<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Zivimo u vremenu gradova</title>
  <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86</link>
  <description></description>
 </channel>
    <item>
   <title>&quot;Zatrpavanje&quot; planete smecem</title>
   <description>&lt;p&gt;Gradovi su mnogo vise &amp;quot;zatrpani&amp;quot; smecem od sela.Veci dohodak, znaci vecu potrosnju, sto dovodi do veceg stvaranja otpada. SAD je na vodecem mestu u svetu po proizvodnji otpada.Svaka osoba proizvede dva kilograma otpada svaki dan.Japanci, koji imaju vrlo slicnu potrosnju, proizvedu tek nesto vise od kilograma.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Jedna plasticna kesa se proizvede za j&lt;strong&gt;edan sekund&lt;/strong&gt;, koristi se &lt;strong&gt;dvadeset minuta&lt;/strong&gt;, a treba joj &lt;strong&gt;od&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;100 do 400 godina&lt;/strong&gt; da se razgradi prirodnim putem. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/29/zatrpavanje-planete-smecem</link>
      <pubDate>, 29  2009 18:40:13 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>&quot;Gazenje planete&quot;</title>
   <description>&lt;p&gt;Naselili smo sve kontinente osim &lt;strong&gt;Antarktika&lt;/strong&gt; i crpimo bogatstva-useve i stoku, naftu i minerale, drvo i plodove mora- iz svakog kutka Zemlje.Svaki nas izbor, od hrane koju jedemo do mesta gde zivimo i nacina na koji odlazimo na posao ili u skolu, sve to utice na svet oko nas.Stanovnistvo i sticanje bogatstva su dva najveca pokretaca ljudskog delovanja.Ljudi u najbogatijim drzavama koriste u proseku desetostruko vise resursa od onih u najsiromasnijim.S obzirom na to da su i stanovnistvo i bogatstvo u porastu, potrebni su kreativnost i predanost kako bi se covekov uticaj na okolinu ponovo stavio pod kontrolu.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;17% nezaledjene Zemljine povrsine je jos divlje i ne pokazuje znake ljudskog delovanja ili iskoriscavanja tla.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/26/gazenje-planete</link>
      <pubDate>, 26  2009 12:11:54 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>TOKIO-JAPAN (gradska aglomeracija)</title>
   <description>Sa svojih 35 miliona stanovnika, prva velika gradska aglomeracija je i dalje najveca, iako joj je rast sveden na minimum.Efikasan gradski prevoz, kanalizacija i vodovod resili su neke od najozbiljnijih problema urbanizacije.Kako je Japan drustvo koje se rano urbanizovalo njegova sadasnja situacija mozda pokazuje kakva ce biti buducnost urbanizovanog sveta.</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/26/tokio-japan-gradska-aglomeracija</link>
      <pubDate>, 26  2009 12:06:52 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>LAGOS-NIGERIJA(gradska aglomeracija)</title>
   <description>Ni jedan grad na svetu ne raste brze od bivseg glavnog grada Nigerije, a malo njih moze da tvrdi&amp;nbsp; da se suocava sa vecim problemima.Lagos je 1955.godine imao svega 470.000 stanovnika, a danas ima vise od 10 miliona.Gotovo kompletan rast odvijao se bez ikakvog plana, veliki problem predstavlja nedostatak kanalizacije i transporta smeca, i vodovod koji zadovoljava manje od polovine dnevnih gradskih potreba.Lagos je poznat po nezaposlenosti i kriminalu...</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/26/lagos-nigerija-gradska-aglomeracija</link>
      <pubDate>, 26  2009 12:01:37 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Zivotni standardi i dalje nejednaki</title>
   <description>Iako zivotni standard u mnogim delovima sveta raste, sve je veci jaz izmedju bogatih i siromasnih.
Zadovoljstvo predstavljaju potrebe za hranom, vodom i krovom nad glavom.Takodje vecina nas zna sta nas cini srecnim-bilo to materijalna dobra, porodica i prijatelji, dobar posao ili nesto drugo-ali uspeh za razlicite ljude ima razlicito znacenje, a drustveni odnosi se razlikuju sirom sveta.
Postoje razne kvantifikacije kvaliteta zivota, od jednostavnog izracunavanja kolicine zaradjenog novca i konzumirane hrane, pa do subjektivnim istrazivanja.Smatram da &quot;sreca&quot; zavisi od dobrog zdravlja, relativnog blagostanja i mogucnosti obrazovanja.
Jaz izmedju bogatih i siromasnih je sve veci, u SAD-u je 20% najbogatijih stanovnika od 60-tih godina XX veka postalo 50% bogatije nego drustvo u celini.Sa razvojem drustva u Aziji milioni postaju bogati, ali stotine miliona i dalje zivi u siromastvu.
Jedno merilo tog rastuceg jaza jeste da su 2007.godine dva najbogatija coveka sveta imala vise novca nego sto iznosi ukupni BDP 45 najsiromasnijih zemalaja.</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/19/zivotni-standardi-i-dalje-nejednaki</link>
      <pubDate>, 19  2009 08:41:42 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Hrana i novac oblikuju zdravlje nacije</title>
   <description>&lt;p&gt;Zivimo u podeljenom svetu, dok mnogi ljudi pate od zaraznih bolesti koje uzrokuje neuhranjenost, sve je veci broj onih koje muce hronicne bolesti ciji je uzrocnik gojaznost.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U razvijenom svetu problem su cesto prevelike kolicine hrane, u zemljama u razvoju problem je u nedovoljnoj ishrani, losim sanitarnim uslovima i nedostatku osnovne medicinske zastite.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Dovoljna kolicina hrane je osnova dobrog zdravlja, prekomerna ishrana znaci siguran put do hronicnih bolesti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Izdaci po stanovniku za zdravstvenu zastitu i medicinske usluge drasticno variraju u svetu.Ali veci izdaci ne znace uvek i bolju zastitu-troskovi mogu odrazavati i razlike u zakonodavstvu i zdravstvenoj politici.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Velika prednost sela u odnosu na gradove jeste u tome sto ljudi na selu mogu sami sebi da proizvode hranu!&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/19/hrana-i-novac-oblikuju-zdravlje-nacije</link>
      <pubDate>, 19  2009 07:46:02 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Nemaju svi isti prostor</title>
   <description>&lt;p&gt;Na Zemlji imamo prostore koji su prenaseljeni, ali imamo i prostore koji su retko naseljeni, to sve zavisi od uslova za zivot, odnosno koliko su klima i ostali faktori pogodni za zivot i razvoj coveka.Na nekim prostorima su jako povoljni uslovi za poljoprivredu, dok je u nekim delovima samo industrija razvijena...Vojvodina je tipican primer gde se jako veliki broj stanovnistva bavi poljoprivrednom proizvodnjom, medjutim dosta ljudi sa sela napusta svoje domove i odlazi u gradove,gde se zaposljavaju u velikim industrijama.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Da nemaju svi isti prostor govori nam cinjenica da u prenaseljenom Bangladesu jedan gradjanin raspolaze prostorom jednakim trinaestom delu fudbalskog terena, a s druge strane svaki Mongolac ima na raspolaganju povrsinu vecu od 80 fudbalskih terena. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/11/nemaju-svi-isti-prostor</link>
      <pubDate>, 11  2009 09:27:41 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Pocinje urbani milenijum</title>
   <description>&lt;p&gt;Urbani milenijum pocinje delom zahvaljujuci svetskoj trgovini, urbani razvoje je pojava najvise vezana za gradove koji imaju luke, tako da urbanizacija uzrokuje kretanje stanovnistva prema obalama.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Najveci gradovi rastu i dalje, gutajuci vece i manje susedne gradove i obradive povrsine u seoskim podrucjima.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Afrika je danas najmanje urbanizovana.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kada pogledamo konkretno Srbiju, nasi veliki gradovi su &amp;quot;pojeli&amp;quot; sela i varosice, u Vojvodini to jos nije toliko dominantno koliko u Juznoj Srbiji. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/11/pocinje-urbani-milenijum</link>
      <pubDate>, 11  2009 09:19:09 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Problemi gradova sa ubrzanim rastom</title>
   <description>&lt;p&gt;Skoro svaki sesti stanovnik Zemlje zivi na ivici opstanka, na nestabilnim padinama, plovnim recnim obalama, gradskim plocnicima ili deponijama smeca.Svi oni su izlozeni zagadjenju, kriminalu i masovnom proterivanju.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Migracija u gradove stvara probleme i na svom izvoristu-selu.Zbog nje se raspadaju zajednice i razdvajaju porodice, a seoska drustva se lisavaju radne snage.U ekstremnim slucajevima ostaju samo &amp;quot;najstariji&amp;quot; i &amp;quot;najmladji&amp;quot;.Cesto na televizijskim emisijama mozemo da vidimo kako u nekim selima u Juznoj Srbiji skole imaju po samo 3-4 ucenika.Mlado stanovnistvo raste brzo, kako drustva stare, usporavaju se stope rasta i stanovnistvo se stabilizuje- to je posledica dugog zivotnog veka i manjeg broja dece. &lt;/p&gt;</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/10/problemi-gradova-sa-ubrzanim-rastom</link>
      <pubDate>, 10  2009 10:18:03 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Porast gradskog stanovnistva</title>
   <description>U sve vecim gradovima zivece sve vise svetskog stanovnistva.I gradsko i seosko stanovnistvo raslo je tokom mnogih generacija.Danas se, medjutim seosko stanovnistvo stabilizuje, a gradsko osetno raste.Ocekuje se da ce se gotovo sav porast stanovnistva do 2030.godine dogoditi u gradovima.
Istrazivanja su pokazala da je 2000.godine planetu naseljavalo 6.1 milijarda ljudi, i to 3.2 milijarde je seosko stanovnistvo i 2.9 milijardi gradsko.Ocekivanja su da ce 2030.godine zemlju naseljavati 8.1 milijarda ljudi, od toga 3.2 milijarde seosko stanovnistvo i 4.9 milijardi gradsko stanovnistvo.</description>
   <link>http://milana86.blog.rs/blog/milana86/generalna/2009/11/05/porast-gradskog-stanovnistva</link>
      <pubDate>, 05  2009 08:46:03 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

