<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=422&amp;profile=rss10">
  <title>CyberOtpisani</title>
  <link>http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani</link>
  <description></description>
    <dc:creator>cyberotpisani</dc:creator>
  <dc:date>2026-05-14T14:02:26Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/jugoslovenski-esperanto" />
       <rdf:li rdf:resource="http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/cestitamo" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/jugoslovenski-esperanto">
  <title>JUGOSLOVENSKI ESPERANTO</title>
  <link>http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/jugoslovenski-esperanto</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kako je Mile Budak postao srpski pisac&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik ima jedno vazno obelezje klasicnih jezika: mrtav je. Bar sto se tice bivsih jugoslovenskih republika. Tu je duboko zatrpan, a zemlja iznad njega dobro je nabijena. Sto se ostatka sveta tice, srpskohrvatski je i dalje u normalnoj upotrebi medju lingvistima, prevodiocima i profesorima knjizevnosti. Ali, ko njih pita.&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Iako je imao najduzi naziv na svetu, ovaj jezik je ziveo kratko. Rodjen u Novom Sadu 1954. godine, nije se dovukao ni do cetrdesete, kad su ga braca jedne mracne noci sacekala iza coska i polomila ko nepismen kredu. Tako je srpskohrvatski&amp;nbsp; otisao na djubriste istorije, zajedno s Jugoslavijom, socijalizmom i slicnim glupostima, a braca su se, okupljena oko svojih ognjista i promukla od rakije, duvana i&amp;nbsp; patriotskih koracnica, oglasila svako na svom, posebnom, jeziku. Ideal evropskog romantizma o trostrukom jedinstvu jezika, nacije i drzave doziveo je tako apoteozu na brdovitom Balkanu krajem XX veka. S malim zakasnjenjem od 200 godina. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Stari jezik nije se bio ni ohladio, a vec je zamenjen novim, lepsim jezicima. Jezici su, poput stotinu cvetova iz Maove kulturne revolucije, cvetali diljem bivse Jugoslavije, pod budnim okom lokalnih ministara kulture, dvorskih&amp;nbsp; jezikoslovaca i seoskih uciteljica. Ovi su vredno djubrili svoje baste, takmiceci se ko ce o svojoj ili, jos bolje, tudjoj, smisliti nesto do tada necuveno i nevidjeno. Zahvaljujuci senzacionalnim otkricima - poput pronalska onog hrvatskog strucnjaka da je srpski jezik nastao tacno 1918.&amp;nbsp; godine, kad su ga Srbi ukrali od Hrvata &amp;ndash; lingvistikom su poceli su da se bave i gradjani koji su od strucne literature do tada pratili samo TV program u vecernjim novinama. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;U Beogradu je 1998. godine, prvo u vladinom dnevniku&amp;nbsp; &amp;ldquo;Politika&amp;rdquo;, a zatim i kao posebna knjizica u kolosalnom tirazu od 300.000 primeraka liferovan rad pod epskim nazivom &amp;ldquo;Slovo o srpskom jeziku&amp;rdquo;. &amp;ldquo;Slovo&amp;rdquo; je otkrilo niz do tada dobro cuvanih tajni - da&amp;nbsp; srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, vec da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takodje ne postoji, vec da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ne znaju ni da oni sami ne postoje, tj da su svi Hrvati u stvari Srbi. Shodno tome, sva hrvatska knjizevnost je srpska, a to su i pisci. Mile Budak narocito. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Uzajmane optuzbe o tome ko je kome sta pokrao postale su jedna od omiljenih tema radnika, seljaka i asistenata-pripravnika sirom tzv. &amp;ldquo;srpskohrvatskog govornog podrucja&amp;rdquo;. Steta sto se ova tema nije prosirila i van njega, jer bi bilo jako zanimljivo pratiti polemiku izmedju Engleza i Iraca oko naziva &amp;ldquo;anglo-irska&amp;rdquo; knjizevnost ili oko toga ciji je pisac bio Samuel Beckett. Pogotovo sto je covek pisao na francuskom. A tek Joyce &amp;ndash; taj ne samo da je od Engleza maznuo engleski, vec ga je koristio tako da niko ziv nije mogao da ga razume. Pogotovo ne Slovenci, dok je ziveo u Trstu.&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;br /&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;------------&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ceo&amp;nbsp;tekst mozete procitati na&amp;nbsp;&lt;a href=&quot;http://cyberotpisani.blog.co.uk/&quot;&gt;http://cyberotpisani.blog.co.uk&lt;/a&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-01-21T11:44:06Z</dc:date>
    <dc:creator>cyberotpisani</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/cestitamo">
  <title>Čestitamo!</title>
  <link>http://cyberotpisani.blog.rs/blog/cyberotpisani/generalna/2007/01/21/cestitamo</link>
  <dc:description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspe&amp;scaron;no ste se registrovali na www.blog.rs i možete početi sa blogovanjem</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2007-01-21T10:49:13Z</dc:date>
    <dc:creator>cyberotpisani</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>