<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rdf:RDF 
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" 
  xmlns="http://my.netscape.com/rdf/simple/0.9/"
>

 <channel>
  <title>MEDICINA</title>
  <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler</link>
  <description>&lt;p&gt;Na ovom mestu možete pronaći razne tekstove iz oblasti medicine, baziranih na naučnim ali i iskustvenim činjenicama. Obzirom da sam lekar po profesiji, prirodno je da sam dosta koristio činjenice vezane za nauku, ali u nekim blogovima npr. &quot;Gladovanje&quot; možete naći čisto iskustvene činjenice.&lt;br /&gt;
Ako imate nekih predloga o čemu bi više voleli da se informišete, molim vas da predložite. Svaka sugestija je dobrodošla.&lt;br /&gt;
Specijalista sam opšte hirurgije, ali moje interesovanje je vezano za sve zanimljivosti iz sveta medicine, a posebno iz sveta biljne medicine.&lt;/p&gt;
</description>
 </channel>
    <item>
   <title>PSIHOPATA-ČAŠĆU PROTIV NEČASTI</title>
   <description>&lt;p&gt;Psihopata je reč koja u prostom prevodu reči znači, bolest psihe. Medjutim, ove dve reči ni blizu nisu u stanju da opi&amp;scaron;u koliki sadržaj zla mogu u sebi da nose osobe koje su psihopate.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Individue koje su psihopate imaju ogromnu sposobnost prilagođavanja i prikrivanja svog pravog lica u dru&amp;scaron;tvu i velikim masama &amp;scaron;to ih čini veoma neprimetnima. Kao rezultat toga, mi ne možemo da detektujemo psihopatu. Čak, mnogi ljudi nemaju ni tračak sumnje da žive već dugi niz godina sa psihopatom (&amp;scaron;to mogu biti najuži članovi porodice ili čak bračni partneri).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Psihopate su veoma harizmatični, i imaju ogromnu sposobnost manipulacije sa ljudskim osećanjima i umom, i u nekim literalnim delima se opisuju kao fatalne žene ili mu&amp;scaron;karci. Ova manipulativna sposobnost im daje mogućnost da kontroli&amp;scaron;u druge osobe i da utiču neposredno i posredno na njihove odluke.&amp;nbsp; Kada kažem neposredno, mislim pre svega na izazivanje krivice ili straha kod osobe koja treba ne&amp;scaron;to da uradi, a &amp;scaron;to je želja i cilj psihopata. Ova iluzija izbora jeste ustvari iluzija da su odluke koje donosimo ustvari na&amp;scaron;e. Ustvari su to odluke koje odgovaraju psihopatama a u cilju postizanja njihovih želja. Koristeći se ljubavlju bračnog partnera ili neke druge bliske osobe, dobijaju ono &amp;scaron;to njima odgovara, ne mareći uop&amp;scaron;te za osećanja i emocije drugih.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Izazivanje krivice kod ciljne osobe, psihopate najče&amp;scaron;će izazivaju pred kraj sukoba, ili na samom početku kada već vide da su pridobili žrtvu i dobili &amp;scaron;ta su želeli.&amp;nbsp; Dok, izazivanje straha kod drugih ljudi, koje obično bude veoma intenzivno, javlja se kao posledica izlivanja &amp;quot;smrtonosnog&amp;quot; besa. Osobe koje nisu osetile ovaj bes, ne mogu da znaju o čemu se radi. Međutim, ovo nije ni&amp;scaron;ta drugo do njihova veoma uverljiva predstava i ko se upeca, taj je gotov. Dovoljno je psihopatama dati do znanja da ih se čovek ne boji i suprotstaviti im se sa snažnim stavom, a neretko potrebno i bezobraznim rečnikom da bi se psihopata povukao.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Smrtonosni bes je ustvari bes koji parali&amp;scaron;e žrtvu, i, osoba koja se prvi put susrela sa takvim besom osobe koju poznaje već duže vremena, trebala bi da posumnja na psihopatiju kod osobe koja je izlivala bes. Smrtonosni bes kod psihopata je bes koji je najče&amp;scaron;će prenet sa roditelja. Obično je to jedan roditelj koji prenosi ovu psihičku formu i u većem procentu se radi o ocu, na koga je to preneto najče&amp;scaron;će od svog oca ili majke.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;Scaron;to duži boravak u neznanju sa osobom psihopatom, nažalost ostavlja dublje ožiljke ukoliko čovek uop&amp;scaron;te preživi prilikom saznanja da je dotična osoba - psihopata itekako bolesna.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Jer, čitav koncept koji je sagradjen u čovečijoj psihi na osnovu verovanja psihopati, počinje da se raspada, a samim tim i pogođena osoba počinje da se raspada. Onog momenta kada osoba dođe do samog dna, tada ili umire ili Božijom milo&amp;scaron;ću započinje proces rehabilitacije.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Većina naučnika iz ove oblasti se složilo oko 3 najvažnije osobine psihopata, i to su:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- &lt;strong&gt;nepostojanje straha&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- &lt;strong&gt;dezinhibicija&lt;/strong&gt; ili nepostojanje zaustavnih ili inhibitornih mehanizama&amp;nbsp; kada je u pitanju opasnost ili činjenje zlodela.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- &lt;strong&gt;Zlobnost&lt;/strong&gt; je osobina koja odlikuje svakog psihopatu. Posle ove osobine, suvi&amp;scaron;no je reći da imaju manjak empatije, kao i to da preziru svaki prisan kontakt sa bilo kim. Ovaj prezir se odnosi pre svega na pozitivne i divne međuljudske i čovekoljubive osobine. Kod njih je sve povr&amp;scaron;no, svi tipovi odnosa su povr&amp;scaron;ni, uključujući i mu&amp;scaron;ko-ženske odnose.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Iz ove tri osobine, lako se izvlače i većina ostalih karakteristika psihopata, a to su:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. Neodgovorno socijalno pona&amp;scaron;anje, koje može biti od najbanalnijeg ružnog pona&amp;scaron;anja do najmračnijih radnji, koje su u domenu kriminalne psihopatije.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. Nepo&amp;scaron;tovanje i nasilje nad pravima drugih ljudi.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;3. Nemogućnost razlikovanja dobrog od lo&amp;scaron;eg je jedna od najkarakterističnijih osobina psihopata, &amp;scaron;to se dovodi u vezu sa deficitom frontalnog dela mozga. Ovo je kao olak&amp;scaron;avajuća okolnost psihopatama, ali samo njima.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;4. Te&amp;scaron;koće u pokazivanju empatije i iskrenog kajanja. Iskreno kajanje je za njih praktično nepoznato, a kod nekih prezreno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;5. Sklonost čestom laganju u cilju zadovoljavanja svojih ličnih niskih, niže skota, pobuda ili laganje u cilju prikrivanja svojih zlodela.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;6. Manipulacija i povređivanje drugih (direktno ili indirektno). Direktno povređivanje drugih se vezuje za fizičko i psihičko zlostavljanje. Indirektno povređivanje drugih je vezano za razne spletke i name&amp;scaron;tanja lo&amp;scaron;ih stvari posredstvom drugih ljudi.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;7. Generalno nepo&amp;scaron;tovanje bezbednosti i odgovornosti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;8. Prekomerno samopo&amp;scaron;tovanje i osećaj ogromne superiornosti nad drugima je karakteristika&amp;nbsp; svih psihopata. Ovaj osećaj je usko povezan sa nemanjem straha i samim tim dovodi do postavke psihopatskog sistema vrednovanja i nadmoći nad drugim jedinkama koje se ipak boje većine stvari od kojih psihopata ne preza. Ovde i dolazimo do ključnog momenta kako se jedino čovek može odbraniti od psihopata, ali o tome ćemo govoriti u zavr&amp;scaron;nom delu članka.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;9. Neugasiva želja za svim vidovima stimulacije čula.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;10. Seksualni promiskuitet je takođe svojstven psihopatama, i koji proističe iz potrebe za stalnom stimulacijom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;11. Impulsivnost i brzo zapadanje u stanje besa, kad god im ne&amp;scaron;to smeta u ostvarivanju svojih planova.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;12. Plitke emocije, od kojih je najizraženija bes. Plitke emocije su povezane sa plitkim odnosima, a bes dominira jer tako najlak&amp;scaron;e dolaze do svojih ciljeva.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;13. Parazitski način života je cilj svakog psihopate i učiniće sve da to i postigne, čak i ako je primoran da pomogne drugom od koga bi imao svoju ličnu parazitsku korist.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;14. Tendencija uvlačenja drugih &amp;quot;bliskih&amp;quot; osoba u ovaj svet, sa tim da nikada ne iznose&amp;nbsp; svoja zlodela na videlo, niti traže pomoć u re&amp;scaron;avanju svog problema, jer misle da su superiorni i da je to &amp;scaron;to rade u redu. Osobe koje žive sa psihopatom mogu vremenom i same primetiti kod sebe pojavu osobina koje dotad nisu imale, kao &amp;scaron;to su: nedostatak empatije, laganje, ili neke od gore navedenih osobina. Ako Vam se ovo de&amp;scaron;ava, a ne znate za&amp;scaron;to, pod hitno treba da preispitate svoje neposredno okruženje.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kognitivna disonanca &lt;/strong&gt;je termin koji označava mentalno stanje pojedinca, često konflikt, u kome postoje dva suprotna verovanja, a koja su sama po sebi na dijametralno različitim stranama. Zbog ovoga, psihopate veoma retko i budu otkrivene u svojim zlodelima. Osobi koja živi sa njima, pa to bio otac, majka, sin, brat ili bračni drug, mnogo je lak&amp;scaron;e verovati u svoje lep&amp;scaron;e verovanje o predstavljenom psihopati, nego da se suoči sa stvarno&amp;scaron;ću i realnosti drugog verovanja koje je sve suprotno od lepog. Pojedini, koji se odvaže da poveruju u istinu, bivaju izloženi ogromnom riziku, ne toliko od samog psihopate, koliko od sopstvenog uma. Te onda prolaze kroz najcrnji mogući ad. Jednog dana kad sve prođe i kad na svoje dođe, ljudi se polako vraćaju u normalu i počinju da žive novi život, postajući kao zveri obazrive na sve ljude sa kojima dolaze u kontakt.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Neretko su žrtve ustvari osobe koje su imale jednog od roditelja psihopatu, ali, nisu preuzele formu i način pona&amp;scaron;anja tog roditelja, nego pona&amp;scaron;anje i moralnost drugog normalnog roditelja.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Imati jednog od roditelja psihopatu u najmanju ruku dovodi do pogre&amp;scaron;nog percipiranja prijateljstva i manjka samopouzdanja, &amp;scaron;to neminovno vodi do zloupotrebe od strane drugih, amoralnih ljudi, koji mogu imati neke od karakteristika psihopata.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bilo kako bilo, procenat broja psihopata u dru&amp;scaron;tvima je veoma mali, Bogu hvala. Međutim, iako mali broj, taj procenat moze da bude uzrok velikog broja nesreća, a neretko i masovnih ubistava.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Tipičan primer ovoga je bio Ted Bandi, Amerikanac koji je u toku nekoliko godina ubio oko 100 zena. Veoma harizmatičan lik, za kojim su zene ludele, sa ogromnim manipulativnim sposobnostima, bez empatije i trunke griže savesti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Potom, baba Anujka, serijski ubica, iz sela Vladimirovac, odgovorna za preko 150 trovanja. Imala je 11 dece, od kojih je samo jedno preživelo do punoletstva.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Andrej Romanovič Čikatilo, je bio ukrajinski serijski ubica odgovoran za kasapljenje 53 osobe, od kojih su većina bile žene i deca.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Lista mizantropa je predugačka, a samo neke od njih sam naveo.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nakon svih ovih nimalo lepih činjenica, dolazi momenat u ovome tekstu koji daje nadu svim ljudima koji se pate i koji ne smeju napred, a nazad ne mogu.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Psihopatu čovek može pobediti na vi&amp;scaron;e načina, a u praktičnom smislu svi se svode na zauzimanje stava i neustra&amp;scaron;ivu odbranu samog sebe. Ne verujući rečima psihopate, držeći situaciju pod svojom kontrolom i zaista ih smatrati slabićima i paćenicima, kao &amp;scaron;to i jesu, vremenom ćete stvoriti &amp;scaron;tit oko sebe u vidu neprobojne kule.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Citat Vladike Nikolaja Velimirovića:&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;em&gt;Ne može&amp;scaron; biti veliki čovek ni na jednom mestu na svetu i ni u jednom položaju u dru&amp;scaron;tvu;- prvo, dokle god ima&amp;scaron; strah ma od čega manjeg od Boga; drugo, dokle god ima&amp;scaron; ljubav prema čemu manjem od Boga, i treće, dokle se god ne privikne&amp;scaron; smatrati svoju smrt nečim biv&amp;scaron;im, a ne budućim.&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Svako mora da shvati da borba protiv psihopate nije borba protiv čoveka, nego borba protiv samog đavola, a nečastivi se samo ljudskim naporima i snagama ne može savladati, nego jedino verom i Imenom Božijim.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Da bi čovek tamu pobedio, sam mora svetlost biti.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Moliti se, voleti, kajati, opra&amp;scaron;tati, nadati i Svetim Tajnama pristupati.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2020/04/21/psihopata</link>
      <pubDate>, 21  2020 21:10:52 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Torakalna drenaža</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;nbsp;Cilj torakalne drenaže je evakuacija nefiziolo&amp;scaron;kog sadržaja intrapleuralnog prostora. Torakalna drenaža predstavlja hirur&amp;scaron;ki postupak u toku koga se pravi komunikacija intrapleuralnog prostora, u kome vlada negativan pritisak, i, spolja&amp;scaron;nje sredine (aktivne ili podvodne pumpe),&amp;nbsp; posredstvom drena. Drenaža toraksa je u velikom broju slučajeva hitan hirur&amp;scaron;ki postupak, koji spa&amp;scaron;ava život pacijentu. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;Indikacije za torakalnu drenažu su: -&lt;strong&gt;Pneumotoraks&lt;/strong&gt; (spontani, traumatski i jatrogeni). Spontani pneumotoraks se najče&amp;scaron;će viđa kod mlađih osoba gracilne građe, gde je količnik visine i &amp;scaron;irine grudnog ko&amp;scaron;a, a samim tim i pluća, povećan u korist visine pluća. Kod ovih pacijenata su pritisci u vrhovima pluća povećani, koji dovode do pojave bula, vazdu&amp;scaron;astih mehurića, koji mogu spontano da prsnu i dovedu do pojave vazduha na mestu gde ga nema, a to je intrapleuralni prostor (prostor između visceralne i parijetalne pleure).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Posebna forma traumatskog pneumotoraksa je tenzioni pneumotoraks, u toku koga dolazi do povećavanja količine udahnutog vazduha u intrapleuralni prostor, bez da vazduh izlazi. Dolazi do zarobljavanja vazduha, i, enormnog povećanja pritiska na vitalne strukture koje se nalaze u grudnom ko&amp;scaron;u (prvenstveno srce i veliki krvni sudovi). Ovo urgentno stanje se može zavr&amp;scaron;iti letalno, ukoliko pacijent ne dobije pravovremeno torakalnu drenažu. &amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;sl. 4 &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://cdn.c.photoshelter.com/img-get/I0000u9wG8C1lgbs/s/600/600/prn85966DS.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;505&quot; height=&quot;502&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Na ovoj ilustraciji se vidi zarobljen vazduh, čija se količina svakim udahom povećava, a samim tim i pritisak u grudnom ko&amp;scaron;u, &amp;scaron;to može biti smrtonosno, ukoliko se ne preduzmu mere drenaže.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Jatrogeni pneumotoraks se sreće u sklopu raznih dijagnostičkih procedura, kao &amp;scaron;to su bronhoskopija i razne transtorakalne punkcije, koje dovedu do pojeve pneumotoraksa. Takođe se re&amp;scaron;ava drenažom toraksa. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;-&lt;strong&gt;Pleuralna efuzija (izliv)&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Normalno se, u intrapleuralnom prostoru, nalazi manja količina tečnosti, koja je fiziolo&amp;scaron;ka, i koja se limfnim putem apsorbuje. Limfni sistem je u stanju da apsorbuje i prosledi 20 puta veću količinu tečnosti nego je normalno. Izliv u intrapleuralnom prostoru može biti serozan (hydrothorax), limfni (chylothorax), gnojan (pyothorax) i krvav (hemothorax). Najče&amp;scaron;ći uzrok izliva jesu kardijalna dekompenzacija i maligniteti (pluća, dojka,...).&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Drenaža toraksa se najče&amp;scaron;će izvodi u sedećem položaju pacijenta. Pre svega se odredi strana drenaže, jer se može desiti drenaža kontra strane, koja nije obolela. Pacijent se postavi u sedeći položaj, sa rukom iznad glave uz pomoć tehničkog osoblja. Nakon aplikovanja dezinficijensa na kožu, odredi se mesto gde će se učiniti incizija kože. To mesto je 5. međurebarni prostor u srednjoj ili zadnjoj aksilarnoj liniji. Za orijentaciju se uzima bradavica dojke (mammila) kod mu&amp;scaron;karaca i žena sa manjim dojkama, kao mesto 5 rebra. Ispod se nalazi 5. međurebarni prostor, a iznad 4. mrp. Kod gojaznijih mu&amp;scaron;karaca i žena orijentir je angulus sterni, koje se lak&amp;scaron;e nađe kao izbočenje sternuma, gde se pripaja 2 rebro. Ispod 2. rebra je 2. međurebarni prostor, odakle počinje brojanje do petog. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.rnceus.com/resp/lndmark.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;550&quot; height=&quot;400&quot; /&gt;sl. 6&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Na ovoj slici se vide prikazana rebra, 2. rebro koje se pripaja u visinu angulusa grudne kosti, kao i 2. međurebarni prostor ispod njega. Peti međurebarni prostor bi bio u visini mamile. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nakon lokalizacije mesta, aplikuje se lokalni anestetik (lidokain ili marcain) i pripremi se instrumentarijum za drenažu. Incizija se izvodi u pravcu rebara, a otprilike u visini gornje ivice 6 rebra. Nakon incizije se može ući peanom i probiti pleura, ili odmah ući troakarom, te uvesti dren u grudni ko&amp;scaron;. Nakon uvođenja drena, isti se fiksira, te spoji na podvodnu drenažu. Po potrebi dren se može spojiti i na aktivnu pumpu.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTr6sC0ikH1Iss9NFa1IvKvlmVKQrr1FbeDlA&amp;amp;usqp=CAU&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Image result for chest tube&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Na ovoj slici se vidi ulazak troakara po gornjoj ivici rebra, jer se vaskularni i nervni elementi rebra nalaze u sulcusu donje ivice, te se na taj način ne mogu povrediti. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Kod izliva, ovo mesto drenaže se može pomeriti za jedan do dva međurebarna prostora na dole, pa bi onda mesto drenaže kod pleuralnih izliva bilo 6. ili 7. međurebarni prostor.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Banović dr Boris &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2014/07/25/torakalna-drenaza</link>
      <pubDate>, 25  2014 10:46:39 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Pesma srcu</title>
   <description>&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Srce&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Mozak&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Pluća&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Jetra&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Bubrezi&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Želudac&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Creva&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko radi čitav dan?!!! Žlezde&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;A ti? Ti si se uhvatio jedne stvari zbog koje ne može&amp;scaron; dalje.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko stoji?! Bara&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ko teče?! Reka&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za koga kuca srce i kad prestane? Za onog ko ide dalje. Idi dalje! Idi dalje! Idi dalje! IDI DALJE!!!&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2014/04/21/pesma-srcu</link>
      <pubDate>, 21  2014 22:12:03 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Ishrana sportista-glavne stvari</title>
   <description>&lt;p&gt;Ovaj članak je veoma bitan za sportiste, pa ako vam se dopadne, a iako ne preporučite ga sportistima, jer im može biti od velike pomoći.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ishrana sportista je jedna jako velika tema, tako da ću na ovom mestu obraditi samo neke od najvažnijih stvari i osnovnih principa. Obradićemo temu koja je vezana za tempiranje obroka pre treninga i koje namirnice tada treba jesti. Potom ćemo obraditi i temu vezanu za&lt;strong&gt;karnozin,&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;dipeptid koji se sastoji iz dve aminokiseline, a koji je jako značajan u oporavku mi&amp;scaron;ića, kao i u kojoj vrsti hrane ga ima najvi&amp;scaron;e.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Krenućemo od karnozina. Karnozin je dipeptid, &amp;scaron;to znači da se sastoji iz dve aminokiseline, i to: L-histidina i beta-alanina. Karnozin je odgovoran za mno&amp;scaron;tvo funkcija u organizmu, a &amp;scaron;to se tiče konkretno mi&amp;scaron;ića, on pospe&amp;scaron;uje izbacivanje mlečne kiseline iz mi&amp;scaron;ića i na taj način prvenstveno oporavlja mi&amp;scaron;iće od kiselosti i vraća ih u bazno stanje kada mogu opet da istrpe napore. Međutim, stvar nije ba&amp;scaron; toliko prosta. Da jeste svi bi krkali karnozin, i eto rezultata. Nasuprot karnozinu, u krvi stoje karnozinaze, enzimi koji ga razlažu, te sprečavaju da dođe do cilja. Prona&amp;scaron;ao sam jedan rad koji govori o prirodnoj selekciji. Ispitivanje je bilo na 235 sportista, gde je ustanovljeno da sportisti koji imaju najbolje performanse imaju prirodno niske vrednosti karnozinaza u krvi, te sledstveno veće koncentracije karnozina i njegovog neverovatnog učinka na svim nivoima organizma. Potom pronađem jo&amp;scaron; jedan rad Japanskih lekara, koji su ustanovili da karnozin ima odlično dejstvo na želudačni čir. Onda dalje, nađem jo&amp;scaron; jedan rad u kome su nakon 6 nedeljne primene karnozina nađene povi&amp;scaron;ene vrednosti u mi&amp;scaron;ićima, tako da ipak te karnozinaze (enzimi koji razlažu karnozin) nisu beskona&amp;scaron;ne u krvi, nego se i one tro&amp;scaron;e. Pored dejstva na nivou mi&amp;scaron;ića, karnozin deluje i antioksidativno, anti toksično, neuroprotektivno, uključujući pobolj&amp;scaron;anje na nivou svih čula,...(http://www.advances.am.wroc.pl/pdf/2013/22/5/739.pdf). Ovo je sajt sa velikim brojem informacija vezanim za karnozin.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Karnozina najvi&amp;scaron;e ima u skeletnim mi&amp;scaron;ićima. &amp;Scaron;to se tiče mesa ja sam prona&amp;scaron;ao da ga najvi&amp;scaron;e ima u ćurećim batacima (histidina-859mg, alanina-1843mg na 100g mesa), &amp;scaron;to je super podatak. Ćureće meso je kud i kamo bolje od svinjskog, ali i od ostale većine mesa, jer u njemu ima dosta i polinezasićenih masnih kiselina, tako da uvođenjem ćurećeg, a izbacivanjem svinjskog mesa, činite sebi&amp;nbsp;&lt;strong&gt;ogromnu&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;uslugu.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Potom, prona&amp;scaron;ao sam jo&amp;scaron; jedan rad koji govori o koncentraciji karnozina u krvi, nakon unosa mesnog obroka bogatog u karnozinu. Već 15 minuta nakon unosa obroka, pojavljuju se najniže vrednosti karnozina u krvi. Svoje najvi&amp;scaron;e vrednosti dostiže nakon 2,5 sata, da bi nakon 5,5 h skroz nestao, a zbog dejstva limitirajućih karnozinaza. Ovo je bio i ključni podatak za&amp;scaron;to sam želeo da napi&amp;scaron;em ovaj članak.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Moj zaključak je sledeći. Obrok za vrhunske sportiste bi trebao da je 2h pre treninga, i trebao bi da bude proteinskog karaktera, ba&amp;scaron; zbog karnozina. Nikako sportista ne bi smeo da oseti nakon obroka prejedenost. 200g ćuretine sa nekoliko krompirića i parčetom hleba sa salatom bi bilo sasvim okej.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Naravno , ne sme se zaboraviti na velike količine vode, jer&amp;nbsp;&lt;em&gt;Corpora non agunt nisi soluta, &lt;/em&gt;odnosno unesene materije ne reaguju ako nisu rastvorene.&lt;em&gt;&amp;nbsp;&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2014/04/20/ishrana-sportista-glavne-stvari</link>
      <pubDate>, 20  2014 22:20:34 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Đurđevak - najnovija otkrića</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Canvallaria majalis, poznatija kao Đurđevak je otrovna biljka, predivnog mirisa, raste prirodno na Severnoj hemisferi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Uzgaja se i kao ba&amp;scaron;tenska biljka, zbog svog predivnog mirisa i izgleda.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ono &amp;scaron;to se naziva fenomen Đurđevka jeste da u vitro uslovima, komponenta đurđevka, ligand &lt;strong&gt;bourgeonal&lt;/strong&gt;, deluje atraktivno za humane spermatozoide. &amp;nbsp;Čak je neka studija 2012.godine pokazala da dotični &lt;strong&gt;bourgeonal&amp;nbsp;&lt;/strong&gt;imitira dejstvo progesterona u smislu da spermatozoidi duplo brže plivaju ka svom cilju.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;strong&gt;B&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;ourgeonal&lt;/strong&gt; aktivirajući mirisne, i receptore na spermatozoidima, poznatije kao OR1D2, dovodi do sprege nos-mozak-spermatozoidi i lako deluje na spermatozoide čineći da budu duplo brži. Konkretno na spermatozoidima dovodi do otvaranja kalcijumskih kanala, čineći ih bržim.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Prirodno se da zaključiti i činjenica je da osobe mu&amp;scaron;kog pola imaju veći broj ovih receptora, &amp;scaron;to olfaktorno, &amp;scaron;to na spermatozoidima.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Svi delovi biljke su otrovni, od stabljike, listova do cveta. U sebi sadrži blizu 40 kardiotoničnih glikozida, saponine i neobično otrovnu aminokiselinu.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Jo&amp;scaron; je čuveni Paracelzus govorio da svaka supstanca može biti i lek i otrov, samo je količina ta koja će to odrediti. Tako da je đurđevak kori&amp;scaron;ćen od strane herbalista, ali u određenim količinama i koncentraciji.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Snažni &lt;strong&gt;Bourgeonal&lt;/strong&gt; će tražiti žene u sastavu svojih jedinstvenih parfema, i uspe&amp;scaron;no će atraktivno delovati na mu&amp;scaron;ki pol.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Mu&amp;scaron;karci će kada konačno re&amp;scaron;e da prave decu, garantovano mirisati Đurđevak...&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2013/04/27/najnovija-otkrica-fascinantni-djurdjevak</link>
      <pubDate>, 27  2013 21:53:45 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Maksimalna srcana frekvenca (MSF)</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovaj blog je namenjen onima koji zele da saznaju nesto o maksimalnoj srcanoj frekvenci i izracunavanju iste, a takodje je namenjen mojoj majci koja misli da mi, njena deca, previse treniramo,...&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;MSF(Maksimalna srcana frekvenca)=220-broj godina.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;Iz prilozenog se vidi da ce maksimalna srcana frekvenca za zdravu osobu 30 godina staru iznositi 190. Ukoliko je ta osoba gojazna i zeli da smrsa, odnosno izgubi visak masnih naslaga, trebala bi da trenira 3-5 puta nedeljno, 20-50 minuta, sa dijapazonom srcane frekvence 65%-85% MSF.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.totalbalancedhealth.com/wp-content/uploads/2011/12/pulseratechart.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;619&quot; height=&quot;331&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;tab. 1 &amp;nbsp; Ova izvanredna tabela nam daje podatke za osobu staru 30 godina, kao i pobolj&amp;scaron;anja određenih performansi i za koga je namenjeno. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U nasem slucaju to bi iznosilo od 123,5-161,5&amp;nbsp; da zaokruzimo od 124-162 otkucaja/min.Donja vrednost (124) je vrednost ispod koje puls ne bi trebao da pada u toku treninga, a gornja (162) iznad koje ne bi trebao da ide. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U pocetku treninzi ne bi trebali da traju duze od 20 min. i 3 puta nedeljno (ovo vazi za osobe kod kojih je BMI (indeks telesne mase), ciju formulu imate u mom prethodnom blogu, iznad 30, i osobe koje bas, bas dugo nisu nista radile. Za osobe koje su iole aktivne ovaj tip treninga moze krenuti od 30 minuta 3 puta nedeljno.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;img src=&quot;http://www.modifyyourworkout.com/wp-content/uploads/2012/11/target-heart-rate-for-weight-loss.jpg&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;590&quot; height=&quot;393&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;sl. 1&amp;nbsp; Na ovoj univerzalnoj slici se možete pronaći i po godinama i po procentima u zavisnosti koji segment Va&amp;scaron;e forme želite da pobolj&amp;scaron;ate. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Koje vezbe koristiti?&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Najbolje je koristiti sistematske vezbe koje bi ukljucile u rad skoro svaki misic tela (naravno to nije jedna vezba, nego bar desetak razlicitih vezbi po treningu). Mozete kombinovati trcanje sa vezbama, sto je i moj predlog, sa tim da imate u vidu da vam srcana frevenca ne predje zadatu vrednost, ali ni da ode ispod donje vrednosti.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Obzirom da vecina ljudi ima sada telefone na koje se mogu instalirati aplikacije za merenje srcane frekvence prostim stavljanjem prsta na kameru, eto Vam resenja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Tako da mama, ne brini se,.....bolje je @umreti@ od vezbanja, nego od droge. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2013/03/25/maksimalna-srcana-frekvenca-msf</link>
      <pubDate>, 25  2013 20:22:41 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Igra Ljubomore: Kako Žene Manipulišu Emocijama</title>
   <description>&lt;p&gt;&amp;quot;Igra Ljubomore: Kako Žene Manipuli&amp;scaron;u Emocijama&amp;quot;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Čini se da statistika otkriva zanimljive istine o mu&amp;scaron;karcima i ženama. Naime, 40% žena namerno izaziva ljubomoru kod svojih partnera, a prema podacima, ovaj pristup pomaže da se zadrži vi&amp;scaron;e od 90% mu&amp;scaron;karaca.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Razna istraživanja stručnjaka na ovom polju sugeri&amp;scaron;u da, čak i kada mu&amp;scaron;karac ne voli svoju partnerku, pojavljivanje udvarača može kod njega izazvati želju da je zadrži. Ovo se može objasniti kroz dva osnovna primalna instinkta: 1. konkurencija, i 2. strah od toga da će ulagati svoja ograničena sredstva u tuđu decu. Iako zvuči surovo, ovo pona&amp;scaron;anje je deo na&amp;scaron;e genetske ba&amp;scaron;tine. Tako se javlja mu&amp;scaron;ki strah da žena ne bude fizički povezana s nekim drugim, dok je ženski izazov da zadrži emocionalnu vezu s partnerom, kako ne bi pre&amp;scaron;ao na drugu ženu i tako uključio svoje resurse u odgajanje tuđe dece.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Takođe, zanimljivo je pitanje kako nastaju &amp;quot;frajeri&amp;quot; ili macho tipovi. Mu&amp;scaron;karac koji je bio u vezi s nekoliko žena postaje privlačan većini, a razlozi za to su dvojaki: 1. atraktivnost kod suprotnog pola, budući da niko ne želi biti u vezi s nekim ko nije poželjan, i 2. ljubomora među ženama, &amp;scaron;to doprinosi takmičarskoj atmosferi. Ako je takav frajer bogat, postaje pravi magnet za pažnju.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Iako ovo može zvučati pomalo hladno, važno je razumeti da je priroda odnosa često složena. Nije idealno da žene igraju igre ljubomore, ali mu&amp;scaron;karci treba da budu svesni da postoji značajan procenat žen&amp;acirc; koje koriste ovu taktiku. Na neki način, takve dinamične veze mogu doneti uzbuđenje u vezu ili brak.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Uloge ljubomore i manipulacije u međuljudskim odnosima su složene i često nesvesne. Dok ženama može delovati da će izazivanje ljubomore osnažiti njihovu vezu, važno je napomenuti da istinska emocionalna povezanost zahteva otvorenost, poverenje i iskrenost. Razumevanje ovih dinamika može pomoći partnerima da izgrade zdravije i stabilnije odnose, bez potrebe za igrom emocijama. Na kraju, dugoročna sreća u ljubavi leži u međusobnom po&amp;scaron;tovanju i komunikaciji, umesto u takmičenju i suptilnim igrama.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/12/11/sexparadox</link>
      <pubDate>, 11  2012 10:46:11 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>BROKOLI - Namirnica za 21. vek</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Veliki problem dana&amp;scaron;njice je gojaznost i &amp;nbsp;masovne nezarazne bolesti koje nastaju kao posledica gojaznosti (povi&amp;scaron;en krvni pritisak, dijabetes, &amp;nbsp;maligne bolesti, metabolički sindrom,...). Sve je manje fizičke aktivnosti, zbog prirode poslova i sedimentarnog načina života, kao kompenzatornog načina u održavanju dobrog zdravlja. Nepravilna ishrana i manjak fizičke aktivnosti neretko dovodi do pojave nekog zdravstvenog problema.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Brokoli, spada u grupu povrća, i predstavlja jednu multikomponentnu namirnicu, koja u sebi sadrži respektabilne količine, kako vitamina C, tako i liposolubilnih vitamina, pogotovo vitamina K i vitamina A. U manjoj ili većoj količini su zastupljeni i gotovo svi vitamini B kompleksa (osim vitamina B12). Prisustvo dijtnih vlakana i fantastičnih antikancerogenih supstanci, tipa Diindolimetana, Glukorafanina i indol-3-karbinola, stavlja brokoli na mesto nezaobilazne namirnice u ishrani.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Način pripreme brokolija je od izvanredne važnosti, jer se kuvanjem već od 5 minuta gubi oko 30 % korisnih supstanci, a kuvanjem dužim od pola sata čak i do 80 %.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Sada ću Vam napisati kako ja pripremam brokoli. Pripremam salatu od svežeg brokolija i brokoli-omlet.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Za salatu je potrebno odvojiti &amp;quot;cvetove&amp;quot; brokolija od čvrstog dela, odnosno stabljike. Količina je proizvoljna i naravno dobro se opere u mlakoj vodi. Na brokoli dodati proizvoljno maslinovog ulja i limunovog soka. Božanska salata, prepuna zdravlja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Za brokoli-omlet je identična priprema kao za salatu, samo &amp;scaron;to se na tiganj stavi ulja, brokoli se pome&amp;scaron;a sa 3-4 jajeta i svega minut dva se peče.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Zbog svog bogatog sastava &amp;quot;zdravih&amp;quot; supstanci brokoli uvr&amp;scaron;ten u ishranu dovodi do redukcije telesne mase, regulisanje probave i stolice, deluje antioksidantno, antikancerogeno, anti virotički i antibakterijski.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/12/04/brokoli-namirnica-za-21.-vek</link>
      <pubDate>, 04  2012 12:29:48 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Relaksacija - Osho</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;RELAKSACIJA&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;quot;Prvo treba shvatiti prirodu aktivnosti i njene skrivene struje, inače je nemoguće da se opustite. Čak i ako želite da se opustite, to će biti nemoguće ako niste uočili, posmatrali, ostvarili prirodu va&amp;scaron;e aktivnosti - jer aktivnost nije običan fenomen.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mnogi ljudi bi voleli da se opuste ali se ne mogu opustiti. Relaksacija je nalik cvetanju: vi to ne možete prisiljavati. Vi treba da shvatite čitav taj fenomen &amp;ndash; za&amp;scaron;to ste tako aktivni, čemu toliko bavljenje aktivno&amp;scaron;ću, za&amp;scaron;to ste opsednuti time.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zapamtite dve reči: jedna je akcija, druga je aktivnost. Akcija nije aktivnost; aktivnost nije akcija. Njihove prirode su dijametralno suprotne. Akcija je onda kada situacija zahteva, vi tada delujete, vi odgovarate. Aktivnost je onda kada situacija to ne nalaže, to nije odgovor; vi ste veoma nemirni, i situacija je samo izgovor da budete aktivni.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Akcija dolazi od smirenog uma &amp;ndash; to je najljep&amp;scaron;a stvar na svetu. Aktivnost dolazi od nemirnog uma &amp;ndash; to je ne&amp;scaron;to najružnije.  Djelujte snažnije, i neka aktivnost otpadne sama od sebe. Ubrzo će se preobražaj dogoditi. Za to je potrebno vreme, treba sazrevanje, ali ne treba žuriti, takođe.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sada razumete &amp;scaron;to znači relaksacija. To znači da nemate unutar sebe poriv za aktivno&amp;scaron;ću. Relaksacija ne znači da ležite nalik mrtvom čovjeku; a vi ne možete ležati kao mrtav, vi se samo možete pretvarati. Kako možete ležati kao mrtav? Vi ste živi; vi se samo možete pretvarati. Relaksacija dolazi samo onda kada u vama nema impulsa za aktivno&amp;scaron;ću; energija je unutar vas, ona se nigdje ne kreće. Ako se određena situacija ukaže, vi ćete djelovati, i to je sve, ali nećete tražiti neki izgovor za taj čin. Vi ste opu&amp;scaron;teni unutar sebe. Relaksacija znači da budete u svom domu. Relaksacija nije samo tjelesna stvar, ona nije umna, ona je stvar va&amp;scaron;eg čitavog bića.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vi ste previ&amp;scaron;e aktivni; i naravno, umorni, istro&amp;scaron;eni, iscrpljeni, umrtvljeni. Životna energija se ne kreće unutar vas. Postoje samo blokade, blokade i samo blokade. I uvijek kada ne&amp;scaron;to radite, vi to radite u ludilu. Naravno, stoga se ukazuje potreba za opu&amp;scaron;tanjem. Zbog toga se svakog mjeseca objavi mnogo knjiga o relaksaciji ali ja jo&amp;scaron; nisam video neku osobu koja se  opustila čitajući knjige o relaksaciji. Ona je postala jo&amp;scaron; grozničavija jer je sada čitav njen aktivni život ostao netaknut. U njoj postoji opsesija za djelovanjem, bolest je prisutna, a ona nastoji da se pretvara da je opu&amp;scaron;tena i da može mirno da leži. Čitava je zbrka unutar nje, vulkan je spreman da eksplodira, a ona se opu&amp;scaron;ta, sledi instrukcije iz knjige: &amp;ldquo;Kako se opustiti.&amp;rdquo;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ne postoji knjiga koja vam može pomoći da se opustite &amp;ndash; sve dok ne pročitate va&amp;scaron;e unutra&amp;scaron;nje biće, a potom opu&amp;scaron;tanje neće biti moranje. Opu&amp;scaron;tanje je neprisutnost aktivnosti, ali ne i akcije. Stoga ne činite ni&amp;scaron;ta! Nisu potrebni joga položaji, nisu potrebna izvijanja i istezanja tijela. &amp;ldquo;Ne činite ni&amp;scaron;ta!&amp;rdquo;, samo je potrebno odsustvo aktivnosti. A kako će ono doći? To će doći razumevanjem.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Razumevanje je jedina metoda. Shvatite va&amp;scaron;e aktivnosti, i onda, iznenada, usred neke aktivnosti, ako postanete toga svesni, to će prestati. Ako budete postali toga svjesni, za&amp;scaron;to biste to radili, to će prestati. A taj prestanak aktivnosti je ono &amp;scaron;to Tilopa misli. Opu&amp;scaron;tanje znači da je ovaj trenutak vi&amp;scaron;e nego dovoljan, vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to ste tražili i očekivali. Ni&amp;scaron;ta ne treba pitati, to je vi&amp;scaron;e nego dovoljno, vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to možete poželjeti. Tada energija vi&amp;scaron;e nikada neće odlaziti negdje drugo. To će postati mirno jezerce. Vi ćete nestati u svojoj energiji. Ovaj trenutak je opu&amp;scaron;tanje. Opu&amp;scaron;tanje nije ni iz tijela ni iz uma, opu&amp;scaron;tanje proističe iz cjeline. Zato probuđeni govore: &amp;bdquo;Postanite li&amp;scaron;eni želja&amp;ldquo;  jer oni znaju da se ne možete opustiti ukoliko postoje želje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za relaksaciju nije potreban određeni položaj; relaksacija je potpuna transformacija va&amp;scaron;e energije.&amp;quot;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Osho&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Zaista impresivno!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U odrđenim trenucima sam osetio dobrobit ovakvog vida &amp;quot;ne misli&amp;quot;. Posmatrati druge ljude kako brinu zbog stvari koje nisu njihove i koje nikada nisu bile, samo &amp;scaron;to umisli&amp;scaron;e i behu naučeni da je to tako kako je.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Valjalo bi kada bi čovek mogao da ostane u takvom stanju trajno, ali dru&amp;scaron;tvo i ljudi sa kojima se sreće će to novo stanje osuđivati. Ali, bolje mir u sebi, nego mir sa drugima na konto svog nemira.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/11/30/relaksacija-osho</link>
      <pubDate>, 30  2012 12:08:47 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Kako je moj sinčić prestao da psuje...:))</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Psovke su zaista ružna navika odraslih. Potom, kada deca čuju te psovke, bilo od roditelja ili nekog drugog počinju da ih ponavljaju. Deca obožavaju da ponavljaju stvari koje su izrečene sa nekom emocijom, pa tako i psovke koje se izgovaraju zbog toga &amp;scaron;to smo besni, ljuti ili nam ne&amp;scaron;to ne ide.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;I onda se mi ljutimo na na&amp;scaron;u decu kako psuju, apsolutno neopravdano, jer oni pojma nemaju &amp;scaron;ta to znači samo im je zanimljiva na&amp;scaron;a reakcija.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ljutio sam se jedno vreme, jer sam mislio da je moj sin psovke &amp;quot;pokupio&amp;quot; od moje supruge i njenih (možda je i tačno, ali jo&amp;scaron; jedna zabluda).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Bio je jedan petak, oti&amp;scaron;ao sam po mog sina u vrtić, seli smo u kola i krenuli ka kući. Sinula mi je ideja da poku&amp;scaron;am da napravim jedan mali dogovor sa mojim sinom, da narednih pet minuta obojica psujemo iz sve snage. Dogovorili smo se i počeli. Jednu on, jednu ja. Moram priznati da mi je veoma prijalo, jer smo se obojica smejali i psovali kao dva kočija&amp;scaron;a. U jednom momentu sam žestoko opsovao, a sin me je pitao: &amp;quot;Tata, jel* da to nije zapravo?&amp;quot; Shvatih da se tek, tek upla&amp;scaron;io i rekao sam mu da naravno da nije zapravo.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Odbrojavao sam minute i rekao mu da je dosta po&amp;scaron;to je pro&amp;scaron;lo pet minuta. Gotovo je rekoh mu, ali je on insistirao da opsuje jo&amp;scaron; jednom na način kako samo on ume (preslatko), ali mu nisam dozvolio.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Narednih sedam dana ga nisam čuo da psuje, ili možda nisam obratio pažnju. Stiže sledeći petak, ja odlazim po mog sina u vrtić, krećemo kolima kući i ja mu opet predložih da psujemo i opsovah prvi.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Sin od 5,5 godina mi reče: &amp;quot;Tata, ja vi&amp;scaron;e ne psujem, neću vi&amp;scaron;e da se igramo toga&amp;quot;.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Deca ni&amp;scaron;ta nisu kriva, a polako verujem da nismo ni mi odrasli ba&amp;scaron; toliko krivi, koliko mislimo.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;:)&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/11/24/kako-je-moj-sincic-prestao-da-psuje...</link>
      <pubDate>, 24  2012 22:20:20 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sloboda, Libertad, Liberte, Freiheit, Svoboda</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Evo nekoliko citata o Slobodi: &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;a class=&quot;mw-redirect&quot; href=&quot;http://bs.wikiquote.org/wiki/Goethe&quot; title=&quot;Goethe&quot;&gt;Goethe&lt;/a&gt;
&lt;/span&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;quot;Slobodni ste ako vam je savjest čista.&amp;quot;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://bs.wikiquote.org/wiki/Friedrich_von_Schiller&quot; title=&quot;Friedrich von Schiller&quot;&gt;Friedrich von Schiller&lt;/a&gt;
&lt;/span&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;quot;Najljep&amp;scaron;i snovi o slobodi sanjaju se u tamnici.&amp;quot;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://bs.wikiquote.org/wiki/Miguel_%C3%81ngel_Ruiz&quot; title=&quot;Miguel &amp;Aacute;ngel Ruiz&quot;&gt;Miguel &amp;Aacute;ngel Ruiz&lt;/a&gt;
&lt;/span&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;quot;Sloboda za kojom tragamo je sloboda da koristimo na&amp;scaron; vlastiti um i 
tijelo, da živimo svoj vlastiti život, umjesto život koji pripada 
sistemu uvjerenja.&amp;quot;&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://bs.wikiquote.org/wiki/Kahlil_Gibran&quot; title=&quot;Kahlil Gibran&quot;&gt;Kahlil Gibran&lt;/a&gt;
&lt;/span&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;quot;Oni vele meni: Ako vidi&amp;scaron; roba gdje spava, ne budi ga jer, možda sanja o slobodi.&lt;/span&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;
&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu slobodu.&amp;quot;&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Zaista ima mnogo definicija slobode, u zavisnosti od toga na čega je ko mislio.&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Za mene čovek nikako ne može biti slobodan, dok god uskraćuje slobodu drugom čoveku. Daj slobodu i dobiće&amp;scaron; je. Kada ovo kažem, prvenstveno mislim na odnose između mu&amp;scaron;karaca i žena. Mno&amp;scaron;tvo primera, skoro svi mu&amp;scaron;ko ženski odnosi su bazirani na uskraćivanju nekih prava pojedinca (oblačenje, govor, spontano pona&amp;scaron;anje,...), a zbog svoje lične projekcije kako bi ko trebao da se pona&amp;scaron;a. Na osnovu definicije da se zaljubljivanje de&amp;scaron;ava samo na dva moguća načina i to: 1. Projekcijom (&amp;scaron;to podrazumeva idolizovanje suprotnog pola, odnosno pridavanje nekih osobina koje pojedinac nema i sledstvenog razočarenja ne u tu osobu, nego u pretpostavku i 2. Komunikacijom (&amp;scaron;to je daleko bolji način da dvoje započnu vezu u kojoj takođe dolazi do razočarenja nakon izvesnog perioda, obično 6 meseci).&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Dugogodi&amp;scaron;nje veze, koje su bazirale svoj odnos na uskraćivanju prava i pravljenju kompromisa u cilju održavanja veze su skoro uvek osuđene na propast. Kažem skoro, jer je moguće popraviti ovakav odnos koji postepeno ali sigurno oduzima energiju.&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U ovom slučaju u bukvalnom smislu, čovek mora krenuti protiv samog sebe, protiv svojih ubeđenja i zacrtanih projekcija. Moramo shvatiti da nijedan čovek nije bezgre&amp;scaron;an, uključujući i nas same i trebalo bi korak po korak pozitivnim kontra tvrdnjama napraviti sebi novi način razmi&amp;scaron;ljanja, a Boga mi i novi pogled na svet, jer &amp;quot;Repetio est mater studiorum&amp;quot;. Ustaliti novi način pogleda na to da je svaki čovek slobodan i da ima pravo da radi bukvalno sve kako on to želi i hoće. Kada čovek ovo uspe, energija koja je tro&amp;scaron;ena na ove stvari biva čoveku vraćena i on postaje slobodniji i poletniji.&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Međutim, mnogi ljudi ne žele da budu slobodni iz raznih pobuda o kojima sada ne bih govorio. &lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovaj tekst je za one koji žele da budu slobodni i koji žele da drugi budu slobodni... &lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/11/22/sloboda-libertad-liberte-freiheit-svoboda</link>
      <pubDate>, 22  2012 11:50:53 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Detoksikacija organizma</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Detoksikacija organizma ili u slobodnom prevodu oduzimanje ili izbacivanje toksina iz organizma, jeste proces koji sobom nosi neke promene u stilu života, i samim tim predstavlja određen napor da bi se te promene usvojile.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Pojava toksina u organizmu neke osobe može biti uzrokovana na dva načina i to: 1. Unosom toksina iz spolja&amp;scaron;nosti i 2. stvaranjem sopstvenih toksina, kao posledica nekog oboljenja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovom prilikom ću pisati o prvom načinu pojave toksina u organizmu. Toksin u organizam može iz spolja&amp;scaron;nje sredine ući&amp;nbsp; preko nekoliko sistema. Ti sistemi su: respiratorni, digestivni i koža.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ono &amp;scaron;to je nama zanimljivo jesu toksini koji se unose putem hrane. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Jo&amp;scaron; je Paracelzus govorio da je količina neke supstance ta koja određuje nju samu kao lek ili otrov, pa tako i količinski preteran unos hrane deluje toksično na organizam opterećujući ga i stvarajući mu masne naslage, ukoliko uneta energija nije potro&amp;scaron;ena. Ovo se može pojednostaviti, da bi čovek trebao da jede samo onda kada je gladan stomakom, a ne očima, odnosno mozgom. Treba da unosi raznovrsnu hranu koja mu prija, u 5-6 obroka dnevno. Noću nikako ne bi trebalo ustajati da se jede.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Postoje dva načina detoksikacije i to: 1. gladovanjem i 2. umerenim gladovanjem. Svaki vid detoksikacije mora biti praćen li&amp;scaron;eno&amp;scaron;ću svih &amp;scaron;tetnih navika (cigarete, kafa, alkohol,....).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Malo da pojasnim da neke stvari budu jasnije. Gladovanjem podrazumevam ekstremno gladovanje na vodi. Ovo gladovanje ima prednost &amp;scaron;to se čovek mnogo pre oslobodi većine toksina, jer mu se čitav organizam takoreći propere za kratko vreme. Međutim, mana ovog vida je u tome &amp;scaron;to ne može svako da ga primenjuje i &amp;scaron;to se nakon gladovanja čovek brzo vraća svojim ustaljenim manirima, ukoliko nije ekstremno psihički determinisan da dođe do cilja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Umereno gladovanje bi ustvari bio normalan život sa smanjenim unosom životinjskih namirnica, na konto povećanog unosa povrća i voća. Nezaobilazna je umerena fizička aktivnost 3-5 puta nedeljno 20-50 minuta sa srčanom frekvencom od 65-80% maksimalne srčane frekvence. Potrebno je unositi veće količine vode.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Takođe unos nekih čajeva bi bio polazna tačka. Čaj od sveže koprive (nekoliko listova koprive preliti sa 2dl kipuće vode, ostaviti 1 minut, procediti i piti kada se prohladi). Svakodnevno po 2-3 ča&amp;scaron;e ovog čaja bi trebalo piti 3 nedelje.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Bitno je da se čovek ne demorali&amp;scaron;e ukoliko ne uspe odma da izmeni ukorenjene navike, ali bitna je namera i odlučnost da se uspe. Stare navike se menjaju postavljanjem novih.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/09/10/detoksikacija-organizma</link>
      <pubDate>, 10  2012 06:59:14 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Gladovanje</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Gladovanje&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Gladovanje sam počeo
14.04.2012. godine posle poslednjeg obroka koji je bio negde oko 20:45h.
Ujutru, 15.04.2012. sam popio zaslađenu kafu I popu&amp;scaron;io 2-3 cigarete. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Toga dana, na Uskrs, su nam u Sjenice do&amp;scaron;li u
posetu Neboj&amp;scaron;a I Katarina I doneli klope na već brdo done&amp;scaron;ene I zatečene. Obzirom
da gladovanje podrazumeva življenje samo na vodi, bez ičega drugog, morao sam
se odreći ružne navike, pu&amp;scaron;enja. Taj dan su mi cigarete bile najveći izazov,
veći nego Uskr&amp;scaron;nja hrana. Potom otiđosmo do &amp;ldquo;Bagića&amp;rdquo;, kod koga, da ne bi ujaka,
padoh na isku&amp;scaron;enju. Međutim ujakova harizma me je odvratila od uzimanja
cigareta I alkohola, iako sam bio na godi&amp;scaron;njem odmoru. Spavao sam vrlo dobro.
Prođe I prvi dan. Nisam imao glavobolju, kao &amp;scaron;to se opisuje u knjigama o
gladovanju.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Drugi
dan sam mahom proveo u &amp;scaron;etnji, ali u bespotrebnom, velikom strahu od vukova,
tako da sam sa sobom uvek nosio &amp;ldquo;talikovinu&amp;rdquo;-debela &amp;scaron;tapina. Taj dan sam
prepe&amp;scaron;ačio oko 6-7 km I &amp;scaron;etnja mi je prijala. Imao sam želju za hranom ali ne
preteranu. Grejao sam čakre I razne delove trupa I lica kamenjem koje sam
grejao na užarenom &amp;scaron;poretu, u koga smo ložili smrčevinu I bukovinu. Vatru smo potpaljivali
lučom. Otiđoh na spavanje. U toku noći sam se trgao u neko doba I po prvi put
mi se u životu desilo, da ne znam ko sam, gde sam I &amp;scaron;ta sam. Mrkli mrak svuda
oko mene, nedođija na 1500 m nadmorske visine, vetar fijuče, ki&amp;scaron;a plju&amp;scaron;ti. Kao
da sam ne daj Bože bio u sanduku, ali ne za žive.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Treći
dan je bio obeležen početkom stvaranja većih nego normalnih količina želudačne
kiseline. Stalno sam pljuvao. Takođe sam &amp;scaron;etao, otprilike isto kao I drugog
dana. Već se osećao mali zamor I &amp;scaron;etnja mi nije toliko prijala. Inače sam
sportista I vrednost pulsa mi je konstantno ispod 60, ali ovde se puls nije
spu&amp;scaron;tao ispod 80, ovih dana. Ovo je vrlo verovatno zbog akomodacije na
nadmorsku visinu, gde je tamperatura u startu niža za 10 stepeni u odnosu na
nivo mora, a o koncentraciji kiseonika I da ne pričam. Jo&amp;scaron; uvek nisam osećao
nedostatak vazduha. Nastavio sam sa grejanjem tela vrućim kamenjem. Nisam dobro
spavao, budio sam se da mokrim.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Četvrti
dan mi je bio najmirniji od svih dotad, do noći. Međutim, mislim da sam
napravio gre&amp;scaron;ku &amp;scaron;to sam taj dan prepe&amp;scaron;ačio oko 12-13 km. Nisam osećao preteran
umor, ali mi je počeo osećaj nedostatka vazduha . Kada sam posle &amp;scaron;etnje stigao
u kolibu nisam mogao da se opustim, niti mi je puls spadao ispod 93. Slabo sam
spavao, samo &amp;scaron;to mi je sada I kiselina bila jo&amp;scaron; veća. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Nastavio sam sa
grejanjem tela, ali nisam imao volje zbog želudačne kiseline. Na svako obrtanje
tela, bilo levo ili desno, morao sam da podrignem I da pljunem kiselinu u ča&amp;scaron;u.
Zaspah, ne spavah ba&amp;scaron; najbolje.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Peti
dan je od starta bio nekeko &amp;ldquo;mlitav&amp;rdquo; sa nastavkom kliseline.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Malo sam &amp;scaron;etao. Sve
mi je smetalo &amp;scaron;to dotad nije. Dim u kolibi, moje misli, ujak, gladovanje, sve,&amp;hellip;
Istrčah iz kolibe da se ispovraćam ali ne uspeh. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Umesto toga triput se
proderah tako da su me čuli vuci u planini, te odgovori&amp;scaron;e. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Veoma mi je
godilo, osećao sam se kao primalni čovek. Ali džaba &amp;ldquo;primalni krik&amp;rdquo;, kada
kiselina ne prestaje. Kada pođoh na spavanje, čim sam legao osetih kiselinu I&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;krenuh
da pljujem. Opet dim, misli, ujak. Za sekund sam istrčao na jug, terasu kolibe
I krenuo da povraćam. Nisam mogao da verujem &amp;scaron;ta čovek može iz sebe da izbaci
kada u stomaku nema ni&amp;scaron;ta osim kiseline I vode koju svaki dan pije. Za vreme
vomitusa se na trenutak upla&amp;scaron;ih, ali ne pitam se ni&amp;scaron;ta. Povraćanje se I dalje
nastavlja. Tri mlaza povraćenog sadržaja I manji četvrti su pali na ujakova
drva, koja je spremio da pravi kolibu. Legao sam I opet se bojao da podrignem
jer mi&amp;scaron;ljah ponoviće se scenario. Ali, usudih se, kad ono ni&amp;scaron;ta. Podrigivao sam
sa uživanjem do kasno u noć, dok ne zaspah.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;&amp;Scaron;esti
dan je pro&amp;scaron;ao dobro, kiselina je jenjavala. Nisam mnogo &amp;scaron;etao, oko 2-3 km. Svih
ovih dana gladovanja sam mokrio normalno, možda čak I lak&amp;scaron;e nego u Vrbasu. Urin
je nekad bio žut, a nekad proziran kao voda. Spavao sam lo&amp;scaron;e. Prođe I &amp;scaron;esti
dan.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Sedmog
dana se setih Malahova, vrhunskog Ruskog stručnjaka u oblasti gladovanja, koji
preporučuje da se primenjuje kori&amp;scaron;ćenje blage limunade, naravno ne&amp;scaron;ećerene. Rekoh
ujaku da mi donese limun sa Njegovuđa, ali se on usprotivi, jer je bio moj
guru. Čovek koji unazad 25-30 godina svake godine odgladuje po 12 dana, se
polakomi, te mi donese limun. Iscedih pola limuna u 2,5 dl vode, te popih
najslađi I najlep&amp;scaron;i napitak u mom životu. Budio sam se u toku noći. Prođe I
sedmi dan.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Osmi
dan je bio odličan, da li zbog limunade, da li zbog prestanka želudačne
kiseline, ne znam. Izjutra osetih snagu I polet. Ode ujak u &amp;scaron;umu po drva , a ja
ih bogami cepah, I ba&amp;scaron; mi je prijalo. Kupao sam se otprilike svakog drugog
dana, ali &amp;scaron;to je zanimljivo, noge nemaju vonj, majce, pa čak ni gaće. Divno,
skoro Božanski. Toga dana malo pro&amp;scaron;etah. Toga dana sam slistio dva mala limuna
u vodu. Ujak mi je donosio samo male limunove, jer su to kako kaže, mu&amp;scaron;ki I
sočniji limunovi. Mada se ja sa ovim nisam ba&amp;scaron; slagao, želeo sam najveći limun
sa morskih obala. Puls je polako počeo da opada na oko 72. Budio sam se jednom
u toku noći. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Prođe I osmi dan.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Deveti
dan je bio dan sa jo&amp;scaron; većom snagom I sa jo&amp;scaron; većim radom. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Opet
sam cepao drva, ali se ubrzo umorih te prestah. Pro&amp;scaron;etah malo po vodu, oko 2
km, te se okupah. Slu&amp;scaron;ali smo pesme na lap topu, I svakodnevno sam uživao u
razgovorima sa ujakom. &amp;Scaron;irio je moje vidike I davao mi snagu da se oslobodim
ropstva u kome živim. Ropstva dru&amp;scaron;tva, ropstva misli, pona&amp;scaron;anja, shvatanja,
svega&amp;hellip; Ono &amp;scaron;to je zanimljivo je to da sam počeo da uviđam sve svoje misli I
primetio da su gore od zmijskog otrova. Ovo se ne desi ba&amp;scaron; 9.dana već oko
4-5.dana. Kada bih samo mogao da uti&amp;scaron;am, odnosno da izselektujem te misli,
mislim da bih bio najsrećniji I najuspe&amp;scaron;niji čovek. U disciplini je ključ, to
mi ostade kao zaključak kada izađoh iz elitne 63.Padobranske Brigade, pre 7
godina. Te 2005.godine iz vojske donesoh I srčanu aritmiju, takozvane
ventrikularne ekstrasistole. Upla&amp;scaron;ih se toga jako, te tada izbacih iz
zloupotrebe alcohol, kafu, gazirane sokove I preteranu fizičku aktivnost. Za 6.
meseci, ekstrasistole su se povukle. Legoh da spavam devetog dana gladovanja,
te osetih jednu ekstrasistolu. Rekoh sebi jedna dve dnevno nije stra&amp;scaron;no. Ubrzo
se pojavi jo&amp;scaron; jedna. Naniza&amp;scaron;e se njih 10-15 za pola sata. Prva misao koja mi se
pojavila je bila da prekinem gladovanje. Međutim, rekoh sebi, videćemo sutra.
Zaspah , jednom se budih.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Deseti
dan je počeo lagano, osećam blagi umor, I imao sam 2-3 ekstrasistole. Ustah se,
oprah zube, popio limunadu, te sad pijem vodu I pi&amp;scaron;em moja posmatranja sebe
Vama. Re&amp;scaron;ih da nastavim gladovanje. Oko 11h puls mi je bio oko 68, &amp;scaron;to me je
obradovalo. U zadnjih sat I po dva nemam ekstrasistole, &amp;scaron;to mi daje snagu da
nastavim. Dana&amp;scaron;nji dan ću provesti u ćutanju, u dogovoru sa ujakom,&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;ne
bi li se malo uti&amp;scaron;ale misli I povratak sebi bio moguć. Prija mi ćutanje. &amp;Scaron;to se
tiče telesnih promena, kile su oti&amp;scaron;le dole. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Razumljivo, jel?
Smeh&amp;hellip; Za ovih deset dana, po mojoj proceni, izgubio sam oko 10 kg I sada imam
79-80kg. Lipome, ili ti narodski, masna tkiva kojih imam dosta po telu, u
proseku su se smanjili za trećinu svoje prvobitne zapremine. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Neki su se
smanjili vi&amp;scaron;e, a neki manje. Čini mi se da veći brže odlaze. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Najveći, koji
je bio promera oko 2cm, sada je oko 1 cm. Stičem utisak da bi svi nestali nakon
dvadesetodnevnog gladovanja, ali, to ba&amp;scaron; I nije preporuka dragog mi Gajtona. Gajton,
vrhunski medicinski naučnik iz oblasti fiziologije, kaže da gladovanje 14-15
dana nije pogubno za zdravlje. Malahov izdrža 27 ili 29.dana, pa eno ga zdrav.
Leči ljude gladovanjem od najgorih bolesti. Bogami ima I ljudi koji ni&amp;scaron;ta ne
jedu, a hrane se sunčevom energijom, takozvana solarna joga, za mene zasad
velika nepoznanica, iako sam stigao do skoro sedam minuta gledanja u zalazeće
ili izlazeće sunce. Koža mi se isčistila, bradu sam pustio, oči do&amp;scaron;le do
izražaja, te sad zaista ličim na priliku vojnika Erike Jong, &amp;scaron;to mi odma izazva
lepa sećanja na momački život. Oko 14:30 puls mi je 66. Osećam se dobro, mimo
negativnih misli koje su tu svakodnevno. Mahom borba protiv ljudi koji me
nerviraju, ili su me nervirali. Misao počinje od nečeg prostog, a na kraju se
zavr&amp;scaron;i pričom gde sam ja u sukobu sa nekim. Mahom su to ljudi &amp;ldquo;autoriteti&amp;ldquo; po
stavu i priči. Pijem i dalje limunadu, načeo sam i drugi limun. Ujak misli da
nema vi&amp;scaron;e limuna, ali ja sam jedan &amp;bdquo;maznuo&amp;ldquo; iz ranca dok se on presvlačio u
maloj kolibi. Shvatih da je uzrok tih umnih sukoba mislilac, odnosno ja. Ja sam
u sukobu sa samim sobom, a ne sa tim ljudima, koje ja sebi tako umno
predstavih. Sa druge strane, nisam ja taj koji je izabrao da tako shvata
stvari, jer su se one ukorenile od samog rođenja, kada poče Učenje. Pogre&amp;scaron;no,
ili ispravno? Ja bih rekao sudbinsko. Da je sudbinsko sve to potvrdi i moje
ime, koje dobih po vrhunskom Ruskom &amp;scaron;ahisti (Boris Spaski). Samo &amp;scaron;to se on
Spasao, a ja, pa videćemo &amp;scaron;ta znači drugi, odnosno prvi deo imena, Banović. Tako
da čovek ostaje na milost i nemilost tim mislima, odnosno sudbini. Budistička
učenja kažu da se sa tim mislima ne treba poistovećavati, niti se &amp;bdquo;pecati&amp;ldquo; na
njih, pa kao ja stvarati priče sa sukobnim zavr&amp;scaron;ecima, koje oduzimaju dragocenu
životnu energiju, nego ih samo treba posmatrati bez emocija i
samoidentifikacije. Sama pomisao i osećaj na to u meni budi radost, jer ta
objektivnost u životu omogućava sreću i život bez patnje. Takođe, omogućava
čoveku da se oslobodi gordosti i svoga velikog Ja. Posmatranje, posmatranje,
posmatranje,... Mom nepričanju nenadano dođe kraj. Pojavi se na vratima kolibe
jedna starica, koja me u sekundi poseti na stare ljude iz Memedovićevih
emisija, koje je pravio na severu planete. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Nasmeja se, I ja
se nasmejah, ali ne progovaram. Mislim da ću moći da izdržim. Upita me kako su
moji i jo&amp;scaron; nekoliko pitanja na koja sam odgovarao uljudnim klimanjem glavom i
sme&amp;scaron;kom. Uzeh aparat za merenje krvnog pritiska i slu&amp;scaron;alice, sedoh pored nje,
te ona shvati. Izvadi iz neke kese lekove da joj kažem za &amp;scaron;ta su. Izmerih joj
pritisak koji je bio kao u nekog mladića, normalan, 120/80. Jo&amp;scaron; uvek se samo
sme&amp;scaron;kam. Pita me za &amp;scaron;ta su lekovi, a ja se jo&amp;scaron; sme&amp;scaron;kam. Vi&amp;scaron;e ne mogah, te buknu
erupcija. Glas mi je bio snažan, pun samopouzdanja i vere u ono &amp;scaron;to sam govorio.
&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Potom joj rekoh i za lekove i tu temu zavr&amp;scaron;ismo sa njenim zadovoljenjem, a
Bogami i mojim. Reče da joj srce preskače, te je auskultatorno pregledah. Rekoh
joj da će živeti 110 godina. Nastavak na&amp;scaron;e priče je bio izvanredan. Od te
starice sam čuo recept za &amp;bdquo;VODNJIKU&amp;ldquo;, Božansko piće. Prvo se nabavi bure od 50
l sa pipom ili bez. Obezbedi se divljaka-jako kisela jabuka, drenjine, i
&amp;scaron;ipurak. Ne pitah je koja količina na 50 l vode, ali ću to učiniti pre nego se
vratim rodnom mestu. To se sve ubaci u to bure, te se doda voda skoro do vrha i
dobro se zatvori. Čuva se na tamnom i hladnijem mestu (podrum), a za
konzumaciju je spremno kada svi ovi plodovi padnu na dno bureta. U svome životu
nisam čuo zdraviji recept za sok od &amp;bdquo;Vodnjike&amp;ldquo; sa Durmitora. &amp;Scaron;ipurak, drenjine,
divljaka, uva, kantarion i jo&amp;scaron; mnoge biljke &amp;scaron;to ovde rastu na 1500 m&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;nadmorske
visine su apsolutno nezagađene i zdrave. Potom smo pričali da se drenjine mogu
jesti, a &amp;scaron;ipurak ba&amp;scaron; i ne. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Mada posle toga se ispravi i reče da kad malo
ugnjili, može, i da ga je jela. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Ne zna starica &amp;scaron;ta je vitamin C i da je
&amp;scaron;ipurak bronzani po vitaminu C od svih namirnica na svetu. Dobro da je vitamin
C netoksičan. Ali, zato joj je pritisak kao u momka, a srce kuca kao &amp;scaron;vajcarski
sat. Starica ubrzo ode, lepo smo se pozdravili, te me je pozvala da dođem malo
kod njih. Potvrdno sam klimnuo glavom, nasmejao se i otpozdravio. Nastavljam da
ne govorim. Ujak je negde iza&amp;scaron;ao, mislim da je oti&amp;scaron;ao u Njegovuđe, a možda i
Kola&amp;scaron;in, a možda i Talin, ko će ga znati...Da ne ureknem, gladovanje ide
odlično. Čini mi se da bih ovako mogao stalno. Izmerio sam danas sebi pritisak
i bio je 110/80, skoro kao kod starice. Pred kraj desetog dana gladovanja,
re&amp;scaron;ih da isprobam jedan eksperiment. Razmi&amp;scaron;ljao sam &amp;scaron;ta bi to moglo ubrzati
skidanje masnoće sa tela, kao I lipoma. Posle kraćeg razmi&amp;scaron;ljanja shvatih da je
to mast. Setih se da ujak ima ulja, te se ustah sa kreveta I po mojoj proceni
popih 0,3 ml suncokretovog ulja. Ovo sam uradio da bi organizam nakon potro&amp;scaron;nje
ove male količine ulja, tro&amp;scaron;io svoje masti za dobijanje energije. Energetski
gledano ovo je oko 2,8 kcal, &amp;scaron;to je mom organizmu dovoljno za 3 minuta bazalnog
metabolizma&amp;hellip; Čitav dan sam se izležavao, osim &amp;scaron;to izađoh u sumrak da uhvatim
malo vazduha. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Ugledah
mlad mesec sa zvezdom pratiljom, koji izgleda&amp;scaron;e kao iz nekog visokobudžetnog
arapskog filma. Malo niže njih ka zapadu pružala se slika surove divljine,
prekrivena tamnim oblacima I sa po tek tek kojim upaljenim svetlom u kućicama
Žabljaka. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;DURMITOR&amp;hellip; Kontrastna slika lepog I zastra&amp;scaron;ujućeg pokaza mi da je I jedno I
drugo život. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Legoh da spavam oko 22h, međutim, ne zaspah do
04-04:30h. Mučila me kiselina, najverovatnije od vode iz cistjerne, koja mi je
odvratna, ali kad nema druge morao sam nju piti. Osećao sam neverovatnu glad,
nemir svuda po telu, naročito oko lopatica, nadlakticama I butinama. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Misli su bile
sve samo ne lepe. Re&amp;scaron;ih da prestanem sa gladovanjem. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;U jednom momentu mi
se pojavi&amp;scaron;e seksualne misli, te zaspah. Probudih se oko 08:00h, ali sam ležao
do skoro pola 12h.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;Jedanaesti
dan gladovanja počinje nabojem energije koju dobijamo svako jutro, te odustah
od prestanka gladovanja. Opipah lipom na levoj nadlaktici, smanjio se za 2/3
svoje prvobitne veličine. Da imam vremena, možda bih i nastavio 14 dana, ali
moram ići kući za 3 dana, pa ne bih ba&amp;scaron; da idem kao isposnik, koji ni&amp;scaron;ta ne
može da jede. Ženi sam rekao da je ujak kupio jagnje i da krkamo, te da sam se
ugojio 5-6 kg. Kada me vidi, valjda je neće &amp;scaron;log strefiti. Deca će prepoznati
moj osmeh, to sam siguran, ali možda me ispočetka neće prepoznati. Puls vi&amp;scaron;e I ne merim.
Re&amp;scaron;ih da prestanem gladovanje, ali ujak dođe sa Njegovuđa, pa me na brzinu
nakon kratke bučnije rasprave odgovori. Sa Njegovuđa je doneo svega, a ponajvi&amp;scaron;e
mi je za oko palo kupinovo vino. Napolju je sunčano vreme uz slaba&amp;scaron;an vetrićak
I poj ptičica. Posmatrah jednu belu mačku koja sede na panj I okrete se prema
suncu I stade skupljati energiju. Učini mi se da je statua. Rekoh sebi ajde I
ti majčin sine, koncentri&amp;scaron;i se da se &amp;scaron;to manje pomera&amp;scaron; I upijaj sunčevu
energiju. Tako I bi, samo &amp;scaron;to sam se na svaki &amp;scaron;um oko mačke okrenuo da vidim
&amp;scaron;ta ona radi. Ona je I dalje bila statua. Nastavismo oboje do zalaska sunca. Dana
25.04.2012. godine sa mesta malo iznad ujakovih koliba gde sam sedeo u fotelji,
sunce je za&amp;scaron;lo iza Durmitora u cirka 18:56 h. Ostaje mi da prespavam jo&amp;scaron; dve
noći, pa ćemo ujak I ja da &amp;ldquo;puknemo&amp;rdquo; kupinovo vino. Tako daleko, a tako blizu&amp;hellip;
Odoh na spavanje oko 21:30h I mnogo mirnije sam ležao, skoro bez ikakve
napetosti. Setih se jedne drugarice Ane, koja je praktikovala jogu i jednom
prilikom mi rekla da većina ljudi ne zna da di&amp;scaron;e. Rekla mi je da se mora disati
stomakom. Ja to probah, te u momentu osetih olak&amp;scaron;anje u čitavom telu i zaspah. Spavao
sam najbolje od svih dana od&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; color: black&quot;&gt;kad
sam ovde. Spavao sam sedam i po sati, &amp;scaron;to je fantastično u odnosu na prosečna
nepuna četiri sata svih dana, osim prvog. Prođe i jedanaestka.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Dvanaesti
dan je počeo, a ja se osećam kao mladunče zmaja, samo &amp;scaron;to ne poletim i samo &amp;scaron;to
ne bljujem vatru. Za&amp;scaron;to je to tako, da li zbog dva limuna koja sam cepio juče
popodne, ili Aninog disanja ili jučera&amp;scaron;njeg sunca, ili dana&amp;scaron;njeg sunca, ili sve
to zajedno, pojma nemam. Inače, danas je prvi dan da ujutru kad sam se probudio
ne pada sneg ili ki&amp;scaron;a. Vreme je izvanredno. Ujak će mi pokazati gde da berem
jabučnjak (uvu), te ću nabrati u jednu torbu 10-15 kg da imamo u Vojvodini
ne&amp;scaron;to neprskano i zdravo tokom čitave godine, kada se osu&amp;scaron;i. Taman toliko I
nabrah, samo kad se list osu&amp;scaron;i i odvoji od stabljike to će biti možda svega
4-5kg. Uva raste na brdima u neposrednoj blizini kamenja i na ovim prostorima
je ima ba&amp;scaron; dosta. Kvalitet ove uve je nemerljiv sa ostaljim uvama porekla iz
Vojvodine. Čovek za koga uvu bere moj ujak, je pobrao sve zlatne medalje na
sajmovima biljaka. Vratih se, malo odmorih, te otiđoh na izvor Srndaljicu po
vodu. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;&amp;Scaron;to je voda dobra, rečima se ne može objasniti ni opisati. &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;Trenutno
odmaram, malo na suncu, malo unutra, jer je sunce ba&amp;scaron; jako. Ne osećam glad, ali
sutra ujutru krećem sa korom hleba koja se samo žvaće i sa kojom se istrlja
jezik, te se ispljune. Potom ću isisati pola pomorandže, a pola pojesti. Nakon
toga ću medom zaslađeni uvin čaj, a za dalje ćemo videti. Opet, pridveče, dok
je sunce polako i&amp;scaron;lo ka zapadu, pojavi se, čini mi se jedina drugarica koju sam
imao u životu, bela mačka. Sede na panj kod kolibe I poče da skuplja sunčevu
energiju. Isto učinih i ja. Bilo nam je lepo. Ujak se tog dana naradio, radio
je kao momak, a ne 62 godi&amp;scaron;njak. Spremi sebi večeru, ispeče hleb, koji zamirisa
čitav Durmitor, isprži slaninu i neku salamu, a ja,... Zamalo padoh na
isku&amp;scaron;enju. Ubrzo odoh u svoju sobu na spavanje. Zaspah pre ponoći. Probudih se,
trinaestog dana gladovanja, i osetih miris supice. Siđoh dole, umih se i
zahvalih se ujaku &amp;scaron;to mi pomože da izdržim ovaj čin zdravlja i regeneracije. Poče
žvakanje, promrljah koru hleba po ustima, istrljah jezik korom i to sve
ispljunuh. Isto uradih i sa pomorandžom. Sad jo&amp;scaron; par ka&amp;scaron;ika supice i to je
doručak. Dame i gospodo, to je to. Odoh da srčem supicu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color: black&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; Banović dr Boris&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2012/09/07/gladovanje-metod-lecenja</link>
      <pubDate>, 07  2012 10:04:40 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Prirodni lek za prostatu</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Benigna hiperplazija prostate (BHP) predstavlja stanje koje se karakteri&amp;scaron;e uvećanjem žlezdanog tkiva prostate. Najče&amp;scaron;će se javlja kod mu&amp;scaron;karaca starijih od 50 godina, međutim nisu po&amp;scaron;teđene ni mlađe osobe.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Problem sa mokrenjem je jedan od prvih simptoma, i može da bude veoma nelagodan osećaj, zbog nemogućnosti mokrenja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Recept:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;-uzeti tikvu, napraviti otvor na vrhu tikve, potom odstraniti semenke iz tikve,&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;-nasuti med, te tikvu zatvoriti poklopcem, koji smo prethodno napravili.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovako spremljenu tikvu sa medom držati 21 dan, te je recept spreman za upotrebu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Upotrebljavati 3x dnevno po jednu supenu ka&amp;scaron;iku.&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2011/11/07/prirodni-lek-za-prostatu</link>
      <pubDate>, 07  2011 09:46:10 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>(Im)potencija</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ukoliko imate problema sa potencijom, uzrokovanu psihičkim faktorom, daću Vam jedan praktičan lek.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Kontrolisan bes je jedno moćno oružje u borbi protiv ovog &amp;quot;velikog&amp;quot; problema za mu&amp;scaron;ki svet kažu Ruski naučnici.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Sve &amp;scaron;to treba jeste da Vam se partnerka umokri u krevet.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ukoliko Vam to ne izazove bes i potentnost, potražite pomoć na drugom mestu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ukoliko da, zahvalite Bogu! &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2011/05/06/im-potencija</link>
      <pubDate>, 06  2011 12:08:07 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Y hromozom i smisao beskraja</title>
   <description>&lt;p&gt;.**Y hromozom i smisao beskraja: Filozofska refleksija**&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U svetu života, gde se svaka jedinka rađa u jedinstvenom trenutku, Y hromozom se izdvaja kao simbol ne samo mu&amp;scaron;kosti, već i beskraja, povezanosti i nasleđa. On je nosilac mu&amp;scaron;kog pola, ali takođe i zaklon istorije, tradicije i mogućnosti. Pitanje koje se postavlja jeste: može li Y hromozom, kroz svoje postojanje i nasleđivanje, predstavljati ideju beskraja unutar ljudske vrste?&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kada otac prenosi Y hromozom svom sinu, otvara se mesto gde se stvara veza između pro&amp;scaron;losti i budućnosti. Ovaj hromozom nosi u sebi vi&amp;scaron;e od genetskog materijala; on nosi i priču o stvaranju, opstanku i transformaciji. U ovom kontekstu, Y hromozom postaje simbol neprekidnog ciklusa, svedočeći o postojanju generacija koje su pre&amp;scaron;le isti put. U bez napornom toku vremena, čini se da se ova linija neprekidno produžava, &amp;scaron;to može delovati kao metafora za beskraj ljudskog nasleđa.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Međutim, pitanje o beskraju Y hromozoma takođe nosi sa sobom filozofske dileme. Iako se čini da se perpetuira kroz generacije, on nije imun na promene. Evolucija može doneti sve moguće transformacije, a tu se kriju nepoznanice o svakom budućem postojanju. Kreativna su&amp;scaron;tina života izaziva nas da razmislimo: da li se u tom procesu gubi njegova su&amp;scaron;tina ili se njegova priroda preoblikuje?&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Oda Y hromozomu može se posmatrati kao oda ljudskom duhu koji teži čvrstoći, ali se suočava s neizvesno&amp;scaron;ću. Y hromozom predstavlja ne samo biolo&amp;scaron;ku oznaku, već i snagu u kontinuitetu; on nam govori da dok apstraktni i konkretni aspekti postojanja mogu nestati, sam izraz &amp;quot;mu&amp;scaron;kosti&amp;quot; kao koncept može da se prenosi kroz vreme.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U suprotnom, X hromozom, nasleđivan od majke, donosi sa sobom složenost i raznovrsnost. Predstavlja spajanje, saradnju i deo nasleđa koje dolazi iz vi&amp;scaron;e od jednog izvora. Ovaj aspekt nas čini svesnima da nijedna linija nije jasna i direktna, već se prepliće kroz niz iskustava u dru&amp;scaron;tvenoj, kulturnoj i emocionalnoj dimenziji.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Na kraju, pitanje koje nas ostavlja u razmi&amp;scaron;ljanju jeste kako se beskraj, simbolizovan kroz Y hromozom, svetli unutra&amp;scaron;njim veličanstvom svakog pojedinca. Da li smo samo nosioci svojih hromozoma, ili stvaramo novu priču, oblikujući sopstvene identitete i nasleđe? Da li nas veza sa Y hromozomom vodi ka bezgraničnom putu, ili se samo suočavamo s neprekidnim talasom mogućnosti?&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U ovoj potrazi za značenjem, važno je razumeti da Y hromozom, iako nosi težinu mu&amp;scaron;kosti i beskraja, zapravo predstavlja mnogo vi&amp;scaron;e od same genetike. On je refleksija života, postojanja i neprekidne potrage za onim &amp;scaron;to znači biti deo ljudske vrste. U tom beskraju, prepoznajemo svoje mesto, svoj izvornik i svoju priču. U svakom novom rođenju nosimo u sebi potencijal za stvaranje novih puteva, dru&amp;scaron;tava i znanja, osvetljavajući put ka beskraju koji se nikada ne zavr&amp;scaron;ava.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/11/11/y-hromozom-i-beskonacnost</link>
      <pubDate>, 11  2010 17:30:05 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Golicljivost</title>
   <description>&lt;p&gt;Nedavno sam razgovarao sa jednom ženom koja je izjavila da nije golicljiva, a zatim dodala kako po narodnom verovanju to može uticati na njen izbor partnera. Ova izjava me je navela na razmi&amp;scaron;ljanje o vezama i njihovim dinamikama.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Osobe koje su golicljive često imaju jaču reakciju na spolja&amp;scaron;nje stimulacije, &amp;scaron;to ih može činiti energičnijima i vi&amp;scaron;e orijentisanim prema sopstvenim potrebama u vezama. Takvi pojedinci često biraju partnere umesto da budu birani. S druge strane, negolicljive osobe imaju tendenciju da budu tolerantnije i spremnije na trpljenje, &amp;scaron;to može rezultirati da se često nalaze u ulozi partnera koji je izabran.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Analizirajmo različite kombinacije:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. **Golicljiva osoba - Negolicljiva osoba:** Ovaj dinamičan spoj može biti uspe&amp;scaron;an jer jedan partner donosi energiju dok drugi pruža stabilnost. Međutim, ovde može postojati rizik od nepoverenja.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. **Golicljiva osoba - Golicljiva osoba:** Spoj dva energična pojedinca može rezultirati izazovnom vezom. Dok može biti strastven sukob, takve veze takođe nose rizik od destruktivnih obrazaca ukoliko se ne upravljaju pravilno.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;3. **Negolicljiva osoba - Negolicljiva osoba:** Ove veze mogu biti retke i često se bore s monotonijom ili nekom vrstom emocionalne distance, &amp;scaron;to može dovesti do problema poput prevara.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;**Komentar i naučne osnove:**&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. **Golicljivost i ličnost:** Golicljivost može biti povezana sa senzitivno&amp;scaron;ću nervnog sistema. Istraživanja pokazuju da ljudi sa većim senzibilitetom često imaju izraženiju emocionalnu reakciju na spolja&amp;scaron;nje stimulacije (npr. dodir), &amp;scaron;to može uticati na njihove međuljudske odnose.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. **Energetska polja:** Iako ideja o energiji dva pojedinca može biti metaforička, u psihologiji često se govori o međusobnom uticaju energija ljude (npr. emocionalna dinamika). Ljudi sa vi&amp;scaron;e izraženim emocijama često privlače jedni druge, no to se može manifestovati na različite načine.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;3. **Uloge u vezama:** Va&amp;scaron; opis različitih parova može se povezati sa psiholo&amp;scaron;kim konceptima zavisnosti i nezavisnosti u vezama. Parovi sa različitim nivoima emocionalne senzibilnosti mogu stvoriti dinamične, ali i nerazvijene veze.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;4. **Monotonija i prevare:** U konekciji sa va&amp;scaron;im stavom o negolicljivim osobama, postoji istraživanje koje ukazuje na to da dosada ili nedostatak uzbuđenja u vezama može dovesti do povećanog rizika od prevara.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Iako su ove pretpostavke zanimljive, važno je napomenuti da bi istraživanje ovih dinamika zahtevalo empirijska istraživanja i analize. U svakom slučaju, individualni obrasci pona&amp;scaron;anja su složeni i ne mogu se uvek svesti na jednostavne kategorije.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/08/19/golicljivost</link>
      <pubDate>, 19  2010 10:00:46 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Astromedicina</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Na osnovu jednog manjeg ispitivanja, bolje receno prikupljanja podataka iz kartona 207 pacijenata koji su oboleli od neke vrste malignog tumora (jednog od najvecih problema danasnjice) doslo se do jednog zakljucka koji moze, a i ne mora biti tacan. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Naime, osobe rodjene u mesecu februaru su na osnovu mog prikupljanja podataka, drasticno manje imale sansu da obole od neke maligne bolesti. Svega je kod 10 pacijenata od 207 dijagnostikovana neka maligna neoplazma, sto bi bilo skoro duplo manje od prosecnih 18.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U sklopu numerologije (zbir svih cifara datuma rodjenja) nisam dosao do ovako drasticnih rezultata kao sto je bilo sa mesecom rodjenja.&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Jedno od objasnjenja, zasto su osobe koje su rodjene u februaru zasticenije, bi moglo biti to da su nasi preci jos pre nekoliko hiljada godina mahom zacinjali svoje potomstvo u prolece, sto bi islo u prilog radjanja dece rodjenih u mesecu februaru. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Zadrzavam pravo da kazem da je ovo zaista jedno malo ispitivanje koje i ne mora biti kao neka definicija uvrezeno. Kao sto znamo mnogi faktori se pominju u nastanku ovih opakih bolesti: genetski faktor, spoljasnja sredina, stres, pusenje, fizicka neaktivnost, gojaznost, profesionalno nastale malignosti, povisen krvni pritisak udruzen sa dijabetesom, kao i mnogi drugi uzroci.&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/08/16/astromedicina</link>
      <pubDate>, 16  2010 19:49:38 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Sa 3 tipa treninga do uspeha (2+2+1)</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;U zavisnosti koji metabolizam je aktiviran za dobijanje energije za rad mi&amp;scaron;ića, razlikujemo 3 tipa treninga:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;1. &lt;strong&gt;&lt;u&gt;Aerobni&lt;/u&gt;&lt;/strong&gt; tip treninga je onaj tip treninga kada je mi&amp;scaron;iću kiseonik koji dobija dovoljan za obavljanje funkcije. Ovaj tip treninga se karakteri&amp;scaron;e pulsom između 150-160 (u zavisnosti od starosti, ove vrednost bi odgovarale ljudima od oko 35 godina) i stvaranjem manjih količina mlečne kiseline i blagim padom ph vrednosti u mi&amp;scaron;ićima. Ovaj tip treninga je neophodan u treniniranju bilo kog sporta i sportiste. Karakteri&amp;scaron;u ga duge deonice sa malim pauzama i nedozvoljavanjem da puls padne ispod 120. Ujedno ovaj tip treninga dovodi do mobilizacije masti iz masnog tkiva tako da je neophodan i kod osoba koje žele da izgube vi&amp;scaron;ak kilograma. Ukoliko sportista ima 5 treninga nedeljno ovaj tip treninga bi trebao da bude 2 puta zastupljen u nedelji. Karakteristika ovog treninga može da bude i dosada, ali tada treba povećati broj serija i smanjiti obim deonica sa normalno skraćenjem pauze.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;2. &lt;strong&gt;&lt;u&gt;Anaerobni&lt;/u&gt;&lt;/strong&gt; tip treninga jeste onaj tip treninga u kome kiseonik koji dolazi do mi&amp;scaron;ića nije dovoljan za dobijanje energije, te dolazi do razgradnje &amp;scaron;ećera u cilju dobijanja energije. Kao krajnji produkt ovog metabolizma jeste mlečna kiselina, koja drastično smanjuje ph vrednost u mi&amp;scaron;ićima i dovodi do bola (&amp;quot;oni sportisti koji izdrže dužu ekspoziciju bola imaće bolje rezultate&amp;quot;). Puls u ovom tipu treninga je 180-190. Ujedno je ovo i najteži tip treninga jer sportista nema dovoljno vazduha. Karakteri&amp;scaron;u ga veći ili manji broj serija sa intenzitetom oko 90 % sa malim pauzama. Ne treba preterivati u obimu ovog treninga, jer može doći do iscrpljivanja organizma. Ako sportista ima 5 treninga nedeljno, ovaj tip treninga treba da je zastupljen 1 put.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;3. &lt;u&gt;&lt;strong&gt;Fosfageno kreatinski (&amp;quot;sprint&amp;quot;)&lt;/strong&gt;&lt;/u&gt; tip treninga jeste onaj tip treninga u kome mi&amp;scaron;ić koristi energiju iz rezervi ATP i kreatin fosfata, a ne dolazi do razgradnje &amp;scaron;ećera. Ovo je svega nekih 10 sekundi maksimalnog napora. Puls skače i do 200 u minutu, a sportisti se dozvoljava odmor do totalnog resta. Karakteri&amp;scaron;e se velikim brojem serija i 100 % intenzitetom i velikim pauzama. Ovaj tip treninga u 5 nedeljnom treniniranju sportiste treba da je zastupljen 2 puta.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Kod sportista koji imaju 10 treninga nedeljno odnos treninga bi bio 4 aerobna, 4 sprinterska i 2 anaerobna. Kod dugopruga&amp;scaron;a dodaje se jo&amp;scaron; jedan aerobni trening. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/04/27/sa-3-tipa-treninga-do-uspeha-2-2-1</link>
      <pubDate>, 27  2010 11:29:58 +0200</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Infarkt srca - genetika ili ne?!</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Srčana oboljenja, odnosno terminolo&amp;scaron;ki kardiovaskularna oboljenja predstavljaju najče&amp;scaron;će uzroke smrti kako u razvijenim tako i nerazvijenim zemljama. Faktori rizika za nastanak ovih oboljenja jesu: &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;1. Genetski predodređene osobe mnogo če&amp;scaron;će obolevaju nego one koje nisu opterećene genetikom.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;2. Stres, kao faktor rizika se nalazi u rangu sa genetikom, i predstavlja faktor koji se mora napadati sa nekoliko aspekata, a ima različite osnove (socijalni problemi, ekonomski problemi, medicinski problemi).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;3. Pu&amp;scaron;enje, zbog razarajućeg dejstva CO (ugljen monoksida) na krvne sudove, spada u jedan od vodećih faktora. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;4. Nepravilna ishrana, navodi se kao sledeći uzrok. Ukoliko u svoju ishranu ubacite 5 obroka povrća, uključujući i integralne žitarice, možete mnogostruko smanjiti mogućnost nastanka kardiovaskularnih bolesti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;5. Smanjena fizička aktivnost je sledstveno sledeći faktor, koji udruženo sa prethodnim dovodi do porasta kilograma, povećanja indeksa telesne mase, centralne (opasne) gojaznosti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;6. Alkoholizam, ili zlupotreba alkoholnih pića (vi&amp;scaron;e od 2 standardna pića dnevno). &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;7.Profesionalni i socijalni faktori koji zbog mesta rada i življenja usled negativnih faktora okline, mogu doprineti razvoju kardiovaskularnih bolesti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Najče&amp;scaron;će fatalno srčano oboljenje je infarkt sca, a predstavlja zakrčenje krvog suda srca, do potpune opstrukcije. Sledstveno dolazi do izumiranja srčanog tkiva i moguće smrti.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ukoliko osetite bolove u sredogruđu koji su nastali nakon nekog težeg ili lak&amp;scaron;eg fizičkog rada (pogotovo u zimskim mesecima zbog vazospazma) obavezno se javite Va&amp;scaron;em lekaru.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ukoliko ste oro&amp;scaron;eni hladnim znojem i imate jak bol u sredogruđu, a koji se ne&amp;scaron;iri ili &amp;scaron;iri u vilicu levu ruku ili desnu ruku ili stomak, verovatno imate srčani napad.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovo ne mora ba&amp;scaron; ići ovako. Postoje slučajevi sa bolom u stomaku, povraćanjem, a koji se &amp;scaron;ire prema grudima (ovo su takozvani dijafragmalni infarkti, ili infarkti donjeg dela srca).&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Postoje i slučajevi infarkta srca &amp;quot;na nogama&amp;quot;, to su manji infarkti ali i ne manje važni.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Preporuka je da se pridržavate gore navedenih saveta i redovno kontroli&amp;scaron;ete kod svog lekara, a po potrebi i kardiologa.&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/02/26/da-li-bolujete-od-srca</link>
      <pubDate>, 26  2010 10:31:04 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Napad žuči</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Napad žuči predstavlja jedno od akutnih stanja u medicini, a karakteri&amp;scaron;e se jakim bolom ispod desnog rebarnog luka. Ovaj bol može da se javi i na drugim mestima stomaka, a pogotovo može da se javi ispod desne lopatice u leđima ili čak i u grudima.
Bol se najče&amp;scaron;će javlja nakon obilnog obroka, pogotovo masnog, ili konzumiranja kafe ili alkohola. Bol može da se javi i nezavisno od unosa tečnosti ili nekih vrsta namirnica. Veoma je jak, skoro neizdrživ. 
U 95% slučajeva se radi o kombinaciji dva oboljenja žučne kese, i to : zapaljenja žučne kese i prisustva kamena u žučnoj kesi.
Najbolje re&amp;scaron;enje je operacija, odnosno odstranjivanje žučne kese, jer u nekim slučajevima uzrok napada žuči može biti i maligni tumor žučne kese.
Nakon operativnog zahvata , kod otprilike 10 % pacijenata se javljaju slični simptomi kao u toku oboljenja žučne kese. Dijeta nakon operacije je obavezna i podrazumeva laku i nemasnu hranu.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/01/24/napad-zuci</link>
      <pubDate>, 24  2010 18:43:36 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Namirnice bogate vitaminom B2</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;5. 9. HRANA BOGATA VITAMINOM B2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Tabela br. 8&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt; &lt;/span&gt;&lt;table align=&quot;left&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;3&quot; class=&quot;MsoTableWeb1&quot; style=&quot;margin: auto 6.75pt&quot;&gt;&lt;tbody&gt;&lt;tr style=&quot;height: 23.7pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 23.7pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;NAMIRNICA (100 g)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 23.7pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;VITAMINA B2 (mg)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Jagnjeća džigerica pečena&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;3,8&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pekarski kvasac suvi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;3,6&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Svinjska džigerica&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;3,0&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Jagnjeći bubrezi &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;2,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Ćuretina prosek&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;2,1&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pileća džigerica&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,7&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 19.3pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 19.3pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Goji (su&amp;scaron;eni)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 19.3pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 18.8pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 18.8pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Kornflejks&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 18.8pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 6.25pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Bademi&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,9&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 6.25pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sir kamembert&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,6&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 6.25pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sir parmezan&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 6.25pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,6&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1 jaje kuvano&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,5&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sardine u ulju&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,5&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Svinjsko meso prosek&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,4&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Gljive&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,4&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;P&amp;scaron;enične mekinje&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,4&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Soja &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Brokoli&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Losos&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Su&amp;scaron;ene kajsije&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 158.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;211&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Banana&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 153pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;204&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,07&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Iz priložene tabele se vidi da su najznačajniji izvori vitamina B2 životinjske iznutrice. Jagnjeća džigerica pored izvanredne količine u vitaminu B2, predstavlja fantastičan izvor u vitaminu B12 (oko 90 mikrograma na 100 g džigerice), &amp;scaron;to zadovoljava mesečne potrebe za ovim vitaminom. Pored navedenog, jagnjeća džigerica na 100 g ima oko 7,5 mg gvožđa (50 % pdd), cinka oko 4,8 mg (30 % pdd), selena oko 82 mcg, &amp;scaron;to joj daje i dobra antioksidantna svojstva, vitamina B1 oko 0,4 mg (30 % pdd), niacina oko 16 mg (100 % pdd), vitamina B5 oko 6,5 mg (120% pdd), vitamina B6 oko 0,9 mg (70 % pdd), folata oko 240 mcg (60 % pdd). Od liposolubilnih vitamina u jagnjećoj džigerici je najzastupljeniji vitamin A. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Zbog bogatstva u gotovo svim vitaminima B kompleksa, jagnjeća džigerica predstavlja namirnicu kojoj se daje prednost u lečenju i prevenciji malokrvnosti, malaksalosti i raznim neurolo&amp;scaron;kim ispadima uzrokovanim nedostatkom hidrosolubilnih vitamina.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Ono &amp;scaron;to ograničava upotrebu ove namirnice je bogatstvo u holesterolu i zasićenim masnoćama, tako da osobe koje imaju povi&amp;scaron;ene vrednosti masnoća u krvi i koje su gojazne, bi trebalo da izbegavaju ovu namirnicu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Međutim, fizički aktivne osobe sa normalnim vrednostima masnoća u krvi i normalnim BMI bi trebalo da uvrste u svoju ishranu ovu multikomponentnu namirnicu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Odličan izvor vitamina B2 se nalazi i u kornflejksu, oko 1,3 mg (100 % pdd).&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Od jezgrastog voća najveći izvor vitamina B2 se nalazi u bademima, oko 0,9 mg (80 % pdd).&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Tvrdi, masni sirevi su takođe dobar izvor vitamina B2.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;Tekst preuzet iz moje knjige &amp;quot;Vitamini&amp;quot;.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/01/10/namirnice-bogate-vitaminom-b2</link>
      <pubDate>, 10  2010 16:00:59 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vitamin D</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Vitamin D spada u grupu liposolubilnih vitamina, odnosno vitamina rastvorljivih u mastima. Njegova funkcija u čovečijem organizmu je vi&amp;scaron;estruka, od regulacije koncentracije kalcijuma u organizmu pa do prevencije masovnih nezaraznih bolesti. 
Javlja se u dve forme i to D2 i D3 vitamin. Vitamin D3 ili holekalciferol je njegova aktivna forma.
Vitamin D se stvara u koži pod uticajem UVB zraka od jedne forme holesterola (7-dehidroholesterol).
Dovoljno je biti izložen 15 minuta dnevnom svetlu u toplijim krajevima da bi se zadovoljile dnevne potrebe u vitaminu D. Ova minutaža se mnogostruko povećava na severnom, odnosno južnom polu, gde je broj sunčanih sati drastično smanjen. Ono &amp;scaron;to je evidentno jeste da se priroda pobrinula i za ovu činjenicu i obezbedila ljudima koji žive na ovakvim mestima prirodan izvor hrane bogat u vitaminu D (haringa, losos, foka, kit,...).
Uvek je najbolja suplementacija svakog vitamina pojačanjem ishrane, odnosno povećana zastupljenost namirnica koje su bogate u ovom vitaminu. 
Dve starosne grupe podležu povećanim potrebama u vitaminu D, a to su : novorođenčad i starije osobe.
Kod obe grupe postoji smanjeno stvaranje vitamina D, kod novorođenčadi smanjeno izlaganje suncu, a kod starijih smanjeno stvaranje vitamina D zbog nemogućnosti kože (zbog starosti) da stvori optimalni kvantum vitamina D. Kod novorođenčadi se primenjuju vigantol kapi, a kod starijih bi trebalo pojačati ishranu u vitaminu D. 
Namirnice koje su bogate vitaminom D su: haringa, losos, sku&amp;scaron;a, sardina, tunjevina, jegulja.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/01/03/vitamin-d-zanimljivosti</link>
      <pubDate>, 03  2010 19:00:27 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Kraste na ušima i karcinom debelog creva</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Nije bas srecna tema za pocetak godine, ali sam resio da napisem ovaj clanak bas iz razloga sto bi nekome mogao spasiti zvot. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Pre nekih 5 meseci mi se&amp;nbsp;javio pacijent sa minimalnim promenama na vrhu uha. Ordinirana mu je terapija antibiotskom masti i&amp;nbsp;receno da se javi za 7 dana. Nakon 7 dana mu nije bilo bolje te mi se opet javlja i kaze da mu se ista promena javila i na drugom uhu. Te promene su bile promera 0.5x0.5 mm. Uputio sam ga ORL specijalisti koji mu je dao slicnu terapiju kao i ja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Od tada mi se nije javljao, da bi pre neki dan dosla cerka mu po uput za bolnicko lecenje za odeljenje hirurgije. Radilo se o karcinomu debelog creva. Pacijent bi trebao da bude operisan. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovakvi slucajevi su retki ali i veoma vazni za diskusiju i pronalazenje veze između promena koje su pocele na u&amp;scaron;ima i koje nisu prolazile na uobičajenu terapiju i karcinoma debelog creva, jer veza sigurno postoji. U suprotnom, promene na u&amp;scaron;ima bi pro&amp;scaron;le na neku od ordiniranih terapija.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;http://www.google.rs/imgres?imgurl=http://www.tcmstudent.com/images/earacupoint.gif&amp;amp;imgrefurl=http://www.tcmstudent.com/study_tools/Ear%2520Chart.html&amp;amp;h=780&amp;amp;w=550&amp;amp;sz=43&amp;amp;tbnid=xIx-fbdezrfCGM:&amp;amp;tbnh=90&amp;amp;tbnw=63&amp;amp;prev=/search%3Fq%3Dacupuncture%2Bof%2Bear%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&amp;amp;zoom=1&amp;amp;q=acupuncture+of+ear&amp;amp;usg=__qaFr_IvTG3mZpzHbSNImcDbWalg=&amp;amp;docid=ZHnAchcWMLyCoM&amp;amp;hl=en&amp;amp;sa=X&amp;amp;ei=6ACuUJL5Oo_Vsgb7lIHgCg&amp;amp;ved=0CDkQ9QEwAQ&amp;amp;dur=2453&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Kliknite na ovaj link, te će Vam izaći slika vezana za tačke na uhu. Ovaj slučaj pacijenta je imao promenu na uhu ba&amp;scaron; u Tumor zone regiji. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2010/01/01/kraste-na-usima-i-karcinom-debelog-creva</link>
      <pubDate>, 01  2010 20:02:55 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Namirnice bogate vitaminom B1</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;HRANA BOGATA VITAMINOM B1&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sledeća tabela je, kao i sve tabele na kraju svakog vitamina, osim vitamina C, oformljena kombinacijom nekoliko različitih izvora: Higijena ishrane (85), sajt nutritioinfoods, kao i iz Američkog nacionalnog vodiča o prisustvu vitamina B1 u namirnicama.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&lt;span&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Tabela br. 6&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt; &lt;/span&gt;&lt;table align=&quot;left&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;3&quot; class=&quot;MsoTableWeb1&quot; style=&quot;margin: auto 6.75pt&quot;&gt;&lt;tbody&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;KOLIČINA HRANE (100 g)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;KONCENTRACIJA VITAMINA B1 (miligrami)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pekarski kvasac&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;2,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Riblja ikra&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;P&amp;scaron;enične klice&lt;span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Brazilski orah&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,0&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.4pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Seme susama&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;1,0&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height: 9.35pt&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Soja&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; height: 9.35pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,9&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;P&amp;scaron;enične mekinje&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,9&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Kornflejks&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,9&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Jagnjeća džigerica&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,7&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pistaći &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,7&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Ovas&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,5&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pirinač&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,4&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Pileća džigerica&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,3&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Kakao&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Kikiriki&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,2&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Ostrige&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,1&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Avokado &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,1&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Narandža&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,07&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 140.4pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;187&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Omlet &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0cm 5.4pt; width: 144.75pt; background-color: transparent; border: #f0f0f0&quot; valign=&quot;top&quot; width=&quot;193&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;0,07&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sve žitarice pokazuju veoma dobar izvor u vitaminu B1. Pored ovoga sve žitarice su bogate u esencijalnom mineralu fosforu, koji pored kalcijuma igra važnu ulogu u metabolizmu kostiju, ali i sveukupnom metabolizmu.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Soja spada u grupu najkompletnijih multikomponentnih namirnica. Pored odličnog izvora u skoro svim vitaminima B kompleksa, soja je odličan izvor aminokiselina i dobrih masnoća. Od minerala pokazuje veoma dobar izvor u gvožđu i fosforu. Soja, zahvaljujući svom bogatom sastavu u hranljivim mikro i makroelementima, bi trebala da bude alternativa mesnim prerađevinama kod osoba koje pate od gojaznosti, povi&amp;scaron;enog pritiska, povi&amp;scaron;enih masnoća. Naravno, meso i mesne prerađevine su neophodne u čovekovoj ishrani zbog vitamina B12, koji je isključivo animalnog porekla.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Riblja ikra predstavlja veoma dobar izvor vitamina B1, koja kao i jaje predstavlja skoro univerzalnu namirnicu sa prisustvom skoro svih makro i mikronutrijenata.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Kavijar se pravi od ikre nekih vrsta riba. Tako, postoji crni kavijar koji se pravi od ikre jesetre i crveni kavijar koji se pravi od ikre lososa. Obe vrste pokazuju veoma dobar izvor gvožđa (oko 12 mg na 100 g kavijara), vitamina B2 (0.6 mg/100g), vitamina B6 (0.32 mg/100 g), i sve liposolubilne vitamine u količini koje zadovoljavaju dnevne potrebe. Velike doze minerala natrijuma ograničavaju preporuke kori&amp;scaron;ćenja kavijara na umerene količine.&lt;span&gt;&amp;nbsp; &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Od jezgrastog voća najbogatiji vitaminom B1 je brazilski orah, koji pored ovoga pokazuje ekstremno prisustvo selena. Zbog velike kalorijske vrednosti, ali i prisustva visokih vrednosti masnoća i selena dnevni unos preko 10 g brazilskog oraha nije preporučljiv.&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&amp;nbsp;Tekst preuzet iz knjige &amp;quot;Vitamini&amp;quot; Borisa Banovica&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/12/27/namirnice-bogate-vitaminom-b1</link>
      <pubDate>, 27  2009 23:01:52 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vakcina protiv virusa H1N1</title>
   <description>&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Vec sam jedan clanak napisao na ovu temu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;&amp;nbsp;Zeleo bih jos nesto samo da dodam. Na osnovu slucajeva koji su retki, ali se ipak javljaju i koji su zaista teski, cak za zivot opasni, kao lekar moram da sugerisem svima da se vakcinisu. U grupu prioritetnih gradjana spadaju hronicni bolesnici, deca, ali i zdravi.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Trenutna cinjenica koja nam svima ide u prilog jesu niske temperature, sada trenutno -11 C. Kao i svi virusi i ovaj virus je nepostojan na niskim temperaturama. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Zakljucak bi bio da vakcinacijom treba da se obuhvate svi koji nisu alergicni na perje i jaja, kao i da nisu akutno bolesni u toku primanja vakcine. Osobe koje su obolele od malignog tumora takodje mogu da se vakcinisu ukoliko njihova bolest nije u akutnom pogorsanju. Osobe koje boluju od dijabetesa takodje mogu da prime vakcinu. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ova zima nam je trenutno najveci saveznik u borbi protiv kombinovanog virusa H1N1.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/12/19/vakcina-protiv-virusa-h1n1</link>
      <pubDate>, 19  2009 08:43:20 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Ko treba da jede svinjsko srce?</title>
   <description>&lt;p&gt;Svinjsko srce je namirnica koja je od svih namirnica najbogatija koenzimom Q10. Na 100 grama svinjskog srca dolazi oko 24 mg koenzima Q10.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Koenzim Q10 je uz vitamin E glavni ćelijski antioksidans, ali i snabdevač ćelije energijom.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Pacijenti koji piju sledeće lekove imaju smanjene nivoe koenzima Q10:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;1. lekovi za skidanje masnoća (biće navedeni samo neki): simvor, atakor, cholipam, sortis, pravakor, ...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;2. B blokeri (lekovi koji deluju na srce):presolol, atenolol, bisoprolol, nebilet,concor, ...&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Moja preporuka za osobe koje piju ove lekove je da probaju svaki drugi dan da konzumiraju 50-100 g kuvanog svinjskog srca (neseckanog-jer se seckanjem gubi). Primetiće, nakon 2 meseca da imaju vi&amp;scaron;e snage nego inače.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;Va&amp;scaron;, dr Jongler.&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/12/11/ko-treba-da-jede-svinjsko-srce</link>
      <pubDate>, 11  2009 00:10:48 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Ko ne sme da jede grejpfrut</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Ovaj članak je posvećen svima koji koriste neke lekove.
Sledeći tekst će obuhvatiti sve one lekove čija konsentracija u organizmu može biti povećana ukoliko se u toku dana koristi  grejpfrut ili grejpfrutov sok.
Grejpfrut jeste voće koje smanjuje i delimično blokira aktivnost jednog enzima (citohrom P 450 oksidaze) koji je neophodan za metabolizam i posledično izbacivanje velikog broja lekova.
Ovaj podatak nam govori da grejpfrut, ukoliko se koristi sa tim lekovima, koje ćemo dole navesti, dovesti do povećane koncentracij tih lekova i veoma neželjenih posledica.

Grejpfrut se ne sme koristiti zajedno sa sledećim lekovima:

1. verapamil
2. nifelat
3. amiodaron
4. karbapin
5. sertralin (zoloft, sidata)
6. lekovi za skidanje masnoća (atacor, simvor, zocor).&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/12/06/ko-ne-sme-da-jede-grejpfrut</link>
      <pubDate>, 06  2009 17:55:55 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Koenzim Q10</title>
   <description>&lt;div&gt;**Koenzim Q10**&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Koenzim Q10, takođe poznat kao ubikinon ili ubidekarenon, je benzokinon gde Q označava hemijsku grupu kinona, a broj 10 označava izoprenilske hemijske podjedinice. Prefiks &amp;quot;Ubi&amp;quot; dolazi od reči &amp;quot;ubikvitaran&amp;quot;, &amp;scaron;to znači sveprisutan. U ljudskom organizmu se nalazi u skoro svim ćelijama, osim u eritrocitima i sočivu, koji ne poseduju mitohondrije.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;U svim živim ćelijama energija uneta putem hrane konvertuje se u energiju unutar mitohondrija, uz glavnu pomoć koenzima Q10. Preko 95% svih ćelija zahteva prisustvo CoQ10 za stvaranje energije, pa organi kao &amp;scaron;to su srce i mozak, koji imaju najveće energetske zahteve, imaju i najveće koncentracije ovog koenzima.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;### Osobine koenzima Q10&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Spada u grupu supstanci rastvorljivih u mastima (liposolubilan). Sinteti&amp;scaron;e se u telu od aminokiseline tirozina ili fenilalanina kroz 17 koraka, &amp;scaron;to zahteva 8 vitamina i nekoliko minerala. Ubikvitaran je i prisutan u svim ćelijama, a različiti načini spremanja hrane mogu smanjiti njegovu koncentraciju.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Zbog svoje sposobnosti da prenosi elektrone i potencijalno deluje kao glavni ćelijski antioksidant, često je prisutan u obliku suplemenata. Dok je organizam mlađi i zdraviji, telo je sposobno da sintetizuje sopstveni koenzim Q10, ali ta sposobnost opada s godinama, &amp;scaron;to može dovesti do smanjenja njegovih nivoa.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;### U kojim stanjima se koenzim Q10 pokazao kao veoma koristan?&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;- **Migrene:** Suplementacija koenzima Q10 može biti neophodna kod migrena.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;- **Neurodegenerativna oboljenja:** Vrijedno je napomenuti da su suplementi koenzima Q10 pokazali korist kod Parkinsonove bolesti, Hantingtonove horeje i Fridriksove ataksije.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;- **Maligni tumori:** Niska koncentracija koenzima Q10 zabeležena je kod pacijenata sa malignim tumorima, ali manjak kliničkih studija ne dozvoljava preuranjene zaključke.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;- **Kardiovaskularna oboljenja:** Studije su pokazale da doza od 100 mg na dan koenzima Q10 može smanjiti sistolni i dijastolni pritisak kod dobrovoljaca.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;- **Interakcija sa lekovima:** Statini i beta blokatori mogu smanjiti sintezu koenzima Q10, pa se preporučuje suplementacija pri njihovoj upotrebi. Statini smanjuju sintezu holesterola i zajedno s tim inhibiraju proizvodnju koenzima Q10, dok beta blokatori, poput presolola i atenolola, deluju na mevalonat koji je prekursor koenzima Q10.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;### Izvori koenzima Q10&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Namirnica koja se ističe kao najbogatiji izvor koenzima Q10 je svinjsko srce. Na 100 g kuvanog svinjskog srca dolazi 24 mg koenzima Q10. Većina farmaceutskih kompanija prodaje suplemente ovog koenzima u dozama od 30 mg, a cena za pakovanje od 30 tableta je otprilike 1200 dinara. Pored koenzima Q10, svinjsko srce je takođe značajan izvor gvožđa i proteina.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;### Recept za gula&amp;scaron; od svinjskog srca i pečuraka&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Evo jednostavnog recepta:&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;1. **Dinstanje**: Na 200 ml maslinovog ulja dinstajte 100 g crnog luka do zlatnosmeđe boje.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;2. **Dodavanje pečuraka**: Kada luk požuti, dodajte 300 g pečuraka i 1 čen belog luka (ova stavka je bitna zbog prisustva organskog germanijuma u belom luku i nekim vrstama pečuraka).&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;3. **Glavni sastojak**: Nakon pola sata na srednjoj vatri, dodajte 500 g krupnije seckanog svinjskog srca.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;4. **Tečnost**: Dodajte &amp;frac12; litre paradajz soka i &amp;frac12; litre vode. Kuvajte dok meso svinjskog srca ne bude potpuno kuvano.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;Ovo je količina za 4 odrasle osobe, a jelo možete servirati uz pire krompir ili neki drugi prilog po izboru.&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/11/29/koenzim-q10-sve-sto-ste-zeleli-da-znate</link>
      <pubDate>, 29  2009 22:09:47 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Skidanje masnoća uz pomoć tri vrste čaja</title>
   <description>&lt;p&gt;**Povi&amp;scaron;ene vrednosti masnoća u krvi: Rizici, terapije i alternativni pristupi**&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Povi&amp;scaron;ene masnoće u krvi predstavljaju jedan od ključnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, uključujući arteriosklerozu, koja je glavni uzrok infarkta srca i moždanog udara. U savremenoj medicini, borba protiv hiperlipidemije (povi&amp;scaron;enih lipida u krvi) uključuje upotrebu lekova kao &amp;scaron;to su statini i fibrati, koji su poznati po snižavanju nivoa holesterola i triglicerida.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Međutim, uz klasičnu medicinsku terapiju, sve vi&amp;scaron;e se ističe i alternativna medicina, koja koristi biljne čajeve kao potencijalnu pomoć u snižavanju masnoća. Na osnovu nedavnih saznanja, jedan od efikasnih načina zauzimanja protiv povi&amp;scaron;enih masnoća obuhvata sledeću kombinaciju čajeva:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- **1. dan:** 300 ml zelenog čaja&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- **2. dan:** 1 litar čičkovog čaja&lt;/p&gt;&lt;p&gt;- **3. dan:** 1/2 litre glogovog čaja&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Istraživanje među 20 ispitanika pokazuje da je 90% njih uspelo da snizi ukupne masnoće u krvi, uključujući i holesterol i trigliceride, koristeći ovu kombinaciju čajeva.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Važno je napomenuti da uz primenu ovih čajeva, svakodnevni unos vitamina B kompleksa igra značajnu ulogu. Najsigurniji način unosa vitamina B je putem hrane, kao &amp;scaron;to su džigerica, p&amp;scaron;enične klice i mekinje. Naime, čajevi mogu smanjiti nivo vitamina B u organizmu i rezerve gvožđa. Inzistiranje na izvorima gvožđa, poput iznutrica, može dodatno doprineti zdravlju.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Osim snižavanja masnoća, ova kombinacija čajeva može imati i dodatne zdravstvene prednosti, kao &amp;scaron;to su smanjenje mokraćne kiseline, regulacija krvnog pritiska, kao i borba protiv hlamidije u urinarnom traktu. Takođe, redovnom primenom ovih čajeva može doći do gubitka težine u periodu od dva meseca.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Međutim, važno je istaknuti da osobe sa zdravstvenim problemima, kao &amp;scaron;to su čir na želucu ili gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), trebaju biti oprezne. Zeleni čaj, iako koristan u snižavanju masnoća, može pogor&amp;scaron;ati simptome ovih stanja.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;U zaključku, povi&amp;scaron;ene masnoće u krvi predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem, ali kombinacija klasične i alternativne medicine, uz adekvatnu ishranu, može doprineti zdravijem načinu života.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/11/29/skinite-masnoce-uz-pomoc-tri-vrste-caja</link>
      <pubDate>, 29  2009 22:05:18 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Goji-Vučija bobica</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Goji (Wolfberry)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Od davnina su ljudi naturalisti,a kasnije i lekari poku&amp;scaron;avali da pronađu namirnicu odnosno vrstu hrane koja bi u sebi sadržala sve &lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Dried_wolfberries.jpg&quot; title=&quot;Dried wolfberries&quot;&gt;&lt;/a&gt;neophodne sastojke , kako makro tako i mikronutrijente.Ta potraga je nastavljena i veoma je verovatno da se nikada neće ni okončati.&lt;br /&gt;Ali , ako bi neka namirnica približno odgovarala tom opisu , onda bi to bilo voće po imenu goji.&lt;br /&gt;Wolfberry je najzastupljenije ime ovog voća u zapadnom svetu.&lt;br /&gt;Samo poreklo duguje mandarinskom imenu Gou qi zi &amp;scaron;to bi doslovno prevedeno na na&amp;scaron; jezik značilo vuk + energija + bobica&lt;br /&gt;ili vučija bobica.&lt;br /&gt;Za poslednjih 6000 godina goji je rastao u Kini i bivao kori&amp;scaron;ćen u mnogim receptima tradicionalne Kineske medicine.&lt;br /&gt;Osamnaestog veka kineski farmeri primetiv&amp;scaron;i vukove kako jedu goji dali su nadimak ovom čudesnom voću vučija bobica.&lt;br /&gt;Goji u sebi sadrži neverovatne količine makronutrijenata.Na ugljene hidrate odlazi 68% , proteine 12% i masti i dijetna vlakna po 10 % , &amp;scaron;to daje ukupnu kalorijsku vrednost od 370 kcal na 100 g voća.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pored makronutrijenata, izvanredan su izvor i mikronutrijenata.&lt;br /&gt;Od mikronutrijenata sadrži:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;● 11 esencijalnih ,i 22 minerala u tragovima.U 100 g ovog voća ima: kalcijuma 112 mg &amp;scaron;to čini 10 % preporučene dnevne doze (pdd) ,kalijuma 1.132 mg &amp;scaron;to čini 24 % pdd, gvožđa 9 mg &amp;scaron;to čini 70 % pdd ,cinka 2 mg &amp;scaron;to čini 18 % pdd , selena 50 &amp;mu;g &amp;scaron;to čini 91 % pdd , vitamina B2 1.3 mg &amp;scaron;to čini 100 % pdd , vitamina C oko 75 mg &amp;scaron;to čini 100 % pdd.&lt;br /&gt;Zbog veoma dobrog izvora gvožđa , kao i vitamina C , upotreba gojija u prevenciji sideropenijske anemije , kao i lečenja blažih oblika anemije , ne sme biti izostavljena.Visoka koncentracija selena ,vitamina C i karotenoida mu daje fantastična antioksidantna svojstva.&lt;br /&gt;● 18 od 20 aminokiselina od kojih sadrži svih 8 esencijalnih,odnosno onih aminokiselina koje je neophodno unositi putem hrane jer ih organizam ne stvara sam.&lt;br /&gt;● 7 vitamina (B1,B2,B6,C,A,D,K)&lt;br /&gt;● 8 polisaharida i 6 monosaharida.&lt;br /&gt;Polisaharidi , odnosno &amp;scaron;ećerni molekuli dugog lanca imaju mnogobrojne funkcije u na&amp;scaron;em organizmu i to : omogućavaju pravilan rad i prevenciju bolesti debelog creva , pospe&amp;scaron;uju apsorpciju minerala , stabili&amp;scaron;u nivo &amp;scaron;ećera u krvi , stimuli&amp;scaron;u funkcije imunog aparata.&lt;br /&gt;● 5 nezasićenih masnih kiselina , uključujući i esencijalne masne kiseline.&lt;br /&gt;● beta sitosterol i druge fitosterole.&lt;br /&gt;&amp;beta; sitosterol dovodi do smanjenja nivoa holesterola u krvi i koristi se u prevenciji nastanka hiperholesterolemija.&lt;br /&gt;Takođe &amp;beta; sitosterol igra glavnu ulogu u lečenju benignog uvećanja prostate.&lt;br /&gt;● 5 karotenoida uključujući beta karoten , zeksantin , lutein , likopen i kriptoksantin.Oko 77% od svih prisutnih karotenoida pripada zeksantinu , veoma moćnom antioksidansu, koji se selektivno apsorbuje u makulu luteu u retini gde sprečava makularnu degeneraciju i glaukom.&lt;br /&gt;Kinezi su koristili goji da bi sprečili nastanak raznih problema sa vidom.Moderna nauka pripisuje zaslugu beta karotenu i zeksantinu.Pored ovoga karotenoidi su odgovorni za pravilan rad imunog sistema delujući na timus.Dovoljni dnevni unos karotenoida rezultuje anti ejdž efektu i usporenim starenjem.&lt;br /&gt;● brojne fenole koji su povezani sa antioksidativnim delovanjem.&lt;br /&gt;● physalin , koji spada u grupu tetraterpenoida i za kojeg se smatra da sprečava rast nekoliko ćelija leukemije(K 562-erythroleukaemia, APM 1840 akutna limfoidna leukemija , HL 60 &amp;ndash; akutna promijelocitna leukemija , KG 1- akutna mijeloidna leukemija , CTV 1 &amp;ndash; akutna monocitna leukemija).&lt;br /&gt;● betain , koji smanjuje nivo &amp;scaron;ećera i holesterola u krvi , daje za&amp;scaron;titu jetri i bubrezima, a u nekim studijama je pokazao i antikonvulzivno , sedativno i vazodilatatorno svojstvo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kao i većina jestivog voća goji ne pokazuje toksičnost.Dnevna doza može da varira od 10 do 100 grama su&amp;scaron;enog voća u zavisnosti od indikacija.Doze preko 100 grama dnevno nisu preporučljive.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uop&amp;scaron;teno gledano , u kojim slučajevima se koristi goji ? &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&amp;diams; Mnogostruko pobolj&amp;scaron;ava funkciju imunog sistema.&lt;br /&gt;&amp;diams; Pobolj&amp;scaron;ava vid i sprečava gubitak vida.&amp;diams; Deluje protektivno na jetru , slično silimarinu.&amp;diams; Dovodi do hiperprodukcije sperme i spermatozoida.&amp;diams; Deluje kao afrodizijak.&lt;br /&gt;&amp;diams; Uspostavlja cirkulaciju.&lt;br /&gt;&amp;diams; Deluje protiv bakterija i gljivica.&lt;br /&gt;&amp;diams; Sprečava nastanak anemija usled nedostatka gvožđa.&lt;br /&gt;&amp;diams; Deluje protiv oksidativnog stresa.&lt;br /&gt;&amp;diams; Usporava starenje.&lt;br /&gt;&amp;diams; Pobolj&amp;scaron;ava apsorpciju minerala.&lt;br /&gt;&amp;diams; Smanjuje nivo &amp;scaron;ećera u krvi.&lt;br /&gt;&amp;diams; Smanjuje nivo holesterola u krvi.&lt;br /&gt;&amp;diams; Daje snagu mi&amp;scaron;ićima.&lt;br /&gt;&amp;diams; Sprečava rast nekih vrsta tumora.&lt;br /&gt;&amp;diams; Sprečava nastanak oboljenja kardiovaskularnog sistema.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/11/29/goji-vucija-bobica</link>
      <pubDate>, 29  2009 22:03:01 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Vitamin C - L-askorbinska kiselina</title>
   <description>&lt;span style=&quot;font-size: small&quot;&gt;Da li ste znali da:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1.Vitamin C se ne stvara u ljudskom organizmu te ga je neophono unositi putem hrane.&lt;br /&gt;2.Većina ostalih sisara je u stanju da sinteti&amp;scaron;e vitamin C u svom organizmu.&lt;br /&gt;3.Koza, kao tipičan predstavnik među životinjama, može dnevno da stvori oko 13 000 mg vitamina C, doza koja zadovoljava dnevne potrebe 200 odraslih ljudi.&lt;br /&gt;4.Vitamin C je ne&amp;scaron;tetan čak i pri unosu od 100 puta vi&amp;scaron;e nego su dnevne preporučene potrebe, jer se vi&amp;scaron;ak izbacuje putem mokraće.&lt;br /&gt;5.Brokoli je namirnica u kojoj ima vi&amp;scaron;e vitamina C nego u limunu i pomorandži.&lt;br /&gt;6.Kivi je takođe dobar izvor vitamina C, ima ga vi&amp;scaron;e nego u pomorandži.&lt;br /&gt;7.Vitamin C je neophodan za na&amp;scaron;e zglobove, krvne sudove, kožu i sluznice.&lt;br /&gt;8.Odličan je antioksidans.&lt;br /&gt;9.Namirnica koja ima najvi&amp;scaron;e vitamina u sebi je kakadu &amp;scaron;ljiva, koja na 100 grama nosi 3150 mg vitamina C, &amp;scaron;to zadovoljava dnevne potrebe 60 ljudi (kakadu &amp;scaron;ljive na na&amp;scaron;em trži&amp;scaron;tu nema).&lt;br /&gt;10. Dnevne potrebe u vitaminu C su 60 mg, za pu&amp;scaron;ače taj broj se množi sa 1.5 te se dobija 90 mg.&lt;/span&gt;</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/11/29/vitamin-c-zanimljivosti</link>
      <pubDate>, 29  2009 21:59:51 +0100</pubDate>   
  </item>
    <item>
   <title>Čestitamo!</title>
   <description>Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspe&amp;scaron;no ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.</description>
   <link>http://drjongler.blog.rs/blog/drjongler/generalna/2009/11/29/cestitamo</link>
      <pubDate>, 29  2009 21:18:38 +0100</pubDate>   
  </item>
  </rdf:RDF>

