<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
>
 <channel>
  <title>Ekonomija</title>
  <link>http://smit.blog.rs/blog/smit</link>
  <description></description>
  <pubDate>Thu, 14 May 2026 04:45:35 +0200</pubDate>
  <generator>http://www.lifetype.net</generator>
    <item>
   <title>„podzemno“bankarstvo</title>
   <description>
    &lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: Times New Roman&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Neformalni sistemi transfera 
sredstava postoje u odsustvu klasicnih bankarskih kanala za transfer 
sredstava ili egzistiraju paralelno sa njima,pre svega u zemljama Bliskog 
istoka i Juzne Afrike. Rezultat su nastojanja da se olaksaju novcani 
trnsferi i trgovina izmedju udaljenih regiona. Transakcije se organizuju 
tako sto operater u zemlji A prima novcana sredstva od svog komitenta 
i obraca se svom partneru u zemlji B da doznaci sredstva u lokalnoj 
valuti komitentu u zemlji B koga je oznacio komitent iz zemlje A. Da 
bi se ovaj sistem realizovao na dugorocnoj osnovi na veliko obicno postoji 
neka porodicna ili druga veza izmedju operatora u dve zemlje. Medjusobni 
odnosi izmedju operatora u razlicitim zemljama se periodicno izracunavaju 
ili se to cini preko posrednika. Troskovi transakcija su izmedju 2 i 
5% i zavise od velicine transakcije,prirode odnosa izmedju komitenata 
i operatora,valute,odredista,pregovaracke umsnosti ucesnika u poslu.&lt;/span&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/podzemno-bankarstvo</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/podzemno-bankarstvo</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/podzemno-bankarstvo</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 02 Dec 2009 18:37:41 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Osveta bankarskog službenika</title>
   <description>
    &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; Jedan nezadovoljni bankarski službenik u Grčkoj osvetio se banci
&amp;bdquo;zatrpav&amp;scaron;i&amp;rdquo; je po&amp;scaron;iljkama toalet papira i prezervativa. Službenik se
naljutio na banku jer mu nije dala zajam od 85.000 evra. Poznajući
kompjuterske programe banke, službenik je najpre svim zaposlenima u
banci, i to na njen račun, poslao cveće i muzičke kompakt diskove.
Potom je samoj banci, takođe na njen račun, poslao četiri hiljade
paleta toalet-papira i 100.000 kutija prezervativa, za koje je banka
bila prinuđena da traži skladi&amp;scaron;te. Nezadovoljni službenik je uhap&amp;scaron;en u
subotu u gradiću Konica, na severozapadu Grčke, ali je posle saslu&amp;scaron;anja
pu&amp;scaron;ten na slobodu. Sudiće mu se zbog izazivanja &amp;scaron;tete čiji iznos nije
saop&amp;scaron;ten.
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/osveta-bankarskog-sluzbenika</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/osveta-bankarskog-sluzbenika</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/osveta-bankarskog-sluzbenika</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 02 Dec 2009 18:32:52 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Bankama preti novi talas krize</title>
   <description>
    &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Srbiju bi lako mogao pogoditi i treći talas krize, koji će prvenstveno
udariti na banke. Broj preduzeća koja sa otplatom kredita kasne duže od
90 dana za proteklih pola godine je udvostručen. Decembra pro&amp;scaron;le
godine, naime, u docnji dužoj od tri meseca bilo je oko sedam odsto, a
u junu čak 13 odsto od ukupnog broja preduzeća koja su uzela kredite od
banaka. To povećanje se u bankama uzima kao vrlo dramatično, a stanje
se ocenjuje kao (gotovo) alarmantno.
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/bankama-preti-novi-talas-krize</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/bankama-preti-novi-talas-krize</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/12/02/bankama-preti-novi-talas-krize</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 02 Dec 2009 18:02:56 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>M-bankarstvo i e-novac</title>
   <description>
    &lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Kada se govori o kori&amp;scaron;tenju mobilnih telefona za
finansijske usluge, nameće se pitanje koja je razlika između e-novca i
m-bankarstva?&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;E-novac :&lt;/strong&gt; Pojednostavljeno,
e-novac je elektronska zamena za gotovinu. To je novčana vrednost
koja je pohranjena u elektronskim primitku, a koristi se za e-
transakcije. Primeri su &amp;nbsp; razne pre-paid kartica ili usluge. EU se je
2000. godine uključila u definiranje pojmova vezanih uz e-novac.
Sljedeće definicije uključuju njihove direktive.&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Electronic Money Institution: &lt;/strong&gt; Pravna osoba kojoj je odobreno izdavanje eloktronskog novca.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Hibridni izdavatelji: &lt;/strong&gt; Davatelji usluga koji koriste
e-novac kao pribor za delatnost svojeg core poslovanja , odnosno
telekom operateri, preduzeca javnog prevoza, itd.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Mobilni finansijski servisi: &lt;/strong&gt;Mobilne finansijske
usluge ili MFS ostaje jo&amp;scaron; jedan &amp;scaron;irok pojam koji se odnosi na raspon
finansijskih usluga, a koje se mogu ponuditi preko mobilnog telefona.
Tri od vodećih oblika MFS su mobilni prenos novca, mobilno plaćanja,
i mobilno bankarstvo.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Mobilni prenos novca: &lt;/strong&gt; Usluga kojom se klijenti
koriste mobilnim uređajima za slanje i primanje novčanih vrednost.
Jednostavnije rečeno, elektronski prenos novca s jedne osobe na
drugu pomoću mobilnog telefona.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Mobilno daljinsko plaćanje: &lt;/strong&gt; Uključuje telefon kao
mehanizam za kupnju mobilnih usluga kao &amp;scaron;to su ring tonovi, pozadinske
slike ili kao zamenski kanal za plaćanje robe kupljene na Internetu.
Takav način plaćanja obično zahtevaju interkonekciju s bankovnim
računom i stoga se smatra delom mobilnog bankarstva.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;Mobilno bankarstvo:&lt;/strong&gt; To je veza između mobilnog uređaja
i računa u banci. Mobilno bankarstvo omogućava klijentima da koriste
mobilni telefona kao jo&amp;scaron; jedan kanal za svoje bankarske usluge, a
uključuje depozite, isplate, prenos računa, plaćanje računa te saldo
upit.&lt;br /&gt;
&lt;strong&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;strong&gt;Elektronski novčanik (eWallet):&lt;/strong&gt; Odnosi se na određenu
svotu novca (bonovi) koja je spremljena na nekoj kartici, telefonu, ili
drugom elektronskom uređaju. Pre-paid kartice se koriste se kao zamena za gotovinu.&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/m-bankarstvo-i-e-novac</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/m-bankarstvo-i-e-novac</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/m-bankarstvo-i-e-novac</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Mon, 30 Nov 2009 19:50:01 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Vip bankarstvo u Srbiji</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Banke u Srbiji sve če&amp;scaron;će imućnim klijentima nude specijalni tretman kroz tzv. VIP (vi-aj-pi) ili privatno bankarstvo. &lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Umesto čekanja u redu i &amp;scaron;alterske usluge, dobrostojeći
klijenti mogu da uživaju u luksuznom prostoru i ličnom bankaru koji
zavr&amp;scaron;ava sve njihove poslove. Bankari kažu da je svaki klijent važan,
ali da su pojedini mnogo važniji od drugih.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Upravo je za takve
klijente Komercijalna banka otvorila posebnu VIP ekspozituru i
omogućila da sve bankarske usluge dobiju u luksuznom ambijentu. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
U Komercijalnom banci ima oko tri stotine klijenata sa statustom VIP,
ali je njihov identitet, kao i kriterijum za sticanje statusa, tajna. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
&amp;quot;Diskrecija je bitna karakteristika uop&amp;scaron;te bankarskog poslovanja, a
posebno poslovanja sa VIP klijentima&amp;quot;, kaže Goran Milićević, izvr&amp;scaron;ni
direktor za razvoj bankarskih proizvoda Komercijalne banke. &lt;/span&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/vip-bankarstvo-u-srbiji</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/vip-bankarstvo-u-srbiji</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/30/vip-bankarstvo-u-srbiji</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Mon, 30 Nov 2009 16:31:55 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Prva ženska banka u Iraku</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Umesto nasilja i krvoprolića, iz Iraka stiže drugačija slika. Želja
za normalnim životom i ekonomskim napretkom te, nekada bogate zalivske
zemlje, vidljiva je na svakom koraku. I Iračanke su re&amp;scaron;ile da preuzmu
stvar u svoje ruke i započnu sopstveni biznis. U Nadžafu je otvorena
filijala &amp;quot;Vavilonske banke&amp;quot;, namenjena isključivo ženama.&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;boxFull&quot;&gt;&lt;div class=&quot;boxFiles&quot;&gt;&lt;object&gt;&lt;/object&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Banka
je otvorena na zahtev poslovnih žena iz raznih sektora u Nadžafu, kako
bi im se olak&amp;scaron;ao rad i garantovala prava u privredi zemlje. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;quot;Ideja
za otvaranje prve ženske banke potekla je od poslovnih žena. Glavni
razlog bio je preopterećenost običnih banaka velikim brojem klijenata&amp;quot;,
navodi direktorka banke Amir Isa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Prva ženska banka obezbeđuje
klijentkinjama sve finansijske usluge, uključujući kreditiranje i
&amp;scaron;tednju, u iračkim dinarima i američkim dolarima.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Službenica Akbal Mohamed navodi da je kamata na &amp;scaron;tedne uloge 10 odsto na godi&amp;scaron;njem nivou, a može da se podiže i mesečno. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;quot;Imamo takođe i fiksne kamate na depozit. Za oročavanje depozita na &amp;scaron;est meseci kamata je 11 odsto&amp;quot;, obja&amp;scaron;njava Isa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Klijentkinja
Um Husein je prezadovoljna. &amp;quot;Ovo je sjajno. Zahvalni smo Bogu. Sada
žene muslimanke mogu slobodno da vode svoje poslove i da o njihovom
novcu brinu žene&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Jedini mu&amp;scaron;karci zaposleni u banci su radnici
obezbeđenja. Generalni direktor &amp;quot;Vavilonske banke&amp;quot; kaže da čak ni njemu
nije dozvoljen ulazak u zgradu filijale u Nadžafu, ali razmi&amp;scaron;lja da
slične banke otvori i u drugim iračkim gradovima.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;/C:/Documents%20and%20Settings/Smit/My%20Documents/My%20Videos/RealPlayer%20Downloads/RTS%20%20%20%20Prva%20%C5%BEenska%20banka%20u%20Iraku.flv&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;object type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; width=&quot;450&quot; height=&quot;350&quot; data=&quot;http://www.youtube.com/v/U0PrzfXmmOQ&quot; id=&quot;ltVideoYouTube&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/U0PrzfXmmOQ&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;wmode&quot; value=&quot;transparent&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;allowScriptAcess&quot; value=&quot;sameDomain&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;quality&quot; value=&quot;best&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;bgcolor&quot; value=&quot;#FFFFFF&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;FlashVars&quot; value=&quot;playerMode=embedded&quot; /&gt;&lt;/object&gt;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/prva-zenska-banka-u-iraku</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/prva-zenska-banka-u-iraku</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/prva-zenska-banka-u-iraku</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 25 Nov 2009 13:34:55 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Islamsko bankarstvo</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Islamsko bankarstvo&lt;/strong&gt; je bankarstvo koje zadovoljava islamske
propise ili u najmanju ruku poku&amp;scaron;ava zadovoljiti islamske propise.
Termin je novijeg datuma. Ono je ustvari poku&amp;scaron;aj savremenog odgovora muslimanskih ekonomista i teoretičara ekonomije na izazov koji nije postojao u vrijeme poslanika &lt;span class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Muhammeda&lt;/span&gt;, alejhi-selam.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Glavna karakteristika islamskog bankarstva je poku&amp;scaron;aj eliminisanja kamate
iz poslovanja, jer se ona kosi sa islamskim propisima. To se može
ilustrovati u ideji islamske &amp;scaron;tednje gdje je &amp;scaron;tedi&amp;scaron;a ustvari
investitor, koji će na kraju poslovne godine ili kako je već određeno
shodno procentu profita banke dobiti isti procenat u odnosu na položeni
novac. I obratno, &amp;scaron;tedi&amp;scaron;a će u slučaju gubitka banke učestvovati sa jednakim procentualnim gubitkom.&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/islamsko-bankarstvo</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/islamsko-bankarstvo</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/islamsko-bankarstvo</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 25 Nov 2009 11:45:29 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Nastanak i razvoj banaka</title>
   <description>
    &lt;p align=&quot;left&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Prva faza&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;
        počinje pojavom kovanog novca, tj. robovlasničkog perioda (između VII
        i V veka pre nove ere) i traje sve do kraja XIV veka. Karakteristični
        poslovi su menjački, založni i dr. Javljaju se prve privatne kuće (u
        Vavilonu) poznate kao tezauri, tj. skladi&amp;scaron;ta, gde je držana roba na čuvanju,
        uz mogućnost davanja pozajmica drugima. Pozajmice su odobravane najče&amp;scaron;će
        u naturalnom obliku. Priznanice o deponovanoj robi počele su da cirkuli&amp;scaron;u
        kao sredstva za obračun i plaćanje.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;left&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; U antičkoj Grčkoj
        se razvija sarafski (menjački) posao. Tako nastaju trapezari, bankari
        starog jelinskog doba, nazvani po stolovima na kojima su obavljali svoj
        posao (trapeza &amp;ndash; klupa, bank, trpeza). Već tada se razvija zaduživanje
        na hipoteku, &amp;scaron;to je kasnije omogućilo pojavu komercijalnih kredita.
        
        &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
        &lt;p style=&quot;text-indent: 27pt&quot;&gt;&lt;span&gt;Tokom III veka pre na&amp;scaron;e ere, iz Grčke se menjački i zajmovni
        poslovi prenose u Rim, gde dostižu svoj vrhunac. U Rimu tog perioda
        bankar se nazivao &amp;quot;argentarius&amp;quot;, a njegove knjige su služile
        kao javne isprave pred sudom, u toku dokaznog postupka.
        
        &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
        
        &lt;p style=&quot;text-indent: 27pt&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;Drugu fazu&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;,
        od XIV do kraja XVIII veka, obeležavaju specijalizovane novčane
        ustanove.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
        &lt;p class=&quot;primer&quot; style=&quot;text-indent: 27pt&quot;&gt;Za prvu banku u istoriji
          bankarstva smatra se Casa di san Giorgio, osnovana 1407. godine u Đenovi.
        Iz tog perioda poznata je
          Hambur&amp;scaron;ka žiro banka, osnovana 1619. godine.
          &lt;span&gt;&lt;/span&gt;
        &lt;/p&gt;
        &lt;p style=&quot;text-indent: 27pt&quot;&gt;&lt;span&gt;Početkom XVII veka, u Amsterdamu se de&amp;scaron;avaju značajni događaji
        u razvoju bankarstva. Javljaju se i prvi problemi kvaliteta kovanog
        novca (krivotvorenje).
        
        &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
        &lt;p align=&quot;left&quot; style=&quot;text-align: left&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;Bank of England je osnovana
          1694. godine po ideji Williama Petersona. Po odobrenju kralja, osnivači
          su upisali novac potreban kralju za ratne pohode, uz sticanje
          privilegije da daju zajmove i drugim ljudima u obliku bankovnih nota
          (novčanica), kojima je garancija bilo kraljevo obećanje da će
          obveznice na zahtev biti isplaćene u metalu.
        &amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
        Slično kao Bank of
          England, poslovala je i Banque Royale. Ova banka je osnovana 1716.
          godine po ideji Johna Lawa. Uslov je bio da novoosnovana banka preuzme
          dugove Krune, tako &amp;scaron;to su njeni poverioci isplaćivani bančinim
          obveznicama, tj. obećanjima da će svakom imaocu obveznice, na njegov
          zahtev, biti isplaćena minimalna vrednost u zlatu ili srebru.&lt;/p&gt;&lt;span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Treća faza&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;
        nastaje početkom XIX veka, najpre u Engleskoj a zatim i u drugim
        zemljama, kada se banke osnivaju kao akcionarska dru&amp;scaron;tva ili komanditna
        dru&amp;scaron;tva, sa velikim sopstvenim kapitalom. Ovaj tip banke se održao do
        danas, postav&amp;scaron;i značajan privredni faktor. Njihovo početno osnivanje
        vezano je za industrijalizaciju. Banke sve vi&amp;scaron;e napu&amp;scaron;taju finansiranje
        države i posvećuju se posredovanju (servisiranju) kreditnog i platnog
        prometa. Zahvaljujući razvijenim mrežama filijala, uspevaju da
        koncentri&amp;scaron;u ogromna tuđa sredstva i stave ih na raspolaganje trgovini
        i industriji.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/nastanak-i-razvoj-banaka</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/nastanak-i-razvoj-banaka</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/25/nastanak-i-razvoj-banaka</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Wed, 25 Nov 2009 11:17:05 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
    <item>
   <title>Čestitamo!</title>
   <description>
    Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.
   </description>
   <link>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/05/cestitamo</link>
   <comments>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/05/cestitamo</comments>
   <guid>http://smit.blog.rs/blog/smit/generalna/2009/11/05/cestitamo</guid>
      <dc:creator>smit</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 05 Nov 2009 12:00:23 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=8428&amp;profile=rss20">Ekonomija</source>
     </item>
   </channel>
</rss>