<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<feed version="0.3" xmlns="http://purl.org/atom/ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xml:lang="rs"> 
<title>Svaštara</title> 
<link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever" /> 
	 
	<modified>2016-02-25T19:59:05+0100</modified> 
<tagline></tagline> 
<generator url="http://www.lifetype.net/" version="1.2">LifeType</generator> 
 
<copyright>Copyright (c) bealiever</copyright> 
  
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2016-02-25:270154</id>
 <title>Februar 2016.</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/generalna/2016/02/25/jos-jedan-februar" /> 
  
 <modified>2016-02-25T19:59:05+0100</modified> 
 <issued>2016-02-25T19:59:05+0100</issued> 
 <created>2016-02-25T19:59:05+0100</created> 
 <summary type="text/plain">Godine su pro&amp;scaron;le od mog prvog dolaska ovde... Vraćam se sa vremena na vreme, pročitam po koju reč iz ovog albuma uspomena. Jedan vredan period života oslikan rečima... Vreme se nekako ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
To je moj zivot... 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 Godine su pro&amp;scaron;le od mog prvog dolaska ovde... Vraćam se sa vremena na vreme, pročitam po koju reč iz ovog albuma uspomena. Jedan vredan period života oslikan rečima...&lt;br /&gt;Vreme se nekako promenilo, ili sam to, ipak, ja, ne znam.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;Osmeh i borba, večni miks života, donose i oduzimaju navike, ali ne&amp;scaron;to ipak ostaje. Ostaju dragi uglovi gde se uvek vraćamo, a za mene je to upravo ovo mesto...&lt;br /&gt;Veliki pozdrav za sve vas, dragi moji blogeri :) :D&amp;nbsp; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2013-02-26:196973</id>
 <title>Februar</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/generalna/2013/02/26/februar" /> 
  
 <modified>2013-02-26T16:17:19+0100</modified> 
 <issued>2013-02-26T16:17:19+0100</issued> 
 <created>2013-02-26T16:17:19+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> &amp;nbsp; &amp;nbsp;Jednog davnog februara 2008. godine, upoznah se sa ovim blogom. Reci su se pisale same, tekle iz srca i duse... I samo da se podsetim jednog od prvih tekstova sa kojima se vama, ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
To je moj zivot... 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 &lt;p&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp;Jednog davnog februara 2008. godine, upoznah se sa ovim blogom. Reci su se pisale same, tekle iz srca i duse... I samo da se podsetim jednog od prvih tekstova sa kojima se vama, prijateljima i stranicima predstavih...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;em style=&quot;font-size: small; color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; line-height: 13.1875px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: #000080&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;trebuchet ms&#039;, geneva&quot;&gt;&amp;nbsp;De meme que jadis, aujourd&amp;#39;hui... Bas kao nekada, danas sam prolazila tom ulicom, i mislila sam o istim stvarima, ljudima kao i onda... nekada, davno... Sve mi se vracalo... I hladnoca i zbunjenost i nekakva vrsta &amp;#39;deja vue&amp;#39;-ja. Vec vidjeno, tako poznato, kao da se vec dogodilo... kao da se budim iz sna i teskom mukom, prebacujem svoju svest u stvarnost... Jos mi odzvanjaju neke nepoznate reci u glavi...Bonjour madame, comment allez-vous?&amp;nbsp; Merci, tres bien....&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;&amp;nbsp;Okrecem ledja&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;nepoznatom prolazniku &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;i shvatam da nesto&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;vuce me da se okrenem&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;i poviknem za njim.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;Stojim tako,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;boreci se, sama sa sobom,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;pokusavajuci da shvatim,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;da barem delicem&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;svoga bica razumem&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;sta to poznajem&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;u tom tamnom liku.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;Ali kroz milion slika&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;i pokreta ne pronalazim&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;onaj sjaj u ocima&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;i znak na usnama.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;Kao da neki davni san&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;mi dodje u mislima&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;i shvatam da on je bio&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;u mojim snovima.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;Okrecem se,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;odlucna, da ga&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;pozovem pravim recima&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;ali, tu je samo&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;gomila nepoznatih,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: georgia, palatino; color: #333399&quot;&gt;praznih likova...&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;color: #333333; font-family: &#039;Lucida Grande&#039;, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 13.1875px; text-align: justify&quot;&gt;&amp;nbsp; Veliki pozdrav starim blog poznanicima od Bealiever :)&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-05-16:135169</id>
 <title>Oslikani san</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/mali-poeticni-pokusaji/2011/05/16/oslikani-san" /> 
  
 <modified>2011-05-16T11:09:20+0200</modified> 
 <issued>2011-05-16T11:09:20+0200</issued> 
 <created>2011-05-16T11:09:20+0200</created> 
 <summary type="text/plain">Osetim na tren, razliju se boje i u sivilu istih opet vidim lik. Povučem se nazad dok žmirkavim okom  smisao tražim u crtama tim...  Nanovo snovi, jači od jave,  bude ... i trzajem četke u ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
Mali poetični pokušaji 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 Osetim na tren,&lt;br /&gt;razliju se boje i u sivilu istih&lt;br /&gt;opet vidim lik.&lt;br /&gt;Povučem se nazad&lt;br /&gt;dok žmirkavim okom &lt;br /&gt;smisao tražim u crtama tim...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nanovo snovi,&lt;br /&gt;jači od jave, &lt;br /&gt;bude ...&lt;br /&gt;i trzajem četke u prstima meke&lt;br /&gt;povlače trake, vijugave, lake,&lt;br /&gt;stvarajući osećaj ispunjene sreće.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Iz sivila boje&lt;br /&gt;rađaju se crvene i smeđe,&lt;br /&gt;a onda plave, jasne i krepke&lt;br /&gt;slikaju du&amp;scaron;u, osećaje neke&lt;br /&gt;bistre i jake,&lt;br /&gt;nikako daleke.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Budim se i tonem&lt;br /&gt;u iluziji slike dok u istoj tražim&lt;br /&gt;i sebe i tebe,&lt;br /&gt;i ostajem tako,&lt;br /&gt;sebi dovoljna i jaka,&lt;br /&gt;zadovoljna kraj oslikanog sna... 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-05-15:135094</id>
 <title>Ko smo mi?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/generalna/2011/05/15/reinkarnacija-i-ko-smo-mi" /> 
  
 <modified>2011-05-15T12:02:59+0200</modified> 
 <issued>2011-05-15T12:02:59+0200</issued> 
 <created>2011-05-15T12:02:59+0200</created> 
 <summary type="text/plain">  Reinkarnacija je život koji se smenjuje, na&amp;scaron;e ponovno rođenje. Može se opisati i kao seljenje du&amp;scaron;e iz tela u telo (jer čovek je mnogo vi&amp;scaron;e od tela, kako je Igo govorio, ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
To je moj zivot... 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 &lt;p align=&quot;left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: comic sans ms,sand&quot;&gt;Reinkarnacija je život koji se smenjuje, na&amp;scaron;e ponovno rođenje. Može se opisati i kao seljenje du&amp;scaron;e iz tela u telo (jer čovek je mnogo vi&amp;scaron;e od tela, kako je Igo govorio, samo jedan od nebeskih garderobera). Kroz različita utelovljenja (mu&amp;scaron;ko, žensko) i različite uloge, du&amp;scaron;a stiče različita iskustva i saznanja, koja su joj neophodna da bi rasla i napredovala. Možda ba&amp;scaron; ovako možemo objasniti stalni napredak čovečanstva.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;left&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: comic sans ms,sand&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://vanjabor.files.wordpress.com/2009/05/68-11.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;272&quot; height=&quot;209&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Iz pro&amp;scaron;lih života ostaju nam ne samo instiktivna saznanja, jedna vrsta sećanja, talenti koji se često ne mogu objasniti ni genetskom nasledno&amp;scaron;ću ni tradicijom, vaspitanjem, već i pojedine fizičke karakteristike. Kao &amp;scaron;to rekoh, ponekad nam ostaju i sećanja. &lt;br /&gt;Sve te &amp;quot;uspomene&amp;quot; nam ostaju iz onih života koji su nam bili važni, koji su ostavili nekakav pečat, toliko jak da ga ni vreme ni dimenzije nisu mogle resetovati. Često se setimo ljudi koje smo &amp;quot;tek sreli&amp;quot;, jer ih već znamo iz nekih pro&amp;scaron;lih iskustava. O njima nosimo određenu vrstu informacije i instiktivno osećamo njihov karakter. Instikt je taj koji nas upozorava da li da se klonimo ili da težimo sjedinjavanju sa određenim osobama. Instikt je u stvari ranija informacija koju nosimo u sebi. Opet, moram napomenuti i da se određeni ciklusi ponavljaju u vremenu, u određenom nizu. Oni, ti ciklusi, ne moraju biti indetični u svakom pogledu, ali nam donose osećaje deja vi-a&amp;nbsp; koji su sveprisutni. Pitanje je samo koliko ko obraća pažnju na iste. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;left&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: comic sans ms,sand&quot;&gt;Kada kažem da se vreme ponavlja, ne mislim na ponavljanje istorijskih događaja (mada je i taj deo polemičan), već na ponavljanje određenih ljudi, tj. ličnosti koje nose isti karakter, izražavaju iste želje, imaju iste, pa i unapređene mogućnosti (jer, kao &amp;scaron;to rekoh, mi rast&lt;/span&gt;&lt;img src=&quot;http://www.vvz.hr/images/articles/reinkarnacija2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;299&quot; height=&quot;188&quot; align=&quot;right&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: comic sans ms,sand&quot;&gt;emo kako na&amp;scaron; &amp;quot;duh&amp;quot; stari). Inteligencija nije samo stvar ličnog obrazovanja, porodičnog nasledstva, genetske strukture, već i onoga &amp;scaron;to nosimo iz pro&amp;scaron;lih života. Evolucija se ne svodi samo na fizičku, već je velikim, mogu reći v&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: comic sans ms,sand&quot;&gt;ećim delom, bazirana upravo na razvoju, tj. starosti duha. Sada ćete me pitati a &amp;scaron;ta je sa rastom populacije, koje su to reinkarnacije, odakle dolaze te du&amp;scaron;e? Odgovor je lak, samo ako malo razmislite. Mladi duhovi, du&amp;scaron;e se lako prepoznaju jer veoma često nisu inovativne osobe, nemaju velike težnje, streme ka malim stvarima&amp;nbsp; i nisu zainteresovane za svest oko sebe. Takvi ljudi posvećuju se striktno fizičkim stvarima, rade poslove koji su ciklični i veoma se pla&amp;scaron;e promena. Opet, pojedine energije menjaju oblik i van ljudskog tela, prave jednu vrstu pauze ili istražuju druge poglede....&lt;br /&gt;Su&amp;scaron;tina postojanja svakoga od nas krije se upravo u ovim malim segmentima na&amp;scaron;ih pro&amp;scaron;lih života, koji nam nude odgovore ko smo i &amp;scaron;ta tražimo tu gde jesmo. Ako se samo zagledamo duboko u sebe, dopustimo onoj dubini u nama da nam &amp;scaron;apne po koju reč, imaćemo prave odgovore i prave smernice za dalji put.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-05-03:134009</id>
 <title>I ne treba mi ništa više</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/mali-poeticni-pokusaji/2011/05/03/i-ne-treba-mi-nista-vise" /> 
  
 <modified>2011-05-03T22:44:35+0200</modified> 
 <issued>2011-05-03T22:44:35+0200</issued> 
 <created>2011-05-03T22:44:35+0200</created> 
 <summary type="text/plain">Tako volim odsjaj u tvojim, Božanski plavetnim očima i tu čistu nit neizgovorenih reči.  Čini mi se, najsrećnija sam kada zadovoljstvom oblije se tvoje lice i ruke kada oko mene ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
Mali poetični pokušaji 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 Tako volim odsjaj&lt;br /&gt;u tvojim, Božanski plavetnim očima&lt;br /&gt;i tu čistu nit&lt;br /&gt;neizgovorenih reči.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Čini mi se,&lt;br /&gt;najsrećnija sam kada&lt;br /&gt;zadovoljstvom oblije se tvoje lice&lt;br /&gt;i ruke kada oko mene svije&amp;scaron;.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;I znam,&lt;br /&gt;ne treba mi ni&amp;scaron;ta vi&amp;scaron;e&lt;br /&gt;od ovoga &amp;scaron;to imam,&lt;br /&gt;od ovoga mi ni&amp;scaron;ta važnije nije... 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-03-24:129595</id>
 <title>Na krilima mašte ili nešto više?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/generalna/2011/03/24/na-krilima-maste-ili-nesto-vise" /> 
  
 <modified>2011-03-24T01:44:03+0100</modified> 
 <issued>2011-03-24T01:44:03+0100</issued> 
 <created>2011-03-24T01:44:03+0100</created> 
 <summary type="text/plain">       Negde
 duboko u meni, na du&amp;scaron;i, ucrtan na onom bestelesnom delu, postoji trag. 
Jedna vrsta maglovitog sećanja koja se povremeno vraća kao talas 
plime... Večeras me obuzima taj ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
To je moj zivot... 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 &lt;div&gt;&lt;em&gt;&lt;strong&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/em&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Negde
 duboko u meni, na du&amp;scaron;i, ucrtan na onom bestelesnom delu, postoji trag. 
Jedna vrsta maglovitog sećanja koja se povremeno vraća kao talas 
plime... Večeras me obuzima taj osećaj... nekakva unutra&amp;scaron;nja spoznaja...
 i opet, zatvaram oči, umirujem dah, predajem se...&lt;br /&gt;***Većina 
čovečanstva dobro je upoznata sa fenomenom deja vu-a, osećajem 
sigurnosti da je trenutna situacija već viđena, doživljena. 
Sinhronizacija na&amp;scaron;eg uma sa spolja&amp;scaron;njom sredinom i razlika između 
unutra&amp;scaron;njeg (vremena bića) i ambijentalnog vremena izaziva upravo ovaj 
simptom ili fenomen. ***&lt;br /&gt;Zapitam se, deja vu? Ipak nije... &lt;br /&gt;Mirisi
 suncem obasjanih predela paraju nosnice, dok se stopalima mahinalno 
oslanjam na povr&amp;scaron;inu. Blagi vetar južnih mora nosi so, prosto peckajući 
nerve... Pluća se lagano &amp;scaron;ire upijajući prostor i vreme... tako poznato,
 neviđeno a doživljeno. Pod nogama mekoća vrelog betona pretvara se u 
mirisnu zelenu povr&amp;scaron;inu... lakoća, osećaj levitacije... Prepu&amp;scaron;tam se bez
 straha, jer već sam navikla na sve ovo... Kroz misli mi, paralelno, 
prođe sećanje na prvo ovakvo iskustvo. Strah i neka vrsta slatke panike 
seckali su svaki pokret, samim tim i čari osećanja koje nosi, neki bi 
rekli, ma&amp;scaron;ta...&lt;br /&gt;Ovaj, već iskusni korybas, no&amp;scaron;en zanosom prepu&amp;scaron;ta se 
onome &amp;scaron;to će doći. Bestelesnost i sama lakoća pokreta opominju da 
granice ne postoje, samo nebrojena iskustva, osećaji koji čekaju da budu
 dotaknuti kako bi se rasplamsali i kao kružni talas na mirnoj vodi 
zarazili mirnoću i ustaljenost ljudskog duha. Mi ljudi, zapravo ne znamo
 sve svoje moći. Postavljene su nam granice i veliko STOP tamo gde nas 
&amp;quot;neko&amp;quot; ne želi, tamo gde se sami pla&amp;scaron;imo poći. Nemam vi&amp;scaron;e strah, 
zamenila ga je intezivna želja za znanjem, saznanjem. Kretanje nije 
ograničeno samo na fizičko, kako velika većina misli, a samo mali broj 
je onih koji se usude da probude iskru u sebi i prepuste se... Od 
rođenja, čovek je treniran da bude ograničen svojim fizičkim 
sposobnostima. Godinama mu se nameću nevidljive zabrane i smernice. Nije
 ni čudo da se ne može pronaći u jednoj od onih vi&amp;scaron;ih sfera svoje 
ličnosti. A samo prvi kontakt je važan. Prepoznati i održati tu iskru...&lt;br /&gt;&lt;/div&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-03-22:129441</id>
 <title>Prava boja mraka</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/mali-poeticni-pokusaji/2011/03/22/prava-boja" /> 
  
 <modified>2011-03-22T22:24:54+0100</modified> 
 <issued>2011-03-22T22:24:54+0100</issued> 
 <created>2011-03-22T22:24:54+0100</created> 
 <summary type="text/plain">Naiđe po neki ki&amp;scaron;ni dan, Crnim oblakom oboji onu plavo-belu zavesu Nebeskoga svoda...  Zastanem tad, u svom divljem letu, da osetim tek kap, tako čistu, plodnu i setnu...  Otrezni me... ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
Mali poetični pokušaji 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 Naiđe po neki ki&amp;scaron;ni dan,&lt;br /&gt;Crnim oblakom oboji&lt;br /&gt;onu plavo-belu zavesu&lt;br /&gt;Nebeskoga svoda...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zastanem tad,&lt;br /&gt;u svom divljem letu,&lt;br /&gt;da osetim tek kap,&lt;br /&gt;tako čistu, plodnu i setnu...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Otrezni me...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Povučem se tad&lt;br /&gt;u svoje odaje mraka&lt;br /&gt;istinu da sagledam&lt;br /&gt;dok Sunce je iza Oblaka...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Često od lažnih osmeha,&lt;br /&gt;ne vidimo pravu boju mraka!!! 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-03-21:129327</id>
 <title>Dokle?</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/mali-poeticni-pokusaji/2011/03/21/dokle" /> 
  
 <modified>2011-03-21T21:17:13+0100</modified> 
 <issued>2011-03-21T21:17:13+0100</issued> 
 <created>2011-03-21T21:17:13+0100</created> 
 <summary type="text/plain">Dah, svirepo otimam smrznutom prostoru... U glavi misli... džaraju logorsku vatru, greju telo nervozom, dok korak vojnički postaje.  Ne, neću imati milosti reči će sečivom sablje vijati... ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
Mali poetični pokušaji 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 Dah,&lt;br /&gt;svirepo otimam smrznutom prostoru...&lt;br /&gt;U glavi misli...&lt;br /&gt;džaraju logorsku vatru,&lt;br /&gt;greju telo nervozom,&lt;br /&gt;dok korak vojnički postaje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ne,&lt;br /&gt;neću imati milosti&lt;br /&gt;reči će sečivom sablje vijati...&lt;br /&gt;Ćutanje se slomilo negde u uglu&lt;br /&gt;dok svirepost očaja obuzima du&amp;scaron;u.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za čiju decu ja živim...&lt;br /&gt;tvoju, njegovu, njihovu,&lt;br /&gt;dok moja krv &lt;br /&gt;u tuzi, neima&amp;scaron;tini kopni...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Recite mi sad&lt;br /&gt;Vi... vlastodr&amp;scaron;ci,  fotelja vlasnici gordi&lt;br /&gt;Postoji li jo&amp;scaron; neko&lt;br /&gt;osim onih &amp;scaron;to uz va&amp;scaron;e pesme vijore&lt;br /&gt;Ceni li se rad i trud&lt;br /&gt;čoveka, radnika, seljaka,&lt;br /&gt;ili samo poltronske ruke...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sru&amp;scaron;ilo se nebo nad nama&lt;br /&gt;okreću se kosti predaka...&lt;br /&gt;Ne postoji dužnost niti osećanje srama,&lt;br /&gt;sve je bleda senka... &lt;br /&gt;Sve je uvod jednog velikog, sramnog&lt;br /&gt;mraka... 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-03-20:129188</id>
 <title>Zabranjena istorija Srba - Dr. Jovan Deretić</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/kulture-sveta-istorija/2011/03/20/zabranjena-istorija-srba" /> 
  
 <modified>2011-03-20T14:35:41+0100</modified> 
 <issued>2011-03-20T14:35:41+0100</issued> 
 <created>2011-03-20T14:35:41+0100</created> 
 <summary type="text/plain">            Dr Jovan Deretić     Tekst kopiran sa &amp;quot;Glasa dijaspore&amp;quot;  
  (  podaci &amp;nbsp;uglavnom iz intervjua:  Google- You Tube- Zabranjena istorija Srba 1-10 ) 
 Zasto je dr Jovan ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
Kulture sveta - istorija 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 &lt;p&gt;&lt;object type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; width=&quot;450&quot; height=&quot;350&quot; data=&quot;http://www.youtube.com/v/KfyElc9KpXI&quot; id=&quot;ltVideoYouTube&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/KfyElc9KpXI&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;wmode&quot; value=&quot;transparent&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;allowScriptAcess&quot; value=&quot;sameDomain&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;quality&quot; value=&quot;best&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;bgcolor&quot; value=&quot;#FFFFFF&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;FlashVars&quot; value=&quot;playerMode=embedded&quot; /&gt;&lt;/object&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Dr Jovan Deretić &lt;br /&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tekst kopiran sa &amp;quot;Glasa dijaspore&amp;quot; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;(&lt;/strong&gt; podaci &amp;nbsp;uglavnom iz intervjua:&lt;strong&gt; Google- You Tube- Zabranjena istorija Srba 1-10&lt;/strong&gt;)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zasto je dr Jovan Deretić po&amp;scaron;ao ovim trnovitim putem razotkrivanja&amp;nbsp; 
150 godi&amp;scaron;njih vatikanskih laži? On je porijeklom Hercegovac i u njegovom
 kraju su seljaci često nailazili na arheolo&amp;scaron;ke predmete prilikom&amp;nbsp; 
iskopavanja i obrade zemlje.&amp;nbsp; Jednom prilkom je &amp;nbsp;on pitao strica odakle 
to sve u njihovim njivama, a on mu je odgovorio: &amp;bdquo;To je od nekih na&amp;scaron;ih 
davnih predaka&amp;nbsp;&amp;nbsp; jo&amp;scaron; iz doba&amp;nbsp;&amp;nbsp; davno prije&amp;nbsp; Rimskog carstva.&amp;ldquo; &amp;bdquo;Kako je 
to moguće, kad smo mi ovdje doselili u 7. stoljeću?&amp;ldquo;- pitao je 
znatiželjni Jovan. &amp;bdquo;Ne vjeruj u te priče, jer nitko se ovdje nije ni 
doselio ni odselio. Mi smo ovdje u ovim brdima odvajkada, a ta priča je 
isto kao ona o 7 ofenziva.&amp;ldquo;- rekao je stric. Od tog trenutka Jovan je 
gledao &amp;scaron;kolski &amp;nbsp;predmet&amp;nbsp; istoriju drugim očima. Iako ga je sve to veoma 
zanimalo, nije se usudio otići studirati historiju kod nas, jer je znao 
da će neminovno dolaziti u sukob sa profesorima koji&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; po službenoj dužnosti moraju zastupati i &amp;scaron;iriti lažnu službenu historiju.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
 Poku&amp;scaron;ao je u na&amp;scaron;im bibliotekama naći knjige antičkih pisaca i 
historičara, ali- ničeg nije bilo! Sve je bilo sklonjeno ili uni&amp;scaron;teno!&amp;nbsp; 
Tad je shvatio da oni na&amp;scaron;i jadni navodni&amp;nbsp; univerzitetski i drugi 
historičari uopće ne mogu da se kod nas bave naukom, jer im je to 
potpuno onemogućeno, već su prisiljeni&amp;nbsp; da im&amp;nbsp; &amp;bdquo;naučni izvori&amp;ldquo; budu 
prepisivanje &amp;bdquo;službene&amp;ldquo;( falsifikovane) istorije i kafanske priče! Zbog 
tog je oti&amp;scaron;ao u Pariz &amp;nbsp;( 1963) da studira tehniku i tako si obezbijedi 
&amp;nbsp;materijalnu bazu da se&amp;nbsp; može&amp;nbsp; naučno baviti&amp;nbsp; historijom i putovati po 
Evropi u potrazi za antičkom literaturom koja je bila potpuno sklonjena 
iz svih biblioteka u Jugoslaviji. &amp;nbsp;Nakon toga studira vanredno historiju
 iako je znao da mu ta diploma u stvari i ne treba, ali je htio da 
savlade naučnu metodologiju i jezike&amp;nbsp; koji su mu bili neophoidni za&amp;nbsp; 
naučno bavljenje historijom. Nažalost, niti u Parizu niti po Evropi nije
 na&amp;scaron;ao dovoljno antičkih izvora za historiju Srba, a i ono &amp;scaron;to je 
postojalo nije bilo prevedeno na francuski ili engleski&amp;nbsp; već je bilo 
napisano na latinskom ili grčkom.&amp;nbsp;&amp;nbsp; Na &amp;nbsp;kraju je oti&amp;scaron;ao u SAD gdje su 
biblioteke bolje&amp;nbsp; snabdjevene&amp;nbsp; takvim skupim i starim knjigama, a nije 
ih nitko sklonio. Tu je na&amp;scaron;ao &amp;nbsp;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;anatičke&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
 pisce Plinija Starijeg, Diona&amp;nbsp; Casiusa,&amp;nbsp; Boharthusa,&amp;nbsp; Kita&amp;nbsp; Curtisa, 
Ataviota i dr&amp;hellip;&amp;hellip;.&amp;mdash;&amp;mdash;&amp;mdash;-), koji su svi nebrojeno puta spominjali Srbe &amp;nbsp;na 
antičkim teritorijama ( za koje zvanična historija tvrdi da su tu &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;do&amp;scaron;li tek u VII &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;vijeku!),
 ali sve na antičkim jezicima latinskom i &amp;nbsp;grčkom, pa je hitno morao da 
uči &amp;nbsp;i te jezike. &amp;nbsp;Kad&amp;nbsp; je sebi ostvario uslove da se zaista može baviti
 naukom, počeo je čitati tekstove antičkih pisaca koji Srbe spominju 
nebrojeno puta, &amp;scaron;to je bilo u potpunoj suprotnosti sa onom pričicom o 
doseljavanju Slavena u 7. stoljeću! Nakon svojih velikih otkrića, koja 
su bila u potpunoj suprotnosti sa dotada&amp;scaron;njim tvrdnjama i &amp;bdquo;zvaničnom&amp;ldquo; 
historijom, prikupio je pun kofer literature i odnio ga u SANU, a oni su
 ga &amp;ndash; OTJERALI!! Jedino ga je primio&amp;nbsp; stari profesor dr Milan Budimir 
koji je ne&amp;scaron;to o tome znao, saop&amp;scaron;tavajući mu da ovdje nema nauke, te ga&amp;nbsp;&amp;nbsp;
 podržao da&amp;nbsp; on ode odavde i da se tamo bavi pravom naukom, a na ove 
ovdje neka se ne osvrće. &amp;nbsp;Poslu&amp;scaron;ao ga je i&amp;nbsp; sa njim se kasnije redovito 
čuo telefonom, da bi ga on jednom pitao: &amp;bdquo;Do koje godine seže najstariji
 pisani pomen srpskog imena?&amp;ldquo; &amp;bdquo; Do 13. stoljeća p. n. ere u Luksoru u 
Egiptu&amp;ldquo;- saop&amp;scaron;tio mu je Deretić. &amp;nbsp;&amp;nbsp;Bio je zadovoljan i konstatovao: 
&amp;bdquo;Sine, ala si ti duboko zagazio! Gazi samo dalje!&amp;ldquo; Međutim, dr Deretić 
je kasnije na&amp;scaron;ao jo&amp;scaron; jedan stariji zapis iz 19 st. p.n. e. &amp;nbsp;kod Sumera, 
koji je de&amp;scaron;ifrovao sa klinastog pisma arheolog Arčibald&amp;nbsp; SAJS&amp;nbsp; na kom je
 bilo &amp;nbsp;zapisano:&amp;nbsp; &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;&amp;bdquo;Ur Nin Sar Serbula&amp;ldquo;,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; &amp;scaron;to bi značilo: gospodar ( od &lt;strong&gt;ur&lt;/strong&gt;- potiče srpskio ime Uro&amp;scaron; karakteristično za mnoge srpske vladare) Nin &lt;strong&gt;car Srba&lt;/strong&gt; ( ili Srbije).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Herodot pominje Srbe kao Etrurce i dana&amp;scaron;nje Tirensko more kao Srpsko 
more. Srpski toponimi u Francuskoj ( Sardonija), &amp;nbsp;Sardiniji, Asiriji&amp;nbsp; ( 
rijeke Velika i mala Srbica), porječje Volge itd.. Sad je jasno tko su 
Iliri, Tračani, Dačani- to su bila srpska plemena jer su govorili 
srpskim jezikom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svoja otkrića je morao napisati u knjizi inače ne bi ni&amp;scaron;ta vrijedilo 
za buduće generacije.&amp;nbsp; Poku&amp;scaron;aj da je &amp;scaron;tampa u domovini je propao jer&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; niti jedan od 9 izdavača kojima je ponudio knjigu- nije smio da je &amp;scaron;tampa iako se radilo o antičkoj historiji&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;!
 Nisu čak zatražili niti da vide rukopis, već je bilo dovoljno njegovo 
ime da ga odbiju! Shvatio je da postoji zabrana na državnom i političkom
 nivou.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na osnovu&amp;nbsp; činjenica iz tekstova antičkih pisaca i drugih izvora 
objavio je dvije knjige u&amp;nbsp; Nici 1975 i 1977. koje s u bile zabranjene u 
Jugoslaviji i &amp;nbsp;nisu se &amp;nbsp;nikako mogle pro&amp;scaron;vercati u Jugoslaviju, iako su&amp;nbsp;
 bile iz oblasti antičke historije! Policija&amp;nbsp; ih je oduzimala na 
granici, ako bi netko poku&amp;scaron;ao da ih pro&amp;scaron;verca.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nakon toga je oti&amp;scaron;ao u SAD da bude urednik &amp;bdquo;SRBOBRANA&amp;ldquo; i dalje se 
bavio naukom. Američkim naučnim krugovima je morao pokazati &amp;scaron;to je 
uradio i to se slalo na ocjenjivanje&amp;nbsp; relevantnim univerzitetima, te je 
bio pozvan da&amp;nbsp; pokrene proceduru za doktorat, gdje je&amp;nbsp; i doktorirao. U 
SAD su mu bile na raspolaganju&amp;nbsp; rijetke knjige iz cijelog svijeta, jer 
je&amp;nbsp; Kongresna biblioteka jedna od najbogatijih u svijetu i u njoj je SVE
 DOSTUPNO.&amp;nbsp; Neke od tih starih unikatnih knjiga je listao u bijelim 
pamučnim rukavicama, dok mu je iznad glave stajao&amp;nbsp; čuvar! Zahvaljujući 
tome napisao je knjigu &amp;bdquo;SERBI narod i rasa- Nova&amp;nbsp; Vulgata&amp;ldquo; koja je jedan
 korak dalje od djela Boharthusa,&amp;nbsp; kog smatraju&amp;nbsp; najznačajnijim&amp;nbsp; 
piscem&amp;nbsp;&amp;nbsp; iz oblasti biblijske etnografije. Knjigu je&amp;nbsp;&amp;nbsp; ponudio 
devetorici izdavača, ali su oni&amp;nbsp; tekst odbili čak i nevidjev&amp;scaron;i ga, iz 
čega je on zaključio da je i dalje na snazi ZABRANJENO SVE &amp;Scaron;TO JE U VEZI
 SA&amp;nbsp;&amp;nbsp; STVARNOM&amp;nbsp; HISTORIJOM SRBA.&amp;nbsp; Na&amp;scaron;i kritičari se nisu niti usudili 
da&amp;nbsp; spomenu ovu knjigu, a kamoli da je prokomentari&amp;scaron;u i eventualno 
ocijene.&amp;nbsp; Ta knjiga je objavljena kod nas poslije ovog rata, ali ona 
stoji kao usamljen spomenik i dalje &amp;nbsp;ni jedan od kritičara se ne usudi 
da je spomene, a kamoli da je&amp;nbsp; kritikuje.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Također je napisao knjigu&amp;nbsp; 
&amp;bdquo;Antička Srbija&amp;ldquo; koja se temelji na&amp;nbsp; djelima antičkih pisaca. Na osnovu 
pretežno anglo-saksonskih izvora godine 1999. napisao je i knjigu 
&amp;bdquo;Srbija i Arbanasi&amp;ldquo;. Tu nema propagande- sve same činjenice citirane iz 
djela antičkih pisaca i historičara.&amp;nbsp; To je osvijetlilo historiju Srba 
prije Nemanjića, o kojoj su do tada postojale samo neke izmi&amp;scaron;ljotine o 
mnogim razasutim županima i knezovima, a sve &amp;nbsp;u službi vatikanskih 
falsifikata&amp;nbsp; navodne potonje srpske historije.&amp;nbsp;&amp;nbsp; Vatikan je učinio sve 
da&amp;nbsp; taj period srpske historije padne u zaborav, jer se &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;na njemu temelji srpsko historijsko pravo&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;. Od Nemanjića se to pravo uskraćuje Srbima iako je &amp;nbsp;&lt;strong&gt; O&amp;scaron;trivojevićevo &lt;/strong&gt;carstvo,&amp;nbsp;
 koje je postojalo prije Nemanjića, &amp;nbsp;bilo&amp;nbsp; veće od Du&amp;scaron;anovog. Karta iz 
814 iz anglosaksonske literature to&amp;nbsp; nedvosmisleno dokazuje! Srbija&amp;nbsp; od 
Krke do Peloponeza i dalje, a jedno vrijeme je uključivala i Krit!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Žalosno je da nitko koga je Deretić pitao&amp;nbsp; u Srbiji ( akademike, 
univerzitetske &amp;nbsp;profesore, novinare, kritičare, književnike i dr) nije 
znao da mu odgovori na pitanje: &lt;strong&gt;Koja je bila &amp;nbsp;PRESTOLNICA SRBA PRIJE NEMANJIĆA!!&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Bio je Skadar 1000 godina!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
 I danas su ispod Skadra grobovi srpskih vladara!&amp;nbsp; Albanija je sva na 
srpskoj&amp;nbsp; teritoriji. &amp;nbsp;Sramota za na&amp;scaron;e &amp;bdquo;stručnjake&amp;ldquo; iz historije! Kad nas
 takvi uče mlade generacije, &amp;nbsp;pa nije čudo &amp;scaron;to nam je (ne)znanje toliko,
 a život tako jadan i bijedan! A ti podaci su se mogli naći&amp;nbsp; po arhivima
 i bibliotekama &amp;scaron;irom Evrope, a naročito u SADu!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poslije Berlinskog kongresa, po diktatu Austrije, Njemačke i Vatikana
 su pravljene mape po kojima je Du&amp;scaron;anovo carstvo smanjeno na pola u 
odnosu na holandsku mapu iz 15. stoljeća pa je zapadna granica 
postavljena na Drini, iako je stvarno bila na Krki! Cijela Ćorovićeva 
historija, koja se forsira od Drugog svjetskog rata, &amp;nbsp;je falsifikat, 
mada ima nekih sitnica koje su tačne.&amp;nbsp; Postavlja se pitanje da li 
Ćorović nije znao ili mu je netko naredio da pi&amp;scaron;e lažnu historiju Srba? &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Takvom lažiranom historijom nam se nameće kompleks da smo tikva bez korjena&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;,
 da sm u VII stoljeću do&amp;scaron;li kao neke horde, ne zna se ni otkud. To je 
nametnuo Vatikan uz podr&amp;scaron;ku Austrije i Njemačke koje&amp;nbsp; imaju stalno 
aspiracije na ove &amp;nbsp;preostale &amp;nbsp;srpske teritorije. Priče o seobi Slavena 
su stigle u Srbiju tek nakon&amp;nbsp; Berlinskog kongresa. Nažalost, takva lažna
 historija se jo&amp;scaron; predaje po &amp;scaron;kolama i fakultetima, a i lažni naučnici 
&amp;bdquo;historičari&amp;ldquo; je jo&amp;scaron; &amp;scaron;ire. Uglavnom iz sitnosopstveničkih interesa, jer 
im to obezbjeđuje status koji imaju, a mnogi su na toj lažnoj historiji i
 doktoritali i ostvarili akademsku karijeru! Oni i dalje kao JEDINI 
izvor za&amp;nbsp; srpsku historiju prije Nemanjića uzimaju lažni 
PORFIROGENET-ov&amp;nbsp;&amp;nbsp; tekst kog su napisali&amp;nbsp; vatikanski fratri kao odgovor 
na naučno djelo&amp;nbsp; &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Mavra Orbinija,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; katoličkog svećenika iz Dubrovnika koji je bio&amp;nbsp; po&amp;scaron;ten, stručan i iskren naučnik.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Lažna seoba Slavena&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; Velika zavjera iz 
polovine 19 st. nas je potpuno izludjela. Od tada vi&amp;scaron;e ne znamo ni otkud
 smo, ni&amp;nbsp; &amp;scaron;to smo, ni tko smo, ni kud idemo!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; 
Do Berlinskog kongresa&amp;nbsp; &amp;nbsp;ne&amp;scaron;to se i znalo o historiji Srba prije 
Nemanjića. Postojali su pisci&amp;nbsp; Rajić, Branković i dr. čija su djela tada
 sklonjena i zabranjena, a&amp;nbsp; stigla je nova&amp;nbsp; tendenciozna priča o&amp;nbsp; na&amp;scaron;oj 
historiji: seoba Slavena ispod Karpata u 7. stoljeću!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;Ta ujudurma o &amp;nbsp;velikoj seobi &amp;nbsp;Slavena&amp;nbsp; nam je 
potpuno isprala mozak! Ljudi su poslije toga postali ludi i vjeruju u 
koje&amp;scaron;ta.&amp;nbsp; Kretanje naroda&amp;nbsp; ( seobe) i kretanje vojske nisu ista stvar.&amp;nbsp; 
Da bi se neka porodica od &amp;bdquo;iza Karpata&amp;ldquo;, u to doba,&amp;nbsp; odlučila na 
selidbu- nije to mogla. To je priča za malu djecu da se nekoliko miliona
 stanovnika pokrene od &amp;bdquo;iza Karpata&amp;ldquo; ( odakle ih je tada tamo toliko i 
moglo biti, a s obzirom na teritoriju koju su navodno &amp;nbsp;nakon seobe 
zaposjeli, moralo ih je biti najmanje 10 miliona!) Samo je mogla vojska 
da projuri tim krajevima, da netko od njih pogine, a netko ostane i 
stopi se sa lokalnim stanovni&amp;scaron;tvom kao nekad u Aziji vojska Aleksandra 
Velikog!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da bi preživjeli, jednoj porodici je za taj put trebalo 1.5 tona 
hrane! To nisu mogli da ponesu, a osim toga, navodno su od tamo i 
krenuli zbog nepovoljnih&amp;nbsp; životnih uslova i gladi. Da siju usput i 
čekaju da rodi, ima da pocrkaju od gladi dok&amp;nbsp; to naraste. Da su živjeli 
samo od lova, potamanili bi sve životinjske vrste! &amp;nbsp;A osim toga, do&amp;scaron;li 
su kao okupatori u tuđu zemlju gdje je postojalo lokalno stanovni&amp;scaron;tvo. 
Takvo &amp;scaron;ta nije&amp;nbsp; zabilježeno nigdje u historiji, a nije ni to! To je van 
pameti! &amp;nbsp;Osim toga, ovo nisu bili nenaseljeni, pusti predjeli. Tu su 
živjeli Iliri, Tračani, ostaci Rimljana i dr. Tu je bilo nekad 
uspostavljeno rimsko pravo, pa zar bi&amp;nbsp; starosjedioci sve to dali tim 
golaćima koji su se dotepli od iza Karpata! Ta priča sa naukom nema 
nikakve veze. Nitko nije opisao i zapisao ikakvu bitku tih Slavena i 
domicilnog stanovni&amp;scaron;tva! &amp;nbsp;O tome naprosto nema nikakvog ni pisanog ni 
arheolo&amp;scaron;kog traga. Nek neko pokaže ijedan historijski&amp;nbsp; spomenik Tračana i
 Ilira na kom nisu srpska imena! Do 19. stoljeća je&amp;nbsp; u Beču postojao&amp;nbsp; 
ilirski ured za Srbe! A od 19. stoljeća- &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;zamjena teza&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;!&amp;nbsp; Albanci postado&amp;scaron;e Iliri!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U knjizi antičkog pisca&amp;nbsp; Plinija Starijeg sačuvani su spiskovi za 
regrutaciju&amp;nbsp; lokalnog stanovni&amp;scaron;tva Ilirije u rimsku vojsku iz 12. godine
 n.e. Na tim spiskovima&amp;nbsp; su navedena&amp;nbsp; srpska plemena Deretići, Dermasti,
 Klindići, Dende ( C.G.), Grabljani ( C.g/ Hercegovina) Rudinjani i 
drugi&amp;nbsp; od kojih mnogi jo&amp;scaron; i danas imaju potomke ba&amp;scaron; na tim mjestima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dragoljub Antić naučnik iz Vinče je&amp;nbsp; kompjuterski poku&amp;scaron;ao da simulira
 navodnu veliku seobu Slavena u svjetlu velikih kretanja vojski i 
naroda&amp;nbsp; i ustanovio da je ta seoba apsolutno izmi&amp;scaron;ljena!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U enciklopediji BRITANICA se spominje neki vladika Nikita &amp;nbsp;iz&amp;nbsp; 
Terezijana ( dana&amp;scaron;nja Palanka)&amp;nbsp; iz 366. god. koji &amp;nbsp;&amp;nbsp;je napisao 6 knjiga 
na &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;tračkom jeziku,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; i njima podigao&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; srpsku &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;kulturu
 na vi&amp;scaron;i nivo.&amp;nbsp;&amp;nbsp; Te knjige su sakrivene jer trački jezik= srpski jezik! 
Da su bile napisane na nekom jeziku koji nije bio srpski-&amp;nbsp; na sve strane
 bi se spominjale. &amp;nbsp;To je sve u sklopu nametanja nordijske historijske 
&amp;scaron;kole i potiskivanja srpske historijske &amp;scaron;kole.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do Berlinskog kongresa u Srbiji se jo&amp;scaron; ne&amp;scaron;to znalo i imala se svijest
 o tome da smo mi antički narod.&amp;nbsp; Jovan Branković i drugi pisali su &amp;nbsp;o 
tome. &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; Poslije 
Berlinskog kongresa sve se izvrće naopačke, postajemo tikva bez korjena,
 dotepenci., okupatori, ru&amp;scaron;ioci, a svi koji to stvarno jesu- progla&amp;scaron;eni 
su starosjediocima!!!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;PORFIROGENET&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za osnov dana&amp;scaron;nje historije Balkana uzima se neki navodno 
Porfirogenetov spis, koji uopće nije Porfirogenetov već su mu ga 
naknadno pripisali tek 1611 kad su ga po naredbi Vatikana napisali neki 
vatikanski fratri.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naime, &amp;nbsp;bizantski car Porfirogenet uopće nije bio historičatr, niti 
kroničar i on je napisao samo dva&amp;nbsp; spisa: jedan se odnosi na dvorske&amp;nbsp; 
ceremonije, a drugi na organizaciju države. &amp;nbsp;Osim toga, ovaj lažni spis 
je pisan sa tendencijom da veliča historiju Hrvata i njihov udio u njoj,
 a da potisne Srbe, &amp;nbsp;ali na posve konfuzan i nekritičan, ničim 
argumentovan&amp;nbsp; i nadasve nestručan način. U tom spisu, koji ima karakter 
nemu&amp;scaron;te papajanizanije, &amp;nbsp;su pobrkani datumi i likovi unutar 200 godina, 
&amp;scaron;to apsolutno ukazuje da se radi o podvali i&amp;nbsp; falsifikatu, jer da je to 
autentično Porfirogenetovo djelo, on bi bar&amp;nbsp; o tome vodio računa. Ovaj 
spis se 150 godina uzima kao &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;jedan
 &amp;nbsp;jedini izvor za na&amp;scaron;u historiju.&amp;nbsp; Žalosno je da se svi na&amp;scaron;i historičari
 i svi univerzitetski profesori historije pozivaju na ovaj falsifikat! 
Kad to vidite smuči vam se.&amp;nbsp; Vidite jednu bijedu, nepo&amp;scaron;tenje&amp;nbsp; i 
nepo&amp;scaron;tivanje&amp;nbsp; vlastitog naroda, upropa&amp;scaron;tavanje budućih generacija i 
dovođenje u pitanje opstanka svog naroda, a sve&amp;nbsp; zarad nekog trenutnog 
ličnog interesa i &amp;nbsp;komoditeta!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;A ovo (ne)djelo je nastalo ovako:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Godine 1601. je&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; katolički svećenik Mavro Orbini&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
 iz Dubrovnika, po&amp;scaron;ten, objektivan i stručan historičar&amp;nbsp; objavio svoje 
djelo &amp;nbsp;&amp;bdquo; Kraljevstvo Slovena&amp;ldquo; u kojoj govori pretežbno o Srbima i daje 
im&amp;nbsp; u historiji mjesto koje im pripada. Istovremeno je negdje, usput 
spomenuo Hrvate, &amp;scaron;to je izazvalo paniku u Vatikanu!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Odmah je bio ra&amp;scaron;činjen, a njegovo djelo spaljeno, zato &amp;scaron;to je navodno
 veličao &amp;bdquo;&amp;scaron;izmatike&amp;ldquo;. &amp;nbsp;U namjeri da pobiju te istine koje su rezultat 
naučnog rada Mavra Orbinija, Vatikan određuje grupu fratara koji će 
napisati- kontra djelo ( &amp;bdquo;O&amp;nbsp; narodima&amp;ldquo;) i podmeću ga PORFIROGENETU koji 
je živio 600 godina ranije!&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;
 I na tom falsifikatu &amp;nbsp;u kom nema ba&amp;scaron; ni&amp;scaron;ta historijski tačno i 
dokazano, koji je pun nebuloza, do kraja konfuzan u vremenu i prostoru- 
se zasniva dana&amp;scaron;nja &amp;bdquo;službena&amp;ldquo; historija Balkana i &amp;scaron;ire! &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;U njemu se, obrnutoo nego kod Orbinija, dominantno spominju Hrvati, a Srbi samo periferno, tj. obavljena je zamjena teza! &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Nije
 uopće bilo te&amp;scaron;ko dokazati porijeklo ovog falsifikata koje vrvi od 
nelogičnosti, historijskih neistina i nebuloza, koje su trebale učiniti 
vjerodostojnom neistine o historiji Hrvata, ali nisu. &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Možete li zamisliti koji je &amp;bdquo;kalibar&amp;ldquo; srpskih naučnika i 
univerzitetskih profesora koji su&amp;nbsp; historiju zasnovanu na ovakvom&amp;nbsp; 
izvoru predavali mnogim &amp;nbsp;mladim generacijama kao vjerodostojnu?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Također stari&amp;nbsp; srpski rodoslovi iz crkava i manastira su &amp;nbsp;uni&amp;scaron;teni ili sklonjeni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; Do Berlinskog 
&amp;nbsp;kongresa (&amp;nbsp;&amp;nbsp; 1878&amp;nbsp; ) se znalo da smo mi Srbi antički narod i autohtoni 
na ovim prostorima, a ne tikva bez korijena&amp;nbsp; kakvima nas je tendenciono 
počela od tada predstavljati vatikanska ideologija zbog toga &amp;scaron;to nismo 
svi pre&amp;scaron;li na rimokatoličanstvo, na čemu oni intenzivno i beskurpulozno&amp;nbsp;
 rade već skoro 1000 godina. &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Berlinski kongres je donio velike nevolje&amp;nbsp; stanovni&amp;scaron;tvu Balkana zbog 
čega će ono od tada pa nadalje stalno da krvari. To je predvidio 
predsjednik udruženja&amp;nbsp; američkih povjesničara koji je rekao: &amp;bdquo; Prije 
1878 imali smo jednog bolesnika ( tursku), a nako 1878 imamo&amp;nbsp; nekoliko 
manijakla po&amp;scaron;to je Berlinski kongres odveo Balkan u ludilo!&amp;ldquo;&amp;nbsp; Ovo otuda 
&amp;scaron;to se&amp;nbsp; uticaj Rusihje smanjio&amp;nbsp; u korist Austrougarske, &amp;scaron;to je povećalo 
napetosti između dva carstva, a novo&amp;nbsp; uređenje Balkana je dovelo do 
novih napetosti na tom području koje će rezultirati Balkanskim 
ratovima,, a djelomično će dovesti i do I i II svjetskog rata i 
genocida&amp;nbsp; nad Armenima u Turskoj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; 
Oni su zbog toga &amp;nbsp;iskonstruirali lažnu historiju ovih prostora &amp;nbsp;kojom 
su&amp;nbsp; htjeli dokazati da smo mi neki dotepenci do&amp;scaron;li u TUĐU ZEMLJU(!), a 
da se pri tom tačno ne zna ni od kada ni od kuda.&amp;nbsp; A kako se to uopće i 
moglo dokazati, kad to nije istina i kad&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; za tu vatikansku teoriju nema ni pisanih ni arheolo&amp;scaron;kih&amp;nbsp; nalaza, &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;a&amp;nbsp;&amp;nbsp;
 kompjuterska simulacija te navodne &amp;bdquo;velike&amp;ldquo; seobe od iza Karpata,&amp;nbsp; koju
 vatikanski &amp;bdquo;historičari&amp;ldquo;&amp;nbsp; su smjestili&amp;nbsp; u VII vijek, te&amp;scaron;ko da bi se i 
danas mogla realizovati&amp;nbsp; kad postoje savremena prevozna sredstva i sve 
ostalo potrebno da se 10-ak milona ljudi od &amp;ldquo;iza Karpata&amp;ldquo; uputi na 
Balkan, gdje je samo jednoj porodici koja bi se uputila na takav put, 
trebala rezerva od 1.5 tonu hrane koja se nije mogla kupiti u 
prodavnicama usput! Također se nije mogla niti posijati i užnjeti, jer 
za to treba vrijeme&amp;hellip; &amp;nbsp;Ta teorija i po svim drugim&amp;nbsp; pitanjima &amp;bdquo;pu&amp;scaron;ta 
vodu&amp;ldquo;, jer ovo nisu bili pusti predjeli, tu&amp;nbsp; su jo&amp;scaron; postojale 
institucije Rimskog carstva zasnovane na &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;rimskom pravu&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;, a ti navodno prispjeli Slaveni nisu imali kapacitet da te starosjedioce ni protjeraju, ni pobiju ni asimiliraju&amp;hellip;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kasnije, kad su pronađeni tragovi srpskog jezika na području dana&amp;scaron;nje
 Srbije u Vergilijevim stihovima iz 1. stoljeća nove ere ( koji se 
brižno čuvaju u vatikanskim podrumima) i pobili teoriju o 7. stoljeću, 
tvorac ovih laži je odmah dodao novu laž, koja bi trebala da za&amp;scaron;titi 
prethodnu, pa su počeli tvrditi da su &amp;bdquo;neki&amp;ldquo; Slaveni do&amp;scaron;li&amp;nbsp; i prije te 
selidbe u 7. stoljeću!? Pitamo se, koliko će takvih&amp;nbsp; &amp;bdquo;krpanja &amp;bdquo; ta lažna
 teorija morati jo&amp;scaron; da pretrpi da bi se održala ili bar produžila vijek 
svog &amp;nbsp;trajanja? Također lažna teorija o ilirskom porijeklu &amp;Scaron;iptara je 
također pala ( genetika tvrdi da imaju samo 2.7 % ilirskih gena!), pa su
 je odmah poku&amp;scaron;ali zamijeniti novom, po kojoj su &amp;Scaron;iptari porijeklom 
Heleni!!!???&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;To je sve urađeno da bi se Srbima stvorio komleks manje vrijednosti i tako ih se učinilo pokornima Vatikanu, &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;kad
 već nisu olako prelazili na katoličku vjeru da ih tamo &amp;bdquo;modelira&amp;ldquo; prema
 svojim potrebama vatikanski prelati. Vatkikan je za ove laži dobio 
podr&amp;scaron;ku Nijemaca i Austrijanaca, jer su im se interesi u vezi pretenzija
 na Balkanu- poklapali. Te su priče počele da se nameću kao službena 
historija poslije Berlinskog &amp;nbsp;kongresa. &amp;nbsp;One, naravno, ne mogu objasniti
 odakle na grčkim vazama&amp;nbsp; karakteristični srpski znak 4 ocila! Zato se 
takvi&amp;nbsp; arheolo&amp;scaron;ki argumenti ( kao i svi drugi) moraju kriti i 
zabranjivati!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prema diktatu Berlinskog kongresa postavljena je granica na Drini, a prije toga je bila na Krki.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle, ta priča o dolasku Slavena na Balkan u 7 stoljeću&amp;nbsp; može biti 
okarakterisana samo kao demago&amp;scaron;ka ili bajkovita! Tako su Srbi postali 
žrtva zavjere koje moramo da se rije&amp;scaron;imo&amp;nbsp; da ne bismo potpuno nestali sa
 političke scene!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Podmet zvan Josip Broz&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uticaj Vatikana&amp;nbsp; u XX stoljeću je ogroman, a Broz (Vajs) im je mnogo &amp;nbsp;i&amp;scaron;ao na ruku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Josip Broz &amp;ndash; srbožder koji je vladao Jugoslavijom skoro 50 godina je 
Valter Vajs, prema arhivima SAD.&amp;nbsp; Onaj iz Kumrovca crn &amp;nbsp;bez dva prsta, a
 ovaj plav.&amp;nbsp; Poljski je jevrej ( Hazar) rođen u Bruklinu. U porodici 
naučio poljski i jidi&amp;scaron;, u &amp;scaron;koli engleski. Preko poljskog naučio ruski. 
Na&amp;scaron; jezik nikad nije dobro naučio.&amp;nbsp; Angažovala ga je prethodnica CIA-e (
 Office of strategic Study) i&amp;nbsp; ubacila kao tajnog agenta u NKVD, da 
pomogne &amp;scaron;irenje revolucije u Rusiji.&amp;nbsp; Kasnije ga slali u Kabul, Teheran,
 Istambul, Ankaru i na kraju u Zagreb&amp;nbsp; da tamo obnovi&amp;nbsp; CK KPJ.&amp;nbsp; On se 
tu&amp;nbsp; proglasio Josipom Brozom i preuzeo&amp;nbsp; vodstvo KPj. Za to znali 
Hebrang, Ranković, Kardelj, Kopinič, Čolaković, Bakarić, Krajačić.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pravi Josip Broz je streljan u Barceloni&amp;nbsp; zbog optužbe da je&amp;nbsp; 
likvidirao neke komuniste. Kardelj, &amp;nbsp;Čolaković Bakarić, Ranković, 
Stambolić, Kopinič i Krajačić&amp;nbsp; podržali ovog Vajsa da je on pravi Broz i
 postavili ga za sekretara KP u Zagrebu. To je bilo sumnjivo Staljinu i 
on traži da on dođe u SSSR, ali ovaj nije ni htio ni smio otići tamo. 
Zato Staljin &amp;scaron;alje Mustafu Golubića da ubije lažnog Broza, ali ova 
Brozova klika to razotktriva i ubija Mustafu Golubića.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Albanci, &amp;Scaron;iptari, Arbanasi, Arnauti&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt; &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Djordje Manijakos vojskovođa &amp;nbsp;( kasnije poginuo&amp;nbsp; u &amp;nbsp;ratu na 
Carigrad)&amp;nbsp; je 1043 &amp;nbsp;doveo na Siciliju&amp;nbsp; Albance sa Kavkaza ( gdje i danas
 postoji pokrajina Albanija), kao rezervne&amp;nbsp; čete za svoje ratničke 
pohode. Nakon njegove pogibije, nisu znali &amp;scaron;to da s njima rade, jer&amp;nbsp;&amp;nbsp; 
tamo nisu mogli ostati s obzirom da su bili muslimani, a Vizantija ih 
nije htjela primiti, pa&amp;nbsp; je &amp;nbsp;srpski vladar &amp;nbsp;Vojislav, dozvolio da se 
nasele ispod planine Raban&amp;nbsp; ( otuda ime Arbanasi) na teritoriji&amp;nbsp; gdje je
 on vladao ( dana&amp;scaron;nja Albanija). Kroz stoljeća su se&amp;nbsp; asimilirali&amp;nbsp; sa 
Srbima, a kad su do&amp;scaron;li Turci, oni su se odjednom sjetili da su nekad 
&amp;nbsp;bili muslimani i počeli su se ulagivati Turcima. S obzirom na njihov 
primitivizam i violentnost, i ekstremnu plodnost, Turcima su dobro 
poslužili&amp;nbsp; za&amp;nbsp; pokoravanje i uni&amp;scaron;tavanje Srba&amp;nbsp; kao ba&amp;scaron;ibozluk ( okrutni 
nasilnici i pljačka&amp;scaron;i).&amp;nbsp; Do tada&amp;nbsp; njihova granica je bila Drim, a od 
tada se &amp;scaron;ire&amp;nbsp; ( 16/17) na sjever čak do Kosmeta.&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;Iz tog istog 
razloga su Albanci&amp;nbsp; na ovim prostorima podržavani čitavu svoju&amp;nbsp; 
odtada&amp;scaron;nju historiju, da bi &amp;bdquo;disciplinovali&amp;ldquo; &amp;nbsp;i preplavili svojim 
natalitetom Srbe i sprečili ih da imaju pristup moru.&amp;nbsp; Iz tog razloga je
 1913. formirana i država Albanija na&amp;nbsp; HISTORIJSKOJ&amp;nbsp; teritoriji 
autohtonih Srba! Da bi se nekako&amp;nbsp; obezbjedilo to historijsko &amp;nbsp;&amp;bdquo;pravo&amp;ldquo; 
Albanacima izmi&amp;scaron;ljane su razne laži ( koje su se počele plasirati odmah 
poslije Berlinskog kongresa), a jedna od najvećih je &amp;nbsp;ta da su oni 
potomci Ilira! &amp;nbsp;Na osnovu toga su dobili državu, iako ona sakrivena 
historija koja se može i&amp;scaron;čitati iz djela antičkih pisaca i historičara (
 npr. Plinije Stariji, Dion Casius, Kit Curtis&amp;hellip;) gdje se govori o tome 
da su Srbi prije Nemanjića živjeli na vi&amp;scaron;estruko većem prostoru negoli 
je bila država Nemanjića i da im je prije toga&amp;nbsp; vremena prestolnica bio 
SKADAR vi&amp;scaron;e od 1000 godina, koji se nalazio nekako&amp;nbsp; u centru te države 
koja je obuhvatala područje od Krke do&amp;nbsp; &amp;nbsp;Peloponez pa čak i Kretu, a da 
se ne govori o Maloj Aziji, području pritoka Tigrisa ( gdje i danas 
postoje toponimi vezani za srpsko ime) i dr. Vatikan se nadao da će 
pomoću 10-ak % katoličkog stanovni&amp;scaron;tva među Albancima &amp;nbsp;( koji su se 
pokatoličili za vrijeme Venecijanske okupacije &amp;nbsp;priobalja) &amp;nbsp;i dodatnim 
misionarenjem uspjeti&amp;nbsp; preobratiti Albaniju u rimokatoličku zemlju&amp;nbsp; i 
tako sebi&amp;nbsp; stvoriti odskočnu dasku za daljnje osvajanje &amp;bdquo;&amp;scaron;izmatičkih&amp;ldquo; ( 
pravoslavnih ) prostora. Zbog toga od sredine 19 stoljeća na sceni je- &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;zamjena teza: Srbi do&amp;scaron;ljaci a Albanci autohtoni,&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; mada za to nema niti jednog vjerodostojnog historiskog dokaza! &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Naprotiv, svi postojeći &amp;nbsp;dokazi tvrde suprotno!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za vrijeme Broza Albanci iz Albanije su konstantno prelzili na Kosmet
 jer je Broz dozvolio da granica bude otvorena. Prema službenim podacima
 u tom periodu ih je pre&amp;scaron;lo preko 300 000, a u stvarnosti&amp;nbsp; i mnogo vi&amp;scaron;e,
 &amp;scaron;to je, s obzirom na njihov natalitet dovelo do taga da autohtono 
stanovni&amp;scaron;tvo spadne na 10 %! Da se to nije desilo, Srbija bi na&amp;scaron;la 
zajednički jezik sa dotada&amp;scaron;njim kosmetskim Albancima u vidu&amp;nbsp; 
odgovarajuće autonomije,&amp;nbsp; da se nisu umije&amp;scaron;ali Vatikan, Austrija i 
Njemačka preko EU!! Na žalot i Srba i &amp;Scaron;iptara, budućnost&amp;nbsp; nije nimalo 
ružičasta.&amp;nbsp; Ako se &amp;Scaron;iptari ne&amp;nbsp; osvijeste, oni će im uzeti SVE ( zato su 
se i umije&amp;scaron;ali!), a njima ostaviti samo&amp;nbsp; prostituciju, drogu, glad i&amp;nbsp; 
trajnu bijedu!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Odnedavno, kad je teorija o ilirskom porijeklu Albanaca počela da 
&amp;bdquo;pu&amp;scaron;ta vodu na sve strane&amp;ldquo;,&amp;nbsp; a i ispunila je svoj zadatak ( otela 
Srbima&amp;nbsp; sve &amp;scaron;to se oteti moglo- terotoriju dana&amp;scaron;nje Albanije, Kosmet i 
pola Makedonije i Crne Gore), sad Albanci treba da posluže&amp;nbsp; Vatikanu za 
otimanje daljih pravoslavnih područja ( Tesalija, Epir itd) pa ih&amp;nbsp; u tu 
svrhu&amp;nbsp; počinju predstavljati kao potomke Helena! &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Njih
 koji su 1043 dovedeni na Siciliju &amp;nbsp;iz kavkaske pokrajine Albanije, a 
zatim prebačeni na Balkan dobronamjerno&amp;scaron;ću naivnog srpskog vladara 
Vojislava! &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; O tome pi&amp;scaron;e pisac&amp;nbsp; Mihajlo taliot u 11. 
vijeku koji je suvremenik tih događanja, ali njegova djela su&amp;nbsp; 
odstranjena iz svih javnih biblioteka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Oni sebe ne zovu Albancima već &amp;Scaron;iptarima ( &amp;scaron;to znači brđani, 
stočari), &amp;scaron;to oni i jesu. Ovi koji su si&amp;scaron;li u nizine i predstavljaju OVK
 i UČK su svi redom Arnauti, tj mje&amp;scaron;anci sa Srbima, jer su stoljećima 
otimali srpske žene ( Tači, Haradinaj, Limaj i dr.)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad je Austrija namjerila da&amp;nbsp; ih pokatoliči i iskoristi, uvidjela je 
da ima premalo katolika među njima da bi to mogla, pa je uzela drugu 
metodu progla&amp;scaron;avajući ih Ilirima ( 1860), starosjediocima!&amp;nbsp; Njemačka, 
Vatikan i Austrija su uočili njihov natalitet i planirali da će ih 
pokatoličiti, a onda sa njima profitirati u smislu daljih&amp;nbsp; &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;križarskog ratova &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;protiv
 preostalog pravoslavlja.&amp;nbsp; Jo&amp;scaron; 1913. kad su&amp;nbsp; velike sile proglasile 
državu&amp;nbsp; Albaniju sa ciljem da Srbe&amp;nbsp; odgurnu od mora, u Tirani &amp;nbsp;je bilo 
vi&amp;scaron;e Srba nego&amp;nbsp; &amp;Scaron;iptara! Ispod Skadra su grobovi srpskih vladara! A i 
pjesmu&amp;nbsp; zidanju Skadra nisu spjevali &amp;Scaron;iptari nego Srbi!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Njemačka se uortačila sa Vatikanom jer joj&amp;nbsp; je stalo do &amp;bdquo;nezavinog&amp;ldquo; 
Kosova s obzirom da joj preti energetska kriza ( ima 18 nuklearki koje 
mora zatvoriti, a zamjene za njih nema!), a ispod Kosmeta su najveće 
rezerve lignita u Evropi! Dobar je i lignit kad su propali svi poku&amp;scaron;aji 
da se dokopa&amp;nbsp; iračke nafte kroz&amp;nbsp; gradnju&amp;nbsp; pruge Berlin- Bagdad &amp;scaron;to je 
bio i jedan od najvažnijih Hitlerovih ciljeva.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Priče o EU su priče za malu djecu. Oni su nama svima na Balkanu namjenili ulogu svoje kolonije!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Oni &amp;Scaron;iptari koji su do&amp;scaron;li iz Albanije su drugačiji nego ovi sa 
Kosmeta. Ovo su ARNAUTI ( Tači, Haradinaj,&amp;nbsp; Čeku i dr) &amp;nbsp;i oni&amp;nbsp; su 
mje&amp;scaron;anci &amp;Scaron;iptara i Srba. &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Prema jednom od genetskih istraživanja u 
prosječnom Albansu ima jedva 2.7 % ilirskih gena ( i te je dobio preko 
otetih srpskih žena).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;BOSNA I HERCEGOVINA&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U Hercegovini su vladali Nemanjići, a u Bosni&amp;nbsp; banovi Jablanovići, 
koji nisu imali&amp;nbsp; pravo nasljedjivanja jer je ban vojna titula. Da bi 
postali nasljedna dinastija, orodili su se sa Nemanjićima i jedan od tih
 potomaka je Kotromanić po čemu su se kasnije tako prozvali, iako su u 
su&amp;scaron;tini &amp;nbsp;Jablanovići. Kod njih se u 11. stoljeću pojavila&amp;nbsp; kr&amp;scaron;ćanska 
sekta tzv. bogumila koja je predstavljala neko &amp;nbsp;organizaciono slobodnije
 kr&amp;scaron;ćanstvo i prihvatio ju je narod kao svoju narodnu crkvu, koja je 
imala drugačiju organizaciju&amp;nbsp; nego pravoslavna crkva&amp;nbsp; vlastele i 
vladara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na njih je u toku &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;14 križarskih ratova &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;na
 Bosnu i Hercegovinu Vatikan vr&amp;scaron;io pritisak da pređu u rimokatoličku 
vjeru i oni i stanovni&amp;scaron;tvo, &amp;scaron;to je te&amp;scaron;ko i&amp;scaron;lo. Tim vi&amp;scaron;e &amp;scaron;to je narod 
imao svoju narodnu vjeru a &amp;scaron;to je bila sekta pravoslavlja, dok&amp;nbsp; su 
vladari i plemstvo bili ortodoksni&amp;nbsp; pravoslavci, pa je po pitanju vjere 
vladala prilična tolerancija i vladar nije imao moći da prisili 
stanovni&amp;scaron;tvo na katoličenje, bez obzira na pritiske i ucjene&amp;nbsp; Vatikana.&amp;nbsp;
 Vatikan je posebno inzistirao, a i sam u tom učestovao, u progon i 
zatiranju bogumila.&amp;nbsp; Katolika je bilo tada jedva 2% ( rudari Sasi i sl.)
 Neki od vladara iz dinastije Jablanovića ( &amp;nbsp;Stefan IV Kotromanića) su 
podlegli pritiscima Vatikana pred turskom opasno&amp;scaron;ću i pre&amp;scaron;li na 
katoličku vjeru, te poku&amp;scaron;ali da izvr&amp;scaron;e naredjenje Vatikana pa da i narod
 prevedu, ali su doživjeli fijasko i zaratili sa vlastitim narodom. Zbog
 toga je Bosna &amp;scaron;apatom pala u tursko ropstvo jer narod, i pravoslavci i 
bogumili&amp;nbsp; &amp;nbsp;preostali nakon&amp;nbsp; &amp;nbsp;terora&amp;nbsp; poku&amp;scaron;aja pokatoličavanja &amp;nbsp;&amp;nbsp;nisu&amp;nbsp; 
htjeli da se bori na strani &amp;nbsp;takve svoje &amp;nbsp;dinastije. Zbog toga se sa 
sigurno&amp;scaron;ću može reći: svi dana&amp;scaron;nji muslimani u BH su potomci Srba 
pravoslavaca, a manjim dijelom Srba bogumila koji su preostali nakon 14 
križarskih vatikanskih ratova čiji je glavni cilj bio istrebljivanje 
bogumila! Katolika ( ne Hrvata!!) je tada bilo najvi&amp;scaron;e 2% i oni su se 
pred&amp;nbsp; Turcima&amp;nbsp; razbježali. Jedan od dokaza je i činjenica da je vi&amp;scaron;e od 
20 turskih vezira bilo srpsko-pravoslavnog&amp;nbsp; porijekla, a da su gotovo 
sve&amp;nbsp; turske vojskovođe u XV i XVI stoljeću bili SRBI! ( a ne Hrvati!). 
Strani poslanici koji su dolazili na&amp;nbsp; osmanlijski dvor su se čudom 
čudili &amp;scaron;to je srpski jezik tamo vi&amp;scaron;e zastupljen nego turski i &amp;scaron;to se 
vojne naredbe najprije izdaju na srpskom pa tek onda na turskom. &amp;nbsp;&amp;nbsp;Čak 
je i Mehmed Osvajač bio Srbin od Brankovića i odlično je znao srpski 
jezik. Vojne naredbe su se&amp;nbsp; na&amp;nbsp; dvoru u Stambolu najprije izgovarale na 
srpskom, pa tek onda na turskom!&amp;nbsp; Gdje su tu Hrvati uopće? U Gradi&amp;scaron;ću i 
na sličnim mjestima! &amp;nbsp;U Hercegovini je&amp;nbsp; narod &amp;nbsp;&amp;nbsp;pružao&amp;nbsp; otpor Turcima, 
za razliku od Bosne, jer njihovi vladari ih nisu prisiljavali da se 
pokatoliče. &amp;nbsp;Hrvata nema među muslimanima, ali oni se iz sve snage, po 
nalogu Vatikana, trude da zavade Srbe pravoslavce&amp;nbsp; i Srbe&amp;nbsp; muslimane ( 
vidi&amp;nbsp; Me&amp;scaron;a Slimović, Osman Djikić, Ivo Andrić) Svi muslimani su dok je 
trajalo tursko carstvo koristili ćirilicu, a latinicu im je tek 
nametnula austrijska carevina. Ćirilicu su koristili i franjevci, a fra 
Jelinić u svojoj knjizi pi&amp;scaron;e da se kod franjevaca izučavala vjera i 
srpski jezik!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U turskom jeziku ima mnogi srbizama koje smo mi iz neznanja&amp;nbsp; 
proglasili turcizmima, jer Srbi su stariji&amp;nbsp; stanovnici Male Azije negoli
 Turci.&amp;nbsp; I danas ima&amp;nbsp; mnogo &amp;nbsp;sela od Istambula do Ankare&amp;nbsp; gdje žive 
Turci koji za sebe kažu da su Srbi! Inače, lingvisti su prona&amp;scaron;li preko 
3000 srpskih riječi u mađarskom,&amp;nbsp; pa čak i aramejskom ( 540 riječi).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OTREŽNJENJE&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Samo 
prosvjećivanje, informisanje, otrežnjenje i izbavljenje iz ovog 
labirinta vatikanskih konstrukcija i laži može biti jedini dobar temelj 
za izgradnju nekog biljeg života na Balkanu, jer sve ono &amp;scaron;to je 
izgrađeno na laži, može da poluči samo zlo i bijedu, &amp;scaron;to dokazuje i na&amp;scaron;a
 žalosna historija u posljednjih 150 godina!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; Eto, to je glavni razlog &amp;scaron;to se na ovim na&amp;scaron;im područjima tako bijedno , krvavo i te&amp;scaron;ko živi&amp;hellip;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mi smo žrtva&amp;nbsp; vatikansko-austrijsko-njemačke zavjere, u koju su se u 
zadnje vrijeme uključili i Hazari ( lažni Jevreji). To se mora 
raskrinkati. Na&amp;scaron;i fosili to podržavaju i održavaju iz svojih 
sitnosopstveničkih interesa&amp;nbsp; i ličnih razloga. &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; Istina koja počiva na stotinama i hiljadama artefakata, a nema niti jedan protiv, ne može se stalno sakrivati! N&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;a
 jednoj strani se imju svi dokazi- a na drugoj ni&amp;scaron;ta! I to se održava 
putem sile, zloupotreba, kontrole vlasti ( obrazovanja i nauke), 
kontrlom medija itd.&amp;nbsp; Vatikan je htio da propagandom ojača Hrvate i 
&amp;Scaron;iptare pa da ih zatim iskoristi za svoje prljave ciljeve. U tom cilju 
je cijeloj Evropi nametnuo&amp;nbsp; tzv. nordijsku &amp;scaron;kolu historije koja je 
nasiljem nametnuta poslije Berlinskog kongresa. &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Ona ignori&amp;scaron;e sve historijske artefakte, najprije antike, pa onda i &amp;scaron;ire.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;
 U tom cilju su morali biti sklonjeni ( ili uni&amp;scaron;teni) svi rodoslovi iz&amp;nbsp; 
pravoslavnih manastira, &amp;scaron;to se moralo uraditi da bi lažni 
Porfirogenetov&amp;nbsp; spis&amp;nbsp; dobio kakvu takvu vjerodostojnost. Ali, sve je 
uzalud- laž ostaje laž i ne uklapa se niu&amp;scaron;ta!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U Vatikanu postoji&amp;nbsp; zavod Sv Jerolima&amp;nbsp; gdje lažni naučnici &amp;bdquo;leže 
potrbu&amp;scaron;ke&amp;ldquo; i dalje smi&amp;scaron;ljaju laži koje silom i intrigama nameću svoj 
javnosti, a sve sa &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;križarskim ciljem &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&amp;scaron;irenja&amp;nbsp;
 rimokatoličanstva dalje&amp;nbsp; na istok. &amp;nbsp;&amp;nbsp;Najnovije &amp;scaron;to su tamo smislili je 
kako da Srbiju odvoje od Crne Gore, a tako od mora, &amp;scaron;to im je 
kontinuiran cilj zbog čega su i Albancima dali državu na srpskoj 
teritoriji, a zatim im dado&amp;scaron;e i drugu, pa sad Crnu Goru&amp;hellip; A u planu je i 
da ih spreče da preko Grčke mogu na more. Ako Grci&amp;nbsp; dozvole da se 
Albanci i &amp;Scaron;iptar proglase potomcima Helena, bit će i to&amp;hellip;. Na&amp;scaron;li su 
Djukanovića koji se&amp;nbsp; nezavisno&amp;scaron;ću Crne Gore spa&amp;scaron;ava od zatvora i stalno 
skače sa mjesta predsjednika na mjesto premijera i obratno, kako ne bi 
izgubio imunitet. A jadno stanovni&amp;scaron;tvo je taoc njegovog kriminala&amp;hellip;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crna Gora u srednjem vijeku nije bila nacionalna. Nastala je kao 
zbjeg onih Srba &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;koji su pobjegli u planine da ne budu raja ( vidi 
Njego&amp;scaron;a). &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Crnogorsku naciju je stvorio lažni&amp;nbsp; Broz u svojoj euforiji stvaranja novih nacija od korpusa srpskog naroda. &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;Teritorija
 dana&amp;scaron;nje Crne Gore je sastavljena od tri dijela: srpske&amp;nbsp; Stare 
Hercegovine, Stare Crne Gore i Brda. Po tim &amp;scaron;avovima bi se mogla &amp;nbsp;jednog
 dana i raspasti, a ono &amp;scaron;to ostane bit će lak plijen&amp;nbsp; &amp;Scaron;iptarima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;Samo zdrava i 
po&amp;scaron;tena nauka bi mogla da pomogne da se izađe iz začaranog kruga mržnje 
koju je Vatikan donio na balkan krivotvorenjkem istorije, križarskim 
ratovima, poksatoličavanjem i primjenom one DIVIDEET IMPERA!&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ove laži se neće jo&amp;scaron; dugo moći održati.&amp;nbsp; One nemaju niti jedan jedini
 validan arheolo&amp;scaron;ki, pisani ili lingvistički na svojoj strani. Nasuprot 
tome- druga strana to sve ima i to na stotine primjeraka.&amp;nbsp; Međutim, ta 
lažna teorija se jo&amp;scaron; drži, ali će se sru&amp;scaron;iti kao kula od karata. &lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline&quot;&gt;
 Poslije Berlinskog kongresa srpska vlast je dobila naredjenje od 
velikih sila da skloni sve dotad&amp;scaron;nje srpske historičare koji su 
zastupali srpsku historijsku &amp;scaron;kolu i&amp;nbsp; da nametne ovu nordijsku o seobi 
Slavena, te kao jedini relevantan izvor za&amp;nbsp; na&amp;scaron;u antičku historiju uzmu 
falsifikovanog Porfirogeneta!.&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad te lažne teorije padnu, Vatikan već ima spremne druge koje će ih 
zamijeniti, samo da se zadrži postojeće stanje. To smo već vidjeli kroz 
&amp;bdquo;korekcije&amp;ldquo; vezane za navodno doseljavanje&amp;nbsp; Slavena u &amp;bdquo;dvije ture&amp;ldquo;, i 
nova &amp;bdquo;teorija&amp;ldquo; o porijeklu &amp;Scaron;iptara! Zavod sv. Jerolima radi punom parom!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gete je rekao Vuku da srpske narodne pjesme zvuče kao da ih je pisao Homer!&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
 <entry> 
 <id>tag:www.blog.rs,2011-01-03:119870</id>
 <title>Česnica i Božićni običaji u Srbiji</title> 
 <link rel="alternate" type="text/html" href="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever/generalna/2011/01/03/cesnica-i-bozicni-obicaji-u-srbiji" /> 
  
 <modified>2011-01-03T22:52:16+0100</modified> 
 <issued>2011-01-03T22:52:16+0100</issued> 
 <created>2011-01-03T22:52:16+0100</created> 
 <summary type="text/plain"> 
v:* {behavior:url(#default#VML);}
o:* {behavior:url(#default#VML);}
w:* {behavior:url(#default#VML);}
.shape {behavior:url(#default#VML);}   /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable ...</summary> 
 <author> 
  
 <name>bealiever</name> 
 <url>http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever</url> 
</author> 
<dc:subject>
To je moj zivot... 
</dc:subject> 
 <content type="text/html" mode="escaped" xml:lang="rs" xml:base="http://bealiever.blog.rs/blog/bealiever"> 
 &lt;style&gt;
v:* {behavior:url(#default#VML);}
o:* {behavior:url(#default#VML);}
w:* {behavior:url(#default#VML);}
.shape {behavior:url(#default#VML);} &lt;/style&gt;&lt;style&gt;/* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-qformat:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin-top:0cm;
	mso-para-margin-right:0cm;
	mso-para-margin-bottom:10.0pt;
	mso-para-margin-left:0cm;
	line-height:115%;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:11.0pt;
	font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;;
	mso-ascii-font-family:Calibri;
	mso-ascii-theme-font:minor-latin;
	mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
	mso-hansi-font-family:Calibri;
	mso-hansi-theme-font:minor-latin;
	mso-bidi-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
&lt;/style&gt;

 

 
  
 

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 24pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Česnica i Božićni
običaji u Srbiji&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Kako
dana&amp;scaron;nja mladež veoma malo zna o običajima kod nas, kao i svi oni koji u
inostranstvu dolaze do saznanja istog putem medija i iskrivljene slike o na&amp;scaron;oj
divnoj zemlji i njenim običajima, re&amp;scaron;ih da napi&amp;scaron;em kraći post o Božiću i
običajima za vreme ovih divnih dana.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Na Božić, pre izlaska sunca, domaćica mesi česnicu. Od belog bra&amp;scaron;na, sa
&amp;ldquo;nenačetom vodom&amp;rdquo; i ma&amp;scaron;ću, bez kvasca, razvlači testo na tanke listove neparnog
broja, stavlja u njega metalni novac i slaže ga u tepsiju. Česnica se priprema
u čistoj odeći, a ponegde i u najsvečanijoj ko&amp;scaron;ulji ukra&amp;scaron;enoj zlatnim nitima. U
Vojvodini, dok je domaćica uz plamen sveće mesila, ukućani su pevali &amp;bdquo;Roždestvo
tvoje...&amp;ldquo;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://0.tqn.com/d/easteuropeanfood/1/0/e/J/-/-/xmastreesserbia2.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;600&quot; height=&quot;450&quot; /&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
U kolekciji predmeta uz božićne običaje Entografskog muzeja čuvaju se 223
gipsana odlivka, verne kopije originalnih obrednih hlebova koji su na Badnji
dan i Božić pripremani u Srbiji, Slavoniji, BiH. Među njima su i figuralni
hlebovi namenjeni za zdravlje ukućana i uspeh u zemljoradnji i uzgoju stoke.
Figuralna peciva uglavnom su darivana domaćinu i mu&amp;scaron;koj deci, a za žensku decu
mesila se &amp;ldquo;kika&amp;rdquo;. Zavisno od kraja gde su pripremana, ova peciva su dobijala
razna imena: &amp;bdquo;svinjarica&amp;ldquo;, &amp;bdquo;zec&amp;ldquo;, &amp;bdquo;ovčarica&amp;ldquo;, &amp;bdquo;volovi&amp;ldquo;, &amp;bdquo;guska&amp;ldquo;, &amp;bdquo;&amp;scaron;aka&amp;ldquo;,
&amp;bdquo;krmača i prasad&amp;ldquo;&amp;hellip;&lt;br /&gt;
Hlebovi namenjeni Badnjoj večeri kao i &amp;bdquo;veliki božićni kolač&amp;ldquo; mesili su se o
Badnjem danu, takođe rano ujutro, pre svanuća. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.vitovnica.rs/imagesLarg/badnji_dan_lrg.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;390&quot; height=&quot;480&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;KOLAČ ZDRAVLJA&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
Prvo parče testa odvajalo se za pravljenje kolača &amp;bdquo;zdravljak&amp;ldquo; koji se u nekim
krajevima Srbije nazivao &amp;ldquo;zdravlje i veselje&amp;rdquo;, &amp;bdquo;mali kolač&amp;ldquo; ili &amp;bdquo;badnjak&amp;ldquo; (jede
se za Badnje veče). Pre pečenja domaćica ovaj kolač zaseca na onoliko delova
koliko ima ukućana i pri tom izgovara: &amp;bdquo;sreća, zdravlje i napredak&amp;ldquo;. Božićni
kolač je kružnog oblika i pravi se od dva do tri kilograma bra&amp;scaron;na. Gornja
povr&amp;scaron;ina ukra&amp;scaron;avana je reljefnim ukrasima od testa, a po sredini kolača
obavezno su bile dve reljefne trake testa postavljene u vidu krsta. Na mestu
gde se trake ukr&amp;scaron;taju postavlja se krug uvijenog testa pod nazivom &amp;bdquo;ruža&amp;ldquo; u
koju se zabada struk bosiljka ili tri vlati p&amp;scaron;enice vezane crvenom vunom ili
pamučnim crvenim koncem.&lt;br /&gt;
Ali vremena su se promenila i danas se, posebno u gradskim sredinama, božićni
hlebovi sve če&amp;scaron;će naručuju u pekarama. Ipak, Vesna Marjanović, načelnik
Odeljenja za proučavanje narodne kulture Etnografskog muzeja i autor Vodiča
kroz kolekciju predmeta uz božićne običaje, sklona je verovanju da su mnogi
božićni običaji, u redukovanoj formi ili u simboličkim naznakama, sačuvani kod
većine starije populacije, prevashodno kao obeležja pripadnosti pravoslavlju. &lt;br /&gt;
&amp;ndash; Tradicija ne može da se konzervira. Zato su se i božićni običaji, naročito
kod pravoslavaca, transformisali i prilagođavali novom vremenu, a nakon II
svetskog rata dominira modifikovan scenario praznovanja koji je od Božića
pomeran ka Novoj godini, prazniku koji je masovno proslavljan naročito u
gradskim sredinama &amp;ndash; obja&amp;scaron;njava Marjanovićeva. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;GDE SE PALI BADNJAK&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
Ali prilagođavanje novom vremenu često dovodi do vulgarizacije tradicije. Vesna
Marjanović podseća da je u pro&amp;scaron;losti kolektivni badnjak po pravilu paljen na
mestima gde porodica nije na okupu, obično tamo gde je bila stacionirana
vojska, kao medijum između porodičnog doma i ljudi koji nisu s porodicom. &lt;br /&gt;
&amp;ndash; U poslednjoj deceniji 20. veka počelo je paljenje badnjaka na neprimerenim
mestima kao &amp;scaron;to su gradski parkovi, sajmovi, trgovi i slično. Tih godina
proslavljanje Božića dobija prenagla&amp;scaron;enu političku dimenziju, a organizaciju su
često preuzimale političke stranke. Tako sam, na primer, u Vilovu u Bačkoj
prisustvovala paljenju badnjaka na gomili auto-guma, a imala sam priliku i da
vidim kako buktinju s badnjakom posipaju naftom da plamen bude &amp;scaron;to veći. Mislim
da se sada to malo i&amp;scaron;čistilo &amp;ndash; kaže na&amp;scaron;a sagovornica. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;VRAĆANJE POZAJMICA&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
Praznik posvećen rođenju Isusa Hrista u hri&amp;scaron;ćanstvu se svetkuje od 4. veka, a
konačan datum, 25. decembar, određen je odlukom Nikejskog sabora 325. godine
kada je i sastavljen hri&amp;scaron;ćanski crkveni kalendar. Do pomeranja proslavljanja
božićnih praznika za 13 dana, prema pravoslavnom u odnosu na katolički
kalendar, dolazi 1582. nakon reforme kalendara koju je sproveo papa Gregorije
XIII. Prvo darivanje u liku Božić Bate zabeleženo je tokom 17. veka kada se
Božić u zapadnoj i centralnoj Evropi pomera iz kolektivnih svetkovina u okvire
porodičnog prostora. U etnolo&amp;scaron;koj literaturi božićni praznici se dele na predbožićne,
božićne i postbožićne obrede. Božićne poklade su 26. novembra, a 27. počinje
&amp;scaron;estonedeljni božićni post tokom kojeg su, prema verovanju, ljudi najpodložniji
zlim uticajima i demonima. Na Svetu Varvaru 17. decembra, priprema se i potapa
zrnevlje p&amp;scaron;enice koje ozeleni do Svetog Ignjatija Bogonosca ili Koko&amp;scaron;injeg
Božića (2. januar), a najkasnije na Tucindan (5. januar). &lt;br /&gt;
Sledi Badnji dan koji je smatran podjednako važnim kao i sam Božić. To je dan
priprema kada se obavlja ritualno sečenje badnjaka (hrastovo, cerovo ili neko
drugo tvrdo drvo), uno&amp;scaron;enje slame i posipanje oraha po kući... Badnja noć je
noć bdenja, ne spava se, čeka se Bogomladenac, po narodnom verovanju nov
vegetacioni period. Na Badnji dan se vraćaju sve pozajmljene stvari, a na
trpezi je neparan broj posnih jela, vino, medovina. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;NEKR&amp;Scaron;TENI DANI&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
Božićna sveća u panaiji (izme&amp;scaron;ane razne vrste žita i drugog zrnevlja),
mirobožanje ukućana, na trpezi božićni kolač i pečenica i položajnik, osoba
koja prva ulazi u kuću, obeležja su prvog dana Božića. Položajnik se dočekuje
svečano, posipa žitom, a on prilazi ognji&amp;scaron;tu, džara vatru i govori: &amp;bdquo;Koliko
varnica, toliko prasadi, pilića, kozlića ...&amp;ldquo; &lt;br /&gt;
Od arhaičnih obreda koji se ponegde jo&amp;scaron; obavljaju zanimljivo je Vijanje Božića
tokom kojeg momci ili tek oženjeni mu&amp;scaron;karci na konjima obilaze kuće svojih
devojaka i žena. Drugog dana Božića običaj je da mladi bračni parovi nose kumu
na dar kolač. A u nedelju pred Novu godinu (Materice) i u nedelju po Novoj
godini (Oci) deca dolaze na čestitanje, domaćici ili domaćinu vezuju noge i, da
bi ih odvezali, bivaju darivana slatki&amp;scaron;ima, voćem, novcem. &lt;br /&gt;
Na Mali Božić 14. januara (Sveti Vasilije) ponovo se unosi badnjak, opet dolazi
položajnik, a na trpezi je glava božićne pečenice koja se čuva do tog dana.
Vreme od Božića do Bogojavljenja (19. januar) u narodu se naziva &amp;bdquo;nekr&amp;scaron;tenim
danima&amp;ldquo; u kojima, prema verovanju, demoni, karakondžule i ve&amp;scaron;tice vrebaju ljude
na svakom koraku. Kod Srba je nevolja u tome &amp;scaron;to se s vremena na vreme
&amp;bdquo;nekr&amp;scaron;teni dani&amp;ldquo; protegnu na celu godinu. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;line-height: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 14pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Stari recept za česnicu:&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;U nekim krajevima se česnica mesi i od projinog
bra&amp;scaron;na, a to je zaostatak starih običaja iz seoskih kuća koje nisu imale belo
bra&amp;scaron;no, već su koristili kukuruzno, projino bra&amp;scaron;no.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Ovoga puta, p&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;redstavljam Vam kako se mesi Božićna
če&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;snica, po starim običajima, od belog bra&amp;scaron;na.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;U česnicu se ne stavlja kvasac. Stavi se u posudu kilogram bra&amp;scaron;na, doda
se komad masti, natre se bra&amp;scaron;nom, posoli se i mlakom vodom zamesi testo srednje
tvrdoće, da nije ni suvi&amp;scaron;e mekano a ni suvi&amp;scaron;e tvrdo. &lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:9FOItBLgXzswPM:http://img442.imageshack.us/img442/2485/lomljenjexe0.jpg&amp;amp;t=1&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;240&quot; height=&quot;89&quot; align=&quot;middle&quot; /&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;
Testo se dobro izmesi, podeli u tri kugle i opet dugo mesi, dok ne počnu po
testu izbijati mehurići. Testo se onda pokrije i ostavi da se malo odmori.
Jednu odmerenu kuglu testa razvući u koru preko zastrtog stola, zatim je od
gore poprskati ma&amp;scaron;ću i ostaviti jo&amp;scaron; malo da postoji. Zatim se testo presavije
prema veličini tepsije i stavi u nju. Neko česnicu posipa tucanim ili mlevenim
orasima, &amp;scaron;ećerom i suvim grožđem. Zatim staviti &lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;drugu razvučenu koru poprskanu ma&amp;scaron;ću i opet
postupak kao sa prvom korom sa filom. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;Između druge i treće kore stavi se novčić, po zrno
žita, glog, čene belog luka, jezgro oraha. Svaki od ovih priloga ima svoje
simbolično značenje, naime, beli luk čuva od uroka, glog donosi zdravlje, žito
predstavlja rodi plodnost, orah imućstvo, a novčić, naravno novac u kući.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;Pečena česnica
premaže se medom, iznese na sto pa se, po starinskom običaju ne seče nožem, već
se lomi rukom. Ako novčić nađe neko od ukućana, predaje ga domaćinu kuće, koji
ga uzima i čuva u okviru od ikone.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: medium; font-family: trebuchet ms,geneva&quot;&gt;Srećna Vam Nova Godina i Božićni praznici! Neka Va&amp;scaron; dom bude okićen osmesima, zdravljem i uspehom a Va&amp;scaron;a du&amp;scaron;a zadovoljstvom dostojanstva i po&amp;scaron;tovanja...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Sve najbolje svima od mene i moje porodice! &lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;,&#039;serif&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt; 
</content> 
</entry> 
 
</feed>