<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=22440&amp;profile=rss10">
  <title>Energetska efikasnost</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost</link>
  <description></description>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
  <dc:date>2026-06-09T18:36:07Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/prelazak-bloga-na-drugi-server" />
       <rdf:li rdf:resource="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/podvodno-skladistenje-energije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/21/pocinje-izgradnja-solarne-elektrane-u-beocinu" />
       <rdf:li rdf:resource="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/17/odrzano-predavanje-u-inzenjerskoj-komori" />
       <rdf:li rdf:resource="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/generalna/2013/05/07/gubici-energije-u-kuci" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/prelazak-bloga-na-drugi-server">
  <title>Prelazak bloga na drugi server</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/prelazak-bloga-na-drugi-server</link>
  <dc:description>&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Usled tehničkih problema, blog se seli na novu&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://efikasnost.blogspot.com/&quot;&gt;&lt;strong&gt;adresu&lt;/strong&gt;&lt;/a&gt;&lt;strong&gt;.&lt;/strong&gt; Izvinjavam se svima zbog neprijatnosti, ali blog je jo&amp;scaron; uvek u početnoj fazi, pa su ovakve promene uobičajene.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Vesti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-05-22T19:12:23Z</dc:date>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/podvodno-skladistenje-energije">
  <title>Norveški naučnici rade na prvom podvodnom potrojenju za skladištenje energije</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/22/podvodno-skladistenje-energije</link>
  <dc:description>&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Tim norve&amp;scaron;kih naučnika je predstavio način kako se može energija skladi&amp;scaron;titi na dnu mora. Ideju je ravila firma Subhydro AS u vidu podvodne reverzibilne hidroelektrane, koju pokreće pritisak vode pri dnu okeana a može se koristiti i reverzibilni efekat kako bi se energija skladi&amp;scaron;tila.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://assets.inhabitat.com/wp-content/blogs.dir/1/files/2013/05/Subhydro-station.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;izvor: inhabitat.com&quot; title=&quot;undefined&quot; hspace=&quot;2&quot; vspace=&quot;2&quot; width=&quot;320&quot; height=&quot;240&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;&lt;span&gt;Kako bi objasnio koncept rada, Rainer Schramm, tvorac idejnog re&amp;scaron;enja i osnivač firme&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://subhydro.com/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Subhydro&lt;/a&gt;&lt;span&gt;, uporedio je ovu tehnologiju sa otvaranjem poklopca podmornice na dnu mora, gde bi voda pod velikim pritiskom u&amp;scaron;la u podmornicu i izbacila sav vazduh iz nje.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Projekat se razvija u saradnji sa jo&amp;scaron; jednom norve&amp;scaron;kom firmom&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.sintef.no/home/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Sintef&lt;/a&gt;, koja je ekspert u polju energije i podvodnih tehnologija.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Kada se poveže na elektroenergetski sistem, ova vrsta elektrane se može koristiti za čuvanje energije zbog svog reverzibilnog karaktera. Na taj način se omogućava priobalnim zemljama da pro&amp;scaron;ire svoje kapacitete za skladi&amp;scaron;tenje energije. Dosada&amp;scaron;nji način se oslanjao na reverzibilne hidroelektrane na jezerima (u Srbiji je to HE Bajina Ba&amp;scaron;ta).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Elektrana se postavlja na morsko dno, na dubini od 400-800 m. Opremljena je ventilom, koji kada se otvori, voda počinje da ulazi u rezervoare i pri tom pokreće turbinu. Turbina je povezana sa generatorom koji proizvodi električnu energiju.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Ovakav sistem se može povezati i sa obnovljivim izvorima energije, recimo vetrogeneratorima. Tada bi pri jakom vetru, vi&amp;scaron;ak energije iz vetrogeneratora, bio kori&amp;scaron;ćen za reverzibilan rad podvodne hidroelektrane, gde bi se voda izbacivala iz rezervoara.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Tekst u saradnji sa sajtom&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://inhabitat.com/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Ihabitat&lt;/a&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Vesti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-05-22T16:04:52Z</dc:date>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/21/pocinje-izgradnja-solarne-elektrane-u-beocinu">
  <title>Počinje izgradnja solarne elektrane u Beočinu</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/21/pocinje-izgradnja-solarne-elektrane-u-beocinu</link>
  <dc:description>&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 18px&quot;&gt;U pokrajinskom sekretarijatu za energetiku i mineralne sirovine je potpisan sporazum o saradnji na realizaciji projekta izgradnje solarne elektrane u Beočinu. Sporazum su potpisali op&amp;scaron;tina Beočin, sekretarijat za energetiku i slovačka firma &amp;quot;Beočin enerdži&amp;quot; Slovačka firma namerava izgraditi solarnu elektranu jačine od jednog megavata na povr&amp;scaron;ini od tri hektara, a ukupna vrednost investicije iznosi tri miliona evra. Pokrajinski sekretar, Radoslav Striković je istakao da je veoma dobro &amp;scaron;to se u poslednje vreme akcenat stavlja na obnovljive izvore energije, a kompanije iz Slovačke su pokazale značajnu ozbiljnost u ovim poslovima, a ističe se firma &amp;quot;Termo solar&amp;quot;. Ceo tekst možete pročitati&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://www.beocin.rs/sr/index.php?id=322&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;ovde&lt;/a&gt;&lt;span style=&quot;line-height: 18px&quot;&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Vesti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-05-21T18:04:18Z</dc:date>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/17/odrzano-predavanje-u-inzenjerskoj-komori">
  <title>Održano predavanje u Inženjerskoj komori</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/vesti/2013/05/17/odrzano-predavanje-u-inzenjerskoj-komori</link>
  <dc:description>&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Predavanje na temu Visokoenergetski efikasni objetki u sistemu održivog razvoja (&amp;quot;net zero energy house&amp;quot;) je održano u regionalnoj kancelariji Inženjerske komore u Novom Sadu u četvrtak, 16. maja. Predavač je bio dipl. inž. Miroslav Simeunović iz Elektroinženjeringa. Predavanje se bavilo sistemima i energetskim bilansom izgrađenog objekta po sistemu &amp;quot;net zero energy&amp;quot;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaslike.com/files/tnz98y7i88jtxqly2vr.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Detalj sa početka predavanja&quot; title=&quot;undefined&quot; hspace=&quot;2&quot; vspace=&quot;2&quot; width=&quot;320&quot; height=&quot;240&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Predavanje je održano u Multimedijalnoj sali, regionalne kancelarije Inženjerske komore u Novom Sadu. Prisutni su uglavnom bili iz ma&amp;scaron;inske, elektroenergetske ili arhitektonske struke. Tema je bila &amp;quot;net zero energy house&amp;quot;. Ovaj pojam podrazumeva objekte različitih namena, koji na godi&amp;scaron;njem nivou vi&amp;scaron;e proizvedu energije nego &amp;scaron;to potro&amp;scaron;e ili je taj bilans na nuli - otuda i sam naziv &amp;quot;net zero energy&amp;quot; tj. objekat ukupne nulte energije. Kako bi se to postiglo, najče&amp;scaron;će se kombinuju različite tehnologije, obnovljivi izvori energije i sama konstrukcija objekta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Objekat o kome je bilo reči na predavanju, je proizvodno-poslovni objekat firme Elektrovat iz Čačka, koji je građen po sistemu &amp;quot;net zero energy&amp;quot;. Objekat ima 1.550 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;i sadrži proizvodni pogon i upravnu zgradu, kao i prodajno-izložbeni salon. Ukupno tri toplotne pumpe (sistem voda-voda) u kaskadnom sistemu se koriste za grejanje i klimatizaciju. Toplotne pumpe su domaće proizvodnje firme&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.artel.rs/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Artel&lt;/a&gt;&amp;nbsp;iz Novog Sada. Izbu&amp;scaron;ena su tri bunara (temperatura vode u njima iznosi 12 &amp;deg;C) za dovod vode u pumpe i dva uporna bunara (temperatura povratne vode je 9,5 &amp;deg;C). Zidovi objekta su od poliuretana, debljine 100mm, prozori su vi&amp;scaron;ekomorni, niskoenergetski, a sa južne strane zgrade su preko prozora ugrađeni automatizovani aluminijumski brisoleji, kako bi se za&amp;scaron;titila zgrada od pregrevanja. Krov objekta je napravljen od sike, u tavanicu je ugrađeno 200 mm kamene vune a na krovu objekta su postavljeni solarni paneli (PV paneli) nemačke marke&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://www.schueco.com/web/de/privatkunden/solarstrom_und_solarwaerme/produkte/solarstrom&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Shuco&lt;/a&gt;. Po rečima predavača, ukupna instalisana snaga PV panela je 55kW pika. Osvetljenje u objektu je Philipsovo, izbedeno LED sijalicama. Na predjoj fasadi objekta je urađeno dinamičko osvetljenje, koje daje zgradi različite izglede po&amp;scaron;to je vi&amp;scaron;ebojno i kompjuterski kontrolisano. Celim objektom se upravlja pomoću &amp;quot;Building Management Sistema&amp;quot;-BMS, koji objedinjuje kontrolu temperature i osvetljenja u svakoj prostoriji, sigurnosne sisteme i kontrolu radnika.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Deo predavanje se ticao i postignutih dosada&amp;scaron;njih rezultata, obzirom da je objekat useljen oktobra 2012. god. Simeunović je izneo impresivne cifre koje su se ticale učinka toplotnih pumpi prilikom grejanja u toku prethodne zime. Pri temperaturi od -12 &amp;deg;C, potro&amp;scaron;nja pumpi je bila 7 kW, dok je pri temperaturi od - 25 &amp;deg;C iznosila 15 kW. Treba ponovo naglasiti da je u pitanju objekat od 1.500 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&amp;nbsp; i da se zagreva celom povr&amp;scaron;inom. Prilikom prvih toplih dana u krajem aprila, pumpe su radile u pasivnom režimu kako bi obezbedile hlađenje objekta - tj. koristila se samo hladna voda iz bunara za hlađenje. Fotonaponske ćelije na krovu su u periodu od oktobra do decembra 2012. godine proizvele 23.000 kWh električne energije i ta energije je isporučena u sistem Elektroprivrede Srbije, po postojećim fid-in tarifama za solarnu energiju. Tokom navođenja svih ovih podataka, Simeunović se osvrnuo na fid-in tarife Elektroprivrede Srbije i probleme sa kvotama, koje se na godi&amp;scaron;njem nivou donose za energiju dobijenu iz obnovljivih izbora energije (OIE). Za razliku od Srbije, u EU ne postoje kvote, ali su zato, sa druge strane, cene za kilovat-sate solarne energije u padu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Predavanju je jedino, po mom ličnom mi&amp;scaron;ljenju, nedostajala dublja ekonomska analiza i predviđanje ekonomskih efekata ugrađenih sistema, obzirom da je projekat finansiran iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Međutim, predavač je bio inženjer eletrko struke, pa verujem da se nije lično zadržavao na tim detaljima već je to bilo prepu&amp;scaron;teno nekom članu tima ekonomske struke.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Vesti</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-05-17T01:54:09Z</dc:date>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/generalna/2013/05/07/gubici-energije-u-kuci">
  <title>Gubici energije u kući</title>
  <link>http://efikasnost.blog.rs/blog/efikasnost/generalna/2013/05/07/gubici-energije-u-kuci</link>
  <dc:description>&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Ovaj tekst je inspirisan čestim komentarima koje sam čuo među ljudima koji ulože preko 1000 &amp;euro; u izolaciju objekta a u toku narednih grejnih sezona ne video značajne u&amp;scaron;tede u potro&amp;scaron;nji energije. Dakle, u čemu je problem?&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Poslednjih nekoliko godina smo svedoci sve većeg rasta cena energetnata. Veliki je problem otpratiti te poraste, posebno ukoliko su novčana sredstva ograničena. Povećanje cena energenata (električne energije, gasa, drva, uglja) se najvi&amp;scaron;e oseti u toku zime, kada je potrebno zagrevati prostor u kome boravimo. Kako bi se udobno boravilo u nekoj prostoriji, propisana temperatura je 21 &amp;deg;C, a za kupatila 22 &amp;deg;C. Neki se slažu da je ovo dovoljno, nekima je ovo hladno za boravak, ali postoji i dalje problem kako zagrejati prostor. Ovaj tekst će se pozabaviti gubicima u kući koji nastaju na najče&amp;scaron;ćim mestima, kako bi se mogla na vreme uraditi sanacija i sprečiti dalji gubici energije. Na sledećoj slici su prikazani najveći gubici energije u objektima za stanovanje.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://zaslike.com/files/l7z9h5f3vdnu3i6yzmh.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Gubici energije&quot; title=&quot;undefined&quot; hspace=&quot;2&quot; vspace=&quot;2&quot; width=&quot;320&quot; height=&quot;240&quot; align=&quot;absmiddle&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Gubici u procentima se mogu izraziti ovako:&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;1. gubitak kroz lo&amp;scaron;e izolovane zidove objekta oko 30%&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;2. gubitak kroz tavanicu i krov objekta oko 25%&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;3. gubitak kroz otvore (vrata i prozore) iznosi oko 35%&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;4. gubitak kroz pod iznosi oko 10%.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Ovde se jasno vidi da su najveći gubiti energije kroz staru stolariju. Ukoliko imate već dobro izolovane zidove, ili su vam gubici energije kroz zidove manji nego kroz otvore objekta, ulaganje u dalje pobolj&amp;scaron;anje izolacije zidova se može smatrati nepotrebnom investicijom. Isplatiće se ta investicija, bez sumnje, ali će period biti jako dug, po&amp;scaron;to i dalje veći deo energije se gubi kroz prozore i vrata. Ovo je najče&amp;scaron;ća gre&amp;scaron;ka koju ljudi, ne konsultujući se sa stručnjacima iz ove oblasti, rade. Dakle, nije re&amp;scaron;enje samo povećavati debljinu izolacije, ukoliko niste proverili u kakvom stanju su va&amp;scaron;i prozori i vrata. Ponoviću opet, nije lo&amp;scaron;e &amp;scaron;to neko povećava debljinu izolacije u zidovima, ali to neće dati željene rezultate, po&amp;scaron;to se nije re&amp;scaron;io glavni problem gubitka energije. &lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: verdana, geneva&quot;&gt;Naravno, ne mora da znači da su vrata i prozori glavna mesta gubitka energije, ukoliko su skorije postavljeni. Na slici gore se vidi gde su jo&amp;scaron; mesta na kojima se treba pozabaviti sa izolacijom. Redosled i način izolovanja u pojedinačnim slučajevima zavisi od stanja objekta i drugih faktora, tako da je najbolje konsultovati se sa nekim stručnim pre bilo kakvih investicija.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-05-07T15:32:51Z</dc:date>
    <dc:creator>efikasnost</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>