<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=25637&amp;profile=rss10">
  <title>Vidite svet našim očima</title>
  <link>http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko</link>
  <description></description>
    <dc:creator>optikaetiko</dc:creator>
  <dc:date>2026-06-15T12:49:58Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/ofatlmologija/2014/04/10/redovni-skrining-ocni-pregledi" />
       <rdf:li rdf:resource="http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/generalna/2014/04/10/cestitamo2" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/ofatlmologija/2014/04/10/redovni-skrining-ocni-pregledi">
  <title>Redovni skrining očni pregledi</title>
  <link>http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/ofatlmologija/2014/04/10/redovni-skrining-ocni-pregledi</link>
  <dc:description>&lt;p style=&quot;line-height: 115%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Epidemiolo&amp;scaron;ka
istraživanja pokazuju &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;da je razvoj
dioptrije dinamičan proces. Refrakcija se menja tokom života i zbog toga je upravo
starost najvažniji faktor podele refrakcionih anomalija.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Rasprostranjenost refrakcionih gre&amp;scaron;aka Vreme
u kome živimo donosi nam novine vezane za treću tehnolo&amp;scaron;ku revoluciju. Glavne
proizvodne snage postaju kompjuteri, robotika, mikroprocesori, pa se i nama
nameću odgovarajuća prilagođavanja i načini organizacije. Upotreba kompjutera
postala je sastavni deo rada i života mnogih ljudi. Prema izve&amp;scaron;taju iz 2004.
godine (US Census Report) 143 miliona ljudi u Americi koristi kompjuter svakog
dana, uključujući i 54 miliona dece. Kompjuteri zasigurno čine na&amp;scaron; posao lak&amp;scaron;im
i efikasnijim. Nažalost, istovremeno komjuteri utiču i na na&amp;scaron;e zdravlje. Prema
navodima Američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru
ima probleme sa vidom. Ovo stanje je nazvano Computer Vision Syndrome (CVS) a
svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion. &lt;span&gt;Sindrom
kompjuterskog vida se defini&amp;scaron;e kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom
upotrebom kompjutera (NIOSH). &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;line-height: 115%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;span&gt;American Optometric Association (AOA) koja je i
uvela u medicinu termin &amp;quot;Computer Vision Syndrome&amp;quot; daje &amp;scaron;iru
definiciju, po kojoj CVS obuhvata očne probleme i probleme vezane za vid koji
se javljaju kod osoba koje provode vi&amp;scaron;e vremena ispred ekrana kompjutera &lt;/span&gt;varira
među populacijama, različitim regijama, kao i između rasa.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Najznačajnije razlike postoje između Azije
i&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Zapadnih zemalja. Takođe, srećemo
razlike i između populacije koja živi u gradskim sredinama&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;( vi&amp;scaron;i procenat kratkovidih )&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;i ruralnih krajeva.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Kratkovidost, katarakta i glaukom&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;trenutno predstavljaju najveće op&amp;scaron;te
zdravstvene probleme ne samo kod nas, već u celom svetu. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;line-height: 115%&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Najče&amp;scaron;ći rast kratkovidosti
zapažen je tokom &amp;scaron;kolovanja , u nekim populacijama čak i do 90% do kraja
studija. Kratkovidost je ne&amp;scaron;to učestalija kod devojčica, dok je dalekovidost
če&amp;scaron;ća kod dečaka (19,6%). &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Sposobnost oka da
raspoznaje boje čini ga kompleksnim i jednim od najsavr&amp;scaron;enijih organa u na&amp;scaron;em
telu.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Poremećaj raspoznavanja&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;boja naziva se dishromatopsija (često nazvana
i daltonizam) i smatra se da potiče od nedostatka ili anormalnosti jednog ili
dva od tri fotosenzitivna pigmenta. Daltonizam zahvata oko 8% mu&amp;scaron;karaca,&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;i oko 0,4 % zena, nasleđuje se recesivno
preko X hromozoma. &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;Kolorni vid najče&amp;scaron;će
proveravamo Ishihara&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;pseudoizohromatskim
tablicama. Veoma su dobre i&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;za
određivanje defekta u raspoznavanju&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;boja
crveno-zelenog spektra, jer su ti ispadi kolornog vida najče&amp;scaron;ći.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Neke od očnih bolesti takođe mogu dovesti do
poremećaja kolornog vida. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Katarakta&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;
je vodeći uzrok slepila u svetu. Procenjuje se da je 1998. godine katarakta
bila uzrok slepila 20 miliona ljudi &amp;scaron;irom sveta. Potrebu za operacijom
katarakte ima 30 miliona ljudi godi&amp;scaron;nje, ali samo ih 10 miliona operi&amp;scaron;e.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;G&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;laukom&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
je, &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;posle &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;katarakte&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;,
drugi po učestalosti &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;uzrok slepila&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; u svetu kod ljudi
starijih od 65 godina. Ovo je većinom podmukla bolest pa nažalost i danas često
biva otkrivena slučajnim pregledom u odmakloj fazi, kada su u pitanju već
poodmakla i trajna o&amp;scaron;tećenja vida.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Glaukom&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
se javlja u vi&amp;scaron;e oblika bolesti i za sve njih je karakteristično da izazivaju &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;o&amp;scaron;tećenja
vidnog živca povi&amp;scaron;enim očnim pritiskom&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;. Ako se ne leči,
o&amp;scaron;tećenje vidnog živca za posledicu ima progresivan, permanentni gubitak vida,
&amp;scaron;to počinje neprimetnim ispadima u vidnom polju koji napreduju postepeno, sve
do potpunog slepila.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;G&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;laukom&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
je moguće otkriti u ranoj fazi, ako se pacijenti nakon dobijanja prvih naočara
za čitanje, jednom godi&amp;scaron;nje jave na&lt;span&gt;&amp;nbsp;
&lt;/span&gt;redovan skrining pregled. &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Cambria&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Samo redovnim skrining pregledima
možemo sačuvati ono najdragocenije &amp;ndash; vid.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
      
    <dc:subject>ofatlmologija</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2014-04-10T16:36:09Z</dc:date>
    <dc:creator>optikaetiko</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/generalna/2014/04/10/cestitamo2">
  <title>Čestitamo</title>
  <link>http://optikaetiko.blog.rs/blog/optikaetiko/generalna/2014/04/10/cestitamo2</link>
  <dc:description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2014-04-10T16:32:51Z</dc:date>
    <dc:creator>optikaetiko</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>