&amp;scaron;to danas ionako niko vi&amp;scaron;e u Americi, a pogotovo
&amp;scaron;ire, ne zna &amp;scaron;ta je 1928. godine značilo &amp;scaron;u&amp;scaron;kanje 78 dolara u džepu.
Bilo je to već jasno i 1939. godine malopre pomenutom Momčilu Jojiću,
reporteru &amp;quot;Politike&amp;quot;, prvom i jedinom na&amp;scaron;em novinaru koji je Dizniju
rekao &amp;quot;helou&amp;quot;, a ovaj mu uzvratio, pre nego &amp;scaron;to su počeli razgovor koji
je &amp;quot;Politika&amp;quot; ne&amp;scaron;to kasnije, te godine, i objavila. Jojić je tada
napisao i ovo:&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
&amp;quot;... Volt Dizni je počeo. Bio je mali nepoznati i siroma&amp;scaron;ni crtač.
Stvorio je Mikija. Svetu su se dopale te divne &amp;scaron;ale koje su u sebi
nosile mnogo po&amp;scaron;tenog i čovečnog. Volt Dizni je uzeo pomoćnike i počeo
da stvara, nove ličnosti, nove velike filmove. On nema vremena da crta.
On nadgleda...&amp;quot;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Sve &amp;scaron;to je tada Dizni priznao da &amp;quot;ba&amp;scaron; radi&amp;quot; bilo je da svoj glas
pozajmljuje Mikiju. To je za njega bilo uživanje koje nikome nije
prepu&amp;scaron;tao. Tako je bilo do samog kraja. Sve ostalo radili su drugi, u
početku Ab Ajverks, pa Flojd Gotfredson, pa stotine, pa hiljade drugih.
Dizni je nadzirao, učestvovao, odobravao i oslu&amp;scaron;kivao. Oslu&amp;scaron;kivao je i
svoje obične sunarodnike ali i rasprave u Kongresu. Tako je znao kada
treba da pokrene Hromog Dabu i uključi se u op&amp;scaron;tu borbu protiv mafije,
kada treba da po&amp;scaron;alje svoje junake na Tibet i priključi se američkoj
kampanji u Kini, kada Paja Patak treba da zakorači na Ande u potrazi za
indijanskim blagom i približi svetu predele budućeg Panameričkog saveza.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
U Drugom svetskom ratu američki kongres odobrio je uspavanom Diznijevom
preduzeću kredit od 250 miliona dolara da ponese putem svojih junaka,
na hiljadama propagandnih plakata i oznakama jedinica, u stotinama
crtanih filmova, patriotske poruke i podr&amp;scaron;ku momcima zaglibljenim u
pesak Ivo Džime ili u snegove Ardena. Neki američki teoretičari stripa
i sociolozi kulture napisaće kasnije da je Drugi svetski rat za Ameriku
dobio Paja Patak.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
A Volt Dizni, za svoje 43-godi&amp;scaron;nje karijere u Holivudu, osvojio je 32
Oskara i 7 Emija. Doživeo je da čuje čuvenog ruskog reditelja Sergeja
Ejzen&amp;scaron;tajna kako kaže da je Miki Maus najveći američki doprinos
svetskoj kulturi. Za života je dobio 960 nagrada, postao počasni doktor
Harvarda, Jejla, Losanđeleskog univerziteta (UCLA), poneo predsedničku
Medalju slobode, francusku Legiju časti, tajlandski Orden krune,
brazilski Orden južnog krsta i meksički Orden actečkog orla. Nije
dočekao da čuje da njegov naslednik Ajzner i japanski car Hirohito nose
isti sat kao i Miki Maus. Nije dočekao da čuje da je njegov film &lt;em&gt;Snežana&lt;/em&gt; &lt;em&gt;i&lt;/em&gt; &lt;em&gt;sedam&lt;/em&gt; &lt;em&gt;patuljaka&lt;/em&gt;
iz 1937. godine videlo najvi&amp;scaron;e ljudi u XX veku, a da je tada&amp;scaron;nju zaradu
zamenio za zlato bila bi to neuporedivo veća dobit nego &amp;scaron;to je
ostvarena od bilo kog drugog filma prikazanog u minulom veku. I to ne
zato &amp;scaron;to je onda zlato bilo jevtinije. To će već, razume se, čuti kada
ga ožive.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
&lt;strong&gt;DAVID&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;I&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;GOLIJAT&lt;/strong&gt;: &amp;Scaron;ta je, dakle, tajna uspeha ovog
čoveka? Najkraće rečeno to je neodoljiva privlačnost njegovih likova,
priča i načina prikazivanja. Stvorio je svet koji je veći deo
čovečanstva zavoleo a to znači da je umeo da istakne bar najmanji
zajednički činilac celokupnog ljudskog roda, bez obzira na sve razlike
koje među nama postoje. Na&amp;scaron;ao je najtanje strune koje nas povezuju i na
njima je svirao. Značenjima i obja&amp;scaron;njavanjem op&amp;scaron;te prihvatljivosti
njegovih likova bavili su se mnogi. Sociolozi: simboličkim
objedinjavanjem u junaku osnovnih težnji &amp;quot;malog čoveka&amp;quot; s jedne strane,
i predstavljanjem junaka kao živog otelotvorenja socijalnih, političkih
i etičkih ideala dru&amp;scaron;tva s druge strane. Junaka takvog idealizovanog
sveta vidimo kao ličnost neporočnu, hrabru, otvorenu, preduzimljivu i
inteligentnu... (Žika Bogdanović). Psiholozi: Miki je dosezao do
najdubljih ponora ljudske du&amp;scaron;e oličavajući borbu malog protiv velikog,
Davida protiv Golijata. Znači mitskog, ali ne mitskog oličenog u
snovima koji ne mare za verovatno, već su to snovi za koje ljudi tokom
čitave povesti veruju da su mogući.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Volt Dizni je otkrio jo&amp;scaron; jednu važnu stvar: u crtanom svetu &amp;ndash; ukinuo je
čvrste porodične veze. Osim u Bambiju, roditelja i dece nigde nema, kao
ni supružnika. Po jednom sopstvenom priznanju Dizni je to uradio jedino
zato da bi njegovi likovi imali veću slobodu, i kretanja i pona&amp;scaron;anja.
Svi ti ujaci, sestrići, ujne, momci i devojke lak&amp;scaron;e su se svađali i
mirili, putovali, nestajali i pojavljivali se, ali ničim se nisu me&amp;scaron;ali
u život i pona&amp;scaron;anje porodica svojih obožavalaca. S druge strane,
obožavaoci su se uživljavali u likove a ne u njihove porodice.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
&lt;strong&gt;DIZNI&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;I&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;MI&lt;/strong&gt;: Čitava ova priča o Dizniju, dakako, ne
bi bila potpuna da se u nju nismo ume&amp;scaron;ali i mi, i to kao treća zemlja u
Evropi, posle Italije i Francuske, koja je, zahvaljujući pre svega
&amp;quot;Politici&amp;quot;, ponudila čitala&amp;scaron;tvu Diznijeve stripove. Početkom 1935.
godine u na&amp;scaron;em najstarijem dnevnom listu objavljena je tabla stripa pod
naslovom &amp;quot;Miki i njegova savest&amp;quot;. O na&amp;scaron;oj savesti, takođe može da se
govori već od 1. decembra 1937. godine, kada smo u prebogatu povest
Diznijevog preduzeća u&amp;scaron;li kao prva i jedina zemlja čija je državna
cenzura prekinula objavljivanje jednog njegovog stripa. Naime, u to
vreme &amp;quot;Politika&amp;quot; je već u&amp;scaron;la u zavr&amp;scaron;nicu sa objavljivanjem epizode Miki
i njegov dvojnik u originalu &lt;em&gt;Mickey&lt;/em&gt; &lt;em&gt;Mouse&lt;/em&gt; &lt;em&gt;as&lt;/em&gt; &lt;em&gt;the&lt;/em&gt; &lt;em&gt;Monarch&lt;/em&gt; &lt;em&gt;of&lt;/em&gt; &lt;em&gt;Medioka&lt;/em&gt;
kada se državnom cenzoru učinilo da radnja stripa previ&amp;scaron;e liči na život
na jugoslovenskom dvoru, a glavni junaci nekako su mu bili oličenje
princa Pavla Karađorđevića i mladog kralja Petra. Cenzor je zabranio
dalje izlaženje zbog vređanja dvora. Da sve postane jo&amp;scaron; zamr&amp;scaron;enije,
američki list &amp;quot;Njujork tajms&amp;quot; imao je tada u Beogradu i dopisnika
Hjuberta Harisona koji se odmah potrudio da o ovom nemilom događaju
obavesti svet. Njegovo izve&amp;scaron;tavanje u Jugoslaviji je već neko vreme
nerviralo vladu Milana Stojadinovića, tako da je najnoviji ispad sa
Mikijem Mausom u Beogradu ista cenzura protumačila &amp;quot;kao nedobronamerno,
netačno i tendenciozno&amp;quot; komentarisanje i najavila mu da je bolje da
dobrovoljno napusti Beograd nego da mu dozvola boravka bude poni&amp;scaron;tena.
Po&amp;scaron;to je tvrdoglavi novinar i u svom listu i preko agencije &amp;quot;Rojters&amp;quot;
obelodanio i ovu &amp;quot;najavu&amp;quot;, ovoga puta naloženo mu je da napusti zemlju
u roku od tri dana. Nisu pomogli ni protesti američkog i britanskog
poslanstva. Harison se spakovao i kada je stigao na beogradsku
železničku stanicu nai&amp;scaron;ao je na okupljenu masu ljudi koja mu je klicala
u znak podr&amp;scaron;ke. Kako je 8. decembra &amp;quot;Njujork tajms&amp;quot; izvestio &amp;quot;...
atmosfera na beogradskog železničkoj stanici nalikovala je pre na
ispraćaj nacionalnog junaka nego na proterivanje nepoželjnog stranca...
U masi istaknutih jugoslovenskih ličnosti koje su se okupile da ga
isprate nalazili su se i vladika Irinej Gregorović, član Svetog sinoda,
general Maksimović, načelnik Ministarstva odbrane, i dr Vladimir Maček,
vođa srpsko-hrvatskog nacionalnog bloka, moleći ga da putuje preko
Zagreba kako bi pružio priliku i Hrvatima da mu izraze svoju
naklonost...&amp;quot;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Jo&amp;scaron; jedna neverovatna podudarnost u ovom stripu sa događajima kod nas pojavila se prilikom izlaska &lt;em&gt;Mikija&lt;/em&gt; &lt;em&gt;i&lt;/em&gt; &lt;em&gt;njegovog&lt;/em&gt; &lt;em&gt;dvojnika&lt;/em&gt;
kao posebne sveske u izdanju &amp;quot;Politikinog zabavnika&amp;quot; u januaru 1992.
godine. Naime, na 54. stranici stripa posle burnih protesta
stanovni&amp;scaron;tva Medioke na trgu ispred dvorca Miki kao kraljev dvojnik
izlazi pred masu i kaže: &amp;quot;A sad, dragi moji podanici, kući i na posao!&amp;quot;
Podanici u gomili viču: &amp;quot;Živeo!&amp;quot; Cenzure nije bilo, ali su se redakciji
javili čitaoci da čestitaju na tobožnjoj hrabrosti, na &amp;scaron;ta je redakcija
odgovorila da nije u pitanju hrabrost već originalan tekst.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
* * *&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;normal&quot;&gt;
Ovde je, recimo, mogao da bude kraj, ali ipak nije jer danas u na&amp;scaron;oj
zemlji vi&amp;scaron;e ne izlaze Diznijevi stripovi. Slobodni smo da iznesemo
uverenje da smo danas kao takvi jedina zemlja u Evropi i jedna od
malobrojnih u svetu, dakle, da ne pripadamo vi&amp;scaron;e jednoj važnoj svetskoj
zajednici. Da li bi bilo nedostojno tražiti od gospode Svilanovića i
Montgomerija da malo razmisle &amp;scaron;ta će im reći Volt Dizni ako se vrati za
trajanja njihovih mandata.&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Poznate ličnosti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-11T00:56:29Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/ricard-brenson-samo-obican-zivot">
  <title>Ričard Brenson: Samo običan život?</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/ricard-brenson-samo-obican-zivot</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;em&gt;Sa 16 godina je napustio &amp;scaron;kolu, a četrdeset godina kasnije nalazi
se na devetom mestu godi&amp;scaron;nje liste najbogatijih Britanaca Sandej
Tajmsa. Reč je o tvorcu brenda Virgin i jednom od 25 najuticajnijih
lidera dana&amp;scaron;njice, Ričardu Brensonu.&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ser Ričard Čarls Nikolas Brenson, puno je ime engleskog preduzetnika,
kojeg zbog imena prati skraćenica SRB, iako nema veze sa na&amp;scaron;om zemljom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ovaj britanac je javnosti je postao poznat po stvaranju brenda Virgin, pod kojim se bavi brojnim poslovima.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Rođen je 1950. godine u malom selu u oblasti Sari u Engleskoj,
a po&amp;scaron;to je bolovao od disleksije &amp;scaron;kola mu nije i&amp;scaron;la, pa je mnogo veći
uspeh imao u sportu gde je bio kapiten fudbalskog i kriket tima.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Već sa 15 godina je započeo dva biznisa koja nisu bila uspe&amp;scaron;na
- novogodi&amp;scaron;nje jelke i uzgoj papagaja, a sledeće godine napu&amp;scaron;ta &amp;scaron;kolu i
seli se u London gde počinje znatno uspe&amp;scaron;niji projekat - magazin Student&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Godina prekretnice bila je 1970, kada počinje da trguje sa muzičkim
pločama, tako &amp;scaron;to je kupovao tzv. &amp;ldquo;cut-out&amp;rdquo; ploče, odnosno ploče koje
su proizvođači kao neprodate vraćali u prodaju sa velikim popustom.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pod imenom &amp;ldquo;Virgin&amp;rdquo; počinje da prodaje te ploče, tako &amp;scaron;to ih
je slao po&amp;scaron;tom, i to često skuplje nego &amp;scaron;to su ko&amp;scaron;tale bez popusta.
Kako se posao &amp;scaron;irio Brenson je otvorio prodavnicu u Oksford ulici u
Londonu, a ubrzo zatim i producentsku kuću Virgin Records zajedno sa
Nik Pauelom.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvo izdanje ove kuće bio je album Majk Oldfilda &amp;ldquo;Tubular
Bells&amp;rdquo;, koji je bio best-seller i na&amp;scaron;ao se u vrhu britanske top liste.
Za Virgin Records je zatim potpisala kontraverzna grupa Sex Pistols, a
ova producentska kuća je predstavila Culture Club svetskoj muzici. Iz
ovog posla Brenson je iza&amp;scaron;ao tek 1992. godine, kada je Virgin Records
prodao producentskoj kući EMI, jednoj od velike četvorke, uz Sony BMG,
Universal i Warner, koje dominiraju muzičkim trži&amp;scaron;tem.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;	Njegovo bogatstvo se sada procenjuje na oko &amp;scaron;est milijardi dolara, ali ga nije napravio samo od muzike.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
U okviru Virgin grupe formirao je i Virgin Atlantic Airways 1984.
godine, Virgin Mobile 1999. godine, Virgin Blue u Australiji 2000.
godine, bavio se politikom, filmom, a 1999. britanska kraljica ga je
odlikovala titulom &lt;em&gt;ser&lt;/em&gt;.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Sada poseduje preko 250 kompanija, koje mu novac donese u raznim
poslovima, od od prevoza preko mobilnih telefona, finansija,
osiguranja, hotela, interneta i dr. Krajem devedesetih posle formiranja
kompanije Virgin Trains i rizičnog ulaganja u železnicu Britanije,
reputacija cele grupe je dovedena u pitanje. Naime kompanija nikako
nije mogla da amortizuje lo&amp;scaron;e stanje u železnici i da održi redovan
saobraćaj.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ipak, na kraju se sve zavr&amp;scaron;ilo dobro. U januaru je objavljeno da je
Brenson obezbedio 20 hektara zemlje u gradu Makao, gde će uložiti tri
milijarde dolara u izgradnju kompleksa kazina koji će biti otvoreni do
2010. godine. Ovaj kineski grad je pro&amp;scaron;le godine uspeo da pretekne Las
Vegas kao najveći kockarski centar na svetu.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nisu svi brendovi u okviru Virgin grupe ostvarili velike
uspehe, ali je njihova raznovrsnost ono na čemu je Brenson napravio
novac. Virgin Cola je projekat koji je pompenzno najavljivan i koji je
za cilj imao da naru&amp;scaron;i dominaciju koju na trži&amp;scaron;tu bezalkoholnih pića
imaju Koka Kola i Pepsi.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Iako su opstali u nekim zemljama sa ovim proizvodom, ni&amp;scaron;ta
značajnije nisu uradili, tako da se ovaj napitak sada uglavnom služi na
letovima Virgin Atlantic i prodaje u prodavnicama u okviru Virgin
Trains. Jo&amp;scaron; manji uspeh je ostvarila Virgin Vodka.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;U septembru 2004. godine Brenson je objavio da je osnovao novu
kompaniju, Virgin Galactic, koja će se baviti svemirskim turizmom.
Ciljevi ove kompanije su da svemirski turizam bude svima dostupan do
kraja 2009. godine, a da cena ulaznice bude 200 hiljada evra.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Najnoviji poduhvat britanskog tajkuna vezan je za problem
globalnog zagrevanja. Naime, Brenson je odlučio da tokom narednih deset
godina za zaustavljanje klimatskih promena izdvoji stopostotonu zaradu
svih svojih firmi koje se bave transportom (Virgin Atlantic i Virgin
Trains).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kontraverznost koja ga prati vezana je za njegovo priznanje da
pu&amp;scaron;i kanabis, i da bi ga prodavao u Virgin prodavnicama, kada bi to
bilo legalno. Njegovo poslovno carstvo vezano je za of-&amp;scaron;or fondove i
kompanije, a Sandej Tajms je izračunao da bi ako se penzioni&amp;scaron;e na
njegovom ostrvu na Karibima i likvidira sve, platio relativno mali
porez.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U međuvremu Brenson je ipak odlučio da se ne kandiduje za
gradonačelnika Londona iako su svi mislili da je to gotova stvar. Svoju
popularnost podiže glumeći sam sebe u serijama kao &amp;scaron;to su Mućke,
Prijatelji, Simsponovi, Čuvari plaže i dr. Njegova knjiga &amp;ldquo;Kako sam
izgubio nevinost&amp;rdquo; postala je best-seller, pa ako vas interesuje vi&amp;scaron;e o
njegovom životu, potražite je u knjižari. &lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Poznate ličnosti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-08T23:54:57Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/nelson-mendela-zvezda-socijalne-inteligencije">
  <title>Nelson Mendela - zvezda socijalne inteligencije!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/poznate-licnosti/2007/11/08/nelson-mendela-zvezda-socijalne-inteligencije</link>
  <dc:description>Veliki. Najveći. Neprevaziđen. Hodajuća istorija. - to je Nelson Mendela.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da
li možete da zamislite&amp;nbsp; da 27 godina provedete u zatvoru, u
zastra&amp;scaron;ujućoj prljav&amp;scaron;tini i poluizolaciji, a zatim postanete jedan od
najvećih svetskih vođa?&lt;br /&gt;To je učinio Nelson Mendela.&lt;br /&gt;Doslovno izranjajući na svetlo nakon tri decenije života u mračnim ćelijama, Mendela je pokazao, retko viđenu, &lt;strong&gt;socijalnu inteligenciju&lt;/strong&gt;
(sposobnost primene svih ostalih inteligencija u svrhu stvaranja
pozitivnih odnosa s drugim ljudskim bićima). Nakon napu&amp;scaron;tanja zatvora:&lt;br /&gt;- provodio je skupove od 100000 ljudi koji su ga gledali sa strahopo&amp;scaron;tovanjem i koji su bili fascinirani njegovom lično&amp;scaron;ću&lt;br /&gt;-
sastajao se u četiri oka s predsednicima država od diktatorskih preko
komunističkih carstava do demokratskih zemalja. Svaki predsednik bi
Mendelu proglasio jednim od najzabavnijih, najzanimljivijih i
naj&amp;scaron;armantnijih ljudi koje su ikada upoznali&lt;br /&gt;- igrao se sa siroma&amp;scaron;nom crnačkom decom u Sovetu, ushićeno ih grleći&lt;br /&gt;-
svaki dan se bavio urednicima multi - nacionalnih novina i časopisa od
kojih je većina pisala sjajne članke o tom &amp;#39;&amp;#39;izuzetnom čoveku&amp;#39;&amp;#39;&lt;br /&gt;- bavio se pobunjeničkim revolucionarnim grupama koje su se gotovo uvek slagale s Mendelinim tumačenjem dru&amp;scaron;tvene situacije&lt;br /&gt;- obratio se hiljadama učitelja nagla&amp;scaron;avajući važnost obrazovanja i njihove uloge u tome&lt;br /&gt;- predvodio je divovske grupe sportskih navijača u pozdravljanju nacionalnih i internacionalih timova&lt;br /&gt;-
obratio se milijardama ljudi &amp;scaron;irom sveta preko globalne televizijske
mreže, uvek na temu problematike čija se su&amp;scaron;tinska ideja tiče
pobolj&amp;scaron;anja socijalne inteligencije i unapređenja dru&amp;scaron;tvenih odnosa na
globalnom nivou kao njenoj posledici&lt;br /&gt;- i na kraju, &amp;scaron;to je najupečatljivije od svega, on nije pokazao nikakvu ogorčenost u javnosti zbog godina progona i zatvora.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na osnovu svega toga, Nelson Mendela je dobio Nobelovu nagradu za mir.</dc:description>
      
    <dc:subject>Poznate ličnosti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-08T23:35:31Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/filozofija/2007/11/07/da-li-sudbina-bira-coveka-ili-covek-sudbinu">
  <title>Da li sudbina bira čoveka ili čovek sudbinu!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/filozofija/2007/11/07/da-li-sudbina-bira-coveka-ili-covek-sudbinu</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;
Quo vadis Domine? (Kuda ides Gospode) Prema hriscanskoj legendi i
verovanju, pitanje koje je apostol Petar postavio Isusu. Na sta je Isus
prorocki odgovorio: &amp;quot;Dolazim u Rim, da ponovo budem razapet, jer to je
moja sudbina&amp;quot;. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Realna slika sveta izgleda tako da - uvek postoje oni koji veruju, ali
i oni koji ne veruju u astrologiju ili u mogucnost predvidanja
dogadjaja, tj. u sudbinu. Svidjalo se nekom ili ne, to je neosporna
cinjenica koja odrazava realnu sliku naseg evolutivnog nivoa, odnosno
nivoa saznanja! &lt;span style=&quot;font-weight: bold&quot;&gt;Naravno,
uvek treba postavati razlicita misljenja (cak i ona suprotna), jer
svako od nas zivi u svom licnom uverenju, da se sudbina svodi ili na
&amp;quot;slobodu izbora&amp;quot;, ili da - nasa &amp;quot;sudbina odredjuje sve, pa i slobodu
izbora&amp;quot;. &lt;/span&gt;Medjutim, oni koji su se bavili &amp;quot;slikama iz
buducnosti&amp;quot;, kao i predvidjanjem dogadjaja ili &amp;quot;prorokovanjem&amp;quot; tih
buducih dogadjaja, bili su jednoglasni u uverenju, da nikada i nista
nije slucajno.....Dakle, svako vreme i podneblje je imalo i &amp;quot;svoje
osvedocene proroke&amp;quot;, i to pocevsi vec od Biblije. Naime, u okrilju svih
religija postoji kult i verovanje u sudbinu, sto je narocito izrazeno
na istoku, gde se posebno izdvajaju Islam i Budizam (kao najuticajnije
religije). Zatim, verovanja u sudbinu i dokazi koji potvrdjuju &amp;quot;zapise&amp;quot;
o tacnom predskazanju razlicitih dogadjaja (bilo da je rec o sudbini
naroda ili o sudbini pojedinca, najcesce vladara) postoje u grckoj i
rimskoj mitologiji (najcuvenija su: Pitijina prorocanstva, Prorocanstva
Apolonovog hrama u Delfima - Delfijska prorocanstva, Sibila - Sibiline
prorocke knjige i mnoga druga imena ili prorocki zapisi). &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Cuveni proroci novijeg vremena su: M.Nostradamus, A.Krouvli, J.Kepler,
A.Leo i ostali, koji su takode iza sebe ostavili osvedocene &amp;quot;zapise&amp;quot;
(pisane tragove) o buducim dogadjajima. Poznato je, da se sa njihovim
&amp;quot;zapisima&amp;quot; ili prorocanstvima cesto manipulise (iz razlicitih
politickih i ekonomskih razloga, ili da bi se ocuvala &amp;quot;moc&amp;quot; odredjene
grupe pojedinaca koja upravlja &amp;quot;vrhom piramide&amp;quot;). Najbolji primer za to
su Nostradamusova prorocanstva koja su dosta cuvena, ali i
&amp;quot;prepakivana&amp;quot; u razlicite verzije. Uostalom Nostradamusova prorocanstva
su dosta obimna i &amp;quot;simbolicna&amp;quot;, tj. dvosmislena ili metaforicna, tako
da ostavljaju mogucnost za delimicnu promenu pri interpretaciji i
tumacenju. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: bold&quot;&gt;Sva prorocanstva jasno ukazuju na
neospornu cinjenicu - da su cuveni proroci tacno predvideli sve sto su
unapred najavljivali kao &amp;quot;predskazanje&amp;quot; ili sudbinu. Njihova
prorocanstva su sacuvana u legendama - predanjima, ili kao
&amp;quot;materijalni&amp;quot; dokazi (knjige i zapisi). Postoji jos jedna jako vazna
cinjenica - oni su tacno predvideli i (godinu, mesec i dan) svoje
smrti. &lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Sa psiholoskog stanovista, najzanimljiviji ili &amp;quot;najcudniji&amp;quot; momenat je
da su to &amp;quot;mirno&amp;quot; prihvatili i da nista nisu ucinili u smislu
&amp;quot;odlaganja&amp;quot;, cak nisu pokazali ni strah (smatra se da je to jedan od
urodjenih nagona za samoodrzanjem) u borbi za zivot, koji bi bio
svojstven &amp;quot;obicnom&amp;quot; coveku. Ovo zaista deluje zbunjujuce sa stanovista
psihologije, ali sigurno je da postoji i adekvatno objasnjenje. To
objasnjenje za sada predstavlja nedokucivu tajnu ili neresivu
zagonetku, jer &amp;quot;obican covek&amp;quot; jos uvek nema odgovor. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: bold&quot;&gt;Naime, sustinski odgovor u tome da
nikada i nista nije slucajno. Sto znaci da covek koji svoju sudbinu ne
poznaje, mozda i ne treba da je zna. Dok onaj koji ima spoznaju o
svojoj sudbini ili o sudbini naroda, ima i ogromnu privilegiju ili
teret.&lt;/span&gt;
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Dakle, uvek postoji dobar ili opravdan razlog zbog cega se nesto
desava ili ne desava. A da li je covecanstvo doseglo svoj evolutivni
nivo spoznaje &amp;quot;dobrog&amp;quot;, &amp;quot;bozanskog&amp;quot;, koletivne svesti i Univerzuma; kao
i da li covek dovoljno dobro poznaje samoga sebe? Razmislite o svemu
tome i potrudite se da sto bolje upoznate sami sebe, kao i svet oko
sebe - Sta Vi mislite o tome?














 &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Filozofija</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-07T02:41:28Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/pozitivna-energija/2007/11/07/keks...">
  <title>Keks... brzopleti zaključak</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/pozitivna-energija/2007/11/07/keks...</link>
  <dc:description>&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Verdana&quot;&gt;Devojka
je čekala avion u čekaonici jednog velikog aerodroma. Po&amp;scaron;to je trebala dugo da
čeka, odlučila je da kupi knjigu kako bi joj vreme brže pro&amp;scaron;lo. Uz knjigu je
kupila i paketić keksa. Sela je u VIP čekaonicu kako je niko ne bi uznemiravao.
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 10pt; font-family: Verdana&quot;&gt;Pored nje je bila stolica sa keksom, a sa druge jedan gospodin koji je
čitao novine. Kad je ona počela uzimati keks i gospodin je uzeo jedan. Ona se
&amp;scaron;okirala, ali nista nije rekla i nastavila je čitati knjigu. U sebi je
pomislila: ma gledaj ti ovo, da imam samo malo vi&amp;scaron;e hrabrosti, do sada bih ga
već udarila... Svaki put kad je ona uzimala jedan keks,čovjek pored nje, ne
obazirući se ni na &amp;scaron;ta, uzimao je isto tako jedan. Nastavili su tako dok nije
ostao samo jedan u paketu i devojka pomisli: Ba&amp;scaron; me zanima &amp;scaron;ta će sad
uraditi!!! Čovek uze poslednji i podeli ga na dva dela! Ovo je zaista previ&amp;scaron;e,
počela je da hukće &amp;scaron;okirana, uzela je svoje stvari, knjigu, torbu i otisla
prema izlazu iz čekaonice. Kada se osećala malo bolje, nakon &amp;scaron;to ju je pro&amp;scaron;la
uznemirenost, sela je na mesto gde nije bilo nikoga da bi izbegla neke druge
neugodne dogadjaje. Zatvori knjigu i otvori torbu da je ubaci u nju. U tom
trenutku ugleda paketić keksa jo&amp;scaron; uvek netaknut. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postide se kao kradljivac i tek tada shvati da je keks, isti kao njen, bio od
gospodina koji je sedeo pored nje, ali koji je, bez &amp;scaron;okiranja, nervoze ili
prepotencije, podelio i svoj poslednji komad sa njom, totalno suprotno od nje,
kojoj su bili povredjeni ponos i osećanja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ZAKLJUČAK: &lt;br /&gt;
Koliko puta u na&amp;scaron;em životu ćemo ili smo pojeli tudji keks, a da to nikad nećemo
ili nismo ni saznali? &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pre nego &amp;scaron;to se dodje do brzopletog zaključka i pre nego &amp;scaron;to se počne misliti
lo&amp;scaron;e, GLEDAJ sa paznjom detalje, vrlo često situacija nije onakva kako izgleda
nama na prvi pogled!!!! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U zivotu postoji 5 stvari koje se ne mogu vratiti: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kamen kad je bačen; &lt;br /&gt;
- Rec nakon &amp;scaron;to je rečena; &lt;br /&gt;
- Mogućnost nakon sto je izgubljena; &lt;br /&gt;
- Vreme kad je pro&amp;scaron;lo; &lt;br /&gt;
- Ljubav za koju se NE BORI&amp;Scaron;&amp;hellip;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Pozitivna energija</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-07T02:32:57Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-zele-samo-jednu-stvar">
  <title>Žasto muškarci žele &#039;&#039;samo jednu stvar&#039;&#039;</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-zele-samo-jednu-stvar</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;Mu&amp;scaron;karci žele seks, žene žele ljubav. Tako je bilo hiljadama godina, ali žasto je to tako, retko je tema razgovora. To je glavni izvor nesuglasica ižmeđu mu&amp;scaron;karca i žene.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ako pitate ženu &amp;scaron;ta bi volela da mu&amp;scaron;karac ima, ona će vam reći: &amp;scaron;iroka ramena, uzan struk, snažne ruke i noge (atribute i &amp;#39;&amp;#39;oprema&amp;#39;&amp;#39; dobrog lovca&amp;#39;), i jo&amp;scaron; da bude nežan, brižan, osetljiv za njene potrebe i prijatan razgovor. Na žalost žena, ova kombinacija pojave i ženskih i vrednosti obično se nalazi kod homoseksualaca i feminiziranih mu&amp;scaron;karaca.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Mu&amp;scaron;karac mora da vežba umetnost ugađanja ženi, jer to nije njegova prirodna osobina. On je lovac, re&amp;scaron;ava probleme, bori se s neprijateljem i lovi ručak. Na kraju dana bi samo da zuri u vatru i poseje seme za produžavanje vrste.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za ženu je značajno da se oseća voljenom, važnom i posebnom - da bi poželela seks.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tu se odnosi upetljaju u čvor koji mnogi ne umeju da razre&amp;scaron;e: mu&amp;scaron;karac mora prvo da ima seksualni odnos da bi mu se probudila osećanja. Nažalost, žena od njega to traži pre seksa. On je hiljadama godina bio lovac, borac, njegovo telo je programirano da izdrži svakakve te&amp;scaron;koće, hladnoću, vrelinu, opekotine, nije bilo mesta za osetljivost. Provoditi vreme u razgovorima i saosećanjima značilo bi gubitak koncentracije i snage. Njegov život je bio pun borbe protiv smrti. Žena mora razumeti ovaj biolo&amp;scaron;ki segment u modernom čoveku, kako bi prona&amp;scaron;la način da mu priđe i da se njime pozabavi konstruktivno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Žene su majke generacijama upozoravale da mu&amp;scaron;karci &amp;#39;&amp;#39;žele samo jednu stvar&amp;#39;&amp;#39; - seks. To je samo donekle istinito. Mu&amp;scaron;karci žele ljubav, ali kroz seks. Oni jedino mogu doživeti ljubav preko seksa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Razlike u poimanju seksa i &amp;scaron;ta je preče u seksu kod mu&amp;scaron;karca i žene toliko su velike da je besmisleno da jedno drugom muče optužbama. Ni žene ni mu&amp;scaron;karci ne mogu stvari da izmene - takvi su po prirodi. Osim toga, suprotnosti se u prirodi privlače. Jedino kod homoseksualaca, bilo da su mu&amp;scaron;ki ili ženski, retko dolazi do svađa oko seksa jer imaju iste želje.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Muško - ženski odnosi</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-05T23:02:48Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-pocinju-vezu-a-zene-zavrsavaju">
  <title>Žašto muškarci počinju vezu a žene završavaju!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/05/zasto-muskarci-pocinju-vezu-a-zene-zavrsavaju</link>
  <dc:description>Kaže žena da se ljubav zbunjuje i to je posebno tačno za mu&amp;scaron;karce. Oni su nafilovani testosteronom do u&amp;scaron;iju, koji ih lako gurnu u prva fazu - požudu. TOkom faze zanesenosti mu&amp;scaron;karac je toliko &amp;#39;&amp;#39;upaljen&amp;#39;&amp;#39; da mu nije lako da se snađe u prostoru. Kada se &amp;#39;&amp;#39;osvesti&amp;#39;&amp;#39; može doživeti udarac - žena koja je bila tako uzbudljiva uveče, ujutru može biti daleko od privlačne i inteligentne osobe sa kojom je on mislio da je bio sinoć. Centri za emocije i razum su malo bolje &amp;#39;&amp;#39;podmazani&amp;#39;&amp;#39; u mozgu žene, jer ona nije pod kontrolom testosterona, pa joj lak&amp;scaron;e da donekle proceni da li je taj mu&amp;scaron;karac potencijalno dobar za nju. Ovo je razlog zbog koga većinu veza prekidaju žene i zato su mu&amp;scaron;karci zbunjeni. Žene su nežnije kada ostavljaju mu&amp;scaron;karca, u čemu idu čak toliko daleko da neke od njih u svom opro&amp;scaron;tajnom pismu navedu kako će ga uvek voleti.</dc:description>
      
    <dc:subject>Muško - ženski odnosi</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-05T22:05:40Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/kako-zene-i-muskarci-slusaju">
  <title>Kako žene i muškarci slušaju!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/kako-zene-i-muskarci-slusaju</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;Žene u proseku koriste &amp;scaron;est izraza lica dok slu&amp;scaron;aju sagovornicu. Za
deset sekundi one mogu da promene tih &amp;scaron;est izraza lica, reflektujući
svoje sagovornice. Žena poput ogledala odslikava emocije ili izraze
koje koristi njena sagovornica. Kada ih neko posmatra sa distance, može
pomisliti da se isti događaj de&amp;scaron;ava obema ženama.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i18.servimg.com/u/f18/11/67/25/90/0113.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Kako žene slu&amp;scaron;aju!&quot; title=&quot;Kako žene slu&amp;scaron;aju!&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Žena čita značenje onoga &amp;scaron;to je rečeno prateći intonaciju, reči kao i
pokret tela, gestikulaciju, mimiku. Ovo je upravo ono &amp;scaron;to nedostaje
mu&amp;scaron;karcima da bi zadobili pažnju žena. VEćina mu&amp;scaron;karaca se obeshrabri
zbog izraza lica koje treba da pravi, ali ispati se veoma kad se u tome
obuči.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mu&amp;scaron;karci slu&amp;scaron;aju kao statue&lt;br /&gt;Mužjak - ratnik - lovac hiljadama godina je slu&amp;scaron;ao pasivno, ne odajući svoje emocije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i18.servimg.com/u/f18/11/67/25/90/0213.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Kako mu&amp;scaron;karci slu&amp;scaron;aju!&quot; title=&quot;Kako mu&amp;scaron;karci slu&amp;scaron;aju!&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bezizražajno lice bez pokazivanja osećanja omogućava mu&amp;scaron;karcu da se
oseća kad da vlada situacijom. Nije istina, međutim, da mu&amp;scaron;karci ne
znaju za emocije, izražavanja pokazuju da i oni osećaju ba&amp;scaron; onoliko
koliko i žene, samo to ne pokazuju.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tehnika slu&amp;scaron;anja kod žena uključuje raspon od visokih do niskih tonova
- ukupno pet tonova, uključujući &amp;#39;&amp;#39;oh&amp;#39;&amp;#39;, &amp;#39;&amp;#39;ah&amp;#39;&amp;#39;, ponavljanje
sagovornikovih reči... Mu&amp;scaron;karci imaju mnogo manji arsenal - samo tri
tona i pričaju monotonije.&lt;br /&gt;Da bi pokazali kako slu&amp;scaron;aju &amp;scaron;ta im se
priča, mu&amp;scaron;karci pribegavaju seriji &amp;#39;&amp;#39;hmp&amp;#39;&amp;#39; zvukova i mumlanja, sa
povremenim klimanjem glave.&lt;br /&gt;Žene kritikuju mu&amp;scaron;karce da ne slu&amp;scaron;aju. Oni međutim često slu&amp;scaron;aju iako se to na njima ne vidi. &lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Muško - ženski odnosi</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-03T19:03:25Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-zene-traze-u-muskarcima-...sta-muskarci-misle-o-tome">
  <title>Šta žene traže u muskarcima? ...šta muskarci misle o tome!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-zene-traze-u-muskarcima-...sta-muskarci-misle-o-tome</link>
  <dc:description>Ova tabela sastavljena je na osnovu ispitivanja preko 15000 mu&amp;scaron;karaca i žena od 17 do 60 godina starosti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;Scaron;TA ŽENE TRAŽE U MU&amp;Scaron;KARCIMA&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1. Ličnost&lt;br /&gt;2. Duhovitost&lt;br /&gt;3. Osećajnost&lt;br /&gt;4. Pamet&lt;br /&gt;5. Zgodno telo&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;Scaron;TA MU&amp;Scaron;KARAC MISLI DA ŽENA TRAŽI&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1. Ličnost&lt;br /&gt;2. Zgodno telo&lt;br /&gt;3. Duhovitost&lt;br /&gt;4. Osećajnost&lt;br /&gt;5. Lep izgled&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mu&amp;scaron;karci
samo donekle razumeju &amp;scaron;ta žene traže u njima. Oni gre&amp;scaron;e &amp;scaron;to misle da
žene na visoko mesto stavljaju izgled mu&amp;scaron;karca, a naročito gre&amp;scaron;i 15%
mu&amp;scaron;karaca koji su naveli da je ženama veoma bitan veliki penis (to je
izjavilo manje od 2% žena).</dc:description>
      
    <dc:subject>Muško - ženski odnosi</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-03T19:01:34Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-muskarci-traze-u-zenama-sta-zene-misle-o-tome...">
  <title>Šta muškarci traže u ženama? Šta žene misle o tome...!</title>
  <link>http://mikkie89.blog.rs/blog/mikkie89/musko-zenski-odnosi/2007/11/03/sta-muskarci-traze-u-zenama-sta-zene-misle-o-tome...</link>
  <dc:description>&amp;Scaron;ta traže mu&amp;scaron;karci u ženama:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1. Ličnost&lt;br /&gt;2. Lep izgled&lt;br /&gt;3. Pamet&lt;br /&gt;4. Duhovitost&lt;br /&gt;5. Zgodno telo&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;Scaron;ta žene misle da mu&amp;scaron;karci traže:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1. Lep izgled&lt;br /&gt;2. Zgodno telo&lt;br /&gt;3. Velike grudi&lt;br /&gt;4. Oblu zadnjicu&lt;br /&gt;5. Ličnost</dc:description>
      
    <dc:subject>Muško - ženski odnosi</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-11-03T19:01:14Z</dc:date>
    <dc:creator>mikkie89</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>