<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Egipat, graditeljstvo</title>
  <link>http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Prva piramida, graditelji i Velika sfinga</title>
   <description>&lt;p&gt;Za Egipćane, grobovi su bili njihovi večni domovi. Verovali su da će 
du&amp;scaron;e umrlih oživeti u zagrobnom životu samo ako im tela ostanu 
netaknuta. U početku su mrtvi sahranjivani u pustinji, gde je vreli, 
suvi pesak prirodno &amp;scaron;titio telo od propadanja. Kasnije su Egipćani 
usavr&amp;scaron;ili tehniku mumificiranja. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Faraoni prve i druge dinastije sahranjivani su u kamenim jamama u mastabama - četvrtastim građevinama od blata sa ravnim krovom. Čak i u najranijim mastabama bilo je nekoliko zasebnih odaja u koje su sme&amp;scaron;tani kraljevski sarkofazi i zagrobni darovi, uključujući hranu, oružje i oruđe.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Zoser je za sebe želeo sasvim drugačiji spomenik: kamenu građevinu koja bi se sezala do nebesa. Graditelj novog spomenika bio je Imhotep, najstariji arhitekta čije je im sačuvano do dana&amp;scaron;njih dana. Imhotep je bio mnogo vi&amp;scaron;e od arhitekte: on je bio staroegipatski Leonardo da Vinči, vi&amp;scaron;estuko obdareni genije koji je radio kao Zoserov vezir, a bavio se i medicinom, vajarstvom, filozofijom i astronomijom. Bio je jedan od retkih Egipćana koji nisu bili kraljevskog roda, a oko kojih su ispredane legende. Dugo posle smrti smatran je otelotvorenjem znaja, a u kasnijem periodu staroegipatske istorije čak je obožavan kao božanstvo.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Pod nadzorom Imhotepa, Zoserova grobnica gradila se u Sakari, približno dvadeset kilometara južno od dana&amp;scaron;njeg Kaira. Grobnica je zavr&amp;scaron;ena otprilike 2650. pre n. e. postala je prototip svih kasnijih piramida. Imhotep je zadržao tradicionalni oblik mastabe, ali je &amp;scaron;est takvih oblika postavio jedan na drugi, pričemu je svaki sledeći bio manji od prethodnog.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tako je nastala Stepenasta piramida - ali treba naglasiti da ona nema kvadratnu osnovu kao prave piramide, već ima osnovu u obliku pravougaonika, dimenzija 125 x 105 m, kao mastaba. I pored toga, građevina je bila potpuno drugačija od prethodnih. S impresivnom visinom od 60m, Zoserova grobnica je, prema rečima iz jednog teksta uklesanog u hranu, predstavljala &amp;quot;stepeni&amp;scaron;te ka nebu&amp;quot; kojim je kralj trebao da se popne.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://leaxml6.blog.rs/blog/leaxml6/generalna/2014/05/26/prva-piramida-graditelji-i-velika-sfinga</link>
      <pubDate>, 26  2014 23:06:18 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

