<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<feed version="0.3" xmlns="http://purl.org/atom/ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xml:lang="rs"> 
<title>Egipat, graditeljstvo</title> 
<link rel="alternate" type="text/html" href="http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6" /> 
	 
	<modified>2014-05-26T23:06:18+0200</modified> 
<tagline></tagline> 
<generator url="http://www.lifetype.net/" version="1.2">LifeType</generator> 
 
<copyright>Copyright (c) leaxml6</copyright> 
  
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2014-05-26:228899</id>
 <title>Prva piramida, graditelji i Velika sfinga</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6/generalna/2014/05/26/prva-piramida-graditelji-i-velika-sfinga" /> 
  
 <modified>2014-05-26T23:06:18+0200</modified> 
 <issued>2014-05-26T23:06:18+0200</issued> 
 <created>2014-05-26T23:06:18+0200</created> 
 <summary type="text/plain"> Za Egipćane, grobovi su bili njihovi večni domovi. Verovali su da će 
du&amp;scaron;e umrlih oživeti u zagrobnom životu samo ako im tela ostanu 
netaknuta. U početku su mrtvi sahranjivani u ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>leaxml6</name> 
 <url>http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6</url> 
</author> 
<dc:subject>
Generalna 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6"> 
 &lt;p&gt;Za Egipćane, grobovi su bili njihovi večni domovi. Verovali su da će 
du&amp;scaron;e umrlih oživeti u zagrobnom životu samo ako im tela ostanu 
netaknuta. U početku su mrtvi sahranjivani u pustinji, gde je vreli, 
suvi pesak prirodno &amp;scaron;titio telo od propadanja. Kasnije su Egipćani 
usavr&amp;scaron;ili tehniku mumificiranja. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Faraoni prve i druge dinastije sahranjivani su u kamenim jamama u mastabama - četvrtastim građevinama od blata sa ravnim krovom. Čak i u najranijim mastabama bilo je nekoliko zasebnih odaja u koje su sme&amp;scaron;tani kraljevski sarkofazi i zagrobni darovi, uključujući hranu, oružje i oruđe.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Zoser je za sebe želeo sasvim drugačiji spomenik: kamenu građevinu koja bi se sezala do nebesa. Graditelj novog spomenika bio je Imhotep, najstariji arhitekta čije je im sačuvano do dana&amp;scaron;njih dana. Imhotep je bio mnogo vi&amp;scaron;e od arhitekte: on je bio staroegipatski Leonardo da Vinči, vi&amp;scaron;estuko obdareni genije koji je radio kao Zoserov vezir, a bavio se i medicinom, vajarstvom, filozofijom i astronomijom. Bio je jedan od retkih Egipćana koji nisu bili kraljevskog roda, a oko kojih su ispredane legende. Dugo posle smrti smatran je otelotvorenjem znaja, a u kasnijem periodu staroegipatske istorije čak je obožavan kao božanstvo.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Pod nadzorom Imhotepa, Zoserova grobnica gradila se u Sakari, približno dvadeset kilometara južno od dana&amp;scaron;njeg Kaira. Grobnica je zavr&amp;scaron;ena otprilike 2650. pre n. e. postala je prototip svih kasnijih piramida. Imhotep je zadržao tradicionalni oblik mastabe, ali je &amp;scaron;est takvih oblika postavio jedan na drugi, pričemu je svaki sledeći bio manji od prethodnog.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tako je nastala Stepenasta piramida - ali treba naglasiti da ona nema kvadratnu osnovu kao prave piramide, već ima osnovu u obliku pravougaonika, dimenzija 125 x 105 m, kao mastaba. I pored toga, građevina je bila potpuno drugačija od prethodnih. S impresivnom visinom od 60m, Zoserova grobnica je, prema rečima iz jednog teksta uklesanog u hranu, predstavljala &amp;quot;stepeni&amp;scaron;te ka nebu&amp;quot; kojim je kralj trebao da se popne.&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
</feed>