<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Medicina u racunarstvu</title>
  <link>http://marlonbrutal98.blog.rs/blog/marlonbrutal98</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Primena racunara u medicini</title>
   <description>&lt;p&gt;Područje primene računara je veoma &amp;scaron;iroko i 
svakim danom se sve vi&amp;scaron;e &amp;scaron;iri. Svakodnevno smo svedoci novih mogućnosti 
primene računara čime se postiže brže i ekonomičnije dobijanje rezultata
 i mnogo efikasnije re&amp;scaron;avaju problemi u različitim sferama života i 
rada. Procenat godi&amp;scaron;njeg prirasta novih saznanja u različitim naučnim 
oblastima je veoma različit i uglavnom je veoma visok.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U medicini on iznosi od 10 do 15 odsto godi&amp;scaron;nje. Lekar, kao 
pojedinac, vi&amp;scaron;e nije u mogućnosti da prati taj napredak čak ni u svom 
specijalnom području delatnosti i da novostečena znanja koristi u 
praktičnoj terapiji koju sprovodi. Rad uređaja koji se koriste u 
hirurgiji i dijagnostici kontroli&amp;scaron;u računari. Imajući u vidu interes 
bolesnika, u budućnosti se neće moći zamisliti dijagnoza, a ni terapija 
bez upotrebe računara. Podaci iz istorije bolesti, rezultata ispitivanja
 i laboratorijskih analiza predstavljaju ulazne podatke za 
dijagnosticiranje simptoma bolesti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poznato je u savremenoj medicini da postoji vi&amp;scaron;e od 100.000 simptoma 
koji mogu ukazivati na oko 10.000 oboljenja. Prema tome dijagnoza koju 
lekar treba da postavi može predstavljati kombinovanu pojavu većeg broja
 oboljenja istovremeno. Umesto listanja debelih knjiga radi postavljanja
 dijagnoze i zadavanja terapije, upotreba računara sa odgovarajućim 
softverom može da brže re&amp;scaron;i taj problem. Informacioni sistem u zdravstvu
 treba da omogući lekaru iz bilo kog dela sveta pristup zdravstvenom 
kartonu pacijenta koji se razboleo.&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt;Stanje e-zdravstva u Srbiji&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;U Srbiji relativno veliki broj zdravstvenih ustanova, u saradnji i 
pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i drugih relevantnih 
institucija, planira ili već razvija različite modele elektronskog 
zdravstvenog kartona.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pored Doma zdravlja Savski venac, centri koji su najdalje odmakli su 
Dom zdravlja Mladenovac, Dom zdravlja Zemun, Klinički centar Srbije, KBC
 Kraljevo i dr. Ono &amp;scaron;to se izdvaja kao neophodno iz dosada&amp;scaron;njih 
iskustava je konsenzus, svima prihvatljivo re&amp;scaron;enje oko toga &amp;scaron;ta će svaki
 elektronski zdravstveni karton morati da sadrži, kao i razvoj tehničkih
 standarda koji će elektronski zdravstveni karton učiniti lako dostupnim
 i bezbednim.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Op&amp;scaron;te je prihvaćeno i u praksi dokazano da se, samim prelaskom sa 
administracije zasnovane na papiru na kompjutersku obradu podataka, 
postižu najmanje trostruki porast efikasnosti i ogromne materijalne 
u&amp;scaron;tede u bilo kojoj sferi modernog poslovanja. Na ovoj ideji je 
zasnovana postepena transformacija Doma zdravlja Savski venac u jedan 
moderni zdravstveni centar, koji svoje poslovanje zasniva na 
svakodnevnoj upotrebi računara i razvoju elektronskog zdravstvenog 
kartona, kao novog sistema beleženja informacija u zdravstvu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Beogradska op&amp;scaron;tina Savski venac je po mnogo čemu posebna i sa 
stanovi&amp;scaron;ta primarne zdravstvene za&amp;scaron;tite posebno interesantna, jer se, u 
odnosu na druge gradske op&amp;scaron;tine, prostire na velikoj povr&amp;scaron;ini, sa 
relativno malim brojem stanovnika i nesrazmerno velikim brojem 
zaposlenih koji svoje radno vreme provode na teritoriji ove op&amp;scaron;tine. 
Samim tim je i organizacija zdravstvene službe na ovoj op&amp;scaron;tini 
specifična i svojevrstan je izazov. Kako to praktično izgleda?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedan ovako ambiciozan poduhvat postao je moguć zahvaljujući 
zajedničkim naporima pre svega Ministarstva zdravlja Srbije, Republičkog
 i Gradskog zavoda za za&amp;scaron;titu zdravlja i pod pokroviteljstvom EU. Jako 
bitan preduslov za uspostavljanje informacionog sistema (u daljem tekstu
 IS) &amp;ndash; mrežnu infrastrukturu je finansirao sam dom zdravlja. Evropska 
agencija za rekonstrukciju (EAR) je donacijom obezbedila sve neophodne 
računare i prateću opremu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Link ka internetu je obezbedio internet provajder Beotel, koji domu 
zdravlja pruža i konstantnu besplatnu tehničku podr&amp;scaron;ku. Rezultati 
internog istraživanja u Domu zdravlja Savski venac su pokazali da se 
veliki deo efektivnog radnog vremena utro&amp;scaron;i na ispunjavanje raznih 
obrazaca, dnevnih i mesečnih izve&amp;scaron;taja (lekari oko 30 odsto, a 
medicinske sestre čak do 70 odsto radnog vremena).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pacijent koji dođe na pregled &amp;scaron;eta se od prijemnog &amp;scaron;altera i preko 
sestre na odeljenju ili službi gde je upućen konačno stiže do lekara. 
Lekari za vreme pregleda upisuju u pacijentov zdravstveni karton sve 
zakonom predviđene elemente, ispisuju razne upute, recepte i naloge itd.
 Medicinske sestre popunjavaju recepte i upute op&amp;scaron;tim podacima, a iz 
kartona i protokola, nakon zavr&amp;scaron;etka pregleda, unose podatke u obrasce 
za dnevnu evidenciju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na kraju meseca sumiraju sve dnevne evidencije i zbirni izve&amp;scaron;taj 
dostavljaju odgovornoj sestri odeljenja, koja takođe &amp;ldquo;ručno&amp;rdquo; popunjava 
izve&amp;scaron;taje iz svoje organizacione jedinice. Služba statistike preuzima 
izve&amp;scaron;taje, unosi ih u unapred &amp;scaron;tampane obrasce za zbirnu evidenciju i 
prosleđuje ih odvojeno Gradskom i Republičkom zavodu za za&amp;scaron;titu 
zdravlja. Po novom sistemu, već po prijavljivanju pacijenta na prijemnom
 &amp;scaron;alteru, njegovi podaci se prosleđuju na računar lekara, koji u svakom 
trenutku ima pred sobom dnevni spisak i raspored pregleda. Novi pristup 
koji donosi informacioni sistem nije zasnovan samo na upotrebi računara,
 već su, shodno savremenim preporukama EU, stvoreni timovi lekar &amp;ndash; 
medicinska sestra.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tako npr. dok lekar intervjui&amp;scaron;e i pregleda pacijenta, medicinska 
sestra unosi op&amp;scaron;te podatke, a dok lekar prepisuje terapiju ili upute za 
dalje specijalističke preglede, sestra priprema pacijenta za dodatne 
radnje u okviru pregleda, npr. EKG ili ultrazvuk. Simultano se koristi 
isti računar i na ovaj način se samo jednom evidentiraju potrebni podaci
 od strane lekara i medicinske sestre u timu, i to na mestu gde se 
odvija sam pregled.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovako uneti podaci su posle toga lako dostupni statističkoj službi i 
računovodstvu, koji ih sa mnogo manje obrade mogu dalje da proslede 
vi&amp;scaron;im instancama. Ovakvim pristupom se pacijentima skraćuje čekanje i 
&amp;scaron;etanje od &amp;scaron;altera do &amp;scaron;altera i pobolj&amp;scaron;ava se kvalitet zdravstvene 
usluge koja im se pruža.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Primena elektronskog zdravstvenog kartona ne menja trajanje pregleda,
 već menja odnos u korist efektivnog vremena koje lekar posvećuje svom 
pacijentu.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://marlonbrutal98.blog.rs/blog/marlonbrutal98/generalna/2013/02/18/primena-racunara-u-medicini</link>
      <pubDate>, 18  2013 17:09:28 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Čestitamo</title>
   <description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</description>
   <link>http://marlonbrutal98.blog.rs/blog/marlonbrutal98/generalna/2013/02/18/cestitamo2</link>
      <pubDate>, 18  2013 17:07:16 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

