<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Sjene iz djevočicinih snova</title>
  <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Homoseksualnost</title>
   <description>&lt;div&gt;S obzirom na nadlzeć prvu povorku ponosa u BiH, djelim ovaj stari tekst poonovo.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Svjedoci smo porasta interesa za jednu temu, koja budi strasti u na&amp;scaron;em dru&amp;scaron;tvu, jednog fenomena koji ima gorljive prista&amp;scaron;e i gorljive oponente. O tom se fenomenu jo&amp;scaron; uvijek većinom &amp;scaron;uti, i tema se trpa pod tepih, ali kako vrijeme proolazi, ta situacija se polako mijenja. S tim interesom, da doprinesem ne&amp;scaron;to općoj raspravi o tom fenomenu i ja pi&amp;scaron;em ovaj tekst. Naime, radi se o homoseksualnosti.&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Homoseksualnost je u Bosni i Hercegovini jo&amp;scaron; uvijek tabu tema iako je to pojava koja je prisutna u na&amp;scaron;em dru&amp;scaron;tvu kao i u svakom drugom. Tabu tema je jer dru&amp;scaron;tvo nema hrabrosti da se suoči sa činjenicom: homoseksualnost postoji i i dalje će postojati, sviđalo se to nama ili ne. Na prvu bi se mogli zapitati &amp;scaron;ta je to homoseksualnost. Većina BiH pučanstva homoseksualnost smatra devijacijom, prijetnjom po dru&amp;scaron;tvu, propagandom kojoj je cilj uni&amp;scaron;titi obitelj i slično. U ovom ću tekstu pokazati apssurdnost takvih tvrdnji. Da li je homoseksualnost neka neprirodna devijacija? Nije, jer je do sada potvrđeno preko 170 životinjskih vrsta kod kojih se pojavljuje homoseksualnost. Tako da mi ljudi nismo ni&amp;scaron;ta posebno, jedino je posebno kod nas &amp;scaron;to osuđujemo homoseksualnost, za razliku od životinja koje se s tom pojavom pona&amp;scaron;aju, pa, onako kako to životinje rade: prirodno. Kako homoseksualnost može biti prijetnja po dru&amp;scaron;tvo je nejasna, takva tvrdnja može izići jedino iz usta zagorjelog homofoba, koji nije u stadnju da trpi i&amp;scaron;ta drugačije od samog sebe. Jednom sam imao priliku čitati post na blogu od lika koji je tvrdio da će gej parada imati lo&amp;scaron; uticaj na njegovo dijete jer će na njoj vidjeti nemoralno pona&amp;scaron;anje. Ta tvrdnja je apsurdna, jer ako ne želi da njegovo dijeti ne vidi taj &amp;#39;nemoral&amp;#39;, može jednostavno zabraniti djetetu da ide na gej paradu. A ako je dijete dovoljno staru, ako se radi o adolescentu, on ima pravo da ide na gej paradu ako ga ona zanima. Ipak, najapsurdnija od ovih teza je da je homoseksualnost &amp;#39;masonska&amp;#39;, američka, čija li već propaganda kojom se želi uni&amp;scaron;titi obitelj. Ta teza je toliko apsurdna da je to već parodija same sebe. Ne postoji sila na ovom planetu koja može uni&amp;scaron;titi obitelj. Obitelj je jezgra na&amp;scaron;eg dru&amp;scaron;tva u uvijek će tako biti jer će uvijek biti potrebno odgajati djecu u ulagati napor u to, a ljudi će uvijek imati potrebu za partnerom i upu&amp;scaron;tanjem u veze. Tako da, ja ne mogu vidjeti kako će prihvaćanje jednog fenomena koji je vjerovatno star kao i čovječanstvo, prihvatanje činjenice da neki članovi na&amp;scaron;eg dru&amp;scaron;tva gaje privlačnost premaa osobama istog spola, može i na koji način na&amp;scaron;tetiti obitelji. Kada je stvar već takva, za&amp;scaron;to se onda desničari bune protiv homoseksualnosti, braneći &amp;#39;svetost&amp;#39; obitelji. Iz jednog jednostavnog razloga, jer ne mogu prihvatiti promjenu. Ne mogu prihvatiti da se koncept onoga &amp;scaron;ta je obitelj mijenja, i da obitelj može biti i zajednica istosspolnih parova, a ne samo heteroseksualnih. Drugim riječima, ne žele drugima dati prava koja imaju oni sami, jer se osjećaju da ih ti &amp;#39;drugi&amp;#39; ugrožavaju. Također pri osudi homoseksualnosti se često poziva na religiju, a istovremeno se tvrdi da je to sve američka propaganda. Moje pitanje je, ako je američka propaganda, gdje je onda bila Amerika u vrijeme kada su pisani tekstovi Biblije i Kur&amp;#39;ana? Također, smatram da je pozivanje na religiju u ovom slučaju neprihvatljivo, jer u sekularnom dru&amp;scaron;tvu religija niti smije, a niti može dirigirati pravila dru&amp;scaron;tva. Ali ipak, indirektno, preko uticaja koji imaju na ljude, svećenici i hodže &amp;scaron;ire homofobiju među BiH populacijom. Mada se mogu uočiti pozitivne promjene u pristupu pape Franje prema homoseksalcima, nadajmo se da će religije nastiviti ići u tom smjeru, u smjeru prihvaćanja homoseksualnosti.&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Ipak, sva ta desničarska naklapanja se ipak oslanjaju na jednu činjenicu: homoseksualnost uistinu jeste čudan fenomen. Kao vrsta, opremljeni smo spolnim organima da se razmnožavamo heteroseksualno, i homoseksualnst prirodno izgleda kao devijacija. Ali ipak, kad se zagrebe ddublje, možemo otkriti da seksualnost je vi&amp;scaron;e od samog spola. Slavni psiholog Kinsey je napravio skalu seksualnosti od nula do 6, u kojoj je nula isključivo heteroseksualna, a 6 isključivo homoseksualna orjjentacija. Pri svojim istraživanjima otkrio je da je većina negdje u sredini. Homoseksualni porivi mogu biti dio izgrađivanja seksualnog identiteta, koji se može mijenjati. Ja prvi sam imao fazu kada su me privlačili mu&amp;scaron;karci, i ta faza je pro&amp;scaron;la sama od sebe, sada sam čisto heteroseksualan. No homoseksualnost nije jedini čudan fenomen u ljudskoj seskualnosti. Malo ljudi zna za aseksualnost, ljude koji uopće ne osjećaju seksualnu privlačnost. Ipak ta tema ne diže toliku buru u javnosti. To je zato &amp;scaron;to aseksualnost nije vidljiva, kao homoseksualnost, i ne dira toliko u tradicionalne norme dru&amp;scaron;tva.&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Nakon ovoga svega, možemo se zapitati, za&amp;scaron;to ljudima homoseksualnost toliko smeta? &amp;Scaron;ta tjera ljude da napadaju gej parade, homoseksualce na mjestima gdje se okupljaju i slično? To je zato &amp;scaron;to homoseksualnost dira u srž na&amp;scaron;eg tradicionalnog dru&amp;scaron;tva, u patrijarhat. Patrijarhat se temelji na zajednici mu&amp;scaron;karca i žene, gdje oboje imaju podijeljene uloge, &amp;scaron;ta kome pripada, žena se brine o kući i djeci, dok muž privrjeđuje za obitelj. Homoseksualnost udara u temelje tog fenomena. Pogotovo mu&amp;scaron;ka homoseksualnost. U patrijarhalnom dru&amp;scaron;tvu, mu&amp;scaron;karac je vrijedniji &amp;scaron;to ima vi&amp;scaron;e partnerica. Žena koja je promiskuitetna nailazi na osudu, ismijavanje i naziva se &amp;#39;kurvom&amp;#39;, dok mu&amp;scaron;karac koji je promiskuitetan i mijenja puno partnerica je &amp;#39;frajer&amp;#39;. Homoseksualnost udara na temelje te dru&amp;scaron;tvene strukture, jer mu&amp;scaron;karac nije vi&amp;scaron;e frajer koji osvaja ženke, nego nježan, običan, fin ljubavnik sa članom istog spola. Drugi razlog zbog kojeg je homofobija toliko prisutna je kao &amp;scaron;to sam već naveo, religijska propaganda, kao i ksenofobija, strah od svega različitog, pa i od homoseksalnosti. No vrijeme ipak daje neke pozitivne pomake u ovoj temi, o homoseksualnosti se počinje pričati, mlađe generacije su otvorenije eksperimentisanju sa svojom spolno&amp;scaron;ću i slično. Tekst ću zavr&amp;scaron;iti jednim primjerom iz vlastitog života. Naime, zbog sigurnosnih razloga neću otkriti osobu o kojoj se radi. Radi se o jednom mom prijatelju iz jednog običnog bosanskog sela, koji je homoseksualan. Ispričao mi je, da je tokom svog odrastanja imao spolne odnose sa skoro pola mu&amp;scaron;karaca svoje generacije. Neki se sada stide, i neugodno im je kad ga vide. Al je značajna činjenica da je u jednom običnom bosanskom selu, pola mu&amp;scaron;karaca imalo homoseksualna iskustva. To nas navodi na zaključak da nismo ni&amp;scaron;ta drugačiji nego amerikanci, &amp;scaron;koti, englezi i drugi kod kojih je homoseksualnost zakonom priznata. Jedina je razlika &amp;scaron;to smo za razliku od njih veći licimjeri. U na&amp;scaron;oj je prirodi da se homoseksualnost pojavljuje, &amp;scaron;too pokazuje da je na&amp;scaron;a priroda vi&amp;scaron;e od onoga &amp;scaron;to možemo reći kada povr&amp;scaron;no gledamo na&amp;scaron;e dru&amp;scaron;tvo. Seksualnost je vi&amp;scaron;e od samog razmnožavanja, i mi kao bića smo vi&amp;scaron;e od evolucijskih ma&amp;scaron;ina za razmnožavanje. Seksualnost je fluidna, ba&amp;scaron; kao mi kao bića u ostalim stvarima. Različitost je ne samo neminovna, nego i poželjna, i tek sa prihvatanjem homoseksualnosti kao normalne pojave ćemo moći istraživati na&amp;scaron;u seksualnost bez predrasuda i stereotipa, otvoreno i znanstveno.&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/patrijarhat/2019/09/03/homoseksualnost</link>
      <pubDate>, 03  2019 17:59:06 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Mala skica iz života kod nas</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Samo kratka skica na&amp;scaron;eg &amp;#39;mu&amp;scaron;karca&amp;#39; i života u Bosni. I hercegovini. :) Ev me u kafiću i naleti na jednu curu s kojon san se vozija u vlaku sad kad san i&amp;scaron;a od kuće za Sarajevo. Bila je s nekin Kanađaninon, reka bi da joj je momak, i imali su sa sobom bicikla na sklapanje. Dakle, bicikla na sklapanje, koja su stavili iznad na misto za prtljag u kupeu i koja zauzimaju mista možda malo vi&amp;scaron;e od moje putne torbe. A da ne govorin da san ja nekad zna uć sa po dvi putne torbe, jednon san ima i ogromnu plavu kesu (onu od smeća) i slično, dakle, njiov prtljag nije ni&amp;scaron;ta posebno velik u odnosu na druge stvari koje se nose u vlaku. Da bi mi, kad san sija, rekli da kondukter inzistira da in naplati cjenu za becikla, dakle inzistira da in naplati cjenu od 7 km, koja bi se naplatila za beciklo koje inače uvede&amp;scaron; u vlak. I tako, kondukter je do&amp;scaron;a, prepirka je trajala dugo i bila je malo mučna. Cura je inzistirala na tome da neće platit, on je reka da će izać u Mostaru ako ne plati. Svađali su se i niko nije popu&amp;scaron;ća. On je oti&amp;scaron;a dalje naplatit karte pa će se vratit. I tako, s njima pričan, pod prvo, reko&amp;scaron;e mi: nikad u životu nisu platili cjenu za beciklo do sad, za ta becikla na sklapanje. Vozili su se buson, vlakon, avionon svugdi u svitu, vozili su se i vlakon kod nas već pet godina s tin biciklima i niko in nije tražija da plate kartu. I &amp;scaron;to bi i tražija? Zna se &amp;scaron;ta je beciklo a &amp;scaron;ta je prtljag, prtljag dakle, određuje veličina. Ako je beciklo sklopivo i staje u prtljag, a ovo staje, sasvim normalno, ono je prtljag. Ono bi isto tako moglo bit beciklo rastavljeno na djelove u nekoj velikoj vrići i onda niko ne bi tražija da plate jel, iako je to i dalje beciklo. Al kako god, frajer se je uvatija toga da to, činjenično jest beciklo i odlučija in naplatit cjenu.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Nego, iza cile stvari se je krilo ne&amp;scaron;to drugo. Reko&amp;scaron;e mi oni, da zapravo, misle da iza te njegove revnosti stoje malo drugačiji motivi. Naime, on je iz nekog razloga kad su ulazili u vlak zatvorija jedna vrata od vlaka za ulaz u kupee. Oni su krenili na ta vrata da uđu normalno, otvorili ih i on je do&amp;scaron;a onako, nabrusito i reka da ne mogu tu uć, jer su zatvorena. Cura ga je pitala za&amp;scaron;to, na &amp;scaron;ta je on reka samo da ne mogu i doda - moraćete mi platit za ta becikla. I nakon toga in reka da mogu uć na ta vrata, ista vrata na koja nisu mogli uć. I nakon toga je krenila trzavica. Dakle, na&amp;scaron; ballkanski mu&amp;scaron;karac je evidentno &amp;#39;the boss in the train&amp;#39; i po&amp;scaron;to ste ga, dakle, pitali za&amp;scaron;to ne merete uć na vrata koja stoje na vlaku, dakle vrata postoje, doveli ste u pitanje njegov apsolutni autoritet u tom vlaku i zato ćete bit kažnjeni. U međuvremenu, oni su skontali inače da kad se beciklo plaća, postoji u vlaku prostor di se to beciklo ostavi, kojeg u ovom vlaku nema. Kondukter je inače reka argument da drugi ljudi koji dođu neće moć stavit svoje stvari od njiovih bicikala, &amp;scaron;to je glupost jer zauzimaju možda ne&amp;scaron;to malo vi&amp;scaron;e mista od moje prtljage npr, al bez obzira. S obziron da nema prostora da se ta becikla maknu, taj problem će ostat i kad se cjena za ta bicikla plati. Kad je do&amp;scaron;a, oni su mu to rekli, na &amp;scaron;ta je on reka - bravo, u ovom vlaku ni ne merete unit becikla. Cura ga je pitala kako onda ima cjenovnik i navedena cjena za becikla u njemu, na &amp;scaron;ta je on reka da neki vlakovi imaju taj prostor, a ovaj nema, te da on njima zapravo time izlazi u susret jer ih je pustija u vlak. Ona mu je rekla da je to glupost jer onda on kr&amp;scaron;i zakon time &amp;scaron;to in naplaćuje tu kartu, on se nije obazira nego je inzistira na tome da se plati cjena. Natezali su se jo&amp;scaron;, ona je na kraju platila, rekla mu da će se žalit na njega kad izađe u sarajevu i da će tražit da joj vrate pare za to &amp;scaron;to je platila. Pitala ga je kako se zove da se more na nj požalit na &amp;scaron;ta nije tija odgovorit.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;I tako, &amp;scaron;ta bi vi ode uradili? Bi li rekli: &amp;#39;ma jebat ga, nisu neke pare, ne mogu se natezat&amp;#39; i platili kartu? Mislin da većina nas bosanaca bi tako uradila? Dok kod stranaca nije tako, mentalitet je po tom pitanju drugačiji. Stranci su navikli da stvari imaju logike i da se s ljudima razgovara razumno. Kod nas toga nema, mi smo navikli da je sve korumpirano, da su svi &amp;#39;na svoju ruku&amp;#39; (čitaj: kreteni i seljaci) i da svi zloupotrebljavaju svoj položaj. Ta stvar bi mogla imat veze sa komunizmon, tako je zaključija ovaj kanađanin. Taj radnik je vjerovatno radija na željeznici u Jugi i navika je da je apsolutan autoritet. Generalno, Juga je po tom pitanju bila užasna, ko i svaki socijalistički il komunistički sistem. Znan vrlo dobro npr, kako mi je ćaća dobiva degenek jer pi&amp;scaron;e livon rukon, od strane svog učitelja. A znan i po oivm kafanskim, komunističkim profesorima sa svog fakulteta također dovoljno kakvi su. Dalje o Titi i partiji neću ni govorit. To da su ljudi za tin vrimenon nostalgični također govori dosta. S druge strane mi smo ko narod dobro napaćeni pa žudimo za kakvon takvon sigurnosti, pa makar bila uz željeznu ruku. Ja ću van reć iskreno, da mi je draži ovaj divlji kapitalizam al uz moju slobodu, nego najzlatnije Titine godine u Jugi. S druge strane, mi smo ko narod uglavnom bili podanici. Bili smo sluge drugima, i navikli smo da budemo sluge. &amp;Scaron;to je kaže u onoj izreci za nas, čuja san je: Dobre sluge, lo&amp;scaron;i gospodari. Tako ne&amp;scaron;to je mislija moj prijatelj North koji je iz Seatla, družili smo se u Sarajevu dok je živija vamo. S druge strane, patrijarhalni smo stra&amp;scaron;no, i taj autoritet mu&amp;scaron;karca, bilo oca, bilo eto, konduktera, bilo policajca il profesora na fakultetu se ne dovodi u pitanje. Bilo kako bilo, ova situacija je jako dobar pokazatelj &amp;#39;logike&amp;#39; na&amp;scaron;eg naroda i na&amp;scaron;eg mentaliteta. Dobar je pokazatelj i stanja u sistemu također.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/patrijarhat/2015/10/16/mala-skica-iz-zivota-kod-nas</link>
      <pubDate>, 16  2015 15:20:30 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Eh</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Tako, izazva mi dosta bure post na fb, pa ću ga objavit i na blogeru. Moglo bi se dosta ova tema pro&amp;scaron;irit, moglo bi se dodat primjera iz estetike različitih kultura da se post objasni, al neću to sad radit. Nave&amp;scaron;ću samo primjer jednog afričkog plemena koje je imalo problem sa gladi, u kojem je danas ideal ženske ljepote da žena bude debela. I to ne ono punija, nego debela. Estetika je odraz vrijednosti dru&amp;scaron;tva i nije pala s marsa. Posto je o fenomenu no&amp;scaron;enja &amp;scaron;tikli kod žena, i evo kopi pejstat ću ga.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;&amp;Scaron;tikle, kao jedan najprisutniji modni detalj kod žena danas, su najbolji pokazatelj dru&amp;scaron;tvenog stava o ženama i ženstvenosti. Mnogi će reć kako su &amp;scaron;tikle &amp;#39;ženstvene&amp;#39; i slično, i kad se stvar izanalizira, zapravo savr&amp;scaron;eno pokaziva, kakvu to ženu dru&amp;scaron;tvo, u većini slučajeva želi vidit, kakvu to ženu dru&amp;scaron;tvo smatra lijepom. I čisti primjer estetike, kao dru&amp;scaron;tvenog konstrukta a ne prirodne datosti. Pod prvo, većina vjerovatno ne zna da su pete, isto kao i duga kosa, prije bile znak mu&amp;scaron;kosti. Rimski vojnici su imali sandale sa petama, napoleonovi su imali čizme sa potpeticama. No, kako je estetika promijenjiva, i kako dru&amp;scaron;tvo ima tendenciju da vr&amp;scaron;i segregaciju mu&amp;scaron;karaca i žena (plava i roza boja npr, ko savr&amp;scaron;eni primjer), visoke pete, kao i duga kosa, su danas postale simbol ženstvenosti. I tako, zapravo kad sagledamo, kakva je to &amp;#39;ženstvenost&amp;#39; koja se postiže no&amp;scaron;enjem visokih peta? Pod prvo, nepraktična. Visoke pete su nezdrave za nogu, nekad mogu i iskrivit stopala, tako da zapravo po tom pitanju, visoke pete su jedan ublaženi oblik istezanja vratova u Afričkim plemenima i spriječavanje rasta stopala kod gej&amp;scaron;i u Japanu. No ta nepraktičnost ima jednu itekako bitnu praktičnu implikaciju. Žena sa visokom petom je praktično nesposobna, ženska &amp;#39;senzualnost&amp;#39;, kakva je često vidljiva na filmovima i slično, je redovno slika jedne krhke, elegantne žene, koja budimo realni, ne mere ni potrčat, a kamoli da ima&amp;scaron; osjećaj da se ta žena more branit ili uopće, poduzet ikakav rad u vezi bilo čega. To je zapravo, jedna krajnje patrijarhalna slika žene, koja, sa svojim visokim petama &amp;scaron;alje poruku da je krhka i nesposobna i da joj triba alfa mužjak da je &amp;scaron;titi, opskrbljuje i brine se za nju. Ne kažen da to sve cure koje nose visoke pete svjesno rade, ali moj dojam te &amp;#39;ženstvenosti&amp;#39; &amp;scaron;tikli je ovakav. To da je danas takva slika žene dominantan estetski ideal dru&amp;scaron;tva, koji vole i prihvaćaju jednako žene same kao i mu&amp;scaron;karci, savr&amp;scaron;eno jasno pokazuje kakvo smo dru&amp;scaron;tvo jo&amp;scaron; uvik u su&amp;scaron;tini. Ista stvar bi se također mogla pisat i o kupovini skupih auta i no&amp;scaron;enju odijela i kravata kod mu&amp;scaron;karaca, ali neću pisat post dug da ga niko na kraju ne pročita. :)&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Ko se ne slaže, nek mi objasni, za&amp;scaron;to su &amp;scaron;tikle ba&amp;scaron; dominantan estetski ideal kod žena danas a ne npr martinke il starke? Za&amp;scaron;to su &amp;scaron;tikle ba&amp;scaron; danas popularne iako visoke pete postoje jo&amp;scaron; od starog rima?&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; line-height: 22.8571px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;P.S. Post je inspirisan poston od Sfumato i njegovin pisanjen o kravati, tako da, fala Sfumato. :)&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2015/09/19/eh</link>
      <pubDate>, 19  2015 14:53:52 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Ljevorukost nije ok!</title>
   <description>&lt;div class=&quot;post&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: Arial, Verdana, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;div class=&quot;body-posta&quot;&gt;&lt;p style=&quot;line-height: 1.7; margin-top: 5px; margin-bottom: 3px; color: #666666&quot;&gt;Iman jednu stvar za podilit s vama, jednu temu o kojoj se dosta priča pa ću i ja reć svoje mi&amp;scaron;ljenje. Znan već da će dosta vas mislit da san zadrt, dosta vas koji ste indoktrinirani medijima i raznoraznim organizacijama, i povr&amp;scaron;no slijedite njiove upute a mislite da su to va&amp;scaron;i stavovi. Vama koji mislite da smo svi samo ljudi i da je sve ok. I vama koji mislite da je sve normalno. Nažalost, nije! Nije, i jasno i glasno ću ovo reć: Ljevoruki ljudi nisu ok! Nisu i gotovo, &amp;scaron;ta god vi mislili o njima i u &amp;scaron;ta god vas uvjeravali.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvo da kažen, znan dosta ljevorukih ljudi. Upozna san ih i ja ih prihvaćan. Nisan in nikad reka &amp;scaron;ta stvarno mislin o njima, uvik kad san s njima glumin da mi to uopće ne smeta. Neki od njih su mi čak i prijatelji. Evo, jedan čak prid menon pije kavu livon rukon, ni&amp;scaron;ta mu na to ne kažen. I ne smeta mi &amp;scaron;to oni postoje. Ne sudin ih, ko san ja da sudin? Ja samo mislin da oni nisu normalni i ne slažen se da se oni smiju ženit i imat dicu, a Bog nek ih sudi. I ne smatran da in se i&amp;scaron;ta triba namećat. Nikome se ni&amp;scaron;ta ne triba namećat. I ko kaže da se i njima nameće? Sili li ih iko da nose stvari desnon rukon? Niko in ne kaže da npr kad oće ponit ruksak i nosit ga u ruci gradon, moraju to radit desnon rukon. Ako to ne žele ne moraju ga uopće nosit, jel ih iko sili da ga nose? Ja neman ni&amp;scaron;ta protiv da oni nosaju stvari livon rukon do mile volje u svom stanu. Jel in to iko brani?&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Al strogo san protiv da se to radi u javnosti. Postoje neka pravila i ne&amp;scaron;to se mora po&amp;scaron;tovat. Iman nećaka koji je na televiziji vidija da jedan glumac livon rukon &amp;scaron;amara svoju ženu i tribalo mi je pola sata da mu objasnin za&amp;scaron;to je &amp;scaron;amara livon a ne desnon rukon. Kako da objasnin ditetu to? Kako da mu objasnin da postoje neki ljudi koji namjerno uzimaju stvari livon rukon, namjerno &amp;scaron;utaju loptu livon nogon iako imaju desnu? Kako da mu objasnin to, da su svi desnoruki a samo oni livoruki? Ako mu kažen da je to normalno možda i ono postane livoruko. Moremo govorit &amp;scaron;ta oćemo, al postoje neki prirodni zakoni. Neke stvari su nenormalne, ne triba se obja&amp;scaron;njavat za&amp;scaron;to, zna se. Jel vidite i vi da su svi oko vas de&amp;scaron;njaci? Svakoj budali je jasno da je većina ljudi de&amp;scaron;njačkog opredjeljenja. Samo danas postaje normalno da svi mogu radit &amp;scaron;ta oće. Kad je moj ćaća bija mali, u komunizmu, ko je bija livoruk učitelj ga je &amp;scaron;iba dok se ne bi odučija pisat desnon rukon. I ovo je živa istina. :) I tako, i moj ćaća je bija livoruk, a sad nije. Sad je izličen. Ljevoruki ljudi su prije bili smatrani da su nenormalni, ko &amp;scaron;to i spada. Danas američka propaganda koja uni&amp;scaron;tava na&amp;scaron;e vrijednosti nas je uvjerila da je to sasvim normalno, i taj nemoral se &amp;scaron;iri svuda okolo, najvi&amp;scaron;e među mladeži. A i sada postoje doktori koji tvrde da se ljevorukost može izlječit, i da ljevoruki ljudi dok god svjesno odlučuju da nose stvari desnom rukom mogu bit sasvim jednaki ko desnoruki.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Priznajen, kad san za ćaću tek sazna.... Bilo mi je te&amp;scaron;ko. Dugo san ima problem s tin. Neko vrime nisan izlazija iz kuće. Mislija san da san proklet, pita san se &amp;scaron;to nan je Bog tako kaznija obitelj. Uvik smo bili po&amp;scaron;teni, i&amp;scaron;li u crkvu nedilju ujtru iako bi pili cilu subotu večer da skoro i ne bi spavali. Bibliju koju imamo u kući nismo ni otpakovali da se ne bi o&amp;scaron;tetila i držimo je na stolu kad molimo i recitiramo citate iz nje koje nas je lokalni fratar naučija. Uvik smo bili dobri ljudi, kad oko nas neko psuje uvik bi ga opomenili da nije u redu iako znamo da mu nema pomoći i da će gorit u paklu, čak i kom&amp;scaron;inicu koju mrzimo i nadamo se da će joj povrće propast u polju pozdravimo kad ulazimo u Crkvu. Glasali smo za i HDZ ko &amp;scaron;to Bog zapovida, i unatoč tome evo to nas je sna&amp;scaron;lo... Priznajen, i dan danas ćaća kad se zapriča i kad ne gleda uzme la&amp;scaron;u prvo livon rukon. Nekad skonta da to uradi prid nami, pa ga samo na sekundu neki led protrne i stavi je, pa je par sekundi nakon ponovo jami desnon da niko ne vidi. Moj ćaća prvi je najglasniji kad se priča protiv livorukih ljudi, svi u selu znaju koliko ih on mrzi. Zato mu ne zamiran &amp;scaron;to je i dalje gre&amp;scaron;an, nije on kriv. Drugo je kad su drugi neki ljudi livoruki, oni će sigurno gorit u paklu, al moj ćaća po&amp;scaron;to je on tako poseban on neće.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;I za kraj, staviću van par citata iz Biblije i Kur&amp;#39;ana koji govore o livorukin ljudima:&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;I Jahve se tada obru&amp;scaron;i na narod Levijev svom silinom svoga gnjeva, sruči se na njih zbog njihove gre&amp;scaron;nosti i nepo&amp;scaron;tovanja. I reče tada Jahve narodu Izraela: Idite i sječite sve pred sobom. Ni mrava ne ostavite na zemlji! Ni smokvu ne ostavite da lista! Sve &amp;scaron;to je raslo sa ljevorukima je gre&amp;scaron;no! Oni su izdali svoga gospodara, oni ljevom rukom mole se meni, Jahvi, gospodinu svome, meni koji mogu napravit sto trbu&amp;scaron;njaka i hiljadu i dvjesta sklekova, koji sam naj kul u univerzumu, al dobro neću dalje da se ne hvalim, meni oni prkose! Sve ih do zadnjega pobijte, neka se sjeme njihovo na ovoj zemlji zatre! I na njihovoj zemlji napravit ću pustinju u spomen svima budućim generacijama da njihov grijeh ne ponove! A vama, onaj od vas koji poklekne, kojemu desna ruka plemenita pred vratom gre&amp;scaron;nih zastane, daću mu da mu se ta ista desnica odmah osu&amp;scaron;i i nestane, jer taj je izdajica Jahve, Boga svoga!&amp;#39; - Knjiga otkrivenja i sklekova i trubu&amp;scaron;njaka str 16.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;#39;I reče Allah tada, ako vam se lijevom rukom nosi motika va&amp;scaron;a, ili ralica va&amp;scaron;a, sjedi, odmori. O robe Allaha svoga! Samo jednog gospodara ima&amp;scaron;! Ovo nema nikakve veze sa ovim &amp;scaron;to ti želim reći al prosto uživam da ti kažem da samo mene ko gospodara ima&amp;scaron; i da meni robuje&amp;scaron;! Ako vidite čovijeka kako lijevom rukom oruđe koristi, priđite mu i ponizno ga upozorite. Uputite ga da se gospodaru obrati. Osim ako je nevjernik, onda ga pustite, jer nevjernici će svakako goriti u džehenemu, a užasno je džehenem mjesto! U džehenemu je tama tamnija od najdublje noći! Tamo nema svjetla za oči željne dana, tamo nema vode da utaži žedna usta nenapita! Kažem vam, ko se od Allahova puta i od onoga &amp;scaron;to poslanik kaže odmetne, tome nema pomoći! Od koga tražite pomoć ako ne od Allaha, jedinoga gospodara va&amp;scaron;ega? Kome ćete vjerovati ako ne Allahovom poslaniku, najvećem među Allahovim sinovima? I samo da vam opet kažem, bez zajebancije, džehenem je stvarno pravo lo&amp;scaron; nemojte se zajebavat oko toga.&amp;#39; Sura: Ljevorukima i malo o džehenemu&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/patrijarhat/2015/08/22/ljevorukost-nije-ok</link>
      <pubDate>, 22  2015 15:07:18 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Nešto razmišljan</title>
   <description>&lt;div class=&quot;body-posta&quot; style=&quot;color: #333333; font-family: Arial, Verdana, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px&quot;&gt;&lt;p style=&quot;line-height: 1.7; margin-top: 5px; margin-bottom: 3px; color: #666666&quot;&gt;Stvarno, ne mogu vi&amp;scaron;e svatit ovaj nacionalizam, homofobiju, sve ovo oko mene, evo ba&amp;scaron; ću o ovome post napisat - neki drugi put. :D Hahahaha, eto, da vas nekad i obradujen nečim. :D&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ali, nije neka ležernija tema vjerovatno. Ba&amp;scaron; ne&amp;scaron;to primjećujen neke stvari oko sebe, i vidin neke zanimljive i tek naizgledne paradokse. Jeste primjetili kako su ovi modni mačci, gurui itd, sve mu&amp;scaron;karci? Također, ove kulinarske emisije, uglavnon većina kuvara su mu&amp;scaron;karci. A to bi tribale bit tradicionalno ženske stvari, jel, kuvanje i moda, bože moj! I razmi&amp;scaron;ljan, kako stvari stoje u na&amp;scaron;em dru&amp;scaron;tvu, kada se ne&amp;scaron;to ovako, općenito radi i postoji ko trend to onda more bit žensko, ko &amp;scaron;to je slučaj eto sa &amp;scaron;opingon i kuvanjen, ali kad za to triba bit stručnjak i to stručnjak koji na televiziji pokaziva svoje znanje, onda dru&amp;scaron;tvo očito u toj ulozi puno rađe vidi mu&amp;scaron;karca. Žena ne mere bit autoritet ko mu&amp;scaron;karac, ona ne mere bit stručna. Ona more bit &amp;scaron;opingerica i obožavateljica kupnje, ali ne i modni guru. Ona more kuvat svom mužu kući ali ne i na kulinarskom &amp;scaron;ou. Jer je znanje, ono pravo, kvalitetno znanje, rezervirano za mu&amp;scaron;karce. Daleko od toga da mislin da ne postoje kvalitetne kuvarice ili pak neke &amp;quot;modne guruice&amp;quot; to jest cure koje bi to mogle bit, zasigurno postoje. Ali dru&amp;scaron;tvo u tin ulogama želi vidit mu&amp;scaron;karce, i žene neće dominirat tim kategorijama na televiziji. Evo, uzmimo neka tradicionalno mu&amp;scaron;ka zanimanja, nogomet i pijenje pive, vidite li hrpu cura na reklamama za pivo? Vidite li žene kako vode nogometne utakmice, komentiraju ih, itd? Istinu na ruku, jednon san na Hrt-u vidija ženu kako vodi analizu neke utakmice, sa dva mu&amp;scaron;ka gosta naravno, u ulozi voditeljice. Eto i to je neki pomak, ali je nažalost iznimka.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ne mislin da bi žene na silu tribalo ubacivat da vode sportske događaje itd. Mislin samo da bi tribalo stvarima pristupat objektivno. Realno, takozvani modni gurui su svi dru&amp;scaron;tveno konstruisani, ili pak bolje rečeno medijski konstruisani. Ne postoji nikakva diploma koja te osposobljava za to, naprosto mediji te odaberu na osnovu nekih kriterija i naprave te guruon. I očito te ne naprve tin ako si žena. Ako si žena, za te je rezervirana jedna, i samo jedna stvar - da bude&amp;scaron; lipa. Ne traži se pamet, čak, i ako je ima&amp;scaron; bolje da je ne pokaziva&amp;scaron;, jer će&amp;scaron; gledateljima pokvarit sliku seksi glupačice koju bi klepali do 5 do zore. Eto, primjer toga je ova hrvatska &amp;quot;starleta&amp;quot; (jako zanimljiva titula) Tina Katanić koju su trojica i klepala i na njenu nesriću to je snimljeno i sada je podobivala otkaze di god je radila. No, na stranu to, meni ne smeta &amp;scaron;to se ona seksala s troje likova, meni to čak i zvuči privlačno, jer je realno cura dobra pravo. Ne vidin &amp;scaron;to zbog toga triba dobit otkaz, ali jasno je za&amp;scaron;to ga je dobila, jer poslovi koje je na televiziji radila je radila samo zbog svog izgleda. I sad kad je njen ugled propa (zbog licemjernog dru&amp;scaron;tva) taj izgled joj vi&amp;scaron;e ne vridi, jer niko ne želi da ima voditeljicu kojoj se cila država smije, pa sve da je dobra ko 15 Severina, Sharon Stone i Lissa Ann zajedno.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dru&amp;scaron;tvu je potribno da cura bude lipa, i ko takvu je cjeni i ko takvoj joj daje ulogu, zato &amp;scaron;to dru&amp;scaron;tvo ne zanima žena sama po sebi, ne zanimaju ih njene intrizične kvalitete, njena vrijednost je onolika koliko je onda dobra, privlačna, vridna mu&amp;scaron;karcu. I nije to samo jer dru&amp;scaron;tvo jo&amp;scaron; uvik dominiraju mu&amp;scaron;karci, mada je to svakako istina. To je zbog patrijarhata, ali jednako u glavama mu&amp;scaron;karaca kako i žena. Su&amp;scaron;tina patrijarhata nije da mu&amp;scaron;karci smuntaju žene da budu poslu&amp;scaron;ne, nego da i mu&amp;scaron;karci i žene viruju u svoje dru&amp;scaron;tvene uloge, koje su dru&amp;scaron;tveno konstruisane a oni ih vide ko produkt prirode. A s obziron da je dru&amp;scaron;tvo izdiglo mu&amp;scaron;karce da vladaju nad ženama, vrijednost žena se mjeri naspram mu&amp;scaron;karca. I to je su&amp;scaron;tina svega, su&amp;scaron;tina cilog patrijarhalnog dru&amp;scaron;tva. To je nepravda. Podiljene uloge u koju ženu zapada ženino a mu&amp;scaron;karca mu&amp;scaron;karčevo, samo kad se sve sabere i oduzme, mu&amp;scaron;karci dobivaju sve &amp;scaron;to in dru&amp;scaron;tvo more pružit, a žene su ograničene na svoju ulogu majke i supruge. Mu&amp;scaron;karci su dominantni, vladaju svin dru&amp;scaron;tvenin sferama, politikon, obrazovanjen, umjetnosti, sporton, evo i kuvanjen i modon, jer je to uloga mu&amp;scaron;karaca. Njiova uloga je da vladaju, da budu glavni, da budu vođa čopora. A žena ga gleda i divi mu se, pritom držeći se svoje sfere senzualnosti, obitelji, majčinstva i trudeći se da bude dobra u tome, i čak, biva ponosna na svoju &amp;quot;žensku prirodu&amp;quot; ponosna je jer je mužu senzualna i mistična, sama pi&amp;scaron;e statuse o sebi kako ona nije intelektualna i kako je njena priroda naprosto nedokučivo apsurdna i nakaradna, ali kako je ona senzualna, zavodljiva itd.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Njena vrijednost je u onin kategorijama koje ona demonstrira svom mu&amp;scaron;karcu, dakle u njenoj ulozi prema mu&amp;scaron;karcu. Bilo da je to otac, sin, il brat. Dok mu&amp;scaron;karac se probija u dru&amp;scaron;tvu, on stiče vrijednosti koje su objektivne, koje su izvan njegove uloge a i strogo njegovog spola. Žena ostaje u okvirima svoje uloge a mu&amp;scaron;karac se izdiže do univerzalnosti. To je produkt patrijarhata i to je produkt patrijarhalnog dru&amp;scaron;tva. I zato su žene polugole na jumbo plakatima, u reklamama itd. Zato &amp;scaron;to je to njiova sfera, one se pokazivaju svojin potencijalnim mužjacima. I zato se ženama puno vi&amp;scaron;e forsira taj kult ljepotu, jer one moraju bit lipe za svoje mužjake, to je ne&amp;scaron;to čime se tribaju preokupirat. Dok mužjaci provode svoje vrime i dokazuju svoju vridnost na svojin poljima koja se ne tiču ni isključivo njih ni isključivo žena, nego se tiču sviju. I zato je apsurd kad vidin da ljudi ističu kako zapadno dru&amp;scaron;tvo ponižava ženu, koja se islamon i pokrivanjen &amp;scaron;titi od toga. To dvoje je su&amp;scaron;tinski isto. Oboje je odvajanje žene isključivo u sferu njene uloge naspram mu&amp;scaron;karca, ili naaspram svoje dice.Ko &amp;scaron;to to taj monoteistički mit fino opisuje, Bog je stvorija Adama, i vidija da je usamljen, pa mu je zbog toga stvorija ženu. I to ju je jo&amp;scaron; stvorija od njegova rebra. I &amp;scaron;erijat, ko i zapadnjački trendovi diskriminira ženu i ponižava je mu&amp;scaron;karcu. Isto ko &amp;scaron;to ženama puno riđe potrefi da se dokažu ko javne ličnosti u nekoj univerzalnoj kategoriji, tako je u religijama ženi bukvalno zabranjeno javno ispunjavanje. U islamu je ta zabrana stroga i rigorozna, iako i to popu&amp;scaron;ta u Sada&amp;scaron;njim &amp;scaron;erijatskim zemljama, jer je liberalizam ko &amp;scaron;to san već pisa civilizacijski napredak kojeg je nemoguće zaustavit. A i islam, i katoličanstvo i pravoslavlje ne dozvoljavaju ženama da budu hodže /hodžinje možda?, a u slučaju kr&amp;scaron;ćanstva i prvoslavlja ne dozvoljavaju in da vode misu. Žene, časne sestre imaju svoju sferu, koja spada pod &amp;quot;ženske stvari&amp;quot; poput brige za siroti&amp;scaron;ta, itd, ali one ne mogu istupat ko javne osobe i bavit se univerzalnin stvarima. Te stvari pripadaju mu&amp;scaron;karcu.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;No, na na&amp;scaron;u sriću, živimo u dru&amp;scaron;tvu koje u dosta stvari ipak napreduje (&amp;scaron;to možda neki primitivnijeg svjetonazora vide kao nazadak), i moremo bit sritni da živimo u dru&amp;scaron;tvu di su mnoge predivne, zgodne, kao i ružne il prosječne žene, intelektualke, glazbenice, slikarice, političarke, novinarke, menadžerice, itd. I tu in je i dalje teže nego mu&amp;scaron;karcima i nose se sa diskriminacijon, manjin plaćama itd, ali ipak ih ima. I koliko bi samo dru&amp;scaron;tvo izgubilo da ih nema? Da je sav taj svit i dalje rezerviran samo za mu&amp;scaron;karce? Užas me spopadne samo od ideje da moran živit u takvom dru&amp;scaron;tvu. Živile žene, i svaka in čast &amp;scaron;to unatoč težin situacijama na svakon koraku, uspjevaju da se izbore za svoje želje i ciljeve!&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/mediji/2015/07/22/nesto-razmisljan</link>
      <pubDate>, 22  2015 18:24:23 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

