milanilicic

Testirajte sebe jel imate problema sa kockom

milanilicic — Thu, 26 Nov 2009 08:00:23 +0100

Sledeći test će vam pokazati u kom stepenu je kod vas izražena zavisnost od kocke. Kockanje u tom smislu obuhvata veliki raspon različitih igara: sve igre sa kartama, igre sa kockicama (jamb i sl.), mašine ("jack potovi", "voćne mašine"...) Test je napravila grupa stručnjaka u holandskom Institutu za alkohol, drogu i druge zavisnosti (NIAD). Da li se u posleldnje vreme kockate više nego ranije? Da li uvek smišljate izgovore u nameri da se kockate? Da li nastavljate da se kockate i kada gubite? Da li ste nekada propustili dogovoreni sastanak zbog kockanja? Da li ste ikada ušli u sukob zbog kocke? Da li se stidite da kažete drugima koliko se često kockate? Da li se osećate loše kada se ne kockate? Da li se ikada kockate zato što vam je potreban novac? Da li ste se nekada kockali duže nego što ste planirali? Da li biste se kockali novcem koji ste dobili na nepošten način? Da li nastavljate da se kockate i kada pobeđujete? Da li se ikada kockate da bi zaboravili svoje probleme? Da li se ikada kockate zato što nešto proslavljate? Da li vam pada teško da se ne kockate duže vreme? Da li se ikada kockate zato što vam je dosadno? Ako ste pozitivno odgovorili na 1 do 4 pitanja za vas nema opasnosti, između 5 i 9 pozitvnih odgovora je grupa kod koje postoji rizik i vi morate da budete obazrivi. Ali ako broj pozitivnih odgovora iznosi između 10 i 15 vi imate problem koji morate rešavati.

Signali bolesti

milanilicic — Thu, 26 Nov 2009 07:59:18 +0100

Zavisnost od kocke se razvija postepeno, obično osoba i ne primećuje da je problem već tu. Kod drugih supstanci koje stvaraju zavisnost postoji reakcija celog organizma koji signalizira da se u telu nalazi nežeIjena materija. Tako pušenje izaziva mučninu, alkohol prouzrokuje glavobolju, marihuana može da odvede u paniku... Kod kockanja, međutim, nema takvih signala koji ukazuju da postoji problem. Zato je izuzetno važno da osoba bude svesna onoga šta radi i kakve su posledice toga.

Kako se ponaša osoba koja je zavisna od kocke?

Prvenstveno, ona troši mnogo vremena na kockanje i gubi mnogo novca u igri. Utiče loše na druge Ijude, slabi ili prekida kontakte sa svojim prijateljima i porodicom i zanemaruje sva druga interesovanja i obaveze, a postaje jako vezana za krug ljudi s kojima kocka, oseća da ne može da kontroliše svoje ponašanje i često gubi samopoštovanje i razvija osećanje griže savesti i ponekad po¬staje agresivna ukoliko izgubi mnogo novca.
A najčesšći razlozi koje ljudi navode zašto počinju da se kockaju su: osećaj zadovoljstva dok kockaju, dobra zabava, način da se pobedi dosada, da zaborave probleme, a neki se nadaju da će na ovaj brz način doći do većeg novca.

kocka,strast ili bolest

milanilicic — Thu, 26 Nov 2009 07:56:17 +0100

Kada govorimo o zavisnosti najčešće mislimo na narkomanije ili alkoholizam, ali zavisnost se može razviti i u odnosu na druge objekte. U ovom članku govorimo o kocki. Kockanje i zavisnost od kocke se i u našem društvu sve više nameću kao problem. Neke evropske zemlje iznose podatke da 50.000-100.000 Ijudi ima problem sa kockom u svojim sredinama. Zvanični podaci kod nas ne postoje, ali problem je tu.

Šta je zavisnost?
Kada nastaje problem
Ponašanje zavisnika
Tipovi igrača
Test da li ste zavisnik od kocke

Zavisnost se definiše kao preterana, patološka vezanost za neke supstance ili neke nematerijalne stvari, uz neodoljivu, teško savladivu želju da se nastavi sa uzimanjem. Čovek može biti zavisan od kocke, jela, igre, muzike, televizora, ljubavi, filatelije... To postaje centralni sadržaj i faktor organizacije života.
Sredstva, kao što su: lek, hrana ili neki čin: kocka, filatelija, gube svoj prvobitni cilj, već sami sebi postaju cilj, postaju "droga", a sam čin strast.
Ovakve zavisnosti često se nazivaju toksikomanije bez droga, a sa narkomanijom ili povezuje isti tip ličnosti ili njihova patološka struktura. Ove osobe su nesposobne da odlože zadovoljsto i impulsivno moraju da dođu do željenog cilja.
Razvitku ovih tipova zavisnosti pogoduje i samo društvo i tehnološka era u kojoj svi odrastaju. Stvoren je bogat svet privida i zamena za istinske čovekove potrebe. Pasivni obrasci ponašanja postali su model za učenje. Posmatranje se pretpostavlja učestvovanju, potrošnja stvaranju. Čovek zadovoljava svoje potrebe bez da ulaze svoje sposobnosti, znanja i mogućnosti

Dobitne kombinacije u pokeru

milanilicic — Sun, 22 Nov 2009 19:29:18 +0100

Osnovna pravila

Karte poredane po jačini svaka sama za sebe: A (najjača karta), K, Q, J, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 (najslabija karta). As se može pojaviti kao jedinica A-2-3-4-5 u skala ili skali u boji. Jačina karti samih za sebe rabi se za usporedbu ruka kad nijedan igrač nema neku posebnu dobitnu kombinaciju.

Boja karata ne čini razliku, skala u piku 3♠ 4♠ 5♠ 6♠ 7♠ nije jača od karo skale 3♦ 4♦ 5♦ 6♦ 7♦.

Ruka se uvijek sastoji od 5 karata. U igrama gdje je igraču dostupno više od 5 karata, računa se najbolja kombinacija.

Jačinu ruke određuje prvo kategorija, potom jačina karata: najslabija kombinacija u nekoj kategoriji jača je od svih kombinacija u nižoj kategoriji. Najslabija dva para (2♦ 2♠ 3♦ 3♥ 4♠), jača su od svakog jednog para ili jake karte. Samo kad postoje dvije ruke iste kategorije, onda se gleda jačina samih karata u kombinaci Dobitne kombinacije

Radi jednostavnosti ruka je najčešće predstavljena tako da je najjača karta s lijeve strane, i jačina karti opada nadesno. Naravno, kombinacija ima istu vrijednost bez obzira kako karte bile poredane. Postoji 311.875.200 načina (permutacija) kako je moguće podijeliti 5 karata iz špila od 52 karte^{[Napomena 1]} no pošto redoslijed karata nije bitan traženi broj kombinacija iznosi: mogućih različitih kombinacija.

Slijede dobitne kombinacije, od najjače prema najslabijoj:

Skala u boji

U originalu straight flush, radi se o kombinaciji koja istovremeno zadovoljava uvjete skale i boje. U pokeru s pet karata postoji točno 10 takvih kombinacija, od 5-4-3-2-A iste boje, pa do A-K-Q-J-10 iste boje. Skala u boji od asa do desetke najjača je kombinacija u pokeru, a naziva se i royal flush ("kraljevska boja").

Poker (4 iste karte)

U poker slengu također i quad, quads, poker je kombinacija u kojoj se nalaze četiri karte istog broja, kao u A-A-A-A-K. U draw i stud pokeru dva igrača nikako ne mogu imati poker u istom broju, no u igrama s zajedničkim kartama (Texas hold'em, Omaha hold'em) to je moguće, pa se remi razbija petom kartom (u danom primjeru kralj).

Ful

Ful ili full house je kombinacija koja se sastoji od trisa i para, kao primjerice 8-8-8-J-J. Ako dva igrača dijele isti tris (moguće samo u igrama sa zajedničkim kartama), onda se remi razbija parom. Ako pak oba igrača drže isti tris i isti par (važno je da je, primjerice, K-K-K-7-7 jači od 7-7-7-K-K), onda remi ostaje i pot se dijeli na dva dijela.

Boja

Boja, također "fleš", a u originalu flush je kombinacija kod koje je svih pet karata u istoj boji. Ako dva ili više igrača drži boju, onda se redom uspoređuju njihove karte da bi se ustanovilo čija je jača. Primjerice, A♣K♣J♣8♣2♣ je jača boja nego A♣K♣9♣7♣6♣, koja je pak jača od K♣Q♣J♣8♣5♣. Ako su obje boje identične (sama boja, bio to pik, herc, tref ili karo, nije važna), onda se događa remi.

Skala

Skala (straight) je kombinacija kod kojih je svih pet karata u brojevnom slijedu (primjerice, 8-7-6-5-4 ili Q-J-10-9-8). Najjača skala je A-K-Q-J-10, poznata i kao broadway, dok je najslabija skala 5-4-3-2-A, poznata kao wheel. U wheelu as igra kao jedinica da bi napravio skalu. Ako dva igrača imaju istu skalu, događa se remi.

Tris

Tris (three-of-a-kind) je kombinacija koja sadrži točno tri karte istog broja (k tome ne sadržava i par, jer bi onda to bio ful), kao što su 7-7-7-J-6. Ako dva igrača imaju tris istog broja, gledaju se četvrta i peta karta. U pokeru sa zajedničkim kartama razlikujemo dvije vrste trisa: set i trips. Set je tris koji se sastoji od dvije karte u ruci, a jedne na stolu, a trips od jedne karte u ruci, a dvije karte na stolu.

Dva para

Dva para je kombinacija koja sadrži dva para po dvije karte istog broja (oba para nisu istog broja jer bi to onda bio poker, četiri iste). Ako dva igrača imaju po dva para, onda se prvo uspoređuju veći parovi, a onda manji (A-A-3-3-J je bolji od Q-Q-8-8-K).

Jedan par

Jedan par je kombinacija koja sadrži točno jedan par od dvije karte istog broja, kao što je 4-4-A-K-3.

jaka karta

Jaka karta (high card) je kombinacija koja ne zadovoljava uvjete nijedne od prethodno navedenih kombinacija. U pokeru s pet karata igrač će jaku kartu dobiti u prosjeku na skoro svakom drugom dijeljenju.

Texas hold'em

milanilicic — Sun, 22 Nov 2009 19:19:01 +0100

Texas hold 'em (hold'em, rijetko holdem) najpopularnija je pokeraška igra u Europi i Sjevernoj Americi zastupljena podjednako u kasinima i online. Prema riječima Doylea Brunsona i Johnnyja Mossa, igra se razvila iz stud pokera (vrste u kojoj igrač dobije ukupno sedam naizmjenično otvorenih i zatvorenih karata), pa je tako i nazvana "Texas hold 'em seven card stud" dvadesetih godina 20. stoljeća.^[1] Hold 'em je vrsta pokera u kojoj igrač koristi bilo koju kombinaciju pet karata na stolu koje su zajedničke svim igračima (community cards, board) i vlastite dvije (hole cards, pocket (cards)), za razliku od drugih vrsta pokera u kojim svaki igrač dobiva samo vlastite karte.

Nakon sporog ali konstantnog stjecanja popularnosti kroz većinu 20. stoljeća, igra je stekla iznimnu popularnost u prvom desetljeću 21. stoljeća naglim porastom prikazivanja na televiziji, internetu, kao i u popularnoj literaturi.

Na WSOP i WPT turnirima najčešće se koristi no-limit igra koja označava mogućnost neograničenog ulaganja novca ili chipova.

Hold 'em je idealan za strateške i matematičke analize zbog činjenice što svaki igrač kombinira svoje dvije karte s pet zajedničkih. Jednostavnost pravila i popularnost nadahnuće su za brojne knjige u kojima se preporučuju najbolji načini igranja. Velika većina autora propagira strategiju korištenja relativno malenog broja ruku (handova), ali i agresivnu igru kad igrač dobije takvu ruku (učestalo ulaganje i dizanje tuđih ulaganja).^[2]

Varijante pokera

milanilicic — Sun, 22 Nov 2009 19:16:17 +0100

Draw poker - Svaki igrač dobiva pet ili više karata koje su sve skrivene. Igrač može zamijeniti jednu ili više karti određen broj puta.

Stud poker - Igrač dobiva karte jednu po jednu, neke su otkrivene i vidljive drugim igračima. Razlika između draw i stud pokera je što u stud pokeru igraču nije dopušteno odbacivanje ili zamjena karata.

Poker sa zajedničkim kartama - Igrač dobiva određen broj karti koje su skrivene. Dodaju se otkrivene karte koje su zajedničke svim igračima. Svaki igrač mora od svojih karti koje ima u ruci i od zajedničkih karti koje su na stolu složiti najjaču kombinaciju od pet karti.

Najpopularnije vrste pokera su:

Texas Holdem - igrač dobiva 2 svoje i 5 zajedničkih karata.
5 Card Stud - igrač dobiva jednu zatvorenu i četri otvorene karte.
7 Card Stud - igrač dobiva tri zatvorene i četiri otvorene karte
5 Card Draw - svaki igrač dobiva 5 karata koje ima pravo jedanput izmijeniti
Omaha - verzija Texas Holdem u kojoj igrač dobiva dvije karte više nego u Texas Holdemu

Poker

milanilicic — Sun, 22 Nov 2009 19:13:49 +0100

Poker je popularna kartaška igra u kojoj se igrači sa zatvorenim ili djelomično zatvorenim kartama klade u središnji pot. Pot osvaja osoba sa najjačom kombinacijom karata ili osoba koja je povisila ulog, a ostali su odustali.

[uredi] Povijest

O povijesti pokera se može debatirati. Nalik je Perzijskoj igri as nas, i moguće su ju perzijski mornari prenijeli u New Orleans. Ime je porijeklom nastalo od francuske riječi "poque", koja je porijeklom iz njemačke riječi "pochen". Nije jasno porijeklo pokera i veza sa igrama ovih naziva. Igra je povezana sa istim porijeklom renesansne igre primero i francuskog brelana. Engleska igra brag ,jasno nastala od brelana, a uključivala je blefiranje. Moguće je da su sve ove igre pridonijele stvaranju pokera kakvog znamo danas.

Engleski pisac Joseph Crowell izvijestio je da se igra igrala u New Orleansu 1829 , sa špilom od 20 karti i četiri igrača koji se međusobno klade da imaju najjaču ruku. Jonathan H. Green je u knjizi, An Exposure of the Arts and Miseries of Gambling (G. B. Zieber, Philadelphia, 1843) opisao širenje igre preko brodova na Mississippiju , gdje je igra bila obična zabava. Širila se preko Mississippija prema zapadu za vrijeme zlatne groznice.

Ubrzo nakon širenja se počinje upotrebljavati 52 karte za igranje i dodaje se fleš. Za vrijeme američkog građanskog rata su se dodali mnogi dodatci, među kojima su draw poker, stud poker i skala. Igre sa zajedničkim kartama se dodaju 1925 .

Suvremeni turniri su postali popularni u američkim kockarnicama poslije početka World Series of Poker u 1970. Najpoznatiji pobjednici tog vremena su bili Johnny Moss, Amarillo Slim, Bobby Baldwin i Doyle Brunson. Velika popularnost je započela u 21. stoljeću zbog pojavljivanja online pokera i hole-card kamera (kamera koja snima igraće karte) koja omogućuje gledatelju praćenje igre. Zanimanje za poker turnirima su povećali sateliti za velike turnire, koji igračima omogućuju online kvalifikaciju. WSOP pobjednici 2003. i 2004. Chris Moneymaker i Greg Raymer su svoja mjesta osvojili na online kvalifikacijama.

rulet

milanilicic — Thu, 12 Nov 2009 09:03:26 +0100

Točak ruleta.

Rulet je kazino i kockarska igra (Roulette je francuska reč koja ima značenje mali točak odnosno točkić). Krupije je čovek koji okreće točak ruleta koji ima 37 ili 38 razdvojenih polja u koje loptica mora da upadne. Zbir svih brojeva na ruletu 1-36 je 666, zbog čega ga mnogi nazivaju đavolji točak.

Američki rulet sadrži 36 brojeva i nulu. Raspored brojeva nema određen redosled osim što se naizmenično smenjuju crveni i crni brojevi (izuzev nule koja je zelena) i veliki i mali brojevi.

Postoji nekoliko sektora koje je moguće igrati na američkom ruletu:

mala serija za koju je potrebno 6 žetona i pokriva sledeće brojeve: 5-8 (polovina ili split na engleskom), 10-11, 13-16, 23-24, 27-30 i 33-36.
velika serija za koju je potrebno 9 žetona i pokriva sledeće brojeve: 2 zetona na 0/2/3 (trećina), 12-15, 18-21, 19-22, 2 žetona na 25/29 četvrtina i 32-35.
orfaneli gde 5 žetona i pokrivaju: jedan žeton na broju 1

-pun broj ili plen. 6-9, 14-17, 17-20 i 31-34. -zero špil -4 žetona koji pokrivaju 0-3, 12-15, 26 plen i 32-35.

Postoji još mogućnost igranja susednih brojeva, tj. željeni broj i još dva broja levo i desno od željenog. Minimum za ovu najavu (svaki ulog koji se daje krupijeu za plasiranje je najava) je 5 žetona. Najava se obično daje kao željeni broj dva-dva (npr: 8 dva-dva i podrazumeva 8 i dva susedna broja sa leve i desne strane). Isplate idu sledecim redosledom:

žeton na plenu (punom broju) isplaćuje se 35 za 1
žeton na polovini (izmedju dva broja) isplaćuje se 17 za 1
žeton na trecini (pokriva 3 broja) isplaćuje se 11 za 1
žeton na četvrtini (pokriva 4 broja) isplaćuje se 8 za 1
žeton na šestini (pokriva 6 brojeva) isplaćuje se 5 za 1

Po pravilu za svaki novi spin (spin je proces bacanja kuglice koja mora da napravi minimum 3 rotacije u cilindru da bi spin bio validan) pravac cilindra se menja i kuglica se uvek baca u suprotnom smeru od kretanja cilindra.

Čestitamo!

milanilicic — Thu, 29 Oct 2009 07:49:57 +0100

Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.