<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=23777&amp;profile=rss10">
  <title>Geografija</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic</link>
  <description></description>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
  <dc:date>2026-08-17T22:29:19Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/22/zivotinjski-svet-azije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/21/biljni-svet-azije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/21/klima-azije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/19/reljef-azije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/razudjenost-obala-azije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/azija-osnovni-podaci" />
       <rdf:li rdf:resource="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/04/cestitamo2" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/22/zivotinjski-svet-azije">
  <title>Životinjski svet Azije</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/22/zivotinjski-svet-azije</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Raznovrsnost klimatskih tipova i odgovarajućih tipova vegetacije, uslovljava i veoma raznovrstan životinjski svet. Pojedine životinjske vrste žive samo u Aziji i predstavljaju specifičnost ovog kontinenta i faune sveta. Zbog uticaja čoveka i promena u prirodnoj sredini opstanak nekih od njih je veoma ugrožen.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Simbol Svetske fondacije za za&amp;scaron;titu divljih životinja ( WWF) jeste &lt;strong&gt;velika panda. &lt;/strong&gt;Velika panda je krupni sisar iz porodice medveda, poreklom iz jugoistočne Kine. Lako se prepoznaje po upadljivim crnim oznakama oko očiju, na u&amp;scaron;ima i preko svog zaobljenog tela. Iako pripada redu zveri, koje karakteri&amp;scaron;e ishrana mesom, džinovska panda se u 99% slučajeva hrani mladicama i listovima bambusa. U prirodnom stani&amp;scaron;ru ostalo ih je veoma malo. Ovo je jako ugrožena vrsta. Iako se u zatočeni&amp;scaron;tvu te&amp;scaron;ko razmnožava, u Kini je formirano nekoliko centara za očuvanje ove veoma ugrožene i retke vrste.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/panda.JPG&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Najveća od četiri vrste velikih divljih mačaka, &lt;strong&gt;tigar&lt;/strong&gt;, živi samo u Aziji. Živi u džunglama u jugoistočnom Sibiru i jugoistočnoj Aziji. Od 9 podvrsta, tri su istrebljene (kaspijski, javanski i tigar sa ostrva Bali), a ostale su veoma ugrožene. Najveći među njima je &lt;strong&gt;sibirski tigar&lt;/strong&gt;, a najopasniji po čoveka &lt;strong&gt;bengalski tigar.&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;Tigar je dug oko 140cm a rep mu je jo&amp;scaron; oko 60cm. Mužjaci su te&amp;scaron;ki negde oko 120kg, a ženke oko 90kg. Sibirskom tigru dužina može da bude čak i oko 3m, rep dug oko 90cm, a može dostići težinu i preko 350kg ( ženke 300 kg) .&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/104450-tigar.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Od 5 vrsta &lt;strong&gt;nosoroga&lt;/strong&gt;, tri žive u Aziji. Za razliku od svojih afričkih rođaka, azijske vrste su manje i imaju manji rog. &lt;strong&gt;Sumatranski nosorog &lt;/strong&gt;danas ima stani&amp;scaron;te u Maleziji, Indoneziji, odnosno na ostrvima Borneo i Sumatra, kao i na Malajskom poluostrvu. On ima dva roga. &lt;strong&gt;Indijski &lt;/strong&gt;i&lt;strong&gt; &amp;nbsp;javanski nosorog &lt;/strong&gt;imaju jedan rog. Sve tri azijske vrste nosoroga veoma su ugrožene zbog lova, i uni&amp;scaron;tavanja njihovog prirodnog stani&amp;scaron;ta.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104454&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/nosorog.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/nosorog.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;Azijski lav&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;je takođe jako ugrožen. Jedna od osam podvrsta živi u Aziji. Nekada je naseljavao &amp;scaron;iroko područje jugozapadne i južne Azije, a danas je ostalo svega oko 300 jedinki na malom &amp;scaron;umskom području oblasti Gir u zapadnoj Indiji. Azijski lavovi su manji i lak&amp;scaron;i od njihovih afričkih rođaka, ali su podjednako agresivni.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/104452-lav.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;Azijski(indijski) slon&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;je jedna od dve vrste slonova koje žive na Zemlji. Manji je od svog afričkog rođaka i ima manje u&amp;scaron;i i manje kljove. Od davnina se na njegovom prirodnom stani&amp;scaron;tu u Aziji ( na prostorima južne i jugoistočne Azije ) koristi kao domaća životinja za vuču, prevoz i podizanje te&amp;scaron;kih tereta. Slon učestvuje i u religijskim obredima i karnevalima.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104456&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/slon.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/slon.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;U &amp;scaron;umama Bornea i Sumatre živi &lt;strong&gt;orangutan. &lt;/strong&gt;Na jeziku tamo&amp;scaron;njeg stanovni&amp;scaron;tva reč oran-gutan znači &amp;#39;&amp;#39; &amp;scaron;umski čovek &amp;#39;&amp;#39; . On je vrsta primata iz porodice čovekolikih majmuna. On je nekada naseljavao prostore jugoistočne Azije, ali je njegov opstanak veoma ugrožen zbog uni&amp;scaron;tavanja prirodnog stani&amp;scaron;ta.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104457&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/orangutan-06.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/orangutan-06.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Druge značajnije vrste koje naseljavaju Aziju su zmije. Od otrovnih je značajna &lt;strong&gt;kobra, &lt;/strong&gt;a od neotrovnih &lt;strong&gt;pitoni.&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Značajne su takođe i&amp;nbsp;&lt;strong&gt;rajske ptice&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;koje naseljavaju prostore jugoistočne Azije, Njih odlikuje perje jako živih boja. Pomoću tog perja mužjaci se udvaraju ženkama. Ženke su često manje upadljive od mužjaka ali to nije uvek slučaj.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;a id=&quot;res_104453&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/kobra.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews/kobra.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;a id=&quot;res_104455&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/rajska%20ptica.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews/rajska%20ptica.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Tibetska visoravan je na prvi pogled nenaseljena oblast, ali ona je ipak stani&amp;scaron;te mnogim vrsta životinja. Tu žive&lt;strong&gt;&amp;nbsp;snežni leopard &amp;nbsp;&lt;/strong&gt;i&lt;strong&gt; &amp;nbsp;jak. &lt;/strong&gt;Jak je vrsta planinskog govečeta. On, uključujući grbu na leđima, može da dostigne visinu i do 2m, a težinu od preko 800kg. Telo mu je prekriveno dugom, gustom dlakom, koja viseći resasto sa boka seže čak do članaka. Stanovni&amp;scaron;tvo Tibeta ga gaji kao domaću životinju i od njega dobija mleko, vunu, kožu, od rogova pravi manja oruđa, a balega se su&amp;scaron;i koristi za ogrev.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104451&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/jak.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/jak.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Azija</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-22T19:24:41Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/21/biljni-svet-azije">
  <title>Biljni svet Azije</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/azija/2013/10/21/biljni-svet-azije</link>
  <dc:description>&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&amp;nbsp;Biljni svet je u Aziji jako raznovrsan.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;-&lt;u&gt;Pojas tundri &lt;/u&gt;&amp;nbsp;se pruža u pojasu uz Severni Ledeni okean, gde je zastupljena subpolarna klima. Temperature su niske, tlo zamrznuto već na dubini od jednog metra &amp;scaron;to ukazuje na slabo produktivno zemlji&amp;scaron;te.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;-&lt;u&gt;Pojas četinarskih &amp;scaron;uma (tajgi ) &lt;/u&gt;&amp;nbsp;se pruža najvećim delom u Sibiru. Sibirske tajge su najprostranije &amp;scaron;umsko područje na zemlji.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;u&gt;-Pojas step&lt;/u&gt;a se pruža u centralnom delu Azije gde je zastupljena mala količina padavina.&lt;br /&gt;-&lt;u&gt;Pojas pustinja &lt;/u&gt;&amp;nbsp;se takođe pruža u sredi&amp;scaron;njem delu Azije zbog male količine padavina. Najveće pustinje u Aziji su : Kizilkum i Karakorum (istočno od Kaspijskog jezera), Takla Makan (u Tarimskoj kotlini), pustinja Džungarija u (kotlini između planina Tjan &amp;Scaron;an i Altaj) i pustinja Gobi (ili &amp;Scaron;amo) u Kini.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Osim u centralnom delu Azije pustinja ima i u jugozapadnim delovima. Na Arabijskom poluostrvu nalaze se Veliki i Mali Nefud, Rub - el-Hali i Sirijska pustinja. Na Iranskoj visoravni koja je izolovana visokim planinama nalaze se De&amp;scaron;te Lut i De&amp;scaron;te Kevir. U severozapadnom delu Indije je pustinja Tar.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;U svim pustinjama Azije oskudan je biljni i životinjski svet.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Prostori južne i jugoistočne oblasti Azije su pod uticajem ekvatorske i monsunske klime . Oni su pod vegetacijom džungli (guste, tropske &amp;scaron;ume, te&amp;scaron;ko prohodne, izražena spratovnost biljnih vrsta). Sa povećavanjem nadmorske visine javljaju se savane.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;* Duž morskih obala i estuarskih u&amp;scaron;ća u tropskim oblastima javlja se poseban tip vegetacije vlažnih tropskih &amp;scaron;uma. To je &lt;u&gt;mangrova. &lt;/u&gt;Drveće mangrove posebno je prilagođeno uslovima plitke, slane vode i male količine kiseonika u zemlji&amp;scaron;tu. Stabla ovog drveća izdižu se na dugačkom korenju iznad nivoa vode. Velika raznovrsnost biljnih vrsta može se pronaći u stani&amp;scaron;tu mangrova, ali od priznatih 110 vrsta, samo 54 vrsta u 20 rodova iz 16 porodica čini prave mangrove. Najvi&amp;scaron;e ih ima u &amp;scaron;umama Nove Gvineje, Indonezije i Malezije. &amp;nbsp; &lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;a id=&quot;res_104401&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/Mangroves.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/Mangroves.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;*Među mnogim vrstama specifičnim za vlažne tropske &amp;scaron;ume jugoistočne Azije, ističu se dve koje imaju najveće cvetove. Prva je parazitska biljka raflezija čiji cvet u prečniku dostiže 1,5 m, a opra&amp;scaron;uju ga insekti, posebno muve, koje privlači svojom bojom i mirisom mesa koje truli. Druga je džinovski kozlac čija vlas dostiže i do 3m visine.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;a id=&quot;res_104402&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/189199_002-rafezija_f.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/189199_002-rafezija_f.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&amp;nbsp;U istočnoj Aziji se u toku godine izluči dovoljna količina padavina koja ja potrebna za opstanak različitih vrsta &amp;scaron;uma. U zavisnosti od geografske &amp;scaron;irine i nadmorske visine smenjuju se suptropske zimzelene, listopadne i četinarske &amp;scaron;uma. Među mnogim &amp;scaron;iroko rasprostranjenim vrstama drveća koje raste samo u &amp;scaron;umama istočne Azije mogu se sresti neke specifične i retke &amp;scaron;umske vrste. Tako se, samo u istočnoj Kini nalaze &amp;scaron;ume koje gradi ginko, vrsta za koju se mislilo da je potpuno nestala u ledenom dobu. U jugoistočnom delu Kine zastupljene su &amp;scaron;ume bamb&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;usa.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;a id=&quot;res_104403&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/bambusove%20sume.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/bambusove%20sume.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt; &amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Visoravan Tibet je hladna vetrovita visokoplaninska oblast sa veoma oskudnim travnjacima.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Azija</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-21T22:41:01Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/21/klima-azije">
  <title>Klima Azije</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/21/klima-azije</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Najveće razlike između raznih delova Azije ogledaju se u klimi. U Aziji su zastupljeni svi klimatski tipovi. Ona se nalazi u žarkom, severnom umerenom i severnom hladnom toplotnom pojasu. Na klimu Azije utiču: geografska &amp;scaron;irina, nadmorska visina, vetrovi, morske struje, Severni pol. Visoke planine i prostrane nizije takođe utiču na raspored klime u Aziji. Venačne planine koje se pružaju u južnim delovima Azije, svojom visinom, kao zid, sprečavaju da tople vazdu&amp;scaron;ne mase prodru dublje u unutra&amp;scaron;njost kontinenta. Istovremeno, one sprečavaju prodor hladnih vazdu&amp;scaron;nih masa koje se &amp;nbsp;preko prostranih nizija i visoravni spu&amp;scaron;taju sa severa. Na visokim planinama izražena je vertikalna klimatska zonalnost.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Velike prostore Sibira odlikuju prostrane nizije i niske visoravni. Zbog toga se uticaji hladnog vazduha iz severne polarne oblasti osećaju duboko u unutra&amp;scaron;njosti. U krajnjim severnim delovima zastupljena je &lt;u&gt;subpolarna klima.&amp;nbsp;&lt;/u&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/sibir.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Prema jugu, sa povećavanjem kontinentalnosti subpolarnu klimu smenjuje &lt;u&gt;hladnija varijanta kontinentalne klime - o&amp;scaron;tra kontinentalna klima.&lt;/u&gt; U kotlinama istočnog Sibira, okruženim planinama, vazduh se u toku zime rashladi. Hladan vazduh se u tim kotlinama dugo zadržava i tu su izmerene najniže temperature na svetu ( Verhojansk, -67,8&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;O&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;C )&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104361&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/verhojansk.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/verhojansk.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Jugozapadni delovi Azije nalaze se u zoni oko severnog povratnika. To su oblasti stalno visokog vazdu&amp;scaron;nog pritiska sa izrazito suvim i toplim vazdu&amp;scaron;nim masama. Iz ovih oblasti ka ekvatoru duvaju stalni vetrovi pasati. Pasati duvaju sa kopna prema moru zbog čega je na prostorima Arabijskog poluostrva zastupljena izrazito &lt;u&gt;suva pustinjska klima.&lt;/u&gt;&amp;nbsp;Na suvu klimu Iranske visoravni utiče i njena izolovanost visokim planinama. Uz obale Sredozemnog mora zastupljena je &lt;u&gt;sredozemna klima.&amp;nbsp;&lt;/u&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Prostori centralnog dela Azije su udaljeni od okeana i mora. vetrovi koji bi mogli doneti padavine ovim oblastima do njih stižu kao suvi. Zbog te izrazite kontinentalnosti u centralnim delovima Azije zastupljena je &lt;u&gt;suva kontinentalna klima&lt;/u&gt;. To su oblasti kontinentalnih pustinja.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104381&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/Gobi03.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/Gobi03.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Istočna Azija je izložena uticajima toplih ivičnih mora i toplih morskih struja koje se kreću duž njihovih obala. Zbog toga je na ostrvima i u primorju zastupljena &lt;u&gt;primorsko- okeanska klima&lt;/u&gt;&amp;nbsp;i nju odlikuju blage i suve zime i topla i ki&amp;scaron;ovita leta. U jugoistočnoj Kini, zbog kontinentalnosti i južnijeg položaja leta su žarka i ki&amp;scaron;ovita a zime su znatno toplije sa malom količinom padavina. Ovaj tip klime naziva se &lt;u&gt;sinijska (kineska) klima.&lt;/u&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Južni i jugoistočni deo Azije je pod uticajem periodičnih vetrova monsuna. U tim oblastima zastupljena je &lt;u&gt;monsunska klima. &lt;/u&gt;U monsunskoj klimi izdvojena su dva jasna perioda : zimski suvi i letnji vlažni.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;Na visokim planinama Azije zastupljena je vertikalna klimatska zonalnost sa pravom &lt;u&gt;visokoplaninskom klimom.&lt;/u&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;, times&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;u&gt;Ekvatorska klima &lt;/u&gt;&amp;nbsp;je zastupljena u oblastima oko ekvatora tj. na području Malajskog arhipelaga i Malajskog poluostrva. Ona sa povećanjem nadmorske visine prelazi u &lt;u&gt;tropsku klimu&lt;/u&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-21T17:04:19Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/19/reljef-azije">
  <title>Reljef Azije</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/19/reljef-azije</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;Venačne planine Azije nastale su pomeranjem afričke, arabijske i indijske ploče prema severu i njihovim podvlačenjem i sudarom pod evroazijsku ploču, do&amp;scaron;lo je do nabiranja visokih venačnih planina. U Aziji se venačne planine pru&amp;scaron;aju od Male Azije do Malajskog Arhipelaga i između visokih planina nalaze se prostrane visoravni.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span&gt;Na mestu udara indijske ploče i njenog podvlačenja pod evroazijsku ploču nabrane su najvi&amp;scaron;e planine na svetu. Najvi&amp;scaron;a je planina Himalaji gde se ujedno i nalazi najvi&amp;scaron;i vrh na svetu. To je Mont Everest ( 8848m ). Visoke planine su takođe Karakorum, Hindiku&amp;scaron;, Pamir, Kunlun, Tjan &amp;Scaron;an i one su ujdeno i jedine planine na svetu vi&amp;scaron;e od 7000m.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Između Himalaja i Karakoruma izdignuta je najvi&amp;scaron;a i najveća visoravan na svetu, Tibetska visoravan.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/Himalaji.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span&gt;U severnom delu poluostrva Mala Azija nalaze se Pontijske planine, a u južnom Tavor i Antitavor (Južni Tavor). Između ovih planina sme&amp;scaron;tena je Anatolska visoravan. Prema istoku, na Pontijske planine nastavljaju se planine Ararat, Kavkaz i Elbrus sve do Hindiku&amp;scaron;a. Na Tavor i Antitavor nastavlja se planina Zagros. Između planina Elbrus i Zagros nalazi se Iranska visoravan.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span&gt;Zona nabiranja se povija i prema jugu i dalje se nastavlja i na poluostrvu Indokina i Malajskom poluostrvu. Pomeranje litosfernih ploča je proces koji i danas traje zbog čega su na prostorima jugoistočne Azije česti zemljotresi.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;*&lt;span&gt;2004. godine, u Decembru, jak podmorski zemljotres potresao je jugoistočnu Aziju.Epicentar tog zemljotresa bio je oko zapadnih obala Sumatre. Potres je bio jak 9,3 stepena Rihterove skale i trajao je punih 10 minuta. On je po snazi drugi, a po trajanju najduži zabeleženi potres. Nakon njega usledio je cunami koji je o&amp;scaron;tetio ne samo obale Azije već i obale Afrike.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: andale mono,times&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span&gt;Oblasti Kamčatku, Japanska ostrva, Malajskog arhipelaga pa sve do ostrva Nova Gvineja odlikuju ne samo jaki zemljotresi već i velika vulkanska aktivnost. Ova oblast sa brojnim aktivnim i uga&amp;scaron;enim vulkanima deo je vatrenog pojasa Pacifika.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/288px-Puu_Oo_cropped.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt; &lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-19T12:43:09Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/razudjenost-obala-azije">
  <title>Razuđenost obala Azije</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/razudjenost-obala-azije</link>
  <dc:description>&lt;blockquote style=&quot;margin: 0px 0px 0px 40px; border: medium none; padding: 0px&quot; style=&quot;margin: 0px 0px 0px 40px; border: medium none; padding: 0px&quot;&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;U jugozapadnoj Aziji sme&amp;scaron;tena su dva velika&amp;nbsp; poluostrva. Poluostrvo Mala Azija, oivičeno Crnim, Egejskim i Sredozemnim morem, predstavlja &amp;quot;most&amp;quot; ka Evropi. Arabijsko poluostrvo je najveće poluostrvo na svetu i njega osim Crvenog mora i Adenskog zaliva okružuju Persijski i Omanski zaliv koje povezuje prolaz Ormuz. Na krajnjem severozapadnom delu Arabijskog poluostrva je malo Sinajsko poluostrvo. Najveće Azijsko ostrvo u Sredozemnom moru je ostrvo Kipar. &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;em&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;em style=&quot;font-family: &#039;andale mono&#039;,times; font-size: large&quot;&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;/blockquote&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/kipar%20osnova.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Južni deo Azije, između Arabijskog mora i Bengalskog zaliva, dominira Indijsko poluostrvo. U Indijskom okeanu je veće ostrvo &amp;Scaron;ri Lanka a manja koralska ostrva su: Andamani, Nikobari, Lakadivi i Maldivi.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;Jugoistočni deo Azije ima najrazuđenije obale.Osim poluostrva Indokina i Malajskog poluostrva, u ovom delu nalazi se i jedna od najvećih ostrvskih grupa, Malajski arhipelag.On ima vi&amp;scaron;e od 20 000 ostrva. Čine ga:&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Velika Sudnska ostrva ( Sumatra, Java, Borneo, Celebes)&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Mala Sundska ostrva ( Bali, Timor, Sumba, Sumbava )&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Filipinska ostrva ( Luzon, Mindanao )&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Molučka ostrva ( Halmahera, Ceram )&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Duž istočnih obala nalaze se grupe ostrva koje su od kontinentalnog dela Azije odvojene ivičnim morima. To su na primer ostrva : Japanska, Kurilska, Rjukju, Sahalin.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large; font-family: &#039;andale mono&#039;,times&quot;&gt;&lt;em&gt;Severne obale Azije nisu mnogo razuđene. Veće poluostrvo je Tajmir. Veća ostrva su Nova Zemlja, Zemlja Franca Josifa, Novosibirska ostrva i druga, i ona pripadaju Arktičkom arhipelagu.&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/filipini-ostrva-palawan-1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-18T19:29:31Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/azija-osnovni-podaci">
  <title>Azija-osnovni podaci</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/18/azija-osnovni-podaci</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&amp;nbsp; &lt;span&gt;Azija je najveći i najnaseljeniji kontinent.Sastoji se od 46 zemalja i izlazi na sva četiri okeana:Indijski, Tihi, Severni Ledeni i delom preko Karskog mora i na Atlantski okean.&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span&gt;Povr&amp;scaron;ina:44 miliona &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14pt; line-height: 115%&quot;&gt;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span&gt;Ime Azija potiče od asirske reči Asu, &amp;scaron;to znači zalazak sunca. Azija je kontinent prepun suprotnosti. U Aziji se nalaze najvi&amp;scaron;e planine na svetu, a duž njenih obala se prostiru najveće morske dubine.Azija ima vulkane sa najvećom aktivno&amp;scaron;ću, ali i veoma mirna područja. Klima Azije je takođe jako raznovrsna. Postoje čitava područja bez odvodnjavanja ka moru. Odlikuju je mnoge verske, kulturne i jezičke suprotnosti.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_104157&quot; href=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/Asia_on_the_globe_(red).svg.png&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://ivanadjokanovic.blog.rs/gallery/23777/previews-med/Asia_on_the_globe_(red).svg.png&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;Azija se prostire na sve četiri zemljine polulopte. Graniči se sa Evropom, Afrikom, Australijom i Severnom Amerikom.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;br /&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;Granicu Azije sa Evropom čine: planina Ural, reka Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bosfor, Mramorno more, Dardaneli i Egejsko more.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;Granicu Azije sa Afrikom čine: Suecki kanal, Crveno more, moreuz Bab-el-Mandeb, Adenski zaliv.&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt; Granicu Azije sa Severnom Amerikom čini Beringov moreuz.&lt;br /&gt;Granicu Azije sa Australijom čini Malajski arhipelag. &lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-18T08:32:18Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/04/cestitamo2">
  <title>Čestitamo</title>
  <link>http://ivanadjokanovic.blog.rs/blog/ivanadjokanovic/generalna/2013/10/04/cestitamo2</link>
  <dc:description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2013-10-04T08:11:18Z</dc:date>
    <dc:creator>ivanadjokanovic</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>