<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>bezbednost racunara na drugaciji nacin</title>
  <link>http://ifranc.blog.rs/blog/ifranc</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>Šta je FIREWALL i kako se podešava</title>
   <description>&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_themedata.thmx&quot; rel=&quot;themeData&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_colorschememapping.xml&quot; rel=&quot;colorSchemeMapping&quot; /&gt; &lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Ovo je treći
u nizu postova čiji je cilj povećanje informatičke pismenosti korisnika
interneta i računara i ovde cu poku&amp;scaron;ati da objasnim &amp;scaron;ta je, kako radi i
kako se pravilno pode&amp;scaron;ava firewall.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&lt;strong&gt;&amp;Scaron;ta je i kako radi firewall?&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D0%B7%D0%B8%D0%B4&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;firewall&quot;&gt;Firewall&lt;/a&gt; je softver koji se instalira na lični računar
ili na računar koji služi kao server u malim mrežama ako se koristi deljena
modemska konekcija. Njegov zadatak je kontrola komunikacije računara koji
direktno izlazi na mrežu. &amp;Scaron;to znači da vodi računa:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;ul style=&quot;margin-top: 0in&quot; type=&quot;disc&quot;&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Koji
     programi izlazi sa računara&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Kuda
     oni idu i &amp;scaron;ta rade, odnosno sa kojim serverima i preko kojih &lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Protocol_%28computing%29&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;protocols&quot;&gt;protokola&lt;/a&gt; i
&lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_port_%28software%29&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;ports&quot;&gt;     portova&lt;/a&gt; stupaju u kontakt&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Kontroli&amp;scaron;e
     &amp;scaron;ta ulazi na računar.&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Većina firewall-ova pita za dozvolu koji program će da
pusti da izađe, pod kojim uslovima, koji protokol program koristi i na kojim
portovima komunicira. Naravno isto se odnosi i na suprotan smer, na ulaznu
komunikaciju. Ima i onih koji ni&amp;scaron;ta ne pitaju, koji su u težnji za dostizanjem
savr&amp;scaron;enstva po nekim kriterijumima, oni su toliko automatizovani da stižu
praktično unapred pode&amp;scaron;eni a va&amp;scaron;e je samo da ih instalirate.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Dobar program ove vrste će ispravno registrovati svaku
&lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Connectivity_%28computer_science%29&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;connections&quot;&gt;konekciju&lt;/a&gt; pre nego &amp;scaron;to bude uspostavljena, blokirati je ili preciznije ostaviti
na čekanju, i tek ako korisnik dozvoli njeno ostvarivanje ona će biti
uspostavljena. Ovo u stvari znači da ako skidate neku zakrpu za program možete
da onemogućite sve ostale konekcije osim one preko koje se razmena, odnosno
primanje podataka obavlja. Nekada i ovo nije dovoljno i treba reći da savr&amp;scaron;ena
za&amp;scaron;tita ne postoji.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Dobra osobina nekih firewall-ova je da imaju mogućnost da
se trenutno blokira sav saobraćaj između računara i interneta ili da se dozvoli
samo nekim programima da nastave normalno da rade.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;&lt;strong&gt;Kako podesiti firewall?&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Nadam se da sam uspeo da ukratko objasnim osnovne
principe finkcionisanja firewall-a. Sada prelazimo na njegovo pode&amp;scaron;avanje da bi
ispravno radio. Te&amp;scaron;ko je pisati uop&amp;scaron;teno, poku&amp;scaron;aću da izvučem zajedničke stvari
za nekoliko programa ove vrste koje sam probao.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Prva stvar koju treba uraditi kada se zavr&amp;scaron;i instalacija
je da se proveri koja pravila u njemu postoje. Ako je program napravljen tako
da su već data pravila za neke aplikacije treba ga deinstalirati sa računara.
Ako niste pristalica ovakvih metoda obri&amp;scaron;ite ili bar onemogućite ovu vrstu
pravila. Sledeći korak je da se obezbedi &lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/NetBIOS&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;netbios&quot;&gt;NetBIOS&lt;/a&gt;. Neki firewall-ovi imaju već
pode&amp;scaron;ena pravila za njega. Ne bi bilo lo&amp;scaron;e da se i ona onemoguće ili izbri&amp;scaron;u
ako ne zadovoljavaju kriterijume da zabranjuju bilo kakvu komunikaciju na
portovima 137, 138, 139, i preko &lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/TCP&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;tcp&quot;&gt;TCP&lt;/a&gt; i preko &lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/UDP&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;udp&quot;&gt;UDP&lt;/a&gt; protokola. Ako računar nije u
lokalnom mreži preduzmite ranije opisane korake za potpuno deaktiviranje
NetBIOS-a.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Sledeća stvar je izlazak na internet. Moj savet je da se
pre toga ili obri&amp;scaron;u ili onemoguće sva pravila koja se odnose na protokole i
portove. Tokom uspostavljanja raznih konekcija od strane različitih aplikacija
firewall će uvek da pita &amp;scaron;ta da radi. To je trenutak da se postavi pravilo, &amp;scaron;to
može da se učini trajno ili samo za vreme dok traje data konekcija, odnosno dok
ste na mreži. Ono bez čego sigurno ne možete na internet je &lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Domain_Name_System&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;dns&quot;&gt;DNS(Domain Name
System) &lt;/a&gt;i browser (pretraživač interneta). DNS radi na portu 53 i mora da bude
omogužen da bi moglo da se obave upoznavanje dva računara. Protokol UDP i
dozvoljava se dvosmerna komunikacija samo na portu 53 ili domain, s tim &amp;scaron;to
treba dodati i TCP protokol. Posle toga ćete pokrenuti va&amp;scaron; omiljeni browser
(nadam se da je to &lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/Firefox&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;firefox&quot;&gt;Firefox&lt;/a&gt; a ne &lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/Internet_Explorer&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;ie&quot;&gt;IE&lt;/a&gt;). Nemojte žuriti sa davanjem dozvole za
njegovu komunikaciju na svim portovima i protokolima. Idite redom, kako
firewall pita tako odobravajte ili zabranjujte konekcije. Za početak je
dovoljno da se dozvoli komunikacija TCP protokolom samo na portovima 80(http) i
8080(http-proxy) ako koristite proxy server, koji većina provajdera kod nas ima.
Ako se kasnije ukaže potreba za jo&amp;scaron; nekim vrstama konekcije lakko ih je dodati.
Savet, nemojte dodavati ni&amp;scaron;ta &amp;scaron;to vas firewall ne pita, po&amp;scaron;to kod firewall-a
važi pravilo da se pode&amp;scaron;avaju od op&amp;scaron;teg ka posebnom.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Globalna zabrana radi po principu da je zabranjeno sve
&amp;scaron;to nije dozvoljeno. Postavljanjem pravila za pojedine aplikacije ide se od
op&amp;scaron;teg ka posebnom, odnosno aplikacijama sa računara za koje znamo &amp;scaron;ta su i &amp;scaron;ta
rade dozvoljavamo komunikaciju putem protokola koji su neophodni i samo na
portovima na kojima treba da rade.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://ifranc.blog.rs/blog/ifranc/generalna/2009/10/12/sta-je-firewall-i-kako-se-podesava</link>
      <pubDate>, 12  2009 16:56:25 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sta raditi ako je racunar zarazen?</title>
   <description>&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_themedata.thmx&quot; rel=&quot;themeData&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_colorschememapping.xml&quot; rel=&quot;colorSchemeMapping&quot; /&gt; &lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Ovo je drugi post kojim pokusavam da povecam informisanost korisnika racunara i interneta i ovde ću dati nekoliko saveta &amp;scaron;ta raditi ako vam je
računar zaražen.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Ako se i pored svih mera predstrožnosti va&amp;scaron; računar ipak
zarazi, prvo i osnovno pravilo je da se ne paniči. To &amp;scaron;to &lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%80%D1%83%D1%81&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;antivirus&quot;&gt;antivirus&lt;/a&gt; prijavljuje da se
na disku ili u memoriji nalazi virus ne mora da znači i da je on aktivan niti
da bilo &amp;scaron;ta negativno radi. Treba pažljivo pogledati poruku koju antivirus daje. Često
se dobija prijava da je neka datoteka sumnjiva, &amp;scaron;to znači da može da bude
&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D1%80%D1%83%D1%81&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;virus&quot;&gt;virus&lt;/a&gt;, ali nije sigurno da to jeste virus. Ono &amp;scaron;to bi u ovom slučaju trebalo
uraditi je prekidanje internet konekcije kao i isključivanje računara iz
lokalne mreže (&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/LAN&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;LAN&quot;&gt;LAN)&lt;/a&gt; ako postoji. Zatim antivirus programom koji koristite detaljno
prekontroli&amp;scaron;ite sve čvrste (&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B2%D1%80%D0%B4%D0%B8_%D0%B4%D0%B8%D1%81%D0%BA&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;HARD&quot;&gt;Hard&lt;/a&gt;) diskove koje imate na računaru i obavezno sačuvajte
datoteku sa podacima o prisutnim virusima. Ako va&amp;scaron; antivirus poseduje opciju za
automatsku dezinfekciju datoteka uključite je prilikom skeniranja. Na ovaj
način bi trebalo da se oslobodite svega &amp;scaron;to va&amp;scaron; antivirus može da očisti. Neke
zaražene datoteke ne mogu da se dezinfikuju pa je jedini način je njihovo
brisanje (&lt;em&gt;Delete&lt;/em&gt;). U oba slučaja je poželjno da se uključi opcija za kopiranje zaraženih
datoteka u poseban direktorijum koji antivirus program ima za tu svrhu (&lt;em&gt;karantin&lt;/em&gt;).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Ako se radi o zaražen elektronskoj po&amp;scaron;ti (&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/Email&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;email&quot;&gt;Email&lt;/a&gt;) često je
nemoguće da se izvr&amp;scaron;i dezinfekcija bilo pojedinačne poruke ili baze poruka već
je jedino re&amp;scaron;enje njihovo brisanje. Ovde se često javlja gre&amp;scaron;ka, naime
prebacivanjem poruke ili priloga (&lt;em&gt;Atachment&lt;/em&gt;) uz nju iz foldera sa pristiglom po&amp;scaron;tom u
folder za odbačene poruke (&lt;em&gt;Junk email&lt;/em&gt;) nikako ne znači da smo se virusa oslobodili.
Neophodno je isprazniti korpu za otpatke&amp;nbsp; &lt;em&gt;&lt;/em&gt;u &lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Mail_client&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;email&quot;&gt;mail klijentu&lt;/a&gt; (MS Outlook, ThunderBirth, KMail...) i posle toga uraditi
tzv. komprimovanje svih foldera u mail klijentu. Nekada je za ovo potrebno
restartovati ga ili datoteke brisati ručno uz pomoć nekog file commander-a,
zbog čega je važno znati tačnu lokaciju i naziv zaražene datoteke. Ako se gore
navedeni postupak ne sprovede do kraja i ne uradi komprimovanje, doći će do
situacije da u mail klijentu ne postoji virus ali ga antivirusni softver i dalji
prijavljuje.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Posle ove faze bez restartovanja računara treba jo&amp;scaron;
jednom prekontrolisati makar sve sumnjive foldere, sa opcijama u antivirusu pode&amp;scaron;enim
na maksimalno detaljnu pretragu. Zatim na sajtu proizvođača antivirusa koji koristite
potražite detaljne podatke o virusu sa kojim imate posla i pažljivo
prekontroli&amp;scaron;ite sve lokacije na računaru za koje je navedeno da virus u njih
može da se smesti ili da upi&amp;scaron;e nove datoteke (&lt;em&gt;copy&lt;/em&gt;) ili da prepravi postojeće (&lt;em&gt;overwrite&lt;/em&gt;).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Ukoliko na računaru imate instalirano vi&amp;scaron;e antivirus programa
moja preporuka je da pokrenete i neki drugi i da sa njim takođe sa maksimalnio
pode&amp;scaron;enim opcijama za pretraživanje izvr&amp;scaron;ite proveru va&amp;scaron;eg računara kako bi bili sigurni da virus nije prisutan. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;



&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Arial&#039;,&#039;sans-serif&#039;&quot;&gt;Jo&amp;scaron; samo jedna &lt;strong&gt;važna napomena&lt;/strong&gt;. Nikako ne restartovati
računar pre nego &amp;scaron;to uradite gore opisane radnje jer se može desiti da se virus
startuje zajedno sa operativnim sistemom pa ste samim tim učinili sebe medveđu
uslugu. Upravo ovo često može da bude najveća gre&amp;scaron;ka koju korisnik može da napravi!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://ifranc.blog.rs/blog/ifranc/generalna/2009/09/25/sta-raditi-ako-je-racunar-zarazen</link>
      <pubDate>, 25  2009 16:03:22 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sta treba da zna svaki korisnik racunara i interneta</title>
   <description>&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_themedata.thmx&quot; rel=&quot;themeData&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_colorschememapping.xml&quot; rel=&quot;colorSchemeMapping&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-qformat:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
	mso-para-margin:0in;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;;}
&lt;/style&gt;


&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;S obzirom da je informisanost prosecnog korisnika racunara o
pretnjama na internetu u nasoj zemlji ravna nuli odlucio sam da napisem seriju
postova koji ce pokusati da situaciju koliko toliko poboljsaju.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;

&lt;/div&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Pa da pocnem redom. Sledece tri stvari su vrlo bitne i svaki
korisnik racunara i interneta bi morao da zna sta su i kako funkcionisu,
odnosno kako se pravilno koriste:&lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;

&lt;ul style=&quot;margin-top: 0in&quot; type=&quot;disc&quot;&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D0%B7%D0%B8%D0%B4&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;firewall&quot;&gt;Firewall&lt;/a&gt;
     (zastitini zid) - sada je sastavni deo vecine savremenih operativnih
     sistema koji su u upotrebi dok je ranije morao da se instalira kao poseban
     program (&lt;a href=&quot;http://www.zonealarm.com/security/en-us/zonealarm-pc-security-free-firewall.htm&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Zone Alarm&quot;&gt;Zone Alarm&lt;/a&gt;). Sluzi za to da kontrolise pristup portovima na vasem
     racunaru. Port mozete shvatiti kao jedna vrata koja mogu biti zakljucana
     ili otkljucana a zakljucavaju se uz pomoc firewall-a. Ovde cu navesti par
     najcesce koriscenih portova a bice i poseban post o tome - 25 SMTP, 110
     POP3, 8080 WWW&amp;hellip;&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%80%D1%83%D1%81&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;antivirus&quot;&gt;Antivirus
     softwer&lt;/a&gt; &amp;ndash; je program koji sluzi za to da proverava svaki fajl na vasem
     racunaru. Uloga ovog softvera jeste da skenira svaki vajl koji
     downloaduje-te sa interneta, koji vam je stigao na mail ili koji zelite da
     iskopirate sa nekog medijuma (DVD, CD, USB, disketa) i da utvrdi da li je
     neki od tih fajlova virus (zlonamerni program). Ono sto je veoma bitno jeste
     da postoje razlicite vrste antivirus programa od kojih su neki besplatni(&lt;a href=&quot;http://free.avg.com/download&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;AVG free&quot;&gt;AVG Free&lt;/a&gt;,
     &lt;a href=&quot;http://www.free-av.de/en/trialpay_download/1/avira_antivir_personal__free_antivirus.html&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Avira antivirus&quot;&gt;AVIRA Antivirus&lt;/a&gt;) dok se drugi placaju (&lt;a href=&quot;http://www.kaspersky.com/downloads&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Kaspersky&quot;&gt;Kaspersky&lt;/a&gt;, &lt;a href=&quot;http://www.symantec.com/downloads/index.jsp&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Norton&quot;&gt;Norton&lt;/a&gt;, &lt;a href=&quot;http://www.eset.com/download/index.php&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;NOD&quot;&gt;NOD&lt;/a&gt;). Nije od presudnog znacaja
     da li je program koji koristite besplatan ili ste ga platili vec je bitno
     da je on uredno azuriran (najmanje jednom nedeljno je potrebno skinuti
     update baze virusa). Ukoliko imate program koji nije azuriran to je sasvim
     isto kao i da nemate instaliran antivirus program na racunaru. To znaci da
     je bolje da imate besplatan program koji ima ogranicenu funkcionalnost ali
     koji je redovno azuriran nego da imate najskuplji program koji ste dobro
     platili ali koji nije redovno azuriran novom bazom virusa.&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Patch_%28computing%29&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;patch&quot;&gt;Patch&lt;/a&gt;
     (zakrpa) &amp;ndash; Proizvodjaci operativnih sistema neprestano ispravljaju greske
     koje su oktrivene u toku rada operativnog sistema i to su u stvari zakrpe
     koje je potrebno s vremena na vreme instalirati (kao sto smo svi svedoci
     kod Microsoft operativnih sistema to je vrlo cesto i oni to zovu HotFix ali se radi o potpuno istoj stvari). Kad dodje do velike
     kolicine pojedinacnih zakrpa onda proizvodjac pravi Service Pack koji
     objedinjuje sve zakrpe iz odredjenog vremenskog perioda u jednu celinu
     koju je vrlo jednostavno download-ovati instalirati. Trenutno je aktuelni
     Service Pack 3 za Win XP i Service Pack 1 za VISTA OS.&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;br /&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 12&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_themedata.thmx&quot; rel=&quot;themeData&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CUsers%5CIGORFR%7E1%5CAppData%5CLocal%5CTemp%5Cmsohtmlclip1%5C01%5Cclip_colorschememapping.xml&quot; rel=&quot;colorSchemeMapping&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-priority:99;
	mso-style-qformat:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
	mso-para-margin:0in;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:11.0pt;
	font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;;
	mso-ascii-font-family:Calibri;
	mso-ascii-theme-font:minor-latin;
	mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
	mso-hansi-font-family:Calibri;
	mso-hansi-theme-font:minor-latin;
	mso-bidi-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
&lt;/style&gt;

 

 
  
 

&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Ovo je prvi u seriji mojih postova u kojima cu pokusati da
povecam informisanost korisnika racunara i interneta o razlicitim vrstama
pretnji koji su prisutni na mrezi a vecina korisnika ih nije svesna i nikada
nije ni cula za njih. Posto su moje oblasti delovanja edukacija i savetovanje
bilo bi mi drago da ovi moji postovi budu nekome od koristi i da ce popraviti
sveukupno stanje u nasoj zemlji. &lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;

&lt;/div&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Ukoliko imate bilo kakvih komentara molim vas da ih napisete
cisto da znam kakva je reakcija korisnika a mozete mi pisati i na mail &lt;a href=&quot;mailto:francigorbg@gmail.com&quot;&gt;francigorbg@gmail.com&lt;/a&gt;, bilo bi mi drago
da procitam vase misljenje i sugestije takodje ukoliko imate firmu koja je
zainteresovana da odrzi bezbednost podataka na visokom nivou i potrebne su vam
usluge savetovanja mozete me kontaktirati na gore navedeni mail.&lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;

&lt;/div&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;I na kraju mi ostaje da se zavhalim po meni najboljem
blogeru Draganu Varagicu na odlicnoj PDF knjizi &amp;ldquo;&lt;a href=&quot;http://www.draganvaragic.com/weblog/index.php/blog-osnove/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Blog osnove&quot;&gt;Blog osnove&lt;/a&gt;&amp;rdquo; i Predragu
Puselji na isto tako zanimljivoj PDF knjizi &amp;ldquo;&lt;a href=&quot;http://www.blogowski.eu/blogsession/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Blog sesionss&quot;&gt;Blog sesionss&lt;/a&gt;&amp;rdquo; koje mozete
besplatno preuzeti preko linkova.&lt;/p&gt;

&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://ifranc.blog.rs/blog/ifranc/generalna/2009/09/21/sta-treba-da-zna-svaki-korisnik-racunara-i-interneta</link>
      <pubDate>, 21  2009 11:41:25 +0200</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

