Zdrav život

Štetnost brze hrane

fitnessizivot — Mon, 16 Jun 2014 23:13:53 +0200

Prateći svjetske trendove u napretku nauke i tehnologije koji zahtijevaju brži tempo života i rada, a ujedno ostavljaju manje vremena za planiranje ishrane, često dolazi do zamjene zdravog, hranjivog obroka brzom, manje kvalitetnom hranom. Ono što karakteriše brzu hranu je visoka kalorijska vrijednost, a veoma nizak sadržaj kvalitetnih hranjivih materija.

Upravo zbog tog nedostatka hranjivih materija brza hrana se nikako ne uklapa u preporuke za zdravu ishranu. Sva brza hrana uglavnom sadrži veliki broj raznih dodataka – aditiva, koji joj daju primamljiv ukus i miris, sve u cilju privlačenja većeg broja kupaca.Veoma važna stvar je i to što visoke temperature predstavljaju rizik za razvoj patogenih mikroorganizama u brzoj hrani. Rizik su i razni dodaci glavnom jelu npr. majonez i slično, koji su idealna podlogu za razvoj bakterija ako se hrana ne čuva na propisan način.

Uvođenje HACCP sistema i u objektima gdje se prodaje brza hrana, zahtijeva značajne izmjene u odnosu na postojeće stanje, što će vjerovatno smanjiti broj takvih objekata, a povećati bezbjednost hrane.

Brza hrana je uglavnom masna. Zbog toga što sadrži dosta masti ona ima i veliku kalorijsku vrijednost i to joj i daje osjećaj sitosti. Prženje na ulju koje se rijetko mijenja je svakako štetno i treba izbjegavati jela koja se spremaju sa velikom količinom ulja ili masti. Ulje za prženje treba koristiti jednokratno jer svaka sljedeća termička obrada mu povećava kancerogenost.

Aditivi su supstance koje se namjerno dodaju hrani u cilju poboljšanja njenog izgleda, ukusa, mirisa, boje, održivosti i konzistencije tj. radi popravke organoleptičkih svojstava namirnica i obezbjeđenja od kvarenja. Aditivi se namjerno dodaju hrani i kao takvi moraju biti detaljno ispitani da bi mogli da se koriste bez opasnosti po zdravlje konzumenata.

Najbolji princip vežbanja

fitnessizivot — Mon, 16 Jun 2014 23:06:23 +0200

Ukoliko Vam se ne sviđa teretana, iako ona ima mnogobrojne prednosti (zategnuti izgled, mišićna masa, izvajano telo) pronađite grupni program koji Vam odgovara. Danas je velika ponuda grupnih programa gde možete za sat vremena odraditi efektivan trening. Konsultujte se sa stručnjakom u vezi odabira adekvatnog programa za Vas. Uvek obratite pažnju da li je osoba koja drži program kompetentna, kao i koji fitnes centar birate. Ukoliko niste za zatvorene prostorije, možda će Vam prijati šetnja, pešačenje, plivanje, vožnja bicikla, ples...za svakoga ima po nešto. Bitno je da pronađete aktivnost koja Vama odgovara i zasigurno je da ćete istrajati u tome. Ukoliko nemate vremena, ne zaboravite da je i pola sata bolje nego ništa. Set vežbi za celo telo ili vožnja sobnog bicikla u Vašem domu će Vam pomoći da se osećate bolje. Sigurno.

Šta je fitness?

fitnessizivot — Mon, 16 Jun 2014 22:57:56 +0200

Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo kao sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: “Idem na fitness 2x tjedno”. “Tamo je dobar fitness instruktor”. “Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće”. Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane. Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.) Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa. Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma. Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima, sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti. Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja.