<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=31053&amp;profile=rss10">
  <title>Hobiti sa Jastrepca</title>
  <link>http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac</link>
  <description></description>
    <dc:creator>hobitijastrebac</dc:creator>
  <dc:date>2026-06-17T10:03:58Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/srpski-hobiti" />
       <rdf:li rdf:resource="http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/cestitamo2" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/srpski-hobiti">
  <title>Srpski hobiti</title>
  <link>http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/srpski-hobiti</link>
  <dc:description>&lt;br /&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Godine 2010 dva istraživača iz Srbije, koji su svoj put obrazovanja nastavili preko okeana, na Njujor&amp;scaron;kom Univerzitetu na departmanima antropologije i arheologije, PhD arheologije Boris Kanački i PhD antropologije Petra Fajdiga započeli su svoje istraživanje u okviru naučnih projekata. Predmet istraživanja je bila izumrlia vrsta&lt;em&gt; Hominida, &lt;/em&gt;reda&lt;em&gt; Homo Florensis &lt;/em&gt;na tlu Evrope, Južne Azije i Indonezije. &lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Godine 2003, na ostrvu Flores arheolozi su prona&amp;scaron;li skeleta entiteta, dužine oko 1,1 m. Pronađeni su skeleti 9 jedinki, uključujući i jednu potpunu lobanju&lt;sup&gt;.&lt;/sup&gt;
 Ti ostaci postali su predmet intenzivnog istraživanja u svrhu saznanja 
da li predstavljaju vrstu zasebnu od dana&amp;scaron;njih ljudi. Taj hominin bio je
 poseban zbog svog malenog tela i mozga i relativno nedavnog izumiranja,
 moguće pre samo 12.000 godina.
 Uz njihove ostatke pronađeni su kameni alati iz arheolo&amp;scaron;kih horizonata u
 rasponu od pre 94.000-13.000 godina. Neki smatraju da je istorijski &lt;em&gt;H. floresiensis&lt;/em&gt; možda vezan za mitove o &lt;span class=&quot;new&quot;&gt;Ebu gogou&lt;/span&gt;, koji su česti na ostrvu Flores.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Arheolog Kanački je jo&amp;scaron; prilikom nekih drugih istraživanja arheolo&amp;scaron;kih lokaliteta u oblasti Jastrepca, saznao priče i legende, koje me&amp;scaron;tani okolih sela ispredaju o &amp;quot;malim proždrljivim ljudima. Naime, prema pričama lokalaca,u vreme turske okupacije, tada&amp;scaron;nji me&amp;scaron;tani su imali velikih problema oko misterioznih nestanaka sitne i krupne stoke, a u dramatičnijim slučajevima i dece. Po odluci seoskog kneza, kada je problem popriomio velike razmere, određeno je da se organizuje skupina odraslih, zdravih mu&amp;scaron;karaca, koji bi stražarili noću i čuvali ognji&amp;scaron;ta. Kako su prvobitno očekivali da je grabljivac neka divlja životinja, veliki iznenađenje je kada su ugledali male ljude, visine oko 5 stopa. Prema jednom predanju, opisani us:&lt;em&gt;&amp;quot;Mali, brzi, gadni, sa gustom crnom neurednom kosom, izrazito velikim zubima i &amp;scaron;irokim &amp;scaron;akama, lo&amp;scaron;eg zadaha&amp;quot;. &lt;/em&gt;Ispostavilo se da je borba sa njima blla izrazito te&amp;scaron;ka, jer su imali veoma dobar noćni vid, te je bio problem uhvatiti ih. No, posle decenija borbe, me&amp;scaron;tani su uspeli da ih pobiju. Ostala je legenda o patuljcima i vilenjacima. Ova priča posebno je zainteresovala g-dina Kanačkog, te je re&amp;scaron;io sa svojim timom i neophodnim alatom da istraži pomenute delove. U pomoć je pozvao g-đicu Fajdigu, koja se ranije jo&amp;scaron; istakla svojim otrićima o hominidima koje je radila pod okriljem Ruske akademije nauka. Kada je tim bio okupljen, a vremenske prilike dozvoljavala iskopavanja, rezultati su bili izvan najoptimističnijih očekivanja. Naime, otkrivene su čak tri porodice. U pitanju su srednje očuvani skeleti, od kojih čak 7 lobanja, parcijalno očuvanih. Prema daljim istraživanjima, utvđeno je da su 3 lobanje bile mu&amp;scaron;kog pola, 2 lobanje ženskog i jedna lobanja deteta starog 2-3 godine. S obzirom na fizičke karakteristike, a pre svega se misli na malo telo i volumen moždane duplje, Petra Fajdiga je dalje istražila i zaključila da se ova vrsta defini&amp;scaron;e kao predatorska, sa vrlo lukavim metodama love, no da u pogledu nekih esencijalnih ljudskih osobina, poput empatije, humanosti, ne može se zaključiti da su iste posedovali.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Hobiti u srednjovekovnoj Srbiji &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Istraživački rezultati gorepomenutog dvojca, zainteresovali su i Rusku Akademiju nauka, kao i areheolo&amp;scaron;ke departmene Univerziteta u Masačusetstu, te su ove dve institucije vodile odvojena, ali paralelna dodatna istraživanj. Nedavno su se rezultati poklopili sa onim pronađenim na Jastrepcu. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ispostavilo se da su legende o vilama interpretacija susreta čoveka sa Homo Florensisom, npr Vila Ravijojla, iako bi to bilo te&amp;scaron;ko i zvanično potvrditi, ali veruje se da je bila jedna od vođa svog klana. U srednjevekovnoj Srbiji, srpski velika&amp;scaron;i su koristili hobite za građevinske radove i proricanje, jer se verovalo da poseduju čarobnjačke moći. Legenda o zidanju Skadra je tipičan primer. U vreme vlasti Uglje&amp;scaron;e Mrnjavčevića i drugih velikoglava&amp;scaron;a, ovi hobiti-pečalbari držani su kao robovi u specijalno napravljenim kolonijama, a prema navodima Franačkog putopisca takvih komuna je bilo &amp;scaron;est.&lt;/p&gt;&lt;a id=&quot;res_150629&quot; href=&quot;http://hobitijastrebac.blog.rs/gallery/31053/pecelbar.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://hobitijastrebac.blog.rs/gallery/31053/previews/pecelbar.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;306&quot; height=&quot;239&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;a id=&quot;res_150630&quot; href=&quot;http://hobitijastrebac.blog.rs/gallery/31053/vila ravijojla.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://hobitijastrebac.blog.rs/gallery/31053/previews/vila ravijojla.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Vila Ravijojla - umetnička rekonstrukcija&quot; width=&quot;263&quot; height=&quot;263&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2016-06-16T21:41:03Z</dc:date>
    <dc:creator>hobitijastrebac</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/cestitamo2">
  <title>Čestitamo</title>
  <link>http://hobitijastrebac.blog.rs/blog/hobitijastrebac/generalna/2016/06/16/cestitamo2</link>
  <dc:description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2016-06-16T21:40:20Z</dc:date>
    <dc:creator>hobitijastrebac</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>