<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Vaš stomatolog</title>
  <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog</link>
  <description>&lt;p&gt;Saznajte sve što Vas zanima o stomatologiji na mom sajtu  www.vasstomatolog.com  dr Marijana Herceg.&lt;/p&gt;
</description>
 </channel>
    <item>
   <title>Kako nadoknaditi nedostatak vitamina B12 kod vegana?</title>
   <description>&lt;div class=&quot;single-post-thumb&quot; style=&quot;padding: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Droid Sans&#039;, Arial, Verdana, sans-serif; margin: 0px -1px !important; line-height: 0 !important&quot;&gt;&lt;img class=&quot;attachment-slider size-slider wp-post-image tie-appear&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.com/wp-content/uploads/2017/01/vitamin-b12-660x330.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;vegani, vitamin b12, muskarci&quot; width=&quot;660&quot; height=&quot;330&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;single-post-caption&quot; style=&quot;padding: 7px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; text-align: center; font-style: italic; color: #666666; font-family: &#039;Droid Sans&#039;, Arial, Verdana, sans-serif&quot;&gt;Nadoknaditi nedostatak B12 kod vegana&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-inner&quot; style=&quot;padding: 20px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Droid Sans&#039;, Arial, Verdana, sans-serif&quot;&gt;&lt;h1 class=&quot;name post-title entry-title&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 19px&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/h1&gt;&lt;p class=&quot;post-meta&quot; style=&quot;padding: 0px 0px 5px; margin: 7px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border-width: 0px 0px 1px; border-style: none none solid; border-bottom-color: #f2f2f2; box-sizing: border-box; color: #888888; font-size: 14px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;clear&quot; style=&quot;clear: both; padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;entry&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; word-wrap: break-word; line-height: 22px; font-size: 14px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;share-post&quot; style=&quot;clear: both; padding: 0px; margin: 0px 0px 15px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; height: auto; background: transparent&quot;&gt;&lt;ul class=&quot;flat-social&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Tako,&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/Veganstvo&quot;&gt;vegani&lt;/a&gt;, koji odričući se hrane iz životinjskog porekla, posebno su u opasnosti od nedostatka vitamina B12.Vitamin B12 se uglavnom nalazi u mesu, ribi i mlečnim proizvodima. Mnogi se pitaju kako&amp;nbsp;nadoknaditi nedostatak vitamina B12 kod vegana?&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Istraživači su proučavali uticaj upotrebe zubnog gela obogaćeni sa B12 vitaminom kod ove grupe ljudi. Otkrili da oralna primena vitamina može sprečiti nedostatak ako se apsorbuje preko sluzokože usne duplje.&lt;/p&gt;&lt;h2 style=&quot;padding: 0px; margin: 25px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 30px&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Vitamin B12 i njegova funkcija?&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Vitamin B12, koji se naziva cijanokobalamin, igra važnu ulogu u normalnom funkcionisanju mozga i nervnog sistema, kao i formiranje crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak remeti sintezu DNK a to može imati negativan uticaj na sluzokožu ždrela i nervni sistem, između ostalih efekata.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Vitamin može biti proizveden sintetički i stoga se pravi u različitim oblicima, kao &amp;scaron;to su pilule ili paste.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot; /&gt;Istraživači na Institut fur alternativa &amp;nbsp;su u Gie&amp;szlig;enu proučavali efekat upotrebe vitaminom B12 obogaćene paste za zube kod vegana. Istraživači su ustanovili efikasnost u povecanju&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://sh.wikipedia.org/wiki/Vitamin_B12&quot;&gt;vitamna B12&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;&lt;h4 style=&quot;padding: 0px; margin: 25px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 18px&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;strong style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;Scaron;ta su pokazala istraživanja&amp;nbsp;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/h4&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;U 12-nedeljnoj, nasumično, placibo kontrolisanoj studiji, 66 vegana je primilo ili placebo ili vitamin B12 pastu za zube. I studija i placebo grupe koriste identičan izgled zubnog gela dva puta dnevno za 2 minuta tokom 12 nedelja.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot; /&gt;Istraživači su merili u serumu i plazmi vitamina B12, Holo-transcobalamin, ukupna homocisteina i Metilmalonska Kiselina pre i posle intervencije.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;U pilot studiji u 2011. godini, u kojoj je isti postupak urađen u periodu od pet nedelja, status vitamina B12 je delimično značajno bio pobolj&amp;scaron;an kod učesnika.&lt;br style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot; /&gt;Medjutim u ovoj studiji, koja ima za cilj da istraži pobolj&amp;scaron;anje statusa vitamina B12 tokom dužeg perioda, su pratili veganski život najmanje dve godine onih koji su i pre toga bili vegani ili vegetarijanaci najmanje tri godine.&lt;/p&gt;&lt;h4 style=&quot;padding: 0px; margin: 25px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 18px&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Status vitamina B12&lt;/em&gt;&lt;/h4&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Posle 12 nedelja, status vitamina B12 je pobolj&amp;scaron;an kod onih koji su primili utvrđeni gel. Prema istraživačima, vitamin B12 koji se primenjuje preko usne duplje u vidu paste za zube ulazi u cirkulaciju i jača status vitamina B12, mereno u krvi vegana.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;Izvor vasstomatolog.com&amp;nbsp;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2017/02/05/kako-nadoknaditi-nedostatak-vitamina-b12-kod-vegana</link>
      <pubDate>, 05  2017 21:53:44 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Bebe sa ekcemom imaju veće šanse da dobiju karijes</title>
   <description>&lt;h1 class=&quot;name post-title entry-title&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 19px; color: #333333&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/h1&gt;&lt;div class=&quot;entry&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; word-wrap: break-word; line-height: 22px; font-size: 14px; color: #333333; font-family: &#039;Droid Sans&#039;, Arial, Verdana, sans-serif&quot;&gt;&lt;div class=&quot;block-head&quot; style=&quot;padding: 3px 0px 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; overflow: hidden&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;post-listing&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; box-shadow: none; background-image: initial; background-attachment: initial; background-size: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; background-position: initial; background-repeat: initial&quot;&gt;&lt;div class=&quot;related-item&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; float: none; width: 165px; height: auto&quot;&gt;&lt;div class=&quot;post-thumbnail tie-appear&quot; style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; position: relative; line-height: 0; opacity: 1; transition: all 0.4s ease-in-out&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;h3 style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 15px&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/h3&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;clear&quot; style=&quot;clear: both; padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Istraživanje Nacionalnog univerziteta u Singapuru &amp;nbsp;je prona&amp;scaron;lo vezu između ekcema tj. atopijskog dermatitisa i karijesa kod dece. To su dva najče&amp;scaron;ca oboljenja koja se javljaju kod dece.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;U studiji, bebe koje su imale simptome ekcema i bile osetljive na uobičajene alergene imaju tri puta veće &amp;scaron;anse da dobiju&amp;nbsp; karijes od beba bez ekcema. Rizik za nastanak karijesa kod ovih beba je od 2 do 3 godine života .&lt;/p&gt;&lt;h1 style=&quot;padding: 0px; margin: 25px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 36px&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Sta je atopijski dermatitis?&lt;/em&gt;&lt;/h1&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Atopijski dermatitis, takođe poznat kao atopijski ekcem, je hronično, inflamatorno oboljenje kože. Oboljenje karakteri&amp;scaron;u simptomi poput svraba, crvenila, natečene ili ispucale kože i osipa. Ekcem je stanje kože koje se obično periodično pobolj&amp;scaron;ava i pogor&amp;scaron;ava. Neke osobe godinama nemaju simptome.&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BA%D1%86%D0%B5%D0%BC&quot;&gt;Ekcem&lt;/a&gt;&amp;nbsp;ne može da se izleči, iako simptomi mogu da se kontroli&amp;scaron;u medicinskim preparatima i lekovima.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Tokom poslednjih godina, stanje je u porastu. Ono utiče na oko 15-30 posto dece u razvijenim zemljama . &amp;Scaron;to se tiče zubnog karijesa, studija &amp;nbsp;Stomatolo&amp;scaron;kog fakulteta u Singapuru je pokazala da četiri od desetoro &amp;nbsp;pred&amp;scaron;kolske dece pati od nekog oblika.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;img class=&quot;size-medium wp-image-2028 tie-appear&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.com/wp-content/uploads/2017/02/mother-baby-300x253.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;253&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;U ovoj studiji, istraživači su intervjuisali oko 500 roditelja. Oni su intervjuisani tokom prve godine života svoga deteta i to sa tri, &amp;scaron;est i 12 meseci. &amp;nbsp;Cilj je bio da se identifikuju deca sa ekcemom. Ta deca čije su majke&amp;nbsp; prijavile da imaju ekcem su podvrgnuta testiranju osetljivosti&amp;nbsp; kože na uobičajene alergene.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;h2 style=&quot;padding: 0px; margin: 25px 0px 10px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box; font-weight: normal; line-height: 1em; font-family: Helvetica; font-size: 30px&quot;&gt;&lt;em style=&quot;padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Povezanost ekcema i karijesa&lt;/em&gt;&lt;/h2&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Rezultati su pokazali da deca koja su imala ekcem i bila pozitivna na uobičajene alergene imaju 3,29 puta i 3,09 puta veće &amp;scaron;anse da dobiju karijes. Mogucnost pojave je u period od 2 do 3 godine života u poređenju sa decom bez ekcema.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Prema istraživačkom timu, ovo je prvi put da je veza između ova dva oboljenja uspostavljena.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Moguć mehanizam nastanka i povezanost ova dva oboljenja &amp;nbsp;može biti pojava defekata koji se javljaju tokom nastanka i razvoja tkiva jos u samoj materici majke. Međutim, kako bi se potvrdila veza mehanizma nastanka izmedju oboljenja, nastavljena su dalja, detaljnija genetska istraživanja.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;Cilj ove studije je da preventivnim stomatolo&amp;scaron;kim pregledima dece koja imaju ekcem, spreči&amp;nbsp; pojavu karijesa.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;padding: 0px; margin: 0px 0px 20px; outline: none; list-style: none; border: 0px none; box-sizing: border-box&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;&amp;nbsp;Izvor vasstomatolog.com&amp;nbsp;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2017/02/05/bebe-sa-ekcemom-imaju-vece-sanse-da-dobiju-karijes</link>
      <pubDate>, 05  2017 21:44:36 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Neprijatelji lošeg zadaha</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Neprijatelji lo&amp;scaron;eg zadaha&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Postoje mnogi neprijatelji lo&amp;scaron;eg zadaha poput cigareta, određene
 namirnice, kafa, problem s žgaravicom ali i lo&amp;scaron;a oralna higijena.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Lo&amp;scaron; zadah najče&amp;scaron;će uzrokuju bakterije u ustima ili u probavnom 
traktu, a uspe&amp;scaron;no ga, osim redovnog pranja zubi, uklanjaju i prirodni 
lekovi i namirnice.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Zeleni čaj&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
Zeleni čaj je mnogo vi&amp;scaron;e od običnog napitka. Bogat antioksidansima, 
zeleni čaj može uni&amp;scaron;titi bakterije koje su se nastanile u va&amp;scaron;im ustima, a
 koje su odgovorne za neugodan zadah. Na ovaj način ne samo &amp;scaron;to ćete se 
rije&amp;scaron;iti lo&amp;scaron;eg zadaha već ćete i pobolj&amp;scaron;ati zdravlje usne &amp;scaron;upljine jer 
je zeleni čaj dobar iu borbi protiv karijesa ali i raka usta. Ono &amp;scaron;to je
 bitno znati prilikom konzumiranja ovog zdravog napitka jeste da ga 
pijete bez &amp;scaron;ećera.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Sveže namirnice&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
Grickanje jabuka, mrkve ili celera također može ukloniti neugodan dah. 
Njihova hrskava struktura povećava količinu sline u ustima i na taj 
način uklanja neugodan zadah.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Per&amp;scaron;un&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Per&amp;scaron;un sadrži klorofil, odgovoran za njegovu zelenu boju, a ujedno je i 
antioksidans. Sastav ovog popularnog začina može privremeno pomoći u 
neutralizaciji halitoze, pogotovo nakon konzumiranja određenih &amp;ldquo;te&amp;scaron;kih&amp;rdquo; 
namirnica, kao &amp;scaron;to su crni i beli luk. Osim grickanja, možete ga 
usitniti i napraviti sok.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Hidratacija&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Sem &amp;scaron;to je bitno svakodnevno unositi određenu količinu vode, 
hidratacija, odnosno dehidracija može ostaviti trag iu va&amp;scaron;im ustima. 
Kada su usta suva, čestice hrane se bolje skupljaju u siću&amp;scaron;nom prostoru 
između zuba i tako stvaraju plodno tlo za bakterije.&lt;br /&gt;
Ne treba zaboraviti ni na redovito održavanje oralne higijene. Upale 
desni i karijes također mogu biti izvor va&amp;scaron;ih problema. Savet je da 
najmanje dva puta godi&amp;scaron;nje posetite stomatologa kako biste se pravilno 
brinuli o svom oralnom zdravlju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;KORIGUJTE ISHRANU&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na svež dah usta utiče i to kako se hranite. Interesantno je da kod 
pojedinih ljudi glad može da prouzrokuje zadah iz usta koji prestaje 
nakon jela. Ukoliko se hranite pretežno mastima i proteinima, a sa malo 
ugljenih hidrata, može se javiti zadah zbog produkata njihovog 
raspadanja u crevima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uno&amp;scaron;enje nekih namirnica prouzrokuje njima karakterističan miris koji
 se ne može ukloniti pranjem zuba, a ni žvakaćim gumama i drugim vama 
trenutno dostupnim sredstvima. Razlog tome je &amp;scaron;to se one pretežno 
elimini&amp;scaron;u iz organizma preko pluća, pa je njihov miris prisutan pri 
svakom na&amp;scaron;em izdisaju. Na vama je da odlučite kad ćete jesti beli i crni
 luk, kuvana jaja ili sir.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.net/&quot;&gt;Izvor:vasstomatolog.&lt;/a&gt;com&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2015/02/07/neprijatelji-loseg-zadaha</link>
      <pubDate>, 07  2015 13:39:21 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Med je jedinstven proizvod prirode</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Med je jedinstven proizvod prirode&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Zahvaljujući svome iznimnom sastavu, od davnina se med smatra
 svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lekova za lečenje 
&amp;scaron;irokog spektra bolesti.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U grobnici faraona Tutankamona pronađene su posude s jo&amp;scaron; jestivim medom stare preko 3000 godina.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za vreme ratova Grci i Rimljani su koristili med kao sredstvo za jačanje i liječenje organizma te brže zaceljivanje rana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Med se koristio i u religiozne svrhe&lt;/strong&gt; kod &amp;scaron;tovanja 
bogova, za balzamiranje preminulih, a dugo u povijesti upotrebljavao ga 
je isključivo bogati sloj dru&amp;scaron;tva jer je bio skup.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za dobivanje ove zlatne guste tekućine zaslužne su pčele, koje 
procesom pretvorbe slatkog cvjetnog nektara proizvode med raznih boja, 
okusa, mirisa i sastava.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Kako nastaje med&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
Pčele skupljaju nektar, pri čemu već počinje proces pretvorbe prirodne &amp;scaron;ećerne otopine biljaka u med.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tijekom skupljanja nektara, pčela ga mije&amp;scaron;aju sa sokovima iz svojih žlijezda i organa za probavu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zatim pčele-skupljačice predaju taj nektar mlađim pčelama, koje ga 
slažu u ćelije saća, te nastavljaju proces prozračivanja nektara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Istodobno sokovima iz žlijezda započinju razgradnju saharoze na grožđani (glukoza) i voćni &amp;scaron;ećer (fruktoza).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nadalje, procesom sazrijevanja meda u saćama, prvotna količina vode 
koja varira između 40-50% se smanjuje na 20% vode, &amp;scaron;to označava dozrio 
med.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;em&gt;Pčele tada zatvaraju ćelije saća tankim slojem voska.&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobiveni med je mje&amp;scaron;avina niza organskih kiselina, aminokiselina, 
enzima, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina i minerala
 te drugih vrijednih sastojaka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;Scaron;ećeri sadržani u medu su fruktoza (oko 41%), glukoza (34%), te saharoza (1-2%).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Od vitamina med sadrži B1, B2, B5, B6, C, D, E, K, a od minerala &amp;ndash; 
natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, jod, bakar, krom
 i selen.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Med je izniman je izvor energije jer predstavlja lako probavljivu 
visokokaloričnu hranu koja je ujedno i zdrava alternativa bijelom 
&amp;scaron;ećeru.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Lečenje medom&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Lečenje medom naziva se apiterapija&lt;/strong&gt;, a popis njegovih ljekovitih delovanja je vrlo dugačak.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najpoznatije lekovito svojstvo meda jest&lt;strong&gt; olak&amp;scaron;avanje simptoma gripe i prehlade&lt;/strong&gt;, te drugih bolesti respiratornog sustava, kao &amp;scaron;to su bronhitis te upala grla i sinusa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvrstan je za rane jer deluje kao &lt;em&gt;antiseptik, smanjuje bol,&lt;/em&gt; a također izvlači otrove iz ugriza ili uboda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na opeklinu možete naneti čisti med, &amp;scaron;to će sprečiti stvaranje mehura i&lt;strong&gt; omogućiti zaceljenje kože bez ožiljka.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pri kožnim problemima, kao &amp;scaron;to su ispucana koža, osipi, svrbež, te razne kožne nečistoće pomažu oblozi od meda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Med je od velike pomoći kod raznih p&lt;strong&gt;robavnih tegoba, zatvora, gastritisa, te čira na želucu&lt;/strong&gt;, a polaganje obloga od meda preporučuje se kod svih vrsta upala.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Također, med može pomoći u podizanju razine željeza i smanjenju masnoća u krvi, kao i či&amp;scaron;ćenju celog organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poznato je i njegovo blagotvorno delovanje kod problema s očima, poput mrene i konjunktivitisa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Različite vrste meda ciljano deluju na pojedine tegobe.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tako primer &lt;strong&gt;kaduljin i lipov med olak&amp;scaron;avaju tegobe di&amp;scaron;nih organa i prehladu.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Med od lavande koristi se protiv nadutosti i grčeva, regulira rad 
srca, pomaže kod čira na želucu, pospje&amp;scaron;uje mokrenje, a djeluje i protiv
 napetosti i migrena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tamni med kestena potiče cirkulaciju, regulira rad želuca, crijeva, jetre i žuči, leči &amp;nbsp;&lt;strong&gt;anemiju, uklanja umor i jača imunitet.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Bagremov med&lt;/strong&gt; koristi se kod problema krvožilnog sustava, kod zatvora, a kako djeluje umirujuće, pomaže i kod nesanice, nervoze i napetosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Livadni (cvetni) med preporučuje se kod alergija i za jačanje imuniteta.&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Kako prepoznati prirodan med&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Pome&amp;scaron;ajte 2 žličice meda i 6 žlica alkohola. Lagano zagrijavajte nad parom vruće vode 10-ak minuta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako se na dnu ča&amp;scaron;e stvori bijeli talog &amp;ndash; onda je med umjetan (znači 
da je medu dodan &amp;scaron;ećer ili su pčele hranjene &amp;scaron;ećernim sirupom), a ako ga
 nema, to je pokazatelj prirodnog meda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Međutim, često mi&amp;scaron;ljenje da kristalizacija meda znači da nije prirodan nije istinito.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kristalizacija je prirodno svojstvo meda, kod kojeg dolazi do 
izdvajanja kristala glukoze oko kojih se stvaraju kristali meda, i koje 
nimalo ne utječe na njegovu kvalitetu. Dapače, to je znak da je med 
prirodnog podritela.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do kristalizacije dolazi brže kada u medu ima vi&amp;scaron;e glukoze nego fruktoze, ili ako sadrži vi&amp;scaron;e od 20% vode.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Primena i čuvanje meda&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Ovisno da li slatke sokove kupe s nektara ili medljike, razlikujemo cvjetni ili &amp;scaron;umski med.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Cvjetni med,&lt;/strong&gt; nastao iz nektara medonosnih cvjetova, može biti bagremov, lipov, kestenov, lavandin itd.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Dok &amp;scaron;umski med&lt;/strong&gt;, nastao iz medljike (medne rose) koju izlučuju razne vrste lisnih u&amp;scaron;i, može biti borov, jelov, hrastov, vrbin, bukvin itd.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osim &amp;scaron;to je sam po sebi ljekovit, djelovanje meda možete udvostručiti
 dodavanjem ljekovitog bilja, tako &amp;scaron;to mirisne i aromatične cvjetove i 
listove, sjemenke, koru ili korijenje određenih ljekovitih biljaka 
močite u medu laganim zagrijavanjem smjese.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Med vi&amp;scaron;estruko pojačava djelovanje biljnih lijekova i donosi njihovu dobrobit do svake stanice tela.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobro zatvoren, med ima neograničen rok trajanja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pri tome ga trebate čuvati pri temperaturama između 17 &amp;ndash; 19&amp;deg;C u 
čistim, suhim i tamnim prostorijama, ali nikako metalnim posudama jer 
može doći do reakcije organskih kiselina i metala.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dok ga uzimate nemojte koristiti metalnu žličicu, već radiju plastičnu, drvenu ili porculansku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ono &amp;scaron;to je jo&amp;scaron; bitno je da iznad temperature od 41 &amp;deg;C med gubi 
ljekovita svojstva, stoga kada ga dodajete toplom napitku trebate 
pripaziti da nije prevruć.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najvi&amp;scaron;e lekovitih svojstava iz meda ćete unijeti u organizam upravo 
tako da ga rastopite u toploj tekućini i popijete ili ostavite 2-3 min 
pod jezikom da vam se rastopi u ustima.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Zanimljivo&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Pčelu možemo nazvati pravim čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele poseduju
 memoriju za vreme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom 
izgradnje nove ko&amp;scaron;nice.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja ko&amp;scaron;nice, proizvodnje meda
 ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savr&amp;scaron;eno funkcionira
 kao jedna celina.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada lete u mraku, pčele mogu lokalizirati točno odredi&amp;scaron;te cvijeta, 
nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. U divljini 
razlikuju oko 130 različitih mirisa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Danas postoji oko 20 000 vrsta pčela.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;i&lt;a href=&quot;http://www.blog.rs/www.zdravisaveti.com&quot;&gt;&lt;u&gt;&lt;strong&gt;zvor zdravisaveti.com &lt;/strong&gt;&lt;/u&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2015/02/07/med-je-jedinstven-proizvod-prirode</link>
      <pubDate>, 07  2015 13:36:24 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Zdravi začini za jelo</title>
   <description>&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;Zdravi za&lt;span&gt;čini
za jelo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;Zapravo, prema preporukama
stručnjaka, trebalo bi da se koriste &amp;scaron;to je če&amp;scaron;će moguće.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prepuni su antioksidanata, protivzapaljenskih,
antibakterijskih i protivvirusnih sastojaka i to koncentrisanih u
malim količinama. 
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;Pored toga &amp;scaron;to pobolj&amp;scaron;avaju
ukus jelima, začini mogu uticati pozitivno i na op&amp;scaron;te zdravlje,
pokazuju istraživanja. 
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;Nekada su začini iz dalekih
zemalja bili skupoceni i dostupni samo odabranima. Iz tih vremena su
se sačuvali i recepti za jela koja se pripremaju s veoma malo
začina. Te tradicionalne kuhinje opet su u modi. Mirisi i ukusi su
čisti, prepoznatljivi. Savr&amp;scaron;eno &lt;strong&gt;&lt;a href=&quot;http://www.kuhinjica.rs/nutricionizam/saveti/kako-lako/50-saveta-kako-ishranom-da-poboljsate-svoje-zdravlje&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none&quot;&gt;sveže
i zdrave namirnice&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt; igraju ulogu začina. 
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Cimet, đumbir i kardamom nisu pogodni samo za kuvana jela i
pečenja, već su odlični i protiv stresa, a naučno je dokazano i
da popravljaju raspoloženje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Medenjaci i kolačići sa anisom nisu bez razloga omiljeni i kod
starih i kod mladih. Začini koji se nalaze u njima, kao &amp;scaron;to su
muskat, piment i karanfilić, svojim izvrsnim ukusom plene, a svojim
zamamnim mirisom golicaju nozdrve. Njihova eterična ulja pozitivno
utiču na op&amp;scaron;te stanje organizma. Podstiču krvotok i stvaraju
osećaj topline tokom hladnih zimskih dana. Međutim, to jo&amp;scaron; nije
sve. Oni takođe sadrže neke vredne supstance, koje pozitivno deluju
na na&amp;scaron;e raspoloženje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jo&amp;scaron; u dvanaestom veku je isceliteljka, Hildegard von Bingen,
nesrećnim srcima preporučivala kolače sa karanfilićem, muskatnim
ora&amp;scaron;čićem i cimetom.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot;&gt;&lt;strong&gt;Čuvanje začina&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot;&gt;&lt;br /&gt;Osetljivost na klimatske uslove i starenje
razlikuje se od začina do začina.&lt;br /&gt;1. Začini treba da se čuvaju
od topline. Dobro je da su na hladnom mestu, na temperaturi nižoj od
20*C. Ako se iz bilo kog razloga nabavi veća količina začina,
dobro je da se čuvaju na temperaturi od 5 do 10*C.&lt;br /&gt;2. Začine
treba čuvati od vlage. Dobro je da su na suvom mestu. Suvo, znači:
ne vlažnije od 60% relativne vlažnosti.&lt;br /&gt;3. Začine treba čuvati
od svetlosti. Dobro je da budu na tamnom mestu. Opasni su sunčeva
svetlost, kao i fluorescentna rasveta.&lt;br /&gt;4. Začine treba čuvati od
mirisa. Dobro je da su podalje od hemijskih izvora zagađenja
vazduha.&lt;br /&gt;5. Začine treba čuvati u neprovidnim i hermetički
zatvorenim posudama. Posebnu pažnju treba posvetiti zatvaraču,
poklopcu.&lt;br /&gt;6. Začine treba čuvati od starenja. Dobro je da se pri
kupovini pazi na rok trajanja i da se kupi manja količina. Rok
trajanja se veoma razlikuje od začina do začina. Neka aromatična
esencijalna ulja izrazito brzo isparavaju, posebno ako je začin
mleven. Takve začine najbolje je ne kupovati mlevene, nego ih
neposredno pre upotrebe samleti ili usitniti u avanu. 
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;LEFT&quot; lang=&quot;zxx&quot;&gt;Hranite se zdravo jer na taj način možete
produžujete va&amp;scaron; životni vek.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;LEFT&quot; lang=&quot;zxx&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;LEFT&quot; lang=&quot;zxx&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.blog.rs/www.zdravisaveti.com&quot;&gt;Izvor zdravisaveti.com &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2015/02/07/zdravi-zacini-za-jelo</link>
      <pubDate>, 07  2015 13:32:00 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Plombiranje zuba tokom trudnoće</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;img class=&quot;ngg-singlepic ngg-none&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.net/wp-content/gallery/higijena/Plombiranje-zuba-tokom-trudno%C4%87e.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Plombiranje zuba tokom trudnoće&quot; width=&quot;561&quot; height=&quot;423&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Plombiranje zuba tokom trudnoće&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
Plombiranje zuba tokom prva tri meseca trudnoće može da ugrozi plod &amp;ndash; 
dolazi do rascepa usne i nepca, otkrivaju norve&amp;scaron;ki naučnici.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Trudnice koje imaju stomatolo&amp;scaron;ki problem u prvom tromesečju mogu 
roditi dete sa rascepom usne i nepca, pokazalo je posljednje 
istraživanje norve&amp;scaron;kih naučnika.&lt;br /&gt;
Tokom prva tri meseca trudnoće, tačnije od &amp;scaron;este do desete nedelje razvijaju se mozak i centralni nervni sistem.&lt;br /&gt;
Taj period razvoja ploda naziva se &lt;strong&gt;organogeneza&lt;/strong&gt;. Kako 
bi se izbegao rizik od nastanka bilo kakvog urođenog deformiteta, lekari
 uvek preporučuju ozbiljnije medicinske intervencije i lečenje tek nakon
 ovog perioda, posle navr&amp;scaron;enog trećeg meseca trudnoće.&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.net/prevencija-u-stomatologiji/&quot; title=&quot;Prevencija u stomatologiji&quot;&gt;Popravke zuba i plombiranje mogu &lt;/a&gt;dovesti
 do pojave cheiloschisis ili palatoschisis tj. nepotpunog razvoja gornje
 usne i nepca, deformiteta poznatog u narodu kao rascep usne koji se 
manifestuje nezatvaranjem kože gornje usne i nepotpunog razvoja gornje 
vilice, koji tokom intrauterinog razvoja treba da se zavr&amp;scaron;e do kraja 
trećeg meseca.&lt;br /&gt;
Lekari tvrde da obične srebrne plombe postavljene u zub majke sadrže 
određenu količinu žive, tačnije oko 52% žive u jednoj plombi, te da se 
vremenom živa otpu&amp;scaron;ta u organizam majke i tako dolazi do placente i do 
ploda. Alamgamske plombe pak sadrže mnogo manju količinu žive, ali je 
ipak sadrže&lt;br /&gt;
Doktor Susan London, koja je vodila tim naučnika tog istraživanja u 
Norve&amp;scaron;koj, ukazala je na to da se o oralnom zdravlju mora misliti pre 
planiranog perioda trudnoće, te svoje zube uvek negovati i lečiti 
redovnim pregledima kod va&amp;scaron;eg stomatologa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.net/oralno-zdravlje-dece-i-mlecni-zubi/&quot; title=&quot;Oralno zdravlje dece i mlečni zubi&quot;&gt;Problemi sa zubima često se javljaju tek u periodu trudnoće&lt;/a&gt;,
 zbog hormonalnih promjena u organizmu trudnice i povećanoj potro&amp;scaron;nji 
kalcijuma koji je potreban fetusu za normalan razvoj. U tom slučaju 
intervencije stomatologa treba odložiti za drugo tromesečje trudnoće.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
Studija je obuhvatila oko 570 novorođenčadi koja su rođena sa rascepom 
usne i nepca, a za koje se pokazalo da su njihove majke imale u 
kritičnom period lečile i plombirale.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
Lekari tvrde da obične srebrne plombe postavljene u zub majke sadrže 
određenu količinu žive, tačnije oko 52% žive u jednoj plombi, te da se 
vremenom živa otpu&amp;scaron;ta u organizam majke i tako dolazi do placente i do 
ploda. Alamgamske plombe pak sadrže mnogo manju količinu žive, ali je 
ipak sadrže.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;
Iako ovakva studija zahteva jo&amp;scaron; mnogo istraživanja i podataka, doktor London je sigurna u podatke koje je do sada obradila.&lt;br /&gt;
Ona je savetovala žene koje planiraju trudnoću da brigu o zubima vode 
svakodnevno i da sve probleme koje eventualno imaju re&amp;scaron;e pre trudnoće 
ili da popravku i plombiranje zuba odlože za period u kom će takva 
intervencija biti najmanje &amp;scaron;tetna za plod.&lt;br /&gt;
U svakom slučaju, nagla&amp;scaron;ava London, svaka trudnica obavezno u vezi toga mora da se&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.net/o-meni/&quot;&gt;konsultuje sa svojim lekarom&lt;/a&gt;-ginekologom.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2014/12/13/plombiranje-zuba-tokom-trudnoce</link>
      <pubDate>, 13  2014 20:42:52 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Savet za lepše zube</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img class=&quot;aligncenter wp-image-1089&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.net/wp-content/uploads/2014/10/stomatolog-beograd.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;stomatolog beograd&quot; width=&quot;669&quot; height=&quot;502&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Sigurna sam da ćete se složiti svi sa tim da je ono &amp;scaron;to među prvim 
stvarima primetimo kod neke osobe sa kojom pričamo lice u lice skoro 
uvek je osmeh, usne i zubi. Jako nam je bitno da neko ima lepe i zdrave 
zube, jer na&amp;scaron; nam mozak tako govori ne&amp;scaron;to o toj osobi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Govori o zdravlju, navikama i želji da se lepo izgleda. Zdrav osmeh nam daje sliku dobrog zdravlja i mladosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naravno, svi već znamo da su među prvim savetima za lep i blistav 
osmeh uvek smanjiti unos kafe, izbegavati crno vino i prestati sa 
pu&amp;scaron;enjem cigareta.&lt;br /&gt;
Ali ovo su samo saveti koji se na&amp;scaron;im zubima bave povr&amp;scaron;no, vodeći brigu 
samo o boji zubne gleđi, dok je zdravlje zuba malo dublji proces i 
zahteva dosta na&amp;scaron;eg truda. Posetite va&amp;scaron;eg stomatologa i posavetujte se u
 vezi sa zdravljem vasih zuba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Velika studija o oralnom zdravlju sprovedena u poslednjih par godina 
ukazuje na to da su problemi sa zubima direktno povezani i utiču na 
nastanak bolesti srca, želuca, probave, pa čak i erektilne disfunkcije 
kod mu&amp;scaron;karaca i prevremenog porođaja kod žena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Studija o oralnom zdravlju je isto tako pokazala oko 17% ljudi nikada
 ne koristi konac za či&amp;scaron;ćenje zuba, i da odrasli ljudi od 35 do 59 
godina starosti ostaju bez svojih zuba upravo zbog neodržavanja higijene
 zuba, nepravilnog či&amp;scaron;ćenja i zanemarivanja istih.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pravilno pranje i či&amp;scaron;ćenje zuba, jezika, usta i či&amp;scaron;ćenje zubnim 
koncem mora se sprovoditi svakodnevno ali i pored toga moramo odlaziti 
kod zubara na redovne preglede, iako nam odlazak zubaru nikada nije 
prijatna stvar.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ali čak i ako ste pacijent kog bih svaki zubar nagradio, i vodite 
izuzetno računa o svom oralnom zdravlju uvek možete pratiti nekoliko 
jednostavnih saveta koji će Vam doneti zdravije zube i lep&amp;scaron;i osmeh.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Evo &amp;scaron;ta treba da uradite:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;ndash; Smanjite ugljene hidrate u obrocima.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Povećajte unos vitamina C.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Ako ste strastveni ljubitelj kafe, potrudite se pa bar jednu &amp;scaron;oljicu kafe u toku dana zamenite čajem.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Pijte tečnost uz pomoc slamčice, tako ćete izbeći kontakt sa zubima.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Povećajte unos kalcijuma, pijte mlečne proizvode, jedite mladi nemasni sir.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Jedete li dosta žitarica u toku dana, potrudite se da to budu žitarice od punog zrna.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; Pojedite jabuku tokom dana.&lt;br /&gt;
&amp;ndash; I za kraj najsladje, ljubite se puno tokom dana sa svojim partnerom.&lt;/p&gt;
&lt;div&gt;&lt;a href=&quot;http://www.vasstomatolog.com&quot;&gt;Va&amp;scaron; stomatolog dr Marijana Herceg&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2014/12/07/savet-za-lepse-zube</link>
      <pubDate>, 07  2014 17:19:27 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Posao stomatologa u Norveškoj</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;em&gt;Pročitajte kako je koleginica Jelena na&amp;scaron;la posao stomatologa u Norve&amp;scaron;koj.&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jelena S, stomatolog iz Beograda, jedna je od mnogih koji su odlučili da status nezaposlenog zamene dobro plaćenim poslom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;izvor vasstomatolog.com&amp;nbsp;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img class=&quot;alignnone size-full wp-image-15073&quot; src=&quot;http://bhzoom.net/wp-content/uploads/2014/08/506744_1011_lb.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;506744_1011_lb&quot; width=&quot;1000&quot; height=&quot;415&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Istina, radno mesto joj je oko 2.000 kilometara daleko od kuće. U Norve&amp;scaron;koj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;ndash; Već skoro dve godine radim u Grim&amp;scaron;tadu, na krajnjem jugu Norve&amp;scaron;ke. 
Kap koja je prelila ča&amp;scaron;u i učvrstila me u odluci da učinim ne&amp;scaron;to za 
svoju porodicu bilo je to &amp;scaron;to je moj muž ostao bez posla. Čula sam da u 
Norve&amp;scaron;koj traže stomatologe, krenula na kurs jezika i za &amp;scaron;est meseci već
 sam bila na novom poslu. Od toga danas živimo suprug, ćerka tinejdžerka
 i ja. Oni su ostali u Beogradu, a ja skupljam novac. Računam da ću za 
dve, tri godine skupiti dovoljno da kupim opremu i u Beogradu, gde sam 
rođena, otvorim svoju ordinaciju &amp;ndash; kaže u razgovoru za &amp;ldquo;Blic&amp;rdquo; Jelena.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;ezAdsense adsense adsense-midtext&quot;&gt;&lt;ins class=&quot;adsbygoogle&quot;&gt;&lt;ins id=&quot;aswift_1_expand&quot;&gt;&lt;ins id=&quot;aswift_1_anchor&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/ins&gt;&lt;/ins&gt;&lt;/ins&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Ne želi da se fotografi&amp;scaron;e. Kaže da je dovoljno da se o njenom 
iskustvu priča, ali da nije nimalo ponosna na to &amp;scaron;to se odlučila na ovaj
 korak. Dodaje, &amp;ldquo;nije imala kud&amp;rdquo;. Mesečno, s prekovremenim radom, prima 
oko 7.000 eura bruto, živi skromno pa porodici mesečno &amp;scaron;alje vi&amp;scaron;e od 
4.000 eura.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uslovi za rad su, kaže, odlični. Svaki zaposleni potpisuje ugovor 
koji podrazumijeva od tri do &amp;scaron;est meseci probnog rada, prije zasnivanja 
radnog odnosa za stalno. Platu dobija jednom mesečno. Mada je prosečno 
radno vrijeme u Norve&amp;scaron;koj oko 7,5 sati dnevno, Jelena se trudi da radi i
 duže kako bi zaradila vi&amp;scaron;e. Ima 30 dana godi&amp;scaron;njeg odmora koji, naravno,
 koristi u Srbiji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;ndash; Život u Norve&amp;scaron;koj jeste skup. Zato smo i odlučili da porodica 
ostane u Beogradu gde imamo stan. Za kiriju, komunalije, prevoz i hranu 
mi odlazi oko 40 odsto zarade. Inače, porodice koje u Norve&amp;scaron;koj žive 
moraju da računaju da će ih samo tro&amp;scaron;kovi hrane ko&amp;scaron;tati oko 20 odsto 
prihoda, jo&amp;scaron; toliko odlazi na prevoz. Prosečna stanarina je oko 600 
eura, a ja za garsonjeru dajem 400 &amp;ndash; navodi Jelena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ona dodaje da u Norve&amp;scaron;koj ima sve vi&amp;scaron;e ljudi s područja biv&amp;scaron;e 
Jugoslavije i da se tamo &amp;bdquo;posao stomatologa, ali i neki drugi, može 
dobiti za &amp;scaron;est mjeseci&amp;ldquo;, možde i brže ako kandidat već zna jezik.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;ndash; Svi imaju pozitivna iskustva, mada se žale na skupoću. Pivo u 
kafiću ko&amp;scaron;ta, preračunato, i po 800 dinara. Moja prijateljica radi kao 
nastavnica matematike na jugu Norve&amp;scaron;ke. Plata joj je 3.000 eura &amp;ndash; kaže 
Jelena.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2014/12/07/posao-stomatologa-u-norveskoj</link>
      <pubDate>, 07  2014 17:15:29 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Četkice za zube</title>
   <description>&lt;p&gt;Pored pravilne tehnike pranja zuba, koju smo usavr&amp;scaron;ili, sledeća bitna stavka je pravilan izbor četkice za zube.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img class=&quot;ngg-singlepic ngg-left&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.net/wp-content/gallery/deca/cetkice_za_zube..jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;cetkice_za_zube.&quot; width=&quot;538&quot; height=&quot;371&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Izbor četkice za zube&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prvo ćemo analizirati veličinu glave četkice tj, njenog radnog dela. 
Za većinu odraslih osoba poželjno je da ona bude manjih dimenzija ( oko 
1cm &amp;scaron;irine i oko 2,5cm dužine), &amp;scaron;to olak&amp;scaron;ava manipulaciju četkicom u 
ustima, lak&amp;scaron;e či&amp;scaron;ćenje poslednjih zuba u nizu, i uop&amp;scaron;te čini četkanje 
zuba efikasnijim u uklanjanju mekih naslaga i ostataka hrane.&lt;br /&gt;
Kada je reč o vrsti dr&amp;scaron;ke (dr&amp;scaron;ka koja ne klizi ili sa fleksibilnim 
vratom), obliku glave (zaobljena ili pravougaona) i rasporedu snopova 
vlakana (talasaste ili ravne), izaberite onu koja Vama najvi&amp;scaron;e odgovara.
 Najbolja četkica za zube je ona koja odgovara va&amp;scaron;im ustima i koja Vam 
omogućava da sa lakoćom doprete do svih zuba.&lt;br /&gt;
Kada je u pitanju o&amp;scaron;trina četkice, postoje tri vrste: &lt;strong&gt;meka, srednja i tvrda&lt;/strong&gt; (soft, medium i hard).&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Meka(soft)&lt;/strong&gt; se najče&amp;scaron;će koristi kod dece, starijih 
osoba, zatim osoba koje nose proteze i druga stomatolo&amp;scaron;ka pomagala ili 
imaju problemima sa desnima(krvarenje desni, parodontopatija).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj tip četkice ipak ne daje željene rezultate ljudima sa normalnim stanjem sluzokože usne duplje i zuba.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Srednje četkice(medium)&lt;/strong&gt; se najče&amp;scaron;će koriste. One su 
dobre za ljude svih uzrasta čiji su zubi i desni u dobrom stanju. 
Dlačice imaju određeni stepen fleksibilnosti i pružaju efikasno četkanje
 svih područja usta i zuba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Tvrde četkice(hard&lt;/strong&gt;) su dobre za krupne, čvrste zube i
 zdrave desni. Ovakva četkica je namenjena onima koji zahtevaju snažnije
 četkanje. Kada koristite ovu vrstu četkice, važno je da ne preterate 
prilikom četkanja, po&amp;scaron;to možete o&amp;scaron;tetiti zubnu gleđ ili iziritirati 
desni.&lt;br /&gt;
Jo&amp;scaron; treba znati i to da je četkicu za zube potrebno menjati čim 
primetite da su snopovi vlakana izgubili svoj prvobitni oblik, prosečno 
na svaka dva do tri meseca.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.net/o-meni/&quot;&gt;Vas stomatolog dr. Marijana Herceg &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2014/12/07/cetkice-za-zube</link>
      <pubDate>, 07  2014 17:12:26 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Žvale na ustima</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img class=&quot;ngg-singlepic ngg-left&quot; src=&quot;http://vasstomatolog.net/wp-content/gallery/deca/zvale-na-ustima.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;zvale na ustima&quot; width=&quot;561&quot; height=&quot;426&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Žvale na ustima i njihov nastanak&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Žvale u početnom stadiju nisu zarazne, no ako dođe do njihove 
infekcije i u ranu se naseli streptokok ili gljivica, tada se lako 
prenose na drugu osobu i to najče&amp;scaron;će putem nedovoljno oprane ča&amp;scaron;e.&lt;br /&gt;
Barem jednom u životu svatko od nas susreo se s neugodnom malom ranicom u
 uglu usana, koja peče i boli svaki puta kad otvorimo usta. U žargonu 
govorimo o žvalama, dok medicina tu promenu kože naziva&lt;em&gt;&lt;strong&gt; Angulus infectiosus oris.&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To je upala sluznice i kože, a očituje se crvenilom, raspuklinom kože
 (ragadom) i svrbežom u uglovima usnica. Naime, uglovi usnica su zbog 
stalnog otecanja sline često vlažni i na taj način podložni nastanku 
upale.&lt;br /&gt;
Žvale u početnom stadiju nisu zarazne, no ako dođe do njihove infekcije i
 u ranu se naseli streptokok ili gljivica, tada se lako prenose na drugu
 osobu i to najče&amp;scaron;će putem nedovoljno oprane ča&amp;scaron;e.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Najče&amp;scaron;ći uzroci pojave žvala su:&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;ndash; nedostatak vitamina B2&lt;br /&gt;
&amp;ndash; lo&amp;scaron;e postavljene zubne proteze&lt;br /&gt;
&amp;ndash; neke bolesti želuca s pojačanim lučenjem želučane kiseline koja nagriza sluznicu usana&lt;br /&gt;
&amp;ndash; nedostatak stražnjih zuba ili spu&amp;scaron;teni zagriz&lt;br /&gt;
&amp;ndash; anemija uzrokovana nedostatkom željeza&lt;br /&gt;
&amp;ndash; zaraza bakterijama streptokokom i stafilokokom, gljivicama (najče&amp;scaron;će kandidom)&lt;br /&gt;
&amp;ndash; lo&amp;scaron;i higijenski uvjeti i neadekvatna higijena usne &amp;scaron;upljine&lt;br /&gt;
&amp;ndash; često se javlja kod osoba koje puno govore i vlaže jezikom ugao usana&lt;br /&gt;
&amp;ndash; često se javlja kod dijabetičara, jer imaju oslabljeni obrambeni sastav&lt;br /&gt;
Mikroorganizmi koji spadaju u normalnu floru usne &amp;scaron;upljine su 
streptokok, difteroidi, stafilokok i laktobacili. Oni se međusobno 
nalaze u ravnoteži, a kada se ta njihova ravnoteža naru&amp;scaron;i dolazi do 
pojave infekcija. U usnoj &amp;scaron;upljini postoje tri načina djelovanja 
obrambenog mehanizma. Prvi i najvažniji mehanizam je slina, drugi 
mehanizam je čin gutanja, gdje se mikroorganizmi potiskuju prema želucu i
 treći mehanizam je izdisaj, gdje preko struje zraka mikroorganizmi 
napu&amp;scaron;taju usnu &amp;scaron;upljinu&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;.&lt;br /&gt;
Terapiju klasičnom medicinom svakako treba odrediti doktor nakon &amp;scaron;to 
pregledom ustanovi radi li se samo o početnoj fazi ili je do&amp;scaron;lo do 
superinfekcije bakterijama ili gljivicama. Najče&amp;scaron;će se primjenjuje 
petpostotni salicilni vazelin, cinkova mast ili neka od antibiotskih 
krema ili mast protiv gljivica. Dođe li do komplikacija sa stvaranjem 
gnojnog iscjetka, najpravilnije je napraviti bris rane i ciljano 
odrediti terapiju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Pravilna terapija&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pravilna terapija podrazumijeva i otklanjanje osnovnog uzroka bolesti
 (korekcija zubne proteze, pravilna higijena usne &amp;scaron;upljine, liječenje 
anemije). Srećom, daleko najče&amp;scaron;ći uzrok je nedostatak vitamina B2. 
Vitamin B2 se nalazi u svim stanicama na&amp;scaron;eg organizma, važan je u 
metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, te ima značajnu ulogu u 
održavanju normalnog stanja sluznica.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Deficit&amp;nbsp; se javlja kod ljudi koji imaju lo&amp;scaron;u prehranu ili ne unose 
namirnice životinjskog podritela. Znači oboljenja su bledilo usnica, 
pucanje kože u kutovima usnica, lo&amp;scaron;a probava, slabost, vrtoglavica, dok 
se kod izrazitog nedostatka javljaju umereni edemi, anemija, atrofija 
sluznica, fotofobija. Smanjena je sposobnost organizma da stvara 
antitela, pa je i smanjena odbrambena sposobnost organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dnevna potreba je u prosjeku 1,6 mg dnevno, a dobar izvor su jetra, 
mlijeko i mliječni proizvodi, pivski kvasac, zeleno povrće (naročito 
&amp;scaron;pinat i &amp;scaron;paroge), gljive, jaja. Neki autori uz uzimanje vitamina B2 u 
terapiji žvala preporučuju i dodatno uzimanje selena 200mg, jer 
nedostatak selena pogoduje razvoju gljivice kandide.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za homeopata je važno da sazna kako pacijent reaguje na spojne 
uslove&amp;nbsp; da li se tegobe pogor&amp;scaron;avaju ili pobolj&amp;scaron;avaju u određeni dio 
dana, kakve su mu karakterne osobine, kako na njega utiču promene mesta 
boravka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako uporedimo ljudsko telo s piramidom, na dnu te piramide su na&amp;scaron;i 
fizički, funkcionalni simptomi, u sredini su emocije koje mogu 
uzrokovati tegobe organizma na fizičkoj razini, a na vrhu piramide je 
mentalno stanje od kojeg također mogu nastati bolesti, bilo mentalne, 
bilo telesne.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://vasstomatolog.blog.rs/vasstomatolog.com&quot;&gt;izvor vasstomatolog.com&amp;nbsp;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://vasstomatolog.blog.rs/blog/vasstomatolog/generalna/2014/12/07/zvale-na-ustima</link>
      <pubDate>, 07  2014 17:11:18 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

