<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Sjene iz djevočicinih snova</title>
  <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Boginja Ljubav</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 17px; font-family: Lato, Helvetica, Arial, sans-serif; color: #363636&quot;&gt;Sunce nas je pržilo kao u onim jutarnjim satima sastanka, kad se noć susreće sa danom, kad zvijezde predaju &amp;scaron;tafetu suncu, kad mjesec polako zaogrće svoj veo i odlazi, kao starac sa sijedom bradom i &amp;scaron;tapom, do novog okreta. Bili smo žedni, užasno žedni. Napili smo se vode sa izvora, ali voda je bila otrovana. Neke zelenkaste tekućine su bile na&amp;scaron; izmet. Nismo mogli da spoznamo &amp;scaron;ta je uzrok tom otrovu. Onda smo svatili, popili smo zlo. Nismo znali &amp;scaron;ta ćemo, tijela su nam kopnila i uvijala se u sebe. Onda nas je, potpuno iznenada, u naručje uzela Boginja Ljubav. Uzela nas je kao poveća, stasita žena i nadojila nas svojim mlijekom. Privili smo se na njene grudi i dojili. Svaki je gutljaj bio dovoljan i na kraju, izliječili smo se od trovanja. Međutim, zlo je ostalo u na&amp;scaron;im crijevima, i tribalo ga je svaki dan odagnavati dojenjem na&amp;scaron;e Boginje. Pojili smo se na grudima Boginje godinama, ali, u jednom momentu, na&amp;scaron;a Boginja je oti&amp;scaron;la. Rekla nam je da smo dovoljno stari da sami sebe liječimo. Oti&amp;scaron;la je nečujno, tiho, samo je zavukla svoje skute kroz &amp;scaron;umarak i nikad se vi&amp;scaron;e nije vratila. Ptice su tada počele pjevati drukčije, nebo se smrklo i naoblačilo, pred oluju, a nas je ne&amp;scaron;to probolo kroz stomak i tada smo osjetili&amp;hellip; Osjetili smo bol. I u toj boli, osjećali smo Ljubav, osjećali smo Boginju koja nas poji kroz bol. Na mjestima gdje nas je probola bol, otvarali su se kanali za Boginju Ljubav, da ona se ulijeva u nas. Eoni su pro&amp;scaron;li i ljudi su zaboravili na svoje porijeklo i na Boginju Ljubav, ali jo&amp;scaron; uvijek ih probada bol i, znali ovu tajnu ili ne znali, jo&amp;scaron; uvijek piju mlijeko Ljubavi od na&amp;scaron;e Majke Boginje.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2021/06/16/boginja-ljubav</link>
      <pubDate>, 16  2021 20:02:41 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Cjelovita i necjelovita djela</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;U budizmu ima podjela na &amp;quot;cjelovita&amp;quot; i &amp;quot;necjelovita&amp;quot; djela. Glavna karakteristika necjelovitih djela je da proizlaze iz krive motivacije, krive karme/percepcije, iz neznanja, mogli bismo reć. Dok cjelovita djela proizlaze iz ispravne motivacije, iz jasnog viđenja stvarnosti. Sad, &amp;scaron;ta je kvaka s necjelovitim i cjelovitim djelima? Kvaka je u njihovom efektu koji imaju na onog ko ih radi. Ovaj post nije post jednog budiste, jer ja nisam budista, ali mi odgovara ova podjela jer se priko nje mogu fino pojasnit neke stvari. Uglavnom, post je moje razmi&amp;scaron;ljanje na osnovu budizma, a ne neki budistički insajderski tekst.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Nego, di je kvaka? Ja bi necjelovitin djelima nazva sve ono &amp;scaron;to nas ne ispunjava, &amp;scaron;to proizlazi iz neznanja, krivog viđenja stvarnosti, u biti sve ono &amp;scaron;to radimo a bespotrebno je ili nam ne može dat pravo zadovoljstvo. Puno tu stvari može bit ubačeno u tu kategoriju, ali mene zanima jedna stvar. To je bježanje od sebe putem nekih djela i kompenzacija za vlastitu nesreću. Zanimljivo je kako ovisnosti i općenito djela koja činimo kao kompenzaciju za na&amp;scaron;e nezadovoljstvo redovito imaju kratkotrajan efekat i brzo nam triba jo&amp;scaron;, jo&amp;scaron; jedna doza pijanstva. Ovde mislin na sve radnje koje su kompenzacija za neku na&amp;scaron;u unutarnju problematiku.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Ljudi koji npr osjećaju olak&amp;scaron;anje kad čuju da je nekome lo&amp;scaron;e, mogu bit potpuno nesvjesni da ih u biti tje&amp;scaron;i tuđa nesreća. I onda se krenu zadavat u uživljavanje u tu situaciju, prepričavanje, i često i nadodavanje nečeg svog tom tračanju i slično. Takve osobe izgrade čitave karaktere u biti na zadovoljstvu &amp;scaron;to je nekom drugom lo&amp;scaron;e, a da toga nisu ni svjesne. A po&amp;scaron;to satisfakcija kratko traje i triba se dobit nova doza, dolazi do ponovnog prepričavanja i uživljavanja te vijesti o nečijoj nesreći, recimo smrti neke mlade osobe, o nečijem samoubojstvu i slično. Takve osobe naizgled srdačno suosjećaju s obiteljima tih osoba, a u dubini sebe ih tje&amp;scaron;i da su te obitelji sad nesretne.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Već san reka da i ja sam iman momente kad osjetin utjehu kad čujen da je nekom lo&amp;scaron;e, ali to ne uzimam sebi, niti na tome gradin i&amp;scaron;ta. Samo spominjen to da se zna da san i ja čovik i da iman mane. Također, ovo važi za sve ovisnosti. Tračanje može bit ovisnost. Droga, na primjer. Dobije&amp;scaron; dozu i dobro je dok te drži, al nakon par dana mora&amp;scaron; uzet novu. Alkoholizam, radoholičarstvo. Ovo zadnje, radoholičarstvo je također zanimljivo, jer osoba koja bježi od sebe radom, u dru&amp;scaron;tvu more izgledat kao veliki borac i veliki radnik. Ali stvar je u tome &amp;scaron;to su efekti tih djela kratkotrajni i stalno se mora uzimat nova doza. Isto se može reć i za kocku itd, ukratko za sve aktivnosti koje služe kao kompenzacija.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Ovo pona&amp;scaron;anje označujem kao necjelovito, ne&amp;scaron;to urađeno iz necjelovite motivacije ne može nikad dat plodove koji su zadovoljavajući. S druge strane imamo cjelovita djela. Djela učinjena iz Ljubavi. Djela koja imaju ispravnu motivaciju. Recimo posa koji volimo. Svaki trud koji ulažemo u rad na tom poslu nam se vi&amp;scaron;estruko vraća i obdaruje nas zadovoljstvom i Ljubavlju, koja nam je jo&amp;scaron; veći poticaj da nastavimo dalje s poslom. Pomaganje ljudima, iz iskrene želje da ljudima bude bolje je jedan veliki izvor sreće i zadovoljstva. Zadovoljstvo koje osjetimo npr, kad osobu koja je nepokretna izvedemo u &amp;scaron;etnju, i kad vidimo njenu sriću i sami smo ispunjeni i sretni.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Ovo su samo neki primjeri cjelovitih djela. Ukratko, kvaka je &amp;scaron;to je kod cjelovitih dijela motivacija zdrava. Motivacija necjelovitih djela to nije. I ovo su samo neki primjeri, ko &amp;scaron;to reko, legla mi je ova podjela na cjelovita i necjelovita djela, ali ovo je prosto moje tumačenje. Da, zaboravih reć, da je kontakt sa samim sobom u biti neizbježan. Može neko i cili život bižat od sebe, ali kad tad će bit prisiljen da stupi u kontakt sa sobom. Takva je priroda života, necjelovita djela nisu dugoročno održiva. Vi, &amp;scaron;ta vas ispunjava? Bižite li od sebe ili ste u kontaktu sa sobom? Jeste li vi&amp;scaron;e cjeloviti ili necjeloviti? Odgovorite meni u komentar il sami sebi. Pozdrav vam raja.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2021/05/28/cjelovita-i-necjelovita-djela</link>
      <pubDate>, 28  2021 14:24:20 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Tuđe nesriće</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Zbog stanja u kojem se nalazin, primjetin da iman neke mane. Recimo, nekad primjetin da se nečemu u meni dopada kad čujen da je nekome lo&amp;scaron;e. Valjda se ne osjećam da san sam u patnji kad to čujen, ili ko će znat &amp;scaron;ta već. Zanimljiva je ta ljudska potreba i ta caka, da nam je lak&amp;scaron;e kad čujemo tipa da je nekome koga i ne znamo lo&amp;scaron;e. Kad skonta&amp;scaron;, kakve to uopće ima veze s nama? &amp;Scaron;ta ta osoba ima veze s nama, da mi i&amp;scaron;ta o njoj uopće pomislimo? Izgrađeni smo tako da smo bića u odnosima, i na&amp;scaron;e postojanje je postojanje u odnosu s drugim bićima. Zato valjda moremo empatisat sa nekim drugim ljudima koje i ne znamo, ili se poistovijetit sa likom iz filma i slično. Zato možemo i osjećat olak&amp;scaron;anje kad čujemo za tuđu nesreću.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Nego, ovu caku &amp;scaron;to san primjetija kod sebe ne volin, kad vidin da osjećan olak&amp;scaron;anje jer je nekome lo&amp;scaron;e, odma mi se to ne sviđa. A u biti prema tome bi triba izgradit neutralan stav. To je jednostavno misao, jedan dio mene se osjeća na fazon: &amp;quot;Život je takav, i drugima je lo&amp;scaron;e, ni&amp;scaron;ta ne propu&amp;scaron;ta&amp;scaron;&amp;quot;. To je neka utjeha koju čovik osjeti kad je u patnji. Ipak, ja san svjestan te svoje cake, primjetin kad osjetin ovo za druge ljude. I ja san savr&amp;scaron;eno svjestan da ja kao ja, želin dobro svima. Da me sad neko pita kako ja želin da neka osoba bude, reka bi da želin da bude dobro, i istinski to želin. Al eto, postoji i dio mene koji je takav kakav jest. Tužan i nesretan.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;No, ovo je sve dobro i fino kad je svjesno. A oko nas, more ljudi izgradi karaktere na ovakvim tendencijama poput ove moje, sakriju to i sami od sebe. I vole pričat o tuđoj nesreći, sve na fazon kako suosjećaju, kako im je krivo kroz &amp;scaron;ta sad taj neko unesrećen mora prolazit. A u biti, u dubini sebe se tje&amp;scaron;e tom nesrećom i drago im je da se desila. Ovo je korijen većine vrste tračeva, nesretan život i manjak ispunjavajućih de&amp;scaron;avanja u životu. Zato ljudi tračaju i provode vrime u raznim beskorisnim aktivnostima, tipa čitaju crnu kroniku. To ljudima, jasno, uglavnom podsvjesno, daje osjećaj olak&amp;scaron;anja. &amp;Scaron;ta reć, i ja san jedan od tih ljudi. Ali san ja svjestan. Pa ne mogu uživat u tuđoj nesreći, i ne želin u njoj uživat. Jer san svjestan. Svjesnost je ključ svega.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;P.S. Da ne bi dobili krivi dojam, ne de&amp;scaron;ava se meni često da osjetim ugodu kad čujen da je nekome lo&amp;scaron;e, znan puno ljudi u patnji kojima iz srca želin da in bude bolje, al ko &amp;scaron;to reko, nekad mi se omakne i da osjetin to olak&amp;scaron;anje. A da iman moć, učinija bi da svak bude sritan, pa makar ja zadnji osta nesritan.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2021/05/25/tudje-nesrice</link>
      <pubDate>, 25  2021 13:27:31 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sigurnost</title>
   <description>&lt;div&gt;Neki dan san ima jedan zanimljiv događaj i uvid, dok san bija na wc-u. Da, dobro ste pročitali, na wc-u. Ne mogu se sad pouzdano sitit jesan li sidija na &amp;scaron;olji il san bija usta s nje, kad san, već zapleten duboko u mislima, samo osjetija to. To je osjećaj koji je te&amp;scaron;ko opisat. Da nije ovako zabavne koincidencije sa mojin siđenjen na wc-u, vjerovatno ne bi ni prepričava ovo. Ugl osjetija san sigurnost, duboko san bija zagledan u sebe i primjetija kao da neman temelj sebe koji je odiljen od vanjskog svita, nego kao da je otvoren, prolaz mene prema svemiru i obrnuto. Sigurnost koju san osjeća je bila ba&amp;scaron;, pa recimo, svevažeća, potpuna, apsolutna. Bilo je sasvim jasno da san ja siguran &amp;scaron;ta god se desilo. Osjećaj nije dugo traja, ali bija je konkretan i značajan. Sitilo me na doživljaj Ljubavi koji san ima prije par godina, vjerovatno ta oba osjećaja dolaze iz istog izvora. Al fakat, sasvim jasno san osjetija kako san siguran, uvik, i osjećaj je ba&amp;scaron; lip. Ali ako ću se ukorijenit u tom osjećaju, to me suočava sa mojim demonima, tako da se ja svjesno razdvojim od tog osjećaja i vratim se svojoj uobičajenoj nervozi. Bilo kako bilo, ako želite neke dublje momente samospoznaje, obavezno sidite &amp;scaron;to vi&amp;scaron;e na wc &amp;scaron;olji!&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;https://www.youtube.com/watch?v=p4zluA60hjs&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Ova me siti na možda i najbolju seriju koju san gleda, kad smo kod nje, čak bi je moga i opet pogledat!&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2021/01/12/sigurnost</link>
      <pubDate>, 12  2021 16:30:21 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Postojanje</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;I nisu važni ni pretporođajni bolovi&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;kad rađa&amp;scaron; jednu pjesmu&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;I nije važno &amp;scaron;ta razmi&amp;scaron;lja&amp;scaron;&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;dok je glava duboko uronjena u strah&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;u strahu su velike oči&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;a u velikim očima leži dubina na&amp;scaron;e du&amp;scaron;e&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;I nije važno ni kad se vozi&amp;scaron; liti&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;sa prepečenom travom i vitron u kosi&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;dok vječnost nosi nove okretaje&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;a mi duboko u sebi čeznemo za krajem&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;jer postojati, o, to je tako divno&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Jer postojati, o, to je tako stra&amp;scaron;no.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=KQyL1wJeKvg&amp;amp;feature=emb_title&quot;&gt;https://www.youtube.com/watch?v=KQyL1wJeKvg&amp;amp;feature=emb_title&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/07/02/postojanje3</link>
      <pubDate>, 02  2020 19:14:15 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Desnica</title>
   <description>&lt;div class=&quot;body-posta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px&quot;&gt;Jučer mi je kod mene bila rodbina iz Hrvatske. Tetak i tetka. Kojeg debilizma san se ja naslu&amp;scaron;a majko mila. Ajd bit desničar, ok, desničar si, al ovo sve &amp;scaron;ta su oni ispričali, to je za ne virovat kako neko more bit takav. Tetak komentira kako u Dubrovniku rade sve Srbi iz Trebinja, &amp;quot;a do jučer su pucali na nas, i sad bi, ko kaže da nisu svi isti, ma svi bi se skočili u rat ponovo&amp;quot;. Pa komentira kako su Hrvati u Hrvatskoj držali 600 000 izbjeglica muslimana, dok su vamo muslimani pucali na nas, pa za usta&amp;scaron;e, da su te zločine radili uglavnom muslimani, itd... Ja ne znan kako neko more mislit takve stvari? Koji nivo primitivizma mora&amp;scaron; imat da bi tako razmi&amp;scaron;lja? Pa za Milanovića, kako je nikakav, itd. Za moj pojam, takvi umovi imaju jednu vrstu mentalne ograničenosti. Mislin da to dolazi iz nedovoljne osvije&amp;scaron;tenosti i iz straha, slipe priklonjenosti stadu. U svakom slučaju, ja san odlučija da neću ni&amp;scaron;ta komentirat, jer ne vridi na takve ba&amp;scaron; tro&amp;scaron;it riči. Otrpija san dok nisu oti&amp;scaron;li i to je to. Kad vidin kakvi ljudi kod nas žive, bude mi krivo &amp;scaron;to svi iz na&amp;scaron;ih državica ne odu u Njemačku, pa da izumremo ko narod.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/05/31/desnica</link>
      <pubDate>, 31  2020 19:54:42 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Raj</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;S neba se spu&amp;scaron;ta vodopad... Teče kroz rajske ba&amp;scaron;te i razlijeva se svuda oko nas. Mi smo u igri, igri nevinosti. Spu&amp;scaron;ta se vodopad pun energije, energije oplođivanja. Mu&amp;scaron;ka energija i ženska, teku iz vodopada i slijevaju se u ruke kosača i pletiteljki. Polje odi&amp;scaron;e i miri&amp;scaron;e žudnjom. Mi se umivamo u toj svetoj vodi i nalazimo satisfakciju u grupnim orgijama, u kojima slavimo život, slavimo nastanak novog života. Pa ipak, iako smo u raju, zatvoreni smo. Iako voda tako požudno teče, mi smo ograničeni u na&amp;scaron;em izboru. Neki faktor nedostaje, a to je faktor promjene. U raju vrime stoji. Iako imamo sve užitke koje želimo, nismo zadovoljni, nisu dovoljni. Potrebno nam je nepoznato, da nas pokrene. A nepoznato se nalazi van zidina raja, jer, u raju nema pitanja, postoje samo datosti koje se same po sebi razumiju. Zbog toga, Eva odluči da ubere jabuku. Zmija ju je upozorila na opasnost tog nauma, ali ona je odlučila. Raj nije misto za nju. Podijelila je jabuku s Adamom i oboma im se svidila. Nakon toga su shvatili. Svatili ko su. Postali su svjesni sebe. Samim time, vi&amp;scaron;e nisu mogli bit u raju, jer nisu mogli imat mira samo upijajuć užitke. Moraju se istražit, vidit, saznat ko su. Na&amp;scaron;li su vrata za izlaz iz raja i iza&amp;scaron;li vani. Kako su ostali vidjeli to, i oni su pojeli jabuku sa drveta spoznaje. I oni vi&amp;scaron;e nisu mogli ostat u raju. Raj je osta prazno misto. Sada sinovi Adama i Eve lutaju velikim prostranstvima tražeći sebe i uranjajući u nepoznato. Neki koji se opet pronađu i skupe hrabrosti da zakorače u nepoznato, pronađu raj. Al novi raj, raj za one koji su svjesni. A taj raj je svugdi, zato &amp;scaron;to je nigdi. Zato &amp;scaron;to je u njima samima.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/04/20/raj</link>
      <pubDate>, 20  2020 11:36:32 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sebičnost... ili?</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Da li smo mi po definiciji sebična bića i da li je sve &amp;scaron;to radimo uvjetovano sebično&amp;scaron;ću. Istina jeste, da sve &amp;scaron;to radimo radimo radi sebe u smislu da to radimo zbog neke na&amp;scaron;e potrebe il želje. Al to ne podrazumijeva nužno sebičnost, u smislu egoističnosti. Jer na&amp;scaron;i porivi mogu bit i plemeniti, npr moremo imat poriv za pomoć drugom, bez želje za ikakvom vlastitom koristi. Mnogo je ljudi koji bi dali život za ssvje dite. Al opet, neko će reć da je to sebično, jer bi dali život samo za svoje, a ne tuđe dite. Kad je bija teroristički napad na koncertu u Francuskoj, jedan lik je svojim tijelom branija svoju ženu da ne bude pogođena. Opet, more se reć da je branija svoju ženu, ali ne tuđu. Mada, meni to i nisu neki argumenti, jer svoje dite voli&amp;scaron;, svoju ženu voli&amp;scaron;. Da bi život za nekog koga voli&amp;scaron;, to je opet potpuno nesebično.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Ali nek stoji teza da je ovo dvoje iz prvog pasusa točno. Sebično je jer je to opet tvoje dite i tvoja žena. Ima li iko ko bi da život za potpunog stranca? Neko ko bi da život za dobrobit dru&amp;scaron;tva u kojem živi, il općenito za dobrobit nečega? Sa mnom na psihijatriji je bija jedan lik koji mi je ispriča jednu svoju situaciju. Naime, bija je prije nekoliko godina isto na psihijatriji i zateka je scenu di su nekog Čeha zavezali i mlatili. I kad je to vidija toliko se sažalija nad njim, da je reka tehničarima: &amp;quot;Pustite ga, ja sam kriv&amp;quot;. Reka je to i kleka isprid njih. Na to su oni tog Čeha odvezali, i svezali njega i toliko ga ispribijali da su mu o&amp;scaron;tetili prostatu, od tada ne može kontrolirat mokraču. Također, koliko novinara i aktivista izgubi glavu diljem svita u borbi za pravedniji i bolji svit?&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Također, ima ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to se i nas tiče, čita san članak, evo sad ga tražin i ne mogu ga nać, ukratko radi se o Britancu koji je u znak protesta protiv toga &amp;scaron;to se niko od stranih sila ne upliće da zaustavi rat u Bosni i Hercegovini sebe spalija na smrt. Uradija je to da ukaže na patnju naroda u BiH i iz želje da se rat zaustavi. Ne znan za vas, al meni su ovo dovoljni dokazi da nismo nužno sebična bića. Mada sve &amp;scaron;to radimo radimo radi sebe, ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to uradimo za druge i radi drugih također radimo radi svog poriva, al taj poriv more bit altruističan i nesebičan. Može bit iz ljubavi prema ljudima i svitu. Iz empatije prema drugima.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/02/15/sebicnost...-ili</link>
      <pubDate>, 15  2020 18:00:11 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Um</title>
   <description>&lt;div class=&quot;body-posta&quot; style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot;&gt;&lt;p style=&quot;box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px&quot;&gt;Najgore su zamke one u na&amp;scaron;em umu. Jezivo je kako se um more zapetljat i zarobit nas same u sebi. Kao paukova mreža, koja se polako zaplete oko nas, zatvori nam sve izlaze i ostavi nas tu. Jezivo je u kakva stanja čovik more u i kakva stanja more iskusit. Pakao i raj su stvarna mista. Ali ona su u na&amp;scaron;em umu. A nekad tako malo dili jedno od drugog.&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/02/08/um</link>
      <pubDate>, 08  2020 16:03:34 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vladanje sviton</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Nisam neki veliki pobornik teorija zavjere. Jedan period mog života su me intenzivno zanimale. Virova san kako postoji vanzemaljska urota koja je usmjerena na manipulaciju čovječanstvom. Uviđa san veze između simbola tajnih dru&amp;scaron;tava i slično. Bija san na predavanju Davida Icke-a, koji je najveći pobornik raznih teorija zavjere, poput te o reptilima koji se hrane ljudskom energijom i koji se između ostalog, prikrivaju i kao ljudi, uzimaju ljudski izgled. Između ostalog, tvrdija je i da je misec ustvari njihova svemirska postaja, da je on umjetno izgrađen. Virova san da će se 21. 12. 2012. desit ne&amp;scaron;to izvanredno i slično.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Sad, kad gledan unazad mi je to simpatično. Kad si mlad viruje&amp;scaron; u sva&amp;scaron;ta i ba&amp;scaron; te radikalne stvari su ti privlačne. Međutim, prema nekim stvarima san otvoren. Recimo o stvarima iznesenim u Zeitgeist-u, koji tvrde da nekoliko moćnika manipulira cilin sviton sa željon da naprave svjetsku diktaturu. To mi ima logike, jer mi je logično da ljudi koji imaju moć žele da je zadrže, tako da tajni dogovori i manipulacije ljudima sigurno posotoje. Uostalom, u ekonomiji je poznat pojam &amp;quot;oligarhije&amp;quot;. Neki oblik tajnih dru&amp;scaron;tava vjerovatno postoji, al mislin da tu nema neke mistike, nego je stvar čistih interesa. Mada, ne znan bi li zaključija da postoji jedna grupa koja upravlja cilin sviton il ima vi&amp;scaron;e konkurencijskih grupa koje se bore za moć nad planetom. Nekako naginjem vi&amp;scaron;e ovoj drugoj varijanti.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Možda ti ljudi na vrhu piramide se bave i nekim okultnim stvarima, to se ne može znat, mada ovako gledano, mislin da ih to ne zanima. Ali to se ne mere znat. Također, strogo odbacujem razne desničarske teorije zavjere, kako Židovi vladaju sviton, kako tajna dru&amp;scaron;tva nasstoje uni&amp;scaron;tit kr&amp;scaron;ćanstvo, il islam, ovisi od koga te teorije dolaze i slično. Također, nismo mi ne&amp;scaron;to uvjerljive ni priče da Vatikan vlada sviton. Mada možda i Vatikan ima svoje prste u medu, u ovom slučaju, al ne virujen da oni sami vladaju ičim. Mislin da su ti ljudi koji su na pozicijama moći i imaju puno moći, poprilično imuni na nacioalizam il vjerski fanatizam. Mislin da ih samo zanima moć, a nacionalizam i religijski fanatizam koriste kao oružje ka &amp;scaron;irenju svoje moći.&lt;/span&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;br style=&quot;box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 16px; text-align: justify; font-family: &#039;Source Sans Pro&#039;, sans-serif; color: #333333&quot;&gt;Bilo kako bilo, 2-3 posto ljudi drži priko 90 posto svjetskih resursa, tako da, logično, tom postotku ljudi je u interesu da to bogatstvo i zadrže. Tu nema neke velike mistike. I da međusobno surađuju je stvar proste logike. A sad kakva je priroda tih odnosa na vrhu piramide vjerovato ne meremo znat, moremo samo nagađat.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://nepocesljan.blog.rs/blog/nepocesljan/priroda-muskaraca-i-zena/2020/01/21/vladanje-sviton</link>
      <pubDate>, 21  2020 20:29:24 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

