<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Pojmovi</title>
  <link>http://ucenjak.blog.rs/blog/ucenjak</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>O Pojmovima</title>
   <description>&lt;div&gt;Možda je najveličanstveniji pogled na svet sa globalnog aspekta. Razmi&amp;scaron;ljati o racionalnom raspolaganju naftom, ekologiji. Velike distance simbolizuju sposobnost sagledavanja kontinenata preko okeana. Za globalni pogled na svet je svojstvena odgovornost, plemenitost, razum. Ljudi najboljih osobina se bave pitanjima globalnog sveta.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Čovek može biti u znatnoj meri pod uticajem lokalnih praksi koje pojedincima čak mogu pretendovati da preoblikuju život. Ugled jednog fakulteta koji ima značajnu funkciju u dru&amp;scaron;tvu u tom smislu &amp;scaron;to neki od ljudi koji se na njemu &amp;scaron;koluju dolaze na poslove koji treba da donose odluke o pojedincima, ali zapravo ne o pojednicima nego o strukturama u dru&amp;scaron;tvu, jer su pojedinci nečiji srodnici, kom&amp;scaron;ije, poznanici.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Jedno od najvećih dobrobiti u dru&amp;scaron;tvu je obrazovanje. Pitanje kvaliteta obrazovanja je drugo po važnosti u ovom verovatno najvažnijem segmentu dru&amp;scaron;tva. A možda najvažnije za pojedinca je svest o nacionalnom identitetu onoga ko simbolizuje nosioca nekog značajnog znanja. Jedino važnije od toga je svest o nacionalnom identitetu onoga koji znanje primenjuje kao funkcioner u dru&amp;scaron;tvu, kojem posao dozvoljava odluke poput božanskih da odlučuje o nečijem, ne životu, nego ugledu među ljudima.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Da li treba u nekom lokalnom dru&amp;scaron;tvu da o čovekovom ugledu na zvaničnom nivou odlučuje čovek, ili možda bog, koji poznaje zakone odgovarajućim obrazovanjem, a ne poznaje doseg nauka o čoveku, koje su obuhvaćene nekim sasvim drugim obrazovanjem. Da li ve&amp;scaron;taci iz oblasti nauka o čoveku kada znaju da funkcioner koji donosi odluku, ne zna teorije o čoveku i dru&amp;scaron;tvu, hoće ili mogu da mu daju svoje mi&amp;scaron;ljenje, obzirom na njegovu sposobnost da to mi&amp;scaron;ljenje razume. Distanca između obrazovanja o ljudima i dru&amp;scaron;tvu i &amp;scaron;kolovanja poznavanja prava i sprovođenja zakona putem prinude nad pojedincima je toliko velika da ove obrazovne celine samo međusobno znaju jedna za drugu.&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Da li prosečan čovek uop&amp;scaron;te hoće da uči u instituciji predviđenoj za &amp;scaron;kolovanje o zakonima i pravnoj praksi, teorije koje obja&amp;scaron;njavaju ljude i dru&amp;scaron;tvo. Verovatno ni neko koga zanimaju znanja o čoveku tj. ljudima i dru&amp;scaron;tvu nije mnogo zainteresovan za pravo i zakon.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Najveći problem i izazov je suditi pojedincu iz druge profesije o kojoj onaj koji sudi ne zna skoro ni&amp;scaron;ta. Tu se mogu pojaviti razni uticaji vođeni različito shvaćenim interesima ili možda ljudskim emocijama. Učesnici mogu da daju lažno mi&amp;scaron;ljenje, svesni da sudija jednostavno ne zna o dru&amp;scaron;tvenim teorijama, a možda i oni imaju propuste o poznavanju teorija o čoveku.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Problematika drugog obrazovanja u praksi može biti različita. Na primer ekonomija. Pravnik može doneti odluku o ekonomskoj problematici sa velikim iznosima a da ne shvati pravilno &amp;scaron;ta se u stvari dogodilo. Naravno može se reći da je on shvatio na svoj način, a ekonomskim stručnjacima može biti zanimljivo i sme&amp;scaron;no sudijino shvatanje stvari koje oni razumeju sasvim u potpunosti. Da li će taj sud biti kakav treba da bude da bi bio po&amp;scaron;tovan.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Teorije o čoveku nisu mnogo ni op&amp;scaron;irne ni komplikovane, ali ih malo ko poznaje i razume. Pre svega zato &amp;scaron;to ljudi nisu zainteresovani ili &amp;scaron;to ih slu&amp;scaron;aju od neke drugarice u kafiću. Takav događaj se ne može porediti sa iskustvom &amp;scaron;kolovanja u obrazovnoj instituciji pa te teorije ne mogu ni biti ozbiljno shvaćene. Ako neko ne poznaje značenje pojma socijalna psihologija, te&amp;scaron;ko se može reći da ima op&amp;scaron;te poznavanje dru&amp;scaron;tvenih nauka. Ali ako neko razume &amp;scaron;ta u teoriji ljudskog razmi&amp;scaron;ljanja znači pojam binarna opozicija on već razume ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to znaju i ljudi koji su dobili doktorat. Shvatanje simbolizma opasnosti, ili posle svega svetosti uvod je u razumevanje za&amp;scaron;to bi ljudi koji imaju ovo obrazovanje ma kakvi bili pretendovali na upravljanje drugim ljudima, &amp;scaron;ta mislite u čijem interesu. Čak i novinar može misliti da ima uticaj na odluke u dru&amp;scaron;tvu koje se tiču ugleda nekih ljudi, naravno uvažavajući novinarstvo kao profesiju. Ipak ima vi&amp;scaron;e pojmova koji su u literaturi dru&amp;scaron;tvenog obrazovanja od ovih koji su pomenuti u tekstu ovog obima.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Da bi se ilustrovalo znanje o čoveku, može se navesti primer da je presudno bitno za autoritete na jednom ozbiljnom fakultetu o čoveku, za nekoga koga zanimaju dva fakulteta, da li će mu izdati diplomu, to da li će on prvo studirati njihov ili neki drugi fakultet, jer samo jedno od ta dva je u njihovom interesu.&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://ucenjak.blog.rs/blog/ucenjak/generalna/2016/09/21/o-pojmovima</link>
      <pubDate>, 21  2016 13:26:11 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Čestitamo</title>
   <description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</description>
   <link>http://ucenjak.blog.rs/blog/ucenjak/generalna/2016/09/21/cestitamo2</link>
      <pubDate>, 21  2016 13:21:42 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

