<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>Rudnicanin</title>
  <link>http://najob.blog.rs/blog/najob</link>
  <description>&lt;p&gt;Zanimljive teme koje golicaju pažnju i pobuđuju interesovanje&lt;/p&gt;
</description>
 </channel>
    <item>
   <title>Počelo je ....</title>
   <description>&lt;style&gt;
v:* {behavior:url(#default#VML);}
o:* {behavior:url(#default#VML);}
w:* {behavior:url(#default#VML);}
.shape {behavior:url(#default#VML);}
&lt;/style&gt;


&lt;h5&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;Grčka kompanije &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&amp;quot;Diastasi&amp;quot;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt; iz Soluna počela je obnovu i uređenje &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Senjskog Rudnika&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt; i pretvaranje ovog najstarijeg rudarskog mesta u Srbiji u grad muzej, po
projektu Saveta Evrope koji je za ovu namenu izdvojio 1,5 mil EUR.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-weight: normal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;Reč je radovima na prvoj fazi obnove a Grci su ovaj
posao dobili na međunarodnom tenderu Evropske komisije. Nadzor nad radovima,
obavlja italijanska firma IERB koja ima predstavni&amp;scaron;tvo u Beogradu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Predsednik op&amp;scaron;tine Despotovac, Mali&amp;scaron;a Alempijević
izjavio je Tanjugu da su zavr&amp;scaron;eni radovi na izgradnji vodovodne, kanalizacione
i toplovodne mreže za Muzej ugljarstva, objekat ma&amp;scaron;inske radionice i
&amp;quot;Aleksandrov potkop&amp;quot;.&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;- Sa objekta ma&amp;scaron;inske radionice, koja je pripremana za
rekonstrukciju, skinut je materijal, međutim, utvrđeno je da su zidovi u jako
lo&amp;scaron;em stanju, tako da će, umesto rekonstrukcije, ovaj objekat biti sru&amp;scaron;en i
izgrađen novi - rekao je Alempijević prilikom obilaska radova.&lt;/span&gt;

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;U sastavu Muzeja ugljarstva biće izgrađen novi prostor
za administrativno-tehničke potrebe i potrebe realizacije druge faze projekta
&amp;quot;Senjski Rudnik - grad muzej&amp;quot;, koji će se koristiti i za obuku ljudi
za razvoj turizma, dodao je Alempijević.&lt;/span&gt;

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span&gt;Projekat &amp;quot;Senjski Rudnik, grad muzej&amp;quot;, u
celosti su podržali Ministarstvo kulture i Vlada Srbije.&lt;/span&gt;

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Senjski Rudnik, u
op&amp;scaron;tini Despotovac, bio je mesto rađanja srpske industrijalizacije&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;, a njegovi žitelji veruju da će nastaviti da živi i posle prestanka
rudarenja.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;&lt;u&gt;Projekat &amp;quot;Senjski Rudnik, grad muzej&amp;quot; je
deo projekta &amp;quot;Integralna obnova kulturnog nasleđa jugoistočne
Evrope&amp;quot;, u kojem su jo&amp;scaron; dva lokaliteta iz Srbije: manastir Bođani u Baču i
Feliks Romulijana u Gamzigradu. Svi su u prvoj grupi prioriteta, među 26
lokaliteta na Balkanu predviđenih za obnovu.&lt;/u&gt;&lt;/span&gt;&lt;u&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/u&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;Inicijativa je potekla od Muzeja ugljarstva u Senjskom
Rudniku, koji je &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;osnovan 1974&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;. godine,
i u kome je na dva sprata, na povr&amp;scaron;ini od oko 800 kvadratnih metara, sme&amp;scaron;tena
istorija ovog mesta u kome se ugalj kopa od 1853. godine.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;Projekat predviđa rekonstrukciju &amp;quot;Aleksandrovog
potkopa&amp;quot;, jednog od prvih ulaza u jamu rudnika nazvanog po tadasnjem
kralju Aleksandru Karađorđeviću, koja će biti eko muzej, jedini na Balkanu pod
zemljom.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;Radovi će obuhvatiti i zgradu muzeja, ma&amp;scaron;inske
radionice,&lt;a href=&quot;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:203870-Mezimica-na-paru&quot;&gt; parne ma&amp;scaron;ine&lt;/a&gt; i &lt;a href=&quot;http://najob.blog.rs/DOKUMENTI/LICNO/Senjski%20Rudnik/Mezimče%20parno/Mezimica%20na%20paru.doc&quot;&gt;rudarski
lift,&lt;/a&gt; koji preko 150 godina spu&amp;scaron;ta rudare u jame i vraća na svetlo dana jo&amp;scaron;
i danas, rudarski toranj...&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&lt;span&gt;Napu&amp;scaron;tena zgrada
bolnice biće pretvorena u hotel sa oko 30 soba, a zgrada biv&amp;scaron;eg Doma kulture, u
kojoj su se de&amp;scaron;avali svi važni događaji u istoriji rudarstva, biće pretvoren u
&amp;quot;Centar za umetnike&amp;quot;.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: normal&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;U projektu je i obnova crkve &amp;quot;Sveti
Prokopije&amp;quot;, posvećene za&amp;scaron;titniku rudara, ulice sa kaldrmom, nekih stanova
koji su građeni jo&amp;scaron; pre Prvog svetskog rata ali se u njima i dalje živi.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;U naselju Senjski rudnik, sada živi oko 400 stanovnika,
a 60-ih godina pro&amp;scaron;log veka ovde je živelo samo preko 1.000 rudara, kopača
uglja.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span&gt;Naselje je imalo železničku prugu, dve bolnice, a jedna
je po opremljenosti hirurgije bila odmah iza VMA. Radile su termoelektrane,
&amp;scaron;tamparija, bioskop...&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;
&lt;/h5&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;


 
  Normal
  0
  21
  
  
  false
  false
  false
  
   
   
   
   
   
  
  MicrosoftInternetExplorer4
 

 
 

&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Normalna tabela&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}
&lt;/style&gt;</description>
   <link>http://najob.blog.rs/blog/najob/generalna/2012/09/26/pocelo-je-....</link>
      <pubDate>, 26  2012 22:48:21 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Timocke pruge</title>
   <description>&lt;p&gt;U istocnoj Srbiji pre pet godina formirana je jedna sasvim nova asocijacija koja ima za cilj ocuvanje tradicionalnih vrednosri nekadasnjih pruga uskog koloseka na teritoriji Srbije, a pogotovu istocne Srbije - Timocke krajine. I ne samo pruga, vec i objekata infrastrukture koji su se nekad koristili na zeleznici i bez kojih bi tadasnji zeleznicki saobracaj bio maltene nemoguc. Pored toga, istorijat pruga na doticnoj teritoriji veoma je interersantan i vredi tako nesto procitati i upoznati se sa tim. Razlog vise za to je i cinjenica da je pocetak razvoja pruga na teritoriji Timocke krajine na neki nacin predstavljao osnovu za razvoj zeleznice i u &lt;a href=&quot;http://www.seecult.org/vest/senjski-rudnik-grad-muzej&quot;&gt;ostalim delovima &lt;/a&gt;Srbije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;I ne samo zeleznice, vec i zivota i razvoja na svim poljima ljudske delatnosti, sto je sasvim i logicno, jer razvoj bilo koje delatnosti nesumnjivo uslovljava i razvoj drugih delatnosti koje doprinose opstem boljitku gradjana tj.populaciji koja egzistira na toj teritoriji i van nje.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ta asocijacija je &lt;strong&gt;Klub ljubitelja timockih pruga&lt;/strong&gt;&amp;nbsp; iz Zajecara koji otkad postoji (2005. godine) ostvarauje zapazene rezultate u ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka. Sa svojih 75 clanova realizuje svoje planirane misije i to iskljucivo dobrovoljnim radom i prilozima - samo svojim etnuzijazmom i zaljubljenoscu u nesto sto treba sacuvati i otrgnuti od zaborava - &lt;span style=&quot;color: #000080&quot;&gt;&lt;strong&gt;pocetkom&lt;/strong&gt; &lt;/span&gt;ovoga sto imamo&amp;nbsp; danas na obaziruci se na trenutne probleme i situaciju.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nedavno je (prosle godine) obelezeno i proslavljeno 120 godina od dolaska prvog voza u Timocku krajinu - Zajecar. A krajem iste godine (29.12.09.) postavljena je izlozba na istu temu u &lt;a href=&quot;http://www.zajecar.info/sr/&quot;&gt;Zajecaru&lt;/a&gt; u Radulbegovom konaku.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nesto vise o radu i aktivnostima Kluba kasnije!&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Pozdrav Rudnicanin.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://najob.blog.rs/blog/najob/generalna/2010/01/17/timocke-pruge</link>
      <pubDate>, 17  2010 18:26:17 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Znatizelja</title>
   <description>&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small; font-family: times new roman,times; color: #99cc00&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: #000080&quot;&gt;Pozdravljam blogere!&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;Znatizelja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;font-family: times new roman,times&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small&quot;&gt;je proradila i razmisljajuci o tome kako od pisanja blogova moze da se zivi, nikako mi nije jasno kako to funkcionise u praksi. Zaista bih zeleo da saznam, jer koga kod sam pitao niko nezna odgovor, samo neke pretpostavke.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt; &lt;/div&gt;&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;2009-12-06&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://www.blog.rs/js/tinymce/plugins/emotions/images/smiley-cool.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Cool&quot; title=&quot;Cool&quot; /&gt;20:33:25&lt;/p&gt;&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: x-small; font-family: times new roman,times&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://najob.blog.rs/blog/najob/generalna/2009/12/06/znatizelja</link>
      <pubDate>, 06  2009 20:20:16 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

