<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
>
 <channel rdf:about="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7960&amp;profile=rss10">
  <title>Security in Network</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron</link>
  <description></description>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
  <dc:date>2026-05-14T14:02:48Z</dc:date>
  <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.lifetype.net" />
  <items>
   <rdf:Seq>
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/11/13/cyber-ratovi-flame" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/08/02/facebook-video-virus" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/20/sigurnosna-zakrpa-ie-7" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/nelegalna-trgovina-na-internetu-u-porastu" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/ako-niste-znali-haknut-haker" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/haker-savetnik-za-borbu-protiv-virusa" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/nova-godina-novi-virusi" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/fake-facebook-email" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/deset-virusa-koji-su-uzdrmali-svet" />
       <rdf:li rdf:resource="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/new-banking-trojan-clampi" />
      </rdf:Seq>
  </items> 
 </channel>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/11/13/cyber-ratovi-flame">
  <title>Cyber ratovi - Flame</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/11/13/cyber-ratovi-flame</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;Flame - Računarski virus razvijen za &amp;scaron;pijunažu.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Prema informacijama eksprata kompanije Kasperski ovaj trojanac je detektovan na računarima na Bliskom Istoku: Iranu, Izraelu, Palestini, Siriji i Sudanu, na računarima raznih kompanija i akademskih institucija.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;quot;Flame&amp;quot; ima sposobnosti da snima podatke sa ekrana, razgovore preko Skype-a, snima audio ulaz, menja sigurnosna pode&amp;scaron;avanja računara i dr. Pod uslovom da na zaraženom računaru postoji bluetoot uređaj, flame ima mogućnost da ga aktivira, pronalazi druge uređaje sa uključenim bluetoot-om i preuzima podatke sa njih.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Smatra se da je &amp;quot;Flame&amp;quot; naslednik &amp;quot;Stuksnet&amp;quot; virusa, koji se doskoro smataro za najsofisticaraniji virus, a koji je zarazio kompjuterske sisteme u iranskim nuklearnim postrojenjima i 
sabotirao centrifuge.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Iz kompanije Kaspeski tvrde da je Fleme 20 puta složeniji od Stuksnet-a, i da je za njegov razvoj bila potrebna oprema koju poseduju državne institucije, te se pretpostavlja da je i razvojen u svrhe međunarodne &amp;scaron;pijunaže.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;object type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; width=&quot;450&quot; height=&quot;350&quot; data=&quot;http://www.youtube.com/v/FG14Prfn5LI&quot; id=&quot;ltVideoYouTube&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/FG14Prfn5LI&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;wmode&quot; value=&quot;transparent&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;allowScriptAcess&quot; value=&quot;sameDomain&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;quality&quot; value=&quot;best&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;bgcolor&quot; value=&quot;#FFFFFF&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;FlashVars&quot; value=&quot;playerMode=embedded&quot; /&gt;&lt;/object&gt;&lt;/div&gt; &lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2012-11-13T09:53:13Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/08/02/facebook-video-virus">
  <title>Facebook video virus</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2012/08/02/facebook-video-virus</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;De&amp;scaron;avalo Vam se da se nakon gledanja videa koji je postavio neko od va&amp;scaron;ih prijatelja sa Facebooka, taj video pojavi na wall-u svih va&amp;scaron;ih prijatelja...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://aleksandar.bjelosevic.info/wp-content/uploads/2012/07/virusi.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Video virus&quot; title=&quot;Video virus&quot; width=&quot;461&quot; height=&quot;215&quot; align=&quot;top&quot; /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://aleksandar.bjelosevic.info/2012/07/24/najnoviji-video-virus-na-facebooku-i-kako-da-ga-se-resite/&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Re&amp;scaron;enje&quot;&gt;Re&amp;scaron;ite ovaj problem?&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2012-08-02T22:05:12Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/20/sigurnosna-zakrpa-ie-7">
  <title>Sigurnosna zakrpa IE 7</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/20/sigurnosna-zakrpa-ie-7</link>
  <dc:description>&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Kompanija Microsoft objavila je hitnu sigurnosnu &amp;quot;zakrpu&amp;quot; za popravku kritične osetljivosti otkrivene u internet pretraživaču Internet Explorer zbog koje je bilo ugroženo dva miliona korisnika operativnog sistema Windows. Stručnjaci za sigurnost kompjutera preporučuju svima koji krstare Internetom uz pomoć Internet Explorer-a da odmah instaliraju novu ispravku ovog programa objavljenu sredinom decembra. Sličnu poruku dobili su i korisnici Firefoxa čiji je paket ispravki u izdanju za nadogradnju krenuo da se instalira automatski ne&amp;scaron;to ranije u odnosu na Internet Explorer. Međutim, Mozilla je saop&amp;scaron;tila da je grubom gre&amp;scaron;kom jedna ispravka za staru verziju Firefox-a 2 slučajno ispu&amp;scaron;tena iz paketa, pa se mora učitati naknadno.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Propust u Internet Explorer-u slučajno je iza&amp;scaron;ao u javnost. Objavili su ga kineski istraživači nakon &amp;scaron;to su uočili da se u proteklom periodu iznenada povećao broj napada sa veba. Sajber kriminalci su na hiljade internet stranica postavili napadački k&amp;ocirc;d koji koristi taj propust. Do sada je uočeno čak &amp;scaron;est varijanti napadačkog softvera koji nastoji da ukrade podatke o identitetu. Veruje se da je zbog tog propusta &amp;quot;zaraženo&amp;quot; 10.000 internet stranica. Takozvani zero day omogućava kriminalcima da preuzmu računare korisnika i preusmeravaju Internet Explorer na zaražene internet stranice.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Kada se otvori &amp;quot;zaražena&amp;quot; stranica, na računar se instaliraju &amp;quot;zlonamerni downloader-i&amp;quot;, koji zatim snimaju pritisnute brojeve i slova na tastaturi i kradu &amp;scaron;ifre, detalje s kreditnih kartica i druge finansijske informacije. Napad se izvodi kroz komponentu iFrame koja je tajno postavljena na veb-stranicu. Jedna takva komponenta iFrame primećena je i na stranici jedne legitimne finansijske institucije. Uzrok problema je način rada funkcije Internet Explorer-a namenjene povezivanju podataka. Internet Explorer se posle napada blokira, poremeti radnu memoriju i omogući kriminalcu da izvr&amp;scaron;ava neovla&amp;scaron;ćene programe. Istražni tim iz kompanije za izradu softverskih antivirusa saop&amp;scaron;tio je da se napadi &amp;scaron;ire kao &amp;scaron;umski požar.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Po&amp;scaron;to Internet Explorer koristi oko 70% posetilaca Interneta, napadački k&amp;ocirc;d će se verovatno uskoro pojaviti i u vidu zlonamernih softverskih alata, smatraju upućeni. Broj zaraženih stranica raste velikom brzinom, tako da su u opasnosti i korisnici koji posećuju legitimne lokacije. Iz Microsoft-a ističu da je gre&amp;scaron;ka pronađena samo u Internet Explorer-u 7, ali da su i njegovi prethodnici, &amp;quot;&amp;scaron;estica&amp;quot; i beta verzije &amp;quot;osmice&amp;quot;, potencijalno ugrožene. Propust je toliko ozbiljan da je Microsoft napravio neuobičajen iskorak u odnosu na redovno mesečno objavljivanje ispravki. Sledeći paket softverskih zakrpa Microsoft sprema za sredinu januara 2009. godine. Microsoft-ova ispravka za Internet Explorer odnosi se na verziju 5 i novije.&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Konkurent Internet Explorer-a, firma Mozilla, objavila je redovan update za svoj pretraživač Firefox za najmanje deset raznih &amp;quot;ranjivosti&amp;quot;. U saop&amp;scaron;tenju iz Mozilla-e pozivaju se korisnici da &amp;scaron;to pre obnove svoj pretraživač i pređu s verzije Firefox 2.0 na Firefox 3.0, a ističe se da u planu nije dalje objavljivanje novih podataka za sigurnost i stabilnost pretraživača. To znači da Mozilla vi&amp;scaron;e neće &amp;scaron;tititi Firefox 2 od mogućih on-lajn napada i upada.&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;right&quot;&gt;(&lt;span&gt;Dragomir Vlajsević, krstarica.com)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-20T16:29:24Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/nelegalna-trgovina-na-internetu-u-porastu">
  <title>Nelegalna trgovina na internetu u porastu</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/nelegalna-trgovina-na-internetu-u-porastu</link>
  <dc:description>&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
  &lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;17%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;1%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;82%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;img src=&quot;http://redbaron.blog.rs/gallery/7960/sum.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Symantec&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;
    &lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;a href=&quot;http://www.symantec.com/index.jsp&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Symantec&lt;/a&gt;, kompanija specijalizoana za sigurnost internet tehnologija i borbu protiv virusa, pratila je aktivnosti internet podzemlja tokom godinu dana. Razloge praćenja internet kriminala, sprovedenog između jula 2007. i juna 2008, ova kompanija je objavila u &amp;quot;Izve&amp;scaron;taju o sivoj ekonomiji na internetu&amp;quot;. Symantec je pratio ukupno 69.130 aktivnih trgovaca i analizirao vi&amp;scaron;e od 44 miliona poslate elektronske po&amp;scaron;te koja se razmenjuje na forumima internet podzemlja. &lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr valign=&quot;top&quot;&gt;
    &lt;td colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Siva ili ilegalna trgovina na internetu je u velikom porastu, a za poslednjih godinu dana na internetu je na prodaju ponuđeno &amp;scaron;to ukradene robe, &amp;scaron;to ilegalnih usluga u procenjenoj vrednosti od 276 miliona dolara, saop&amp;scaron;tila je kompanija Symantec. Među najprodavanijima su ukradene informacije o kreditnim karticama, a ove infomacije čine čak 31 odsto ilegalne trgovine. U trgovini povezanoj s kreditnim karticama na kojima prosečna visina kredita iznosi 4.000 dolara kriminalci su pravim koisnicima naneli &amp;scaron;tete od oko 5,3 milijardi dolara.&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Na drugom mestu ove lestvice ilegalne trgovine na internetu sa 20 odsto uče&amp;scaron;ća nalaze se finansijski podaci, kao &amp;scaron;to su to, na primer, brojevi bankovnih računa. Za proteklih godinu dana potencijalna vrednost ponude te vrste informacija procenjena je na oko 1,7 milijardi dolara. Ilegalna trgovina na internetu razvila se u veoma efikasno globalno trži&amp;scaron;te, zaključak je kompanije Symantec u analizi jednogodi&amp;scaron;njeg perioda. Ilegalni trgovci rade u slabo povezanim grupama, ali i u dobro organizovanim bandama. Podaci o kreditnim karticama nude se po cenama između 10 centi i 25 dolara, a kupci većih količina mogu da dobiju i popust.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;Kriminalci dolaze do potrebnih informacija uz pomoć specijalista; tu se ističe uloga programera i &amp;quot;darovitih kradljivaca podataka&amp;quot;, ali i putem ozbiljnih ponuda za zaposlenje. Ilegalne transakcije i dalje su unosne uprkos sve većem pritisku policije. Redovno se menjaju lokacije servera preko kojih se odvijaju poslovi, kako bi na taj način zameli trag. U periodu praćenja ove aktivnosti od strane kompanije Symantec najvi&amp;scaron;e tih servera je bilo u SAD, njih 45 odsto. Po broju lokacija sledi područje Evrope, Bliskog istoka i Afrike sa 38 odsto, zatim azijsko pacifičko područje sa 12 odsto i Latinska Amerika sa 5 odsto otkrivenih servera.&lt;/p&gt;
&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;quot;U onoj meri u kojoj kriminalci razvijaju nove instrumente i metode moraju se menjati i mere borbe protiv njih i za&amp;scaron;tite od takvih napada&amp;quot;, izjavio je Čanrid Vest (Canrid Wuest), analitičar i stručnjak za sigurnost u Symantec-u.&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;right&quot;&gt;(&lt;span&gt;Dragomir Vlajsević, &lt;/span&gt;krstarica.com)&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-17T22:11:47Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/ako-niste-znali-haknut-haker">
  <title>Ako niste znali: Haknut haker</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/17/ako-niste-znali-haknut-haker</link>
  <dc:description>&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
  &lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;18%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;2%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
    &lt;th scope=&quot;col&quot; width=&quot;80%&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/th&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;img src=&quot;http://redbaron.blog.rs/gallery/7960/hak_hak.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Haker Kevin Mitnik&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;150&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;
    &lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Najpoznatiji svetski haker, Kevin Mitnik, koji je odležao svoje zbog počinjenih nedela, i sam se na&amp;scaron;ao na meti hakera ubrzo po isticanju uslovne kazne kojom mu je zabranjen slobodan pristup Internetu. Po isticanju kazne, Kevin je odlučio da se bavi sigurno&amp;scaron;ću i za&amp;scaron;titom od hakerskih napada, pa je osnovao firmu Defensive Thinking. Za samo nekoliko nedelja, koliko firma radi, na njen sajt dva puta su upali hakeri koji nisu pričinili nikakvu ozbiljniju &amp;scaron;tetu.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr valign=&quot;top&quot;&gt;
    &lt;td colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;Prvi je tako ne&amp;scaron;to izveo mladi haker iz Teksasa, koji je na početnoj stranici sajta ostavio poruku kojom Mitniku želi dobrodo&amp;scaron;licu u svet Interneta i koji je želeo da na taj način skrene pažnju na sebe i dobije posao u Kevinovoj firmi. Drugi upad izveo je haker pod nadimkom BugBear, koji je ostavio sličnu poruku i fotografiju belog medveda sa mladuncima. Obojica su u porukama poslatim Mitniku objasnila da nisu ni imali nameru da pričine neku ozbiljniju &amp;scaron;tetu, iz po&amp;scaron;tovanja prema najpoznatijem svetskom hakeru.&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-17T21:48:27Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/haker-savetnik-za-borbu-protiv-virusa">
  <title>Haker - savetnik za borbu protiv virusa</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/haker-savetnik-za-borbu-protiv-virusa</link>
  <dc:description>Novozelandski 18-godi&amp;scaron;nji haker, pisac virusa koji su na internetu izazvali vi&amp;scaron;emilonsku &amp;scaron;tetu, dobio je posao u telekomunikacionoj kompaniji kao savetnik za borbu protiv virusa, objavila je pomenuta kompanija.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Haker Owen Thor Walker pu&amp;scaron;ten je na slobodu pro&amp;scaron;le godine nakon priznanja da je programirao i internetom &amp;scaron;irio viruse koji su potkradali lične podatke iz računara, izazvav&amp;scaron;i &amp;scaron;tetu u visini 20 miliona dolara.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mali genije, programer serije virusa koje ne detektuju antivirus programi, zaposlio se u TelstraClearu, odeljenju australijske kompanije za telekomunikacije Telstra.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Savetuje nas o načinu smanjenja rizika i o onome &amp;scaron;to motivi&amp;scaron;e cyber kriminalce&amp;quot;, objasnio je Chris Mirams, direktor TelstraCleara na Radiju Novi Zeland.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;On stvarno želi da njegove informacije i kompetencija posluže za dobro novozelandskih kompanija&amp;quot;, dodao je Mirams.</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-13T18:11:03Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/nova-godina-novi-virusi">
  <title>Nova godina, novi virusi</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/nova-godina-novi-virusi</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;&lt;span&gt;Obzirom da se bliži nova godina, znak je da treba očekivati i nove viruse. Naime iz iskustava od prethodnih godina se može zaključiti da nas i ove godine isto očekuje. Ovi novogodi&amp;scaron;nji virusi će podsetiti one koji su zaboravili na dolazak nove godine.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span&gt;Proslogodi&amp;scaron;nji novogodi&amp;scaron;nji crv bio je maskiran kao novogodi&amp;scaron;nja čestitka pod
naslovom &amp;quot;Happy New Year&amp;quot; i sadržao attachement pod nazivom postcard.exe
ili postcard.zip. Kada se attachment pokrene, maliciozni softver se
downloaduje sa neta i inficira računare koji rade sa Windows
operativnim sistemom. Kada je računar inficiran, &amp;scaron;alju se isti mailovi
na na druge računare. Ovaj virus se dosta brzo ra&amp;scaron;irio, dostižući brzinu
od pet mailova u sekundi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-13T17:54:55Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/fake-facebook-email">
  <title>Fake Facebook email</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/fake-facebook-email</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;Bredolab, novi tip trojanca &amp;scaron;iri se internetom putem
lažnog Facebookovog emaila u kome se zahteva resetovanje
lozinke, navodi sigurnosna kompanija MX Labs.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Neki korisnici dobili su email koji je navodno poslao &lt;strong&gt;&amp;quot;The Facebook Team&amp;quot;&lt;/strong&gt;. Adresa po&amp;scaron;iljaoca je &lt;strong&gt;service@facebook.com.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Reč je o spoofu odnosno lažnim stranicama i podatcima koji izgledaju kao original.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uglavnom, MX Labs kaže da email ima i prilog (attachment) sa nazivom &amp;quot;&lt;strong&gt;Facebook_Password_4cf91.zip&lt;/strong&gt;, a sadrži aplikaciju &lt;strong&gt;Facebook_Password_4cf91.exe.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Email obave&amp;scaron;tava da se u prilogu nalazi nova lozinka za Facebook &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad korisnik preuzme sadržaj, nastaje haos u računaru. Program,
odnosno virus se pritaji i izbjegava sigurnosne
provere. Kada se jednom nađe u računaru kreira sljedeće fileove: &lt;strong&gt;&amp;quot;%AppData%wiaservg.log&amp;quot;&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;&amp;quot;%Programs%Startupisqsys32.exe&amp;quot;&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Takođe pokreće dva nova procesa: &lt;strong&gt;&amp;quot;isqsys32.exe&amp;quot;&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;&amp;quot;svchost.exe.&amp;quot;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Iz Facebooka je potvrđeno da email nije poslat od strane njihove kompanije.
Potvrđeno je da se radi o virusu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Facebook poku&amp;scaron;ava da edukuje svoje korisnike o opasnostima putem stranice Facebook Security Page. Za sve one koji su pokrenuli attachment iz ovakog emaila - startujte antivirus i obri&amp;scaron;ite
pomenute dokumente.&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-13T17:08:12Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/deset-virusa-koji-su-uzdrmali-svet">
  <title>Deset virusa koji su uzdrmali svet</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/deset-virusa-koji-su-uzdrmali-svet</link>
  <dc:description>&lt;p&gt;1. &lt;strong&gt;I Love You&lt;/strong&gt; (2000) - Ko ne bi otvorio e-mail s
naslovom ˝Volim te˝?&amp;nbsp;To je uglavnom&amp;nbsp;i bio problem. Do maja 2000.
zabeleženo je 50 miliona računara koje je ovaj crv inficirao.
Pentagon, CIA i Britanski parlament morali su da ugase svoje e-mail
adrese kako bi izbegli ovu pretnju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. &amp;nbsp;&lt;strong&gt;Conficker&lt;/strong&gt; (2009) - Crv Conficker stvorio je
sigurnu, u svetu ra&amp;scaron;irenu mrežu tzv. cyber-kriminala. Omogućio je svojim
vlasnicima da&amp;nbsp;instaliraju željeni softver na zaražene računare. Koja je
svrha tog softvera? Trenutno se jo&amp;scaron; ne zna, ali stručnjaci
pretpostavljaju da je cilj stvaranje mreže koja će u budućnosti biti
iznajmljivana kriminalcima kojima će to omogućiti slanje spam-a, krađu personalnih podataka i slično.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. &lt;strong&gt;Melissa&lt;/strong&gt; (1999) - Melissa je bila egzotična
plesačica kojom je bio opsjednut kreator ovog virusa, David L. Smith.
Njegov virus je zadao nekoliko ozbiljnih udaraca sigurnosti interneta u
periodu od 1999. do 2005.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. &lt;strong&gt;Slammer&lt;/strong&gt; (2003) - Ovaj crv koji se brzo &amp;scaron;irio. Uspeo je da onesposobi veći deo infrastrukture interneta&amp;nbsp; u januaru 2003. Pretnja je bila toliko ozbiljna da su je neke države
proglasile napadom na nacionalnu sigurnost.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. &lt;strong&gt;Nimda&lt;/strong&gt; (2001) - E-mail crv koji koristi
kombinaciju vi&amp;scaron;e metoda kako bi se brže &amp;scaron;irio. U samo 22 minuta
Nimda je postao najrasprostranjeniji crv na internetu. Ime potiče od obrnute
riječi ˝admin˝.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. &lt;strong&gt;Code Red&lt;/strong&gt; (2001) - Internet stranice koje je
zarazio ovaj crv sadržale su poruku ˝Haknuto od Kineza!˝ Na
svom vrhuncu, broj računara koje je ovaj crv inficirao dostigao je 359 hiljada.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. &lt;strong&gt;Blaster&lt;/strong&gt; (2003) - Blaster je crv koji je sru&amp;scaron;io
korisničku podr&amp;scaron;ku na stranici windowsupdate.com, a sadržao je i
poruku: ˝Bill Gates, za&amp;scaron;to dozvoljava&amp;scaron; ovo? Prestani da zgrće&amp;scaron; novac i
popravi svoj software!˝&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;8. &lt;strong&gt;Sasser&lt;/strong&gt; (2004) - Ovaj opaki crv &amp;scaron;irio se preko priključaka za internet, &amp;scaron;to znači da se mogao &amp;scaron;iriti bez intervencije korisnika. Sasser je naneo &amp;scaron;tetu mnogim
kompanijama počev od Britanske obalske straže pa do Delta Airlinesa
koji su zbog njega bili prinuđeni da otkažu neke letove.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;9. &lt;strong&gt;Storm&lt;/strong&gt; (2007) - Jo&amp;scaron; jedan crv koji je napadao Microsoftov softver, tačnije stranicu &lt;a href=&quot;http://www.microsoft.com/&quot;&gt;www.microsoft.com&lt;/a&gt;. Tokom Symantecovog testiranja inficirani računar slao je skoro 1800 e-mailova u periodu od samo 5 minuta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. &lt;strong&gt;Morris&lt;/strong&gt; (1988) - Bez Morrisa dana&amp;scaron;nji virusi i
crvi ne bi postojali, a on sam nastao je pukim slučajem. Robert
Morris izjavio je da je napravio crva da izmeri veličinu interneta.
Na žalost, crv je imao gre&amp;scaron;ku zbog koje je inficirao računare,
onemogučiv&amp;scaron;i &amp;nbsp;njihovo normalno funkcionisanje.&lt;/p&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-13T16:41:09Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
  <item rdf:about="http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/new-banking-trojan-clampi">
  <title>New banking trojan - Clampi</title>
  <link>http://redbaron.blog.rs/blog/redbaron/generalna/2009/12/13/new-banking-trojan-clampi</link>
  <dc:description>Cyber kriminalci su izbacili jo&amp;scaron; jedan u nizu trojanaca koji krade personalne podatke za log-in u online bankarskom poslovanju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Virus Clampi &amp;scaron;iri se velikom brzinom u Velikoj Britaniji i SAD-u tako &amp;scaron;to korisnici posećuju stranice koje sadrže virus kod.&lt;br /&gt;Jednom kad se odomaći na računaru, virus miruje sve dok se korisnik ne loguje na stranicu banke, kreditne kartice ili neki drugu finansijsku stranicu. Virus pamti korisničko ime i &amp;scaron;ifru, i &amp;scaron;alje ih na udaljeni server kojim upravljaju vlasnici Clampi-ja.&lt;br /&gt;Trojanac ima listu od 4500 stranica banaka koje kontroli&amp;scaron;e. Stručnjaci upozoravaju da se radi o jednom od najnevidljivijih virusa koji napadaju računare koji koriste MS Windows operativni sistem.&lt;br /&gt;&lt;img src=&quot;http://metro-portal.hr/img/repository/2008/05/medium/kompjuter.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Clampi&quot; title=&quot;Clampi&quot; width=&quot;240&quot; height=&quot;240&quot; /&gt;&lt;br /&gt;Stručnjaci iz Symanteca otkrili su da Clampi nadgleda banke, kompanije za kreditne kartice, online kasina, neke vladine stranice i sl.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Clampi je jedan iz novije serije virusa koji napadaju isključivo bankarske sisteme. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;IBM je objavio izvje&amp;scaron;taj u kojem stoji da su i sigurne stranice, takozvani trusted sites, podložni zarazi; popularni pretraživači, blogovi, online časopisi i sl.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Trojanci poput Clampia ubrajaju se u 55% novog malicioznog softwarea koji se pojavio u prvoj polovini ove godine, a to je čak deset odsto vi&amp;scaron;e nego pro&amp;scaron;le godine. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ne klikajte sumnjive linkove iz emaila, poruka i dr.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;</dc:description>
      
    <dc:subject>Generalna</dc:subject>
     
    
  <dc:date>2009-12-13T16:36:51Z</dc:date>
    <dc:creator>redbaron</dc:creator>
 </item>
 </rdf:RDF>