Pogledaj sebe. Drugi su vam,verovatno slični,ali niko ne poseduje baš takve kvalitete koje vi imate. Niko ne može da podržava vaš rukopis,vaš glas,vaše otiske prstiju,vašu životnu priču. Takva jedinstvenost čini vas retkom,neponovljivom osobom. A,retke stvari su vredne. Vi ste,kao snežna pahuljica,doslovno jedini takvi. Nikada nije...
taman kada sam pomislila da život ima smisao netko se opako našalio sa mnom... tužna sam.. ponovno sam na početku, kao što sam bila pred dvije i pol godine ovaj puta bez snage da to sve prođem još jednom.. naprosto nemam u sebi više niti jednu jedinu pozitivnu misao nemam u sebi više ni mrvicu snage da krenem dalje da preživim...
Razlog:Po ne znam koji put dosla sam u trenutke ocajnog
preispitavanje sebe,svega sto sam od sebe napravila,u sta sam izrasla i ko sam,u
stvari... Neke stvari bi mozda bilo bolje da izostavim,jer se bojim da cu doci
pred zid nerazumijevanja i smatram da to nije nista lose,naprotiv i ne krivim
te zbog toga ili bilo sta slicno. Na kraju krajeva,nema potrebe da ovome uopste
posvetis...
Bolesna sam..imam temperaturu, malaksala sam itd...a tačno sam znala. Osećala sam kako se virus spušta pravo na mene. I sada ležim i čekam 9ipo jer tada Aljoša dolazi da me poseti. Na jedvite jade sam nagovorila roditelje, tj. tata mi je dao i mislila sam da nema problema jer je mama trenutno u Beogradu, ALI, ona zvala i onda prc! Jedva sam se izborila za tih sat vremena!...
Evo ovako...Na mom FB profilu ( http:/ / www.facebook.com/ marija.lukic1?ref=profile ) pre par minuta postavila sam status u kome pise da sam napravila ovaj blog.Sada svima koji ovo citaju zelim da objasnim koji je razlog pravljenja istog.Naime,na ovo sam se odlucila jer zelim da cujem i misljenja drugih ljudi koji su neutralni u celoj prici,odnosno koji ce ukoliko pozele biti iskreni i reci...
Ако не могу да идем на базен да пливам макар на клизалиште можете ме срести. Сваког дана.
Studenti sa Tehnickog Fakulteta imaju zadatke,slajdove s predavanja i sva ostala dokumenta koja nam profesori ostavljaju ili na forumu,il nam salju mailove.S toga nam je internet neophodan,kako i za ovaj blog.Tu sada dolazimo do problema jer bar kod nas na smeru investicija ima studenata koji nisu iz NS,pa se snalaze i za komp i za net!Moj problem je taj sto sam 4 meseca cekala na ADSL mada...
Proba
Znate li kakav je osecaj razocarati se u samog sebe? Ja,do danas,nisam umela da mrzim. Ljutila sam se na ljude koji nisu umeli da me vole na moj nacin, zalila sam one koji su me vredjali, smejala sam se onima koji su privlacili paznju...Nikoga nisam mrzela. Do danas. Danas mrzim samu sebe najvise na svetu.
U utorak i sredu neće biti novih postova jer putujem... Tako da ćete morati malo da se strpite :) xoxo, S
Ko su zapravo ljudi oko nas. Da li smo stvarno nekom nepredvidivom silom bili gurnuti u njihovom pravcu. I da li uopste poznajemo svoje prijatelje, ili samo to zelimo. Mozemo li stvarno dospeti do najtamnijih delica njihovih misli,umova ili osecanja. Ono sto sam mislila da imam sa tobom, a to se je dobro utemeljeno prijateljstvo, sad mi deluje kao najobicniji prah. Nazalost cini mi se da...
Nova školska godina... Još jedna nova generacija zaljubljena, nestašna... Zaraženi facebookom, igricama... Kako da naprave prvi blog? Hm, biće teško...
Hej, ti! Cujes li kako vreme tece? Nezaustivo.Neumoljivo. Kako praznina ulazi u nase duse i prekriva ih nevidljivom ljusturom. Stezajuci sve vise srce moje. Vidis li to? Toliko vremena, toliko godina. A i sada kada vetar dune mrseci moju kosu, nosi sve uspomene i zapljuskuje mi ih pravo u lice. Iako nesigurno i bezvoljno, posle tebe sam pokusala da volim opet. I ne mogu reci da nisam. Ja...
Pala je kisa!!!! Napokon! Kako tezak i sparan dan. S' prvim kapima doslo je i tako zeljno osvezenje.... Izmigoljila sam se iz hladovine kuce i napravila par slicica u slavu i zahvalnost majcici prirodi. Nebo.... Ja sam se sakrio! Suncokreti.... Hej, i mi smo tu! Ljubicanstveno! hmm...mene si zaboravila,a?
слика са нета - А да ја теби испричам једну причу? - пита ме вечерас кумица. - Причу? Може! - прихватам ја. - Ево, само да затворим врата, да нас нико не чује... И кад затвори врата, отпоче са причом: -
Био једном један...
..Ja sam Danica..'95 god.iz Vranja sam... to vam je dovoljno za pocetak..:)))) Kasnije..upoznacete me malo bolje.. pozzz..
Postoji malo stvari u zivotu koje mrzim. Neke od njih su Windows i Microsoft. Gde poceti objasnavati moju patolosku mrznju protiv ovog kancera modernog slobodnog drustva. Mozda me je mama ispustila iz ruku dok sam bio mali, a mozda ipak nije sve cisto u drzavi redmundskoj. Da ne bih zalazio u detalje koje svi znaju(mada vole da ih ignorisu), savetujem da za pocetak svi pogledaj film Pirates...
Prošlo je izuzetno mnogo vremena otkako sam poslednji put nešto blogovao ovde. Mnogo stvari se promenilo, u jednom trenutku je moj život krenuo niz veoma strm put i tada, naprosto, nisam imao volje, želje ni kreativnosti da bilo sta blogujem. Međutim, sreća mi se osmehnula, moj točak sreće je konačno odabrao moje ime u igri života i počeo sam da se uzdižem. Malo po...
Planinski blog blesavo zvuci za naziv svemu onom sto ce se ovde moci videti / procitati... Kad sam bila mladja volela sam sebe zvati - sumska devojcica. A zivim u betoncini, najzescoj u ovom gradu. Jutros pomislim, pa ja zivim u vazduhu, visoko... A sada cekam druga da se javi. I mrzim kada napravim neke sitne propuste, kao na primer kada me neko stavi na stand by. Pa ja cekam kao...
15:31:062009-02-17 pod privatno pod priroda pod politika Koji jos tag smisliti?
Da li nekada, uhvatiš sebe kako uživaš u zvucima koraka koje drhtavo škripe svakim tragom stopala koje ostavljaš na oblaku pahuljica što viju sa neba naše misli ututkane u kristale.. Tada širiš ruke pogleda upitnog uprtog u nebesku tminu samo da bi shvatila da pogled ne dopire do punog meseca.. Ostaje samo tišina koje...
Negde sam pročitala nešto ovako: da niko ne zna koliko je (tačno) staro čovečanstvo ali da je svima do sada trebalo postati jasno, da je dovoljno staro da bi mogli pokazati više razuma prema mladosti nego što to i činimo. Ovo će biti malo drugačiji post od mene. Samo ovaj put. Svaki dan odlazimo na posao i provodimo pola svog dana sa nekim ljudima. Nekome se...
Ovim se samo najavljujem i svakako pozzdravljam. Knjizevnik sam i ovaj ce blog biti posvecen knjizevnosti i juznoslovenskoj mitologiji. Jos koliko sutra, nesto malo vise. Ha, da zivim i radim u Skoplju i pisem na makedonskom i srpskom. Na ovom blogu cu povremeno predstavljati noviju makedonsku knjizevnost. Naravno, vec odavno srpsku predstavqam i prevodim na makedonskom.
Do malo pre sam imao goste i lepo smo se proveli. Bila je to fina sedeljka-žurka uz klopu i piće. Mnogo mi je drago što su mi došli dragi prijatelji. Žao mi je što neki veoma bliski prijatelji nisu mogli da budu tu kako bi još više ulepšali moj rođendan, ali je bitno da su se setili da mi čestitaju :) Mnogo je lepo kada vam je rođendan zar ne?...
A joj, prvi poot pisem blog i istina je da ne znam bas sta da pisem... :) No, vidim ja da svi imaju blogove, pa ajde i ja... Solidarisem se sa vecinom... :D I tako sam ja danas na casu logike odlucila da napravim svoj blog, a i taman malo da uvezbavam slepo qcanje... heh... kako ne... No dobro, sta bih jos mogla da kazem za pocetak... Pa, ovo kao treba da bude neka vrsta dnevnika i ja sada...