<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=5997&amp;profile=rss10">
  <title>ITsvet Blog</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet</link>
  <description>&lt;p&gt;ITsvet Blog sadrži najnovije informacije na polju informacionih tehnologija.&lt;/p&gt;
</description>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
  <dc:date>2026-06-16T22:24:16Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/hakeri-probili-sifre-clanova-facebooka" />
       <rdf:li rdf:resource="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/web-browser" />
       <rdf:li rdf:resource="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/16/internet-konekcije" />
       <rdf:li rdf:resource="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/dodatna-racunarska-oprema" />
       <rdf:li rdf:resource="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/osnovne-komponente-racunara" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/hakeri-probili-sifre-clanova-facebooka">
  <title>Hakeri probili šifre članova Facebooka</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/hakeri-probili-sifre-clanova-facebooka</link>
  <dc:description>&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2548978_u259w/facebook.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;facebook&quot; title=&quot;facebook&quot; width=&quot;232&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U novom napadu na 200 miliona korisnika Facebooka hakeri su uspeli da probiju &amp;scaron;ifre nekih od njih, a portparol jedne od najvećih internet zajednica odbio je da otkrije koliko je korisnika o&amp;scaron;tećeno, prenosi Rojters. On je samo naveo da se radi na popravljanju &amp;scaron;tete.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Hakeri su do njihovih &amp;scaron;ifri do&amp;scaron;li kroz takozvani napad pecanjem, u&amp;scaron;av&amp;scaron;i u korisničke račune nekih članova Facebooka s kojih su zatim njihovim prijateljima slali meilove pozivajući ih da kliknu na linkove lažnih internet stranica koje izgledaju kao početna stranica Facebooka.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Žrtve su se ulogovale u te stranice ne znajući da ih kontroli&amp;scaron;u hakeri i tako im otkrili svoje lozinke.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Lažne domene uključuju stranice www.151.im, www.121.im i www.123.im, a Facebook je izbrisao sve reference na njih.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Facebookov tim za sigurnost veruje da su hakeri nameravali da sakupe veliki broj identiteta i kasnije na njihove račune &amp;scaron;alju viruse kojima ih pozivaju da kupe lažne farmaceutske i druge proizvode, izjavio je portparol.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pro&amp;scaron;le godine hakeri su &amp;quot;pecanjam&amp;quot; korisnike Facebooka zarazili opasnim virusom Koobface.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;(MONDO)</dc:description>
      
    <dc:subject>ITsvet</dc:subject>
      
    <dc:subject>Internet</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-05-17T22:38:59Z</dc:date>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/web-browser">
  <title>Web browser</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/17/web-browser</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2548722_hajrp/browsers.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Browsers&quot; title=&quot;Browsers&quot; width=&quot;214&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Web pretraživač, web preglednik, web browser ili jednostavno browser je kompjuterski program čiji je zadatak pokazivati, odnosno komunicirati s HTML dokumentima koji se nalaze na web serverima ili kao fajlovi na hard disku.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Najpopularniji web pretraživači su:&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.microsoft.com/windows/internet-explorer/default.aspx&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Microsoft Internet Explorer&quot;&gt;Microsoft Internet Explorer&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.mozilla.com/en-US/firefox/personal.html&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Mozilla Firefox&quot;&gt;Mozilla Firefox&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.opera.com/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Opera&quot;&gt;Opera&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.google.com/chrome&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Google Chrome&quot;&gt;Google Chrome&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.apple.com/safari/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Safari&quot;&gt;Safari&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>ITsvet</dc:subject>
      
    <dc:subject>Softver</dc:subject>
      
    <dc:subject>Internet</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-05-17T19:05:16Z</dc:date>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/16/internet-konekcije">
  <title>Tipovi internet konekcija</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/internet/2009/05/16/internet-konekcije</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2546383_eq00p/internet.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Internet&quot; title=&quot;Internet&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;100&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neki od najpoznatijih tipova konekcija su: dail-up, ADSL, wireless, kablovski i satelitski.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Dial-up&lt;/strong&gt; je vrsta pristupa internetu pomoću telefonske linije. Korisnik koristi modem koji je povezan sa računarom i telefonskom linijom da bi birao broj Internet provajdera prilikom koje se uspostavlja veza između modema, koji je kasnije usmeren prema internetu. Maksimalna brzina prenosa je 56 kb/s i pri tome je telefonska linija zauzeta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;ADSL&lt;/strong&gt; - Asimetrična digitalna pretplatnička linija (engl. ADSL-Asymmetric Digital Subscriber Line) je asimetrična u smislu brzine prenosa podataka tj. to znači mogućnost bržeg prenosa podataka u download-u (ka korisniku), nego &amp;scaron;to je to u upload-u prenos podataka od korisnika ka mreži. Prenos se vr&amp;scaron;i po telefonskoj bakarnoj parici pretplatnika i pri tome je telefonska linija slobodna. Maksimalna brzina preko ADSL se meri u desetinama Mbps.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Bežičnom tehnologijom Vaj-Faj&lt;/strong&gt; (WiFi, Wireless Fidelity). Bazično, ova tehnologija relativno malog dometa cca 1500 m, je razvijena za aerodrome, kafiće, marine... za poslovne ljude sa laptop računarima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Bežičnom tehnologijom Vaj-Maks&lt;/strong&gt; (WiMAX, Worldvide Interoperability od Microwave Acces) se postižu dometi i do 50 km, no u gradovima to nije vi&amp;scaron;e od 5 km ili do 15 km u ruralnom poručju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Mobilnim telefonom&lt;/strong&gt; Računar se povezuje sa mobilnim telefonom koji učestvuje u prenosu podataka. U Srbiji je ova usluga jo&amp;scaron; uvek sporija u odnosu na ostale prethodno pomenute načine prenosa a i skuplja je.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Kablovski Internet&lt;/strong&gt; je usluga koju daju operatori kablovske televizije. U Srbiji brzine a i cene su slične kao ADSL. Telefonska linija je slobodna jer se za prenos signala koristi koaksijalni/optički kabl koji je za TV kanale.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Satelitski prenos&lt;/strong&gt; Vrsta prenosa preko satelita ima vi&amp;scaron;e: Preko TV satelita, Geostacionarnih satelita i Satelita koji nisu geostacionarni. Pored visoke cene ove relativno novije tehnologije imaju i svojih dodatnih mana (npr. ka&amp;scaron;njenje signala kod geostacionarnih satelita).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;Neki od Internet Provajdera:&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.telekom.nadlanu.com/isp/Privatni/Usluge.aspx?ac=solo&amp;amp;br=9&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Telekom&quot;&gt;Telekom&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.verat.net/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Verat&quot;&gt;Verat&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.neobee.net/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Neobee&quot;&gt;Neobee&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.sezampro.rs/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Seyampro&quot;&gt;Sezampro&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.beotel.net/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Beotel&quot;&gt;Beotel&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.eunet.rs/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;EUnet&quot;&gt;EUnet&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www3.ptt.rs/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;PTT&quot;&gt;PTT&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.yubc.net/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;YUBC&quot;&gt;YUBC&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href=&quot;http://www.sbb.rs/cms/view.php?id=103&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;SBB&quot;&gt;SBB&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;...&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>ITsvet</dc:subject>
      
    <dc:subject>Internet</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-05-16T19:25:09Z</dc:date>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/dodatna-racunarska-oprema">
  <title>Dodatna računarska oprema</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/dodatna-racunarska-oprema</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505966_9oraw/videobim.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;video bim&quot; title=&quot;video bim&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506152_9mkux/skener.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;skener&quot; title=&quot;skener&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506307_kerrc/kamera.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;kamera&quot; title=&quot;kamera&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br /&gt;U dodatnu računarsku opremu spada: TV karta, video bim, &amp;scaron;tampač, skener, flas disk, web kamera, mikrofon i slu&amp;scaron;alice, digitalna kamera, digitalni foto aparat, čitač kartica...&lt;/p&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505920_02i3n/tvkarta.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;tv karta&quot; title=&quot;tv karta&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;TV karta omogućava da gledate TV program na va&amp;scaron;em računaru kao sto to radite na običnom TV-u. Va&amp;scaron;u antenu ili kabal od va&amp;scaron;e kablovske televizije povezujete na TV kartu i preko nje se signal prenosi na monitor i omogućava vam gledanje va&amp;scaron;eg omiljenog programa.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Obično TV karte u sebi sadrže i FM radio koji vam omogućava da i va&amp;scaron;u omiljenu radio stanicu slu&amp;scaron;ate na va&amp;scaron;em računaru.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;TV karta se u su&amp;scaron;tini instalira na isti način kao i svaka ostala računarska komponenta. Postoji nekoliko proizvođača TV kartica.&lt;br /&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505966_9oraw/videobim.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;video bim&quot; title=&quot;video bim&quot; width=&quot;233&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Video bim (projektor) koji se povezuje na računar i omogućava prenos slike na platno ili zid. Pogodan je za prezentacije u salama, gde je potrebno da ljudi vide određeni materijal.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Video bim moze da prikazuje video zapis, power point prezentacije, tekst. Sve &amp;scaron;to se prikazuje na ekranu monitora može se prikazati na platnu ili zidu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Međutim zbog male rezolucije slika i nije toliko čista. Cene ovih uređaja su visoke ali se postepeno smanjuju. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neki od proizvođača: Sony, Benq, Dell, Epson, Canon, Samsung itd.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506151_1wrdg/stampac.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;stampac&quot; title=&quot;stampac&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&amp;Scaron;tampač je uređaj kojim se podaci (slika, tekst ili oboje) ispisuju sa računara na papir. Sa digitalnim fotoaparatima pojavili su se &amp;scaron;tampači koji ne koriste računar za ispisivanje slika, već je moguće od&amp;scaron;tampati sliku direktno iz memorije fotoaparata.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Najče&amp;scaron;će vrste &amp;scaron;tampača su:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Laserski (engl. Laser) &amp;scaron;tampači &amp;scaron;tampaju na papir pomoću lasera, koji osvetljava bubanj i time naelektri&amp;scaron;e povr&amp;scaron;inu bubnja. Zatim bubanj prolazi kroz toner gde se na naelektrisane delove bubnja lepe fine čestice mastila u prahu, papir prelazi preko bubnja i prah ostane na papiru. Na kraju papir prolazi kroz grejač koji zapeče prah na papiru. Najefikasniji je u ispisivanju tekstova, jer postiže mnogo veće brzine od igličnih &amp;scaron;tampača (od 4-20 stranica u minuti). Postoje i laserski &amp;scaron;tampači u boji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mlazni (engl. Inkjet) &amp;scaron;tampači (sa mastilom) &amp;scaron;tampaju tako &amp;scaron;to iz rezervoara mastila (engl. cartridge) mlazom gađaju papir: u svakoj sekundi ispali se oko 50,000 kapljica mastila. Postoje rezervoari za crnu i kolor &amp;scaron;tampu. Mlazni &amp;scaron;tampači su najefikasniji za &amp;scaron;tampanje slika u boji, jer se mogu kupiti već za nekoliko hiljada dinara.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Matrični (ili iglični - engl. Dot-Matrix) &amp;scaron;tampači &amp;scaron;tampaju pomoću iglica, koje preko trake s bojom udaraju u papir. Najefikasniji su za ispisivanje dokumenata u vi&amp;scaron;e kopija. Zbog sporosti i velike buke koju proizvode, ovi &amp;scaron;tampači se danas sve manje koriste. Matrični &amp;scaron;tampači &amp;scaron;tampaju jednom bojom, u zavisnosti od trake koju koristimo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;Scaron;tampači sa direktnim zagrevanjem &amp;scaron;tampaju tako &amp;scaron;to zagrevaju papir koji menja boju pod uticajem toplote. Primer ovakve vrste &amp;scaron;tampača su telefaks uređaji (u zadnje vreme postali su ra&amp;scaron;ireni i mlazni telefaks uređaji, jer faksovi koji su ispisani na papiru osetljivom na toplotu vremenom blede).&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506152_9mkux/skener.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;skener&quot; title=&quot;skener&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Skener je ulazni uređaj koji analizira neku fizičku sliku kao &amp;scaron;to je fotografija, tekst, rukopis, ili neki predmet te ga potom pretvara u digitalnu sliku.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dana&amp;scaron;nji skeneri su mahom desktop skeneri. Skeneri koriste CCD (charge-coupled device) senzore za skeniranje slike.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Danas postoje i multifunkcionalni uređaji koji objedinjuju vi&amp;scaron;e uređaja u sebi kako npr. &amp;scaron;tampač, skener i fotokopir aparat. Tako da ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to skeniramo možemo odma i da o&amp;scaron;tampamo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U dana&amp;scaron;nje vreme skeneri i &amp;scaron;tampači su pristupačne cene. Neki od proizvođača: HP, Canon, Lexmark itd.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506163_einua/flasdisk.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;flas disk&quot; title=&quot;flas disk&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Fle&amp;scaron; memorija ili fle&amp;scaron; EEPROM je vrsta EEPROM (Electrically-Erasable Programmable Read-Only Memory) memorije. Za razliku od &amp;bdquo;uobičajene&amp;ldquo; EEPROM memorije, u fle&amp;scaron; EEPROM memoriji se bajtovi ne mogu pojedinačno brisati. Fle&amp;scaron; memorija se koristi tamo gde je bitno da su podaci pohranjeni na fizičko &amp;scaron;to manjem mediju (mp3 plejeri, USB stikovi itd.)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Upotreba:&lt;br /&gt;- Disk on čip&lt;br /&gt;- USB ključ&lt;br /&gt;- Memorijske karte za digitalne kamere, mobilne i ostale uređaje&lt;br /&gt;- MP3 uređaje&lt;br /&gt;- za memorisanje firmvera u mnogim računarskim komponentama&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506167_rwrta/webkamera.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;web kamera&quot; title=&quot;web kamera&quot; width=&quot;267&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Web kamera se povezuje na računar i omogućava nam snimanje video zapisa nekog događaja u toj prostoriji u kojoj se nalazi računar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kakođe ona nam omogućava video chat preko nekog od programa za chat (MSN, Yahoo, Google Talk, Skype).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kamere se razlikuju prema kvalitetu slike koji pružaju i zavisno od tog kvaliteta one se razlikuju i po ceni. Po ceni web kamere su relativno pristupačne.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neki od proizvođača: Logitech, MSI, Labtec, Philips itd.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506171_8u52m/mikrofonislusalice.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;mikrofon i slusalice&quot; title=&quot;mikrofon i slusalice&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Mikrofon je električni uređaj koji akustične talase koji do njega dopiru pretvara u električne digitalne signale, koji kasnije sprovedu do računara gde mogu da pamte, obrađuju ili reprodukuju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Slu&amp;scaron;alice su jedan vid zvučnika koje vrče suprotnu ulogu od mikrofona, tj. digitalne signale prevode u akustičke talase, sa tim sto imaju manji čujnost od zvučnika, tj. zvuk čuje samo čovek koji nosi slu&amp;scaron;alice.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ova kombinacija slu&amp;scaron;alice i mikrofon se obično koristi kod programa za chat ili ukoliko vam je potrebno da samo vi čujete određeni zvučni zapis, da ne ometate ostale ljude u okolini.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506307_kerrc/kamera.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;kamera&quot; title=&quot;kamera&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Kamera je uređaj koji služi za stvaranje slika (obično fotografija), bilo pojedinačnih ili u nizu, uz ili bez snimanja tona, kao &amp;scaron;to je to na primer video kamera. Kamera koja slike pravi pojedinačno se ponekad naziva fotografskom kamerom da bi se razlikovala od video kamere. Kamera može da snima vidljivi spektar ili bilo koji drugi deo elektromagnetnog spektra.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Snimljeni video zapis ili fotografija može biti u nekoliko formata. Takav materijal se pamti bilo na traci, optičkom disku ili hard disku. Snimljeni materijal se kasnije može prebaciti na na računar preko kabla ili čitača kartica.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prebačeni materijal se zatim može reprodukovati, uređivati itd.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2506566_nqvtr/citackartica.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;citac kartica&quot; title=&quot;citac kartica&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;130&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Omogućava čitanje raznih tipova memoriskih kartica, pregled podataka sa njih i njihovo čuvanje na računaru. Upravljanje tim podacima, menjanje itd. Kasnije se ti podaci mogu vratiti na istu karticu preko istog tog čitača.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Takođe zbog novih ličnih karti u upotrebi su takođe čitači tih ličnih karti.&lt;br /&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>ITsvet</dc:subject>
      
    <dc:subject>Hardver</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-05-02T17:10:11Z</dc:date>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/osnovne-komponente-racunara">
  <title>Osnovne komponente računara</title>
  <link>http://itsvet.blog.rs/blog/itsvet/hardver/2009/05/02/osnovne-komponente-racunara</link>
  <dc:description>&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505697_yhiir/kompjuter.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;kompjuter&quot; title=&quot;kompjuter&quot; width=&quot;269&quot; height=&quot;150&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Osnovne komponente svakog računara su: matična ploča, procesor (CPU), radna memorija (RAM), hard disk, napajanje, grafička karta, zvučna karta, kuler, optički uređaji, mrežna oprema, kući&amp;scaron;te, monitor, mi&amp;scaron;, tastatura, zvučnici.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505617_8czzs/maticnaploca.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;maticna ploca&quot; title=&quot;maticna ploca&quot; width=&quot;239&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Matična ili osnovna ploča je najvažnija &amp;scaron;tampana ploča u računaru. Na njoj se nalaze mikroprocesor, ROM, kao i vi&amp;scaron;e konektora u koje se &amp;bdquo;ubadaju&amp;ldquo; druge &amp;scaron;tampane ploče sa određenim funkcijama (zvučna, grafička, TV i mrežna kartica, modem, RAM, kontroleri diskova isl.) Pored navedenih elemenata, na matičnoj ploči se nalaze i južni i, najče&amp;scaron;će, severni most.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Matična ploča služi za objedinjavanje i komunikaciju delova računara, te znatno utiče na celokupne performanse. Zbog toga je prilikom izbora sastava računara veoma važno odmah odabrati dobru matičnu ploču.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Matične ploče su tokom vremena preuzimale na sebe sve vi&amp;scaron;e i vi&amp;scaron;e funkcija ostalih delova računara. Tako, vrlo brzo su se pojavile ploče koje imaju ugrađenu grafičku karticu, zatim ugrađenu i zvučnu karticu, pa mrežnu itd. Ovakve &amp;bdquo;ugrađene&amp;ldquo; (ili &amp;bdquo;integrisane&amp;ldquo;) kartice uglavnom važe za manje kvalitetne nego spolja&amp;scaron;nje, premda se ta razlika tokom vremena smanjuje, &amp;scaron;to naročito važi za zvučne i mrežne kartice.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505619_pgaxz/procesor.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;procesor&quot; title=&quot;procesor&quot; width=&quot;300&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Procesor (u računarstvu) je izvr&amp;scaron;na jedinica &amp;mdash; prima i izvr&amp;scaron;ava instrukcije pročitane iz odgovarajuće memorije. Kada se kaže samo &amp;bdquo;procesor&amp;ldquo; najče&amp;scaron;će se misli na centralni procesor (eng: central processing unit &amp;mdash; CPU, centralna procesorska jedinica), ali postoje i procesori specijalnih namena kao &amp;scaron;to su procesori signala, razni grafički procesori, itd. Sam po sebi procesor ne čini računar, ali je jedan od najvažnijih delova svakog računara.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Centralni procesori obično sadrže:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Upravljačku jedinicu (eng: control unit), koja upravlja radom ostalih komponenti, konkretno operacione jedinice. U ranim danima računarstva se funkcionalnost upravljačke jedinice mahom realizovala hardverski (ožičena realizacija), dok se danas tipično koristi mikroprogramska realizacija, gde se rad procesora, uključujući i njegov set instrukcija, implementira kroz mikroprogram.&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Operacionu jedinicu (eng: execution unit), koja tipično sadrži:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; o Aritmetičko-logičku jedinicu (eng: ALU - Arithmetic logic unit), koja vr&amp;scaron;i aritmetičke i logičke operacije.&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; o Registre, koji služe za privremeno skladi&amp;scaron;tenje podataka pri izvr&amp;scaron;avanju programa (registri op&amp;scaron;te namene), kao i za čuvanje informacija o trenutnom stanju programa koji se izvr&amp;scaron;ava (programski brojač, pokazivač steka, prihvatni registar instrukcije, programska statusna reč i dr.)&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Podsistem za vezivanje sa memorijom i periferijama&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Moderniji procesori imaju i jedinice za rad sa brojevima u pokretnom zarezu, brzu internu memoriju itd. Super-skalarni procesori imaju i po vi&amp;scaron;e operacionih jedinica. &amp;scaron;to im omogućava da izvr&amp;scaron;avaju nekoliko instrukcija istovremeno (kada one nisu međusobno zavisne).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Postoji veći broj proizvođača mikroprocesora, a među njima se ističu: AMD, Intel, MOTOROLA, IBM i Transmeta.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505629_jnixh/memorija.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;RAM&quot; title=&quot;RAM&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Primarna memorija je memorija koja je direktno dostupna procesoru računara preko njegovih glavnih magistrala (adresnih i za podatke), bez potrebe za alternativnim ulazno-izlaznim i često značajno sporijim načinima komunikacije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Primarna memorija se koristi za sme&amp;scaron;taj podataka i instrukcija koje računar u tom trenutku izvr&amp;scaron;ava, odnosno kao radna memorija računara (sem u slučaju kada se u njen sadržaj ne može menjati - razne ROM memorije).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nasuprot sekundarnoj memoriji, primarna memorija ima sledeće osobine:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * značajno je brža (često hiljadama puta)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * direktno je adresabilna (RAM)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * gubi sadržaj po prestanku napajanja (sem u slučaju ROM memorija)&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505636_ylkit/harddisk.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;hard disk&quot; title=&quot;hard disk&quot; width=&quot;245&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Tvrdi ili čvrsti disk (engl. hard disk - hard disk) je vrsta sekundarne memorije. Podaci se snimaju magnetnim putem, u koncentričnim krugovima (cilindrima) na povr&amp;scaron;ini tvrdih okruglih ploča (diskova).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvi hard diskovi bili su kapaciteta svega par kilobajta. Povećavanje kapaciteta ostvareno je dodavanjem dodatnih diskova, povećavanjem gustine zapisa i sl.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Postoji jako mnogo načina povezivanja hard diska i računara (tačnije matične ploče), a najče&amp;scaron;ći su: ATA (ATA33, ATA100, ATA133), UDMA, PIO, IDE, S-ATA, S-ATA2. Trenutno najbrži od pomenutih je S-ATA2 koji se odlikuje jako velikom brzinom prenosa podataka. Standard povezivanja za eksterne hard diskove je E-SATA.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505641_nt21a/napajanje.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;napajanje&quot; title=&quot;napajanje&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Napajanje služi da obezbedi potebnu elektičnu energiju ostalim komponentama računara. Napajanje je jedan od najvažnijih delova računara, od kog često zavisi stabilnost i pouzdanost sistema, često ne zavređuje dovoljno razmi&amp;scaron;ljanja i predstavlja komponentu na kojoj se &amp;scaron;tede pare.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Simptomi lo&amp;scaron;e izabranog napajanja su mnogi, a najče&amp;scaron;će se manifestuju nemogućno&amp;scaron;ću uključivanja računara ili izrazito nestabilnim radom računara. Pored toga, lo&amp;scaron; kvalitet napajanja može izazvati pregorevanje kako samog napajanja tako i pojedinih komponenti računara.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Najopterećeniji izlaz napajanja je onaj koji daje napon od 12 V tako da treba izabrati napajanje koje na ovom izlazu može dati najveću struju. Za odabir napajanja potrebno je izračunati koliko je snage potrebno za svaku komponentu i na osnovu toga izabrati koje vam napajanje odgovara.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505648_0d238/graficnakarta.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;graficka kartica&quot; title=&quot;graficka kartica&quot; width=&quot;245&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Grafička kartica je podsistem u računaru koji služi za rad sa slikom (grafikom) a u vidu je ploče (kartice) koja nije integrisana u osnovni deo računara (npr. na samoj matičnoj ploči). Zavisno od računara, &amp;quot;grafički podsistem&amp;quot; može ali ne mora da sadrži i deo za generisanje video signala, te prikazivanje slike na monitoru.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Grafičke kartice za lične računare koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona zavisi od magistrale koju koristi. Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadma&amp;scaron;uju glavne procesore.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505650_rxzvy/zvucnakartica.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;zvucna kartica&quot; title=&quot;zvucna kartica&quot; width=&quot;248&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Zvučna kartica pretvara analogne zvučne talase u digitalni signal (nule i jedinice). Deo koji obavlja taj zadatak se zove CODEC u koji su integrisana dva glavna dela koja obavljaju taj posao, ADC (engl. Analog Digital Converter) i DAC (engl. Digital Analog Converter) pretvarač. Osim toga, postoji i DSP (engl. Digital Sound Processor), zvučni procesor koji oslobađa CPU od procesiranja zvučnih signala (ako ga zvučna karta nema, onda to radi CPU), takođe zvučna kartica ima svoju memoriju. Komunikacija sa računarom se odvija preko PCI interfejsa, dok se komunikacija sa zvučnicima i mikrofonom ostvaruje preko ulaznih i izlaznih konektora.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505710_aw7xz/kuler.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;kuler&quot; title=&quot;kuler&quot; width=&quot;213&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Kuler služi za hlađenje pojedinih komponenti računara (procesora, grafičke kartice...). Prilokom rada neke komponente se zagrevaju i ta toplota utiče na rad računara. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kuler služi da ohladi te komponente a i da izbaci tu toplotu iz samog kući&amp;scaron;ta. Kuler može da se nalazi i na kući&amp;scaron;tu da bi izbacio toplotu iz njega. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Postoji nekoliko tipova i načina hlađenja, takođe u računaru možete da imate vi&amp;scaron;e kulera, za bolje hlađenje računara.&lt;br /&gt;Izabir hlađenja je na vama samim, po&amp;scaron;to bolji kuleri spadaju pod dodatnu opermu, po&amp;scaron;to od prodavca dobijate osnovne kulere.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505736_neaow/dvdrom.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;dvdrw&quot; title=&quot;dvdrw&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;DVDRW-ROM služi za čitanje podataka zapisanih na CD ili DVD. CD i DVD je uređaj koji se koristi za prenos podataka, s tim &amp;scaron;to je memorijski kapacitet DVD-a veći nego kod CD-a. Na jedan CD do 700 MB podataka, dok na DVD može stati nekoliko GB podataka. Postoji nekoliko proizvođača optičkih uređaja i materijala (CD, DVD). &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Takođe DVD-RW ima mogućnost zapisa podataka na CD ili DVD preko nekog od programa za upis podataka na optički disk. Takođe pored upisa on ima mogućnost i brisanja podataka sa CD-a ili DVD-a ukoliko CD ili DVD ima tu mogućnost.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neki od proizvodjača DVD-RW ROM-ova su: Pioneer, Sony, Nec, LG... &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Takođe pojavila je se Blu-ray tehnologija koja se smatra naslednikom DVD tehnologije.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505758_bzipm/modem.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;modem&quot; title=&quot;modem&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Modem je skraćenica od modulacija i demodulacija. Modem je elektronski uređaj koji omogućava konverziju digitalnih signala, koje &amp;scaron;alje računar, u signale prilagođene karakteristikama telefonskih linija i obratno. Pored toga, modem obezbeđuje sve neophodne upravljačke funkcije koje reguli&amp;scaron;u tok podataka pri prenosu između računara.U početku je služio za povezivanje bilo koja dva računara, a danas uglavnom za spajanje na Internet. Ako je to faks modem, može se slati i primati telefaks.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mrežni adapter (engl. Network card, NIC, network adapter) je deo koji se brine za komunikaciju računara preko računarske mreže.Moderne matične ploče obično na sebi imaju integrisan mrežni čip i priključak, ali takođe postoje i mrežne kartice koje se ubacuju u PCI leži&amp;scaron;te. Danas se ređe viđaju odvojene mrežne kartice, obično se uzima dodatna kartica (uz integrisanu) zbog mogućnosti priključivanja vi&amp;scaron;e mrežnih uređaja (npr. ADSL modem, Ethernet), iako neke matične ploče dolaze i sa dva čipa, odnosno priključka.Danas postoje mrežne kartice u 10, 100, i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama, &amp;scaron;to označava propusnost podataka koju može da obradi jedna mrežna kartica.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505763_hflnk/kuciste.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;kuciste&quot; title=&quot;kuciste&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Računarsko kući&amp;scaron;te je deo računara u kom se nalaze najvažniji delovi račuanara kao &amp;scaron;to su procesor, matična ploča, memorija i dr. Kući&amp;scaron;ta se obično prave od čelika, aluminijuma ili plastike, iako se koriste i drugi materijali, kao &amp;scaron;to su drvo i perspeks.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Računarska kući&amp;scaron;ta dolaze u mnogo različitih veličina i formata (engl. form factor). Danas se najvi&amp;scaron;e koristi ATX format iako se sve vi&amp;scaron;e proizvode kući&amp;scaron;ta manjih veličina (mATX format). Kući&amp;scaron;ta se prilagođavaju formatu matične ploče, tako da postoje i matične ploče ATX, mATX, Mini-ITX i ostali formati.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Takođe kući&amp;scaron;te ima podjelu i po veličini, pa tako imamo mini tower, mid-sized tower i full-sized tower kući&amp;scaron;ta. Isto tako kući&amp;scaron;ta dolaze u raznim oblicima tako da imamo desktop ili pizza kući&amp;scaron;ta koja su položena vodoravno, te tanka kući&amp;scaron;ta koja su namijenjena za male prostore. &lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505765_or4z1/monitor.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;monitor&quot; title=&quot;monitor&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Monitori su izlazne jedinice koje služe za prikazivanje podataka iz računara. U početku su monitori bili crno-beli, crno-narandžasti, crno-zeleni ili sa relativno malim brojem boja dok je danas standard 24-bitna paleta boja to jest oko 16,7 miliona boja i rezolucija 1024x768 piksela.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Monitori sa katodnom cevi (engl. CRT monitor, Cathode Ray Tube monitor) su danas najzastupljeniji i bazirani na TV tehnologiji. Povr&amp;scaron;ina ekrana (prednji deo katodne cevi) je pokrivena osnovnim elementima, tj. fosfornim tačkama ili trakama.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;TFT monitori (engl. Thin Film Transistor) spadaju u LCD (engl. Liquid Crystal Display) vrstu monitora. Ne sadrže katodnu cev, već tečne kristale između dve staklene ploče, dva polarizaciona filtera, filtera boje i dva sloja za poravnavanje. Iza ovih slojeva se nalazi pozadinsko osvetljenje koje se obično sastoji od vi&amp;scaron;e fluorescentnih lampi. Dovođenjem napona na sloj za poravnavanje se stvara električno polje koje poravnava tečne kristale, &amp;scaron;to onemogućava svetlosti da prođe kroz njih, dok se ukidanjem napona omogućava prolaz.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505770_jqeix/tastaturamis.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;tastatura i mis&quot; title=&quot;tastatura i mis&quot; width=&quot;205&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Tastatura je periferni uređaj računarskog sistema napravljen po ugledu na pisaću ma&amp;scaron;inu. Služi kako za unos teksta, brojeva i znakova tako i za kontrolu operacija koje računar izvr&amp;scaron;ava.&lt;br /&gt;Fizički, tastatura je skup tastera sa ugraviranim ili od&amp;scaron;tampanim slovima, brojevima, znakovima ili funkcijama. U većini slučajeva pritisak na taster prouzrokuje ispisivanje jednog simbola. Ipak, da bi se dobili neki simboli potrebno je pritisnuti i držati vi&amp;scaron;e tastera istovremeno ili u određenom redosledu. Pritiskom na neke od tastera ne dobija se nikakav simbol već se oni koriste za određene operacije na samoj tastaturi. Postoje žičane i bežične tastature.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mi&amp;scaron; je spolja&amp;scaron;nji uređaj za unos podataka računara, jedan od sastavnih delova dana&amp;scaron;njeg stonog računara i funkcija mu je da se pomoću njega pomera kursor na ekranu monitora. Mi&amp;scaron;evi se dele na žičane i bežične prema načinu povezivanja. Prema načinu rada dele se na mi&amp;scaron;eve sa kuglicom, optične i laserske.&lt;br /&gt;&lt;hr width=&quot;100%&quot; size=&quot;2&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://www.hotlinkfiles.com/files/2505804_shxrb/zvucnici.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;zvucnici&quot; title=&quot;zvucnici&quot; width=&quot;200&quot; height=&quot;200&quot; align=&quot;left&quot; /&gt;Zvučnik je elektromagnetska, elektrostatička ili piezoelektrična naprava koja pretvara električne signale u zvučne talase.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Računarski ili multimedijalni zvučnici su spolja&amp;scaron;nji zvučnici opremljeni sa priključkom koji se uključuje na zvučnu karticu. Računarski zvučnici su obični pojednostavljeni stereo sistemi bez radia i ostalih integrisanih stvari. Postoji mnogo različitih zvučnika, od najobičnijih stereo zvučnika, preko 2.1 i 5.1, pa sve do 7.1 surround sistema sa naprednim opcijama.</dc:description>
      
    <dc:subject>ITsvet</dc:subject>
      
    <dc:subject>Hardver</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-05-02T15:35:15Z</dc:date>
    <dc:creator>itsvet</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>