<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
>
 <channel>
  <title>Dejan Nogic</title>
  <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd</link>
  <description></description>
  <pubDate>Thu, 14 May 2026 21:37:28 +0200</pubDate>
  <generator>http://www.lifetype.net</generator>
    <item>
   <title>Reka Tara</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://ekoselopodgora.files.wordpress.com/2010/03/mab_rijeka_tara.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;Apple-style-span&quot; style=&quot;line-height: 24px&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 9pt; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;Тара&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 9pt; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 9pt; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;је&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B5%D0%BA%D0%B0&quot; title=&quot;Река&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;река&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;у&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%B0_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B0&quot; title=&quot;Црна Гора&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Црној Гори&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Настаје од две речицеОпасанице и Веруше испод планине&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B8&quot; title=&quot;Комови&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Комови&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. У близини границе са&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0&quot; title=&quot;Босна и Херцеговина&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Босном и Херцеговином&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;, у&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A8%D1%9B%D0%B5%D0%BF%D0%B0%D0%BD_%D0%BF%D0%BE%D1%99%D0%B5&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; title=&quot;Шћепан поље (чланак још није написан)&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Шћепан пољу&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;,заједно са реком&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B8%D0%B2%D0%B0&quot; title=&quot;Пива&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Пивом&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;сачињавареку&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%B0&quot; title=&quot;Дрина&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Дрину&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Позната је као&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;strong&gt;&amp;quot;СузаЕвропе&amp;quot;&lt;/strong&gt;. У горњем току вода из&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B5%D0%BA%D0%B0&quot; title=&quot;Река&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;реке&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;се можеслободно пити.&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%9A%D0%BE%D0%BD_%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B5_%D0%A2%D0%B0%D1%80%D0%B5&quot; title=&quot;Кањон реке Таре&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Кањон реке Таре&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;је дубок 1333 метара што га чининајдубљим у Европи, а другим у свету, после кањона реке&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE_(%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0)&quot; title=&quot;Колорадо (река)&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Колорадо&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Сама Тара је дугачка 146,4 km&lt;sup id=&quot;ref-0&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D1%80%D0%B0_(%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0)#note-0&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;[1]&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;/sup&gt;, са просечним падом 4,5 m/km, са површином слива1853 km&amp;sup2;. Већи део реке Таре (укључујући њен&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%9A%D0%BE%D0%BD&quot; title=&quot;Кањон&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;кањон&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;) је под&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%9D%D0%95%D0%A1%D0%9A%D0%9E&quot; title=&quot;УНЕСКО&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;УНЕСКО&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;-вом заститом као део Националногпарка&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%83%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%80&quot; title=&quot;Дурмитор&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Дурмитор&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Ова река је идеална за&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B5&quot; title=&quot;Сплаварење&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;сплаварење&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;,&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D1%84%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B3&quot; title=&quot;Рафтинг&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;рафтинг&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;и&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B8%D0%B1%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B2&quot; title=&quot;Риболов&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;риболов&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;(посебноу делу крај&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D1%88%D0%B8%D0%BD&quot; title=&quot;Колашин&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Колашина&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;гдеје идеална за&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%87%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B5&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; title=&quot;Мушичарење (чланак још није написан)&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;мушичарење&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;).&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;margin-top: 4.8pt; margin-right: 0in; margin-bottom: 6pt; margin-left: 0in; line-height: 18pt&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 9pt; font-family: Arial, sans-serif&quot;&gt;Један од пионира који се залагао за заштитуреке Таре и против изградње хидроелектране на Тари био је географ&lt;span class=&quot;apple-converted-space&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;a href=&quot;http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B4_%D0%92%D0%B0%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&quot; title=&quot;Милорад Васовић&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: none; color: windowtext&quot;&gt;Милорад Васовић&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Он је у септембру 2004.године предао невладиној организацији &amp;bdquo;Мост&amp;ldquo; податке о подршци 562 научника изЕвропе и света, као и податак да је Светски конгрес географа 1984. у Единбургуједногласно поздравио акцију за спас Таре. Резултат кампање &amp;bdquo;Нећу бару, хоћуТару&amp;ldquo; био је усвајање &amp;bdquo;Декларације о заштити ријеке Таре&amp;ldquo; у скупштини Црне Горе14. децембра 2004.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2011/05/24/reka-tara</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2011/05/24/reka-tara</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2011/05/24/reka-tara</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Tue, 24 May 2011 16:30:33 +0200</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rijeka Vrbas</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Vrbas izvire ispod planine &lt;span class=&quot;new&quot;&gt;Zec&lt;/span&gt;, a na 256. km ulijeva se u rijeku &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Savu&lt;/span&gt; kod Srpca. Slivna povr&amp;scaron;ina mu je oko 6.386 km&amp;sup2; na kojoj živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Banje Luke&lt;/span&gt;, Vrbas prolazi kroz veličanstven kanjon i brojne klisure, koji su za&amp;scaron;tićeni zakonom o za&amp;scaron;titi prirodnih vrijednosti iz 1955. godine.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/2830168.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/2830168.jpg&quot; width=&quot;205&quot; height=&quot;274&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;/C:/DOCUME%7E1/Milan/LOCALS%7E1/Temp/moz-screenshot-4.png&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Najveće pritoke Vrbasa su Pliva, &lt;span class=&quot;new&quot;&gt;Ugar&lt;/span&gt; i &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Vrbanja&lt;/span&gt;.&lt;/p&gt;&lt;img src=&quot;/C:/DOCUME%7E1/Milan/LOCALS%7E1/Temp/moz-screenshot-2.png&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;p&gt;Rijeka protiče kroz op&amp;scaron;tine: &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Gornji Vakuf&lt;/span&gt;, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Mrkonjić Grad, Banja LukaLakta&amp;scaron;i i Srbac. &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/28/rijeka-vrbas</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/28/rijeka-vrbas</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/28/rijeka-vrbas</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Sat, 28 Nov 2009 13:02:35 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rijeka Sava</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u na&amp;scaron;oj zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju u&amp;scaron;la u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.&lt;/p&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/RijekeiPotoci/Rijeka_Sava_U_Zupanji.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;245&quot; height=&quot;256&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;Sa hidrolo&amp;scaron;kog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat povr&amp;scaron;inskom i podzemnom hidrolo&amp;scaron;kom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrolo&amp;scaron;ki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrolo&amp;scaron;ki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je jo&amp;scaron; uvijek nedovoljno valorizovan.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovoga na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom &amp;Scaron;amcu i Brčkom.&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-sava2</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-sava2</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-sava2</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 26 Nov 2009 09:07:43 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rijeka Drina</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Drina je &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;rijeka&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; u istočnoj &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Bosni i Hercegovini&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Bosne&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Srbije&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Spajanjem &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;crnogorskih&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; rijeka &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Tare&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Pive&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; na &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;&amp;Scaron;ćepan Polju&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Sava&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; veća od nje. Drina je ujedino najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 340 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini . U donjem podrinju (&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Semberiji&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;) Drina jednim djelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Srijemska Rača&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;. Nadmorska razlika između &amp;Scaron;ćepan Polja i u&amp;scaron;ća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.e-turizam.com/images/stories/Drina002.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;210&quot; height=&quot;136&quot; /&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Nedugo nakon svog nastajanja na &amp;Scaron;ćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiHtakođer je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Foču&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Goražde&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Vi&amp;scaron;egrad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; u rijeku Drinu se uliva vi&amp;scaron;e manjih i većih rijeka kao &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Kolina&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Ćehotina&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Janjina&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Lim&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Prača&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Rzav&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uni&amp;scaron;tena izgradnjom hidrocentrala u &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Vi&amp;scaron;egradu&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Bajinoj Ba&amp;scaron;ti&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;.Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su: &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Sutjeska&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Bistrica&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Prača&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Drinjača&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Janja&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, a sa desne: &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Ćehotina&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Lim&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Rzav&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Ljubovija&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Jadar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Sjeverno od Vi&amp;scaron;egrada, između &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Žepe&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Klotijevca&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-drina</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-drina</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-drina</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 26 Nov 2009 09:02:43 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rijeka Ugar</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Times New Roman&quot;&gt;Rijeka Ugar je desna pritoka Vrbasa. Izvire pod obroncima Vla&amp;scaron;ića i u velikom padu dubi kaskadno korito, stije&amp;scaron;njeno kamenim blokovima, sabirući usput vode iz mno&amp;scaron;tva potoka, vododerina i planinskih vrela. Tu, u svom gornjem toku, sa svakim novim kilometrom koji rijeka prođe u svom izlomljenom toku, Ugar kao da se nadima, bubri i &amp;scaron;iri u sve većim virovima, u čijoj pjeni i zelenim bentovima utoči&amp;scaron;te nalazi ugarska pastrmka, svijetle, gotovo srebrnkaste pigmentacije, posute peludom malih oranž tufnica. Dru&amp;scaron;tvo joj prave valjkasti pijori zlatastih trbu&amp;scaron;čića i pokoji mramorisani pe&amp;scaron;ić, &amp;scaron;to često zavr&amp;scaron;i u čeljustima kao iskri brzih pastrmki. Na mjestu gdje se magistralni put Travnik - Kneževo - Banja Luka sastaje sa rijekom, a borovi i smreke postepeno ustupaju mjesto bukvi i grabu, Ugar se smiruje i ulazi u blagu pastoralnu dolinu, tekući lagano ka istoku i svojoj majci Vrbasu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;a name=&quot;0.1_graphic02&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Times New Roman&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://portal.piusum.ba/Portals/0/rijekaUgar01.JPG&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;164&quot; height=&quot;245&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://mail.google.com/mail/?name=d33be9805ff33117.jpg&amp;amp;attid=0.1&amp;amp;disp=vahi&amp;amp;view=att&amp;amp;th=12527da20346d8fd&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Your browser may not support display of this image.&quot; width=&quot;1&quot; height=&quot;1&quot; /&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Times New Roman&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Times New Roman&quot;&gt;Usput, prima sa desne strane dvije moćne vode, Ilomsku i Kobiljsku rijeku, i tako ojačan, i kisikom bogato prokrvljen, nakon desetak kilometara mirnog toka kroz livade i rakite, Ugar polako počinje da dubi jedan od najljep&amp;scaron;ih i najdivljijih kanjona u ovom dijelu Evrope. To je ujedno i mjesto gdje se Ugar napokon sastaje sa svojim stra&amp;scaron;nim imenom; gdje se pejzaž sažima, produbljuje i zatamnjuje - postaje kao garež, ugarak, kao Ugar, gdje poskok i medvjed zajedno piju vodu, gdje noć nastupa iznenada i bez sutona, kao crni mjehur, narastao od tamnog soka.&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-ugar2</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-ugar2</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/26/rijeka-ugar2</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 26 Nov 2009 08:58:47 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rijeka Una</title>
   <description>
    &lt;span style=&quot;color: #c70000&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Ova rijeka, po mnogima najljep&amp;scaron;a rijeka u cijeloj zemlji, prirasla je srcu svim zajednicama koje su se formirale duž 207 km njenog toka. Una je krajini ono &amp;scaron;to je Neretva Hercegovini - život, a životna snaga Une po&amp;scaron;tovana je kroz historiju ovoga regiona. &lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;img class=&quot;reflect&quot; src=&quot;http://farm1.static.flickr.com/42/96210403_c0f069793b.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Rafting by jimboo.69.&quot; width=&quot;500&quot; height=&quot;375&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&amp;ldquo;U slivu rijeke Une u podzemnim vodama Grmeča živi čovječja ribica, pored Une raste oko 170 vrsta ljekovitih trava, po Uni je jedna rijetka biljka dobila naziv Campanila unensis &amp;ndash; unska zvončika, u ovoj rijeci živi 28 vrsta riba od kojih najveće, mladice, mogu biti te&amp;scaron;ke preko 30 kg, u Grmu&amp;scaron;kom kanjonu može se ugledati divokoza, u pjeskovitim unskim naplavama mogu se vidjeti mali rakovi, sigurni znak čiste vode, raspjevan izgled korita Une i igra slapova i bukova rezultat su živog, dugotrajnog i rijetkog biokemijskog procesa stvaranja sedre bez koje Una ne bi bila ono &amp;scaron;to jeste.&amp;ldquo;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/rijeka-una</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/rijeka-una</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/rijeka-una</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 12 Nov 2009 09:40:31 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Etno selo &quot;Stanisici&quot; Bijelina</title>
   <description>
    &lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;&lt;td width=&quot;65%&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot; class=&quot;style3&quot;&gt;&lt;span class=&quot;style4&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span class=&quot;style5&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;&lt;span class=&quot;style19&quot;&gt;Na izlazu iz Bijeljine na trećem kilometru prema Pavlovića mostu nalazi se Etno selo &amp;quot;Stani&amp;scaron;ići&amp;quot;. &lt;/span&gt;Etno selo &amp;ldquo;Stani&amp;scaron;ići&amp;rdquo; osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stani&amp;scaron;ića. Vi&amp;scaron;e od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selo u sred semberske ravnice&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td height=&quot;166&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://bp3.blogger.com/_kMPNVauYFlM/SH8d9ALGRHI/AAAAAAAACEg/MxuDelv5E9o/s400/etno_selo_stanisic_bijeljina_republika_srpska.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;400&quot; height=&quot;299&quot; /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td height=&quot;166&quot; valign=&quot;top&quot;&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;style5 style7&quot;&gt;&lt;strong&gt;U selu se danas izdvajaju dvije cjeline, Jedna prikazuje svetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je drvene kuće &amp;ndash; brvnare sa pokućstvom koje im je vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u centru sela su dva jezera. &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;style5 style7&quot;&gt;&lt;strong&gt;Druga cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom građenom u kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i religijskog značaja. &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/etno-selo-stanisici-bijelina</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/etno-selo-stanisici-bijelina</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/etno-selo-stanisici-bijelina</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 12 Nov 2009 09:33:54 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Reka Pliva</title>
   <description>
    &lt;a class=&quot;image&quot; href=&quot;http://www.blog.rs/sr-el/&amp;ETH;&amp;iexcl;&amp;ETH;&amp;raquo;&amp;ETH;&amp;cedil;&amp;ETH;&amp;ordm;&amp;ETH;&amp;deg;:Watermills_Pliva_Jajce_Bosnia.JPG&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Pliva je reka u Bosni&lt;/span&gt;&amp;nbsp;i Hercegovini&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, leva pritoka &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Vrbasa&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;. Dugačka je 33 km, sa povr&amp;scaron;inom porečja od 768 km&amp;sup2;. Postaje od dva jaka vrela u podnožju planine &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Smiljevac&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; - &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Jastrebnjak&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt; na 483 m iznad mora, a u&amp;scaron;će joj je kod &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;Jajca&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;, gde gradi bučni 22 m visok &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;vodopad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;. Nesređeno korito Plive često plavi područja nizvodno od &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;&amp;Scaron;ipova&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #000000&quot;&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a class=&quot;image&quot; href=&quot;http://www.blog.rs/sr-el/&amp;ETH;&amp;iexcl;&amp;ETH;&amp;raquo;&amp;ETH;&amp;cedil;&amp;ETH;&amp;ordm;&amp;ETH;&amp;deg;:Watermills_Pliva_Jajce_Bosnia.JPG&quot;&gt;&lt;img class=&quot;thumbimage&quot; src=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/Watermills_Pliva_Jajce_Bosnia.JPG/300px-Watermills_Pliva_Jajce_Bosnia.JPG&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;357&quot; height=&quot;233&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kanjon reke Plive je za&amp;scaron;tićeni prirodni rezervat Republike Srpske. Po najavama vlasti u skoro bi trebao zajedno sa kanjonom reke Janj da uđe u program za&amp;scaron;tite UNESKA.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Reka je bogata ribom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U naselju Pljeva, nedaleko od centra &amp;Scaron;ipova, formiran je sportski ribolovni revir na rijeci Plivi, dug oko 2 kilometra. U tom reviru su u toku 2007. godine održana sva regionalna, republička i državna takmičenja u ribolovu, i to u disciplini fly fishing (mu&amp;scaron;ičarenje). Na kongresu CIPS-a, održanom u maju 2007. godine u Pragu, odlučeno je da će se evropsko prvenstvo u fly fishingu 2010. godine održati u &amp;Scaron;ipovu odnosno u tom reviru na reci Plivi.&lt;/p&gt;&lt;a href=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/Vrbas_reka.jpg&quot;&gt;&lt;/a&gt;
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/reka-pliva</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/reka-pliva</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/11/12/reka-pliva</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 12 Nov 2009 09:24:19 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Sauna za brzo opuštanje</title>
   <description>
    Kako najlakše da se oporavite posle napornog radnog dana i da iz sebe izbacite sav nagomilani stres? Evo odgovora: postanite redovni posetilac sauna, kojih danas ima gotovo u svakom fitnes-centru, i uverićete se da ne postoji bolje mesto za opuštanje. Osim toga, preznojavanjem u sauni na prirodan jačate imunitet, oslobađate telo od toksina i viška tečnosti. Samo nekoliko minuta dovoljno je da vam se regeneriše koža, poboljša cirkulacija i ubrza metabolizam, a nakon određenog vremena imaćete mirniji san i veći radni elan. 

- Ovi razlozi su sasvim dovoljni da saunu posetite do tri puta nedeljno, ali je potrebno da se prethodno upoznate s pravilima kojih treba da se pridržavate pre, posle i tokom boravka u njoj. 

- Odlazak u saunu naročito je koristan tokom hladnih meseci, kada se slabije krećemo i hranimo kalorično. 

- Ne idite na znojenje punog želuca! Nemojte ništa jesti barem dva sata pre odlaska u saunu. 

- Pre ulaska u sunu istuširajte se hladnijom vodom i dobro se obrišite peškirom, jer se suva koža mnogo brže znoji. 

- Optimalno vreme boravka u sauni je od pet do 20 minuta, s tim što se za prvi put ne preporučuje više od deset minuta jer može izazvati vrtoglavice, iscrpljenost, umor i razdražljivost. 

- Pri kraju tretmana na peć u sauni sipajte malu količinu vode obogaćenu eteričnim uljima. Tako dolazi do povećanja procenta vlažnosti i intezivnijeg znojenja. 

- Nakon boravka u sauni telo rashladite mlakim tušem ili plivanjem u bazenu. Preporučuje se da hlađenje traje koliko je trajalo i preznojavanje. 

- Posle saune treba da pijete što više vode kako biste organizmu nadoknadili izgubljenu tečnost jer znojenjem možete izgubiti i do dva litra vanćelijske tečnosti, što može izazvati visoku dehidrataciju. 

- Sauna se ne preporučuje trudnicama, osobama sa povećanim ili sniženim krvnim pritiskom, povećanom telesnom temperaturom, infekcijom kože, tuberkulozom, malignim oboljenjima, ali ni starima i maloj deci jer mogu brzo da dehidriraju.
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/29/sauna-za-brzo-opustanje</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/29/sauna-za-brzo-opustanje</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/29/sauna-za-brzo-opustanje</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 29 Oct 2009 08:52:40 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
    <item>
   <title>Čestitamo!</title>
   <description>
    Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.
   </description>
   <link>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/22/cestitamo</link>
   <comments>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/22/cestitamo</comments>
   <guid>http://nogicd.blog.rs/blog/nogicd/generalna/2009/10/22/cestitamo</guid>
      <dc:creator>nogicd</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 22 Oct 2009 09:45:42 +0200</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8087&amp;profile=rss20">Dejan Nogic</source>
     </item>
   </channel>
</rss>